U Bosni i Hercegovini danas se očekuje pretežno sunčano i vruće.
Vjetar slab, u Bosni istočnog i sjeveroistočnog smjera. U Hercegovini vjetar jugozapadnog smjera.
Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 17 i 23 stepena, na jugu zemlje i do 28. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 34 i 39 stepena.
U Sarajevu sunčano i vruće. Najniža jutarnja temperatura zraka oko 19, a najviša dnevna oko 36 stepeni.
izvor:avaz.ba
Muftija banjalučki Nusret ef. Abdibegović naglasio je da banjalučki Bošnjaci i na ovogodišnji Kurban-bajram pokazuju da se iz tog grada mogu poslati riječi nade i radosti.
– To je ono što sam primijetio jutros na licima svih vjernika – naglasio je Abdibegović nakon bajram-namaza u banjalučkoj džamiji Ferhadiji te izrazio nadu da će bajramski dani pokazati da se može živjeti u miru i suživotu.
Kurban-bajram čovjeka vodi, kazao je, ka smiraju, a dalje od materijalizma.
– Vjerujem da na svaki blagdan, a mi to doživljavamo na poseban način kada je u pitanju Kurban-bajram, pokazujemo jednu potrebu čovjekovog smiraja, unutar ovog materijalizma i konzumerizma, da čovjek može da kaže gdje se nalazi, gdje želi, šta voli da čuje i da vidi – naglasio je muftija banjalučki.
Ljubav prema vjeri, domovini, čovjeku, bit će, kaže, pokazana kroz različite sadržaje, u svim porodicama i kućama, a kroz čin kurbana pružit će ruku darovanja.
Izrazio je zadovoljstvo jer je džamija Ferhadija bila puna vjernika i na ovaj Kurban-bajram.
– Drago mi je da smo se okupili s Bošnjacima koji žive u ovom šeheru i koji su došli iz dijaspore – istakao je muftija banjalučki.
Čestitke povodom Kurban-bajrama uputili su i čelnici RS.
Dnevni avaz
Reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović jutros je u Gazi Husrev-begovoj džamiji kazivao bajramsku hutbu i predvodio bajram-namaz.
Današnju hutbu prenosimo u cijelosti:
Hvala Allahu, Koji je Svog prijatelja Ibrahima, a.s., poučio iskrenosti, moralu i čvrstini u vjeri, koji mu je objavio mudru knjigu suhufa i naložio mu da u dolini Meke sagradi Kabu, kojoj će ljudi dolaziti sa svih strana svijeta, obnavljajući zavjet o zajedničkim korijenima ljudskog roda.
Neka je Allahov blagoslov na sve poslanike i posljednjeg, Muhammeda, koji je dostavio Časni Kur’an kao uputu, radosnu vijest i nadu ljudskom rodu. Neka je Božija milost na porodicu Poslanika, ashabe i sve dobre ljude u svim vremenima.
Milost molimo i za sve dobre ljude, gazije i šehide, koji su svojom dobrotom, žrtvom i borbom, pomogli ljudima i zaštitili slabe, a nejač odbranili od agresora i izdajnika.
Molimo Te, Uzvišeni Allahu, neka naša djela budu u sjeni milosti Tvoje i pomoći Tvoje; neka svako naše djelo, i svaka naša dova, u ime Tvoje započne i u ime Tvoje se i dovrši!
U Kur’anu stoji:
„I bojte se dana kada niko ni za koga neće moći ništa učiniti, i kada se ni od koga otkup neće primiti, kada nikome zagovor neće koristiti i kada im niko neće moći pomoći!“ (El-bekare, 123)
„Vjeru Ibrahimovu izbjegava samo onaj ko ne drži do sebe. A Mi smo ga na ovom svijetu odabrali, i na onom će biti među dobrima“. (El-Bekare,130)
„Kada mu je Gospodar njegov rekao: „Budi poslušan!“ – on je odgovorio: „Ja sam poslušan Gospodaru svjetova!““ (El-Bekare, 131)
„I Ibrahim ostavi u amanet to sinovima svojim, a i Jakub: „Sinovi moji, Allah vam je odabrao pravu vjeru, i nipošto ne umirite drugačije nego kao muslimani!““ (El-Bekare, 132)
Draga braćo i sestre.
Danas je 10. zul-hidždže, prvi dan Kurban-bajrama. Pohitali smo u naše džamije da obavimo bajram-namaz, kao što i naše hadžije žure prema džemretima i Haremi-šerifu u Meki. U ovim danima će se završiti ibadeti hadža. Njime se odazivamo na Ibrahimov, a.s., poziv i on je stavljen u dužnost svakom punoljetnom, zdravom i imućnom muslimanu i muslimanki, koji mogu podnijeti put do Meke i Medine. O toj obavezi, časni Kur’an govori: „Hadž i umru radi Allaha izvršavajte! A ako budete spriječeni, onda kurbane koji vam se nađu pri ruci zakoljite, a glave svoje, dok kurbani ne stignu do mjesta svoga (za žrtvu) ne brijte“. (El-Bekare, 196)
U obredu hadža je divljenje Milostivom Allahu na Gospodstvu i Vlasti, koju On nad svjetovima ima. Svijet kojeg je On stvorio je jedan, s puno vrsta, rodova i familija. To jedinstvo vidimo na svakom koraku. U početku je, kako nas Kur’an uči, bio jedan Adem, od koje je On stvorio muškarca i ženu, a od njih i ostale ljude. Taj Ademov i Havin porod se množi i rasijava po zemlji i danas poput bilja, i tako će biti do kraja svijeta.
Nigdje se jasnije ne može vidjeti ta velika kur’anska istina o zajedničkim korijenima te velike ljudske porodice kao na hadžu. Allah je želio da se i u ovom jedinstvenom obredu osvjedočimo u istinitost Njegovih riječi: „O ljudi, bojte se Gospodara svoga, koji vas od jednog čovjeka stvara, a od njega je i drúgu njegovu stvorio, i od njih dvoje mnoge muškarce i žene rasijao“ (En-Nisa, 1).
Svi ljudi su povezani rodbinskim vezama, bez obzira na prohujala stoljeća i geografske udaljenosti, na boju kože i raznovrsnost jezika i običaja. Poslije vjere u Boga, kao najvećeg vida bogobojaznosti, vjerovanje u nepovredivost ljudskog bratstva, onako kako je to Allah zatražio od sinova Israilovih, vjernički je i ljudski aksiom, vrijednost pred kojom stoje nijema i pokorna stoljeća ljudskih stalnih zala i nereda.
Danas, kada se ponovo među nama žele oživjeti i nametnuti rasističke teorije i ideologije i kada se razlike u vjerovanjima žele iskoristiti za međusobna neprijateljstva i optužbe, iznimno je važno da ljudi od vjere dignu svoj glas i upozore na pogubne posljedice takvih nastojanja. Različitost pravaca, jezika, kultura i rasa slična je fenomenu različitih vrsta u prirodi. U svemu tome se ogleda Božija svemoć, koja u ljudskim dušama treba da izazove bogobojaznost i poštovanje.
Braćo i sestre.
Zbog naših zabluda i zbog Iblisova zavođenja, zbog vječne borbe dobra i zla, potrebno nam je Božije svjetlo, koje će nam osvijetliti put i ukazati na suštinu našeg postojanja i poslanja. Ono dolazi kroz nas, u osami i razmišljanju, dovi i dobroti.
Put vjere je unutarnji životni put, kojeg možemo posvjedočiti sami sebi i biti uvjereni u njegovu ispravnost. To je onaj isti životni put kojeg su prevalili vjerovjesnici i kojeg mora prevaliti svaki vjernik na svom putovanju Bogu. Bog je istina i istina je od Boga. Za nas ljude, Istina je tajna koju svakim danom otkrivamo, malo po malo.
Životno putovanje Ibrahimovo, Jusufovo, Musaovo, Isaovo i Muhammedovo – neka je na sve njih Allahova milost i spas – samo je kazivanje pojedinačnih životnih spoznaja. To je jedna te ista Istina, koja se poslanicima i poslanicima otkrivala na različite načine.
Na ličnoj ravni nalazimo samog čovjeka. S njim su njegova djela i njegovo su stvarno vlasništvo i, ustvari, jedino bogatstvo koje ima. U svakoj dovi i dobrom djelu, ali i u svakoj griješnoj namjeri: „Onaj ko učini koliko i trun dobra – vidjet će ga, a onaj ko učini koliko i trun zla – vidjet će ga“ (Az-Zilzal, 7-8).
I zato Allah savjetuje: „Pomozite sebi strpljenjem i molitvom, a to je zaista teško osim skrušenima, koji su uvjereni da će pred Gospodar svoga stati i da će se Njemu vratiti“. (El-Bekare, 45-46)
Braćo i sestre.
Naše putovanje, kao i putovanje svih poslanika, nije samo put čovjeka ka Bogu već i put čovjeka ka čovjeku. U vjeri čovjek ne smije biti napušten i ostavljen od drugih ljudi. Jer, niko neće osjetiti blizinu Božijeg lica ako ne osjeti bliskost ljudskog lica. Niko neće osjetiti toplinu Božijeg daha i Njegove riječi dok ne osjeti toplinu ljudskog daha i ljudske riječi. Niko neće osjetiti milost Božiju i Njegovu pažnju dok ne pokaže samilost i pažnju prema ljudima. Niko neće osjetiti dobrotu Božiju dok ne pokaže dobrotu prema svom bližnjem. Niko neće osjetiti ljubav Božiju dok se iz njega ne prospe ljubav prema ljudima.
Poslanik Muhamed, a.s., zabranio nam je da proklinjemo svijet i da se tužimo na vrijeme, već nam je oporučio da popravljamo svijet i da idemo ukorak s vremenom. Istinski duhovni preporod moguće je započeti tek onda kada budemo spremni prihvatiti sve ljude kao braću i sestre u njihovom potpunom ljudskom i duhovnom integritetu i dostojanstvu. Upravo nam je to ostavio Poslanik kao oporuku na oprosnom hadžu. O ljudi, vi imate samo jednog Gospodara i jednog pretka. Svi ste vi od Adema, a Adem je od zemlje. Najbolji je kod Boga onaj ko Ga se najviše boji. Nikakve prednosti nema Arap nad nearapom, osim u pobožnosti.
Savjetujući svog ashaba Ebu Zerra el-Gifarija, Poaslanik je rekao: Pogledaj, pa ćeš vidjeti, da ne možeš biti bolji ni od crnca ni od crvenokošca ni po čemu, osim po bogobojaznosti. Njegova česta dova je bila: Bože! Tvrdim da si Ti Allah jedan i da su svi ljudi Tvoje sluge.
Ko ovo ne razumije, ne razumije ni smisao ni bit vjere, niti Muhammedovog, a.s., vjerovjesništva.
Božija milost se ukazuje prvo siročadi, slabima i siromašnima, a vječni život u Džennetu kod Boga je za one koji su bogobojazni. Prisjetimo se da je Muhammed, a.s., bio siroče, pa ga je Bog zaštitio, odgojio i uputio. Ovo bi trebalo da bude naša prva lekcija u vjeri, kao što je i Poslaniku bila u prvim danima njegova vjerovjesništva.
Svakim danom svjedočimo ljudskim nesrećama i tragedijama koje se odvijaju pred našim očima. Ubijaju se ljudi i progone iz njihovih domova u Palestini, Jemenu, Kašmiru, Siriji, Afganistanu, Kini, Mijanmaru i drugdje u ovom napaćenom svijetu. Mi obični ljudi to ne možemo zaustaviti. Počinitelji ovih strašnih zločina su nasilnici, koji nasrću na volju naroda i njihovu slobodu.
Zato vas molim: ne okrećite glavu od siromaha, putnika namjernika i muhadžira, kako ne bi Allah i nama jednoga dana uskratio Svoju milost i pomoć kada nam bude najpotrebnija. Ne mogu nam biti uzor oni koji pozivaju na nasilje prema ljudima i opravdavaju ga i oni koji podižu zidove bodljikave žice među ljudima.
Mi možda jesmo jedna siromašna i napaćena zemlja, ali naša prsa ne smiju biti uskogruda, kao što nikada nisu ni bila. Božija milost obuhvata sve, On će je dati, kao što je obećao, onima koji budu bogobojazni i koji milosrđe prema ljudima budu pokazivali i koji ne budu olahko preko Božije riječi prelazili.
Mi ljudi smo jedni drugima najpreči. Kada je neko u poteškoći, svi bismo mu morali priteći u pomoć koliko je u našoj moći. Kada se nekoga od nas nepravedno napada i optužuje, svi bismo morali dići svoj glas u njegovu odbranu i zaštitu. Kada neki od nas počine kakvo nedolično djelo, svi bismo to morali osuditi i pokazati gnušanje prema zlu. Šutnja, okretanje glave i nezainteresiranost ohrabruju loše ljude.
Odbacujemo i osuđujemo zlonamjerne riječi kojima se nastoji širiti laž o bosanskohercegovačkim muslimanima, o narodu kojeg su držali u logorima mjesecima i godinama i nad kojim su počinjeni strašni zločini i genocid!
Mi se nikada nismo bojali istine o sebi, jer u njoj živimo, kao što nikada nećemo pokleknuti pred zlom, niti mu povlađivati, pa ni onda kada ono bude dolazilo iz našeg naroda i kada iznutra zaprijeti našem biću. Činili smo to i u najtežim danima opsade naše zemlje. Pozivamo da to i drugi čine i da zlu koje se među njima širi ne povlađuju i da s njim ne koketiraju.
Neka niko ne traži svoju sreću u tuđoj nesreći, tako što će o drugima širiti laži i činiti objedu. Mi se nećemo dati pokolebati u našoj vjeri, jer smo narod koji je u historiji naučio razlikovati zlu od dobre namjere i teško nas je u zabludu dovesti. Naše je prirodno pravo stati u odbranu i odbiti svaki zlonamjeran nasrtaj na našu vjeru, moral i narod. To je naša obaveza!
Na kraju, podsjećam vas na kako se imamu Šafiji pripisuje kako je govorio da je vrijeme poput sablje: ako ga ne iskoristimo sasjeći će nas. Zato se čuvajmo te sablje. Neka nam životni moto bude dobro koje s drugima dijelimo. Ako to sebi zadamo, prije ćemo dočekati da živimo u društvu dobrih ljudi.
Bajram je prilika da na sebe i svijet oko sebe pogledamo iz perspektive našeg komšiluka, zajedništva i odgovornosti. Uzdignimo se iznad svakodnevnice i postavimo sebi cilj: živjeti životom koji je posvećen Bogu u zajednici s ljudima, u međusobnom poštovanju, dobru i plemenitosti. Poslanik islama Muhammed, a.s., učio nas je da je u zajednici snaga, a dobrota u spremnosti da pomognemo druge u muci i poteškoći.
Pozivam vas da tu snagu usmjerimo na borbu protiv velikih pošasti našeg društva: mržnje, nesigurnosti, korupcije, nepoštivanju prava i zakona, ovisnosti o kockanju koje nagrizaju sve pore našeg društva i naših porodica. Vrijeme je da im se odlučno suprotstavimo i da naš moralni habitus učvrstimo i osnažimo.
Budimo otvorenih srca prema drugima, činimo im dobro, a čuvajmo i njih i sebe od zla. Trudimo se da svojim radom steknemo dobro ovog i budućeg svijeta. Budimo svjesni da nema nagrade bez truda i dobra djela. Upućujmo dovu Allahu, jer primljena dova može promijeniti našu sudbinu.
Praštajmo jedni drugima, jer to učvršćuje veze među ljudima i narodima, i oslobađa nas teških tereta prošlosti. Gradimo stoljeće mira, podižimo zajedno naše porodice u slozi i prijateljstvu.
Svim muslimanima u Bosni i Hercegovini, Sandžaku, Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji i dijaspori želim sretne i berićetne bajramske dane. Provedimo ih s porodicom, komšijama, rodbinom i prijateljima.
Molimo se Bogu za siromašne i bolesne i pomozimo im. Svima vama želim puno zdravlja, porodične i svake druge sreće.
Bajram šerif mubarek olsun!
Izvor Dnevni avaz
Velika stopa nezaposlenosti, obrazovni sistem koji nije usklađen s potrebama tržišta rada, nesigurna radna mjesta i nedovoljna primanja svakodnevno desetine mladih ljudi tjeraju da bolju i sigurniju sadašnjost, ali i budućnost, traže u zemljama zapadne Evrope ili na drugim kontinentima.
“Međunarodni dan mladih treba biti dan kada ćemo slaviti dostignuća naše mladosti, ponosno prezentirati fantastične rezultate koje ostvaruju na poljima sporta, nauke, politike, ekonomije i dan na koji ćemo ih dodatno podsticati i ohrabrivati da aktivno sudjeluju u društvu i svim društvenim dešavanjima. Znamo da je moguće zaustaviti postojeće negativne trendove pa pozivamo sve nadležne da učine dodatni napor da Bosnu i Hercegovinu učine zemljom u kojoj će mladost ostajati i raditi, razvijati se i napredovati. Moraju se iskorijeniti politička nestabilnost, umanjiti izazovi na tržištu rada i ograničen prostor za političku i društvenu participaciju mladih kako bismo izbjegli njihovu izolaciju i u konačnici, odlazak iz naše zemlje”, citat je iz saopćenja Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine.
Međunarodni dan mladih obilježava se od kada je Generalna skupština Ujedinjenih naroda donijela 1999. godine odluku da taj datum bude 12. augusta.
Prvo službeno obilježavanje ovog dana zabilježeno je 2000. godine.
Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko (Inzko) danas je uputio iskrene čestitke svim muslimanima u Bosni i Hercegovini povodom predstojećeg praznika Kurban-bajrama.
– Kurban-bajram je praznik požrtvovanosti kao bitnog dijela ljudskog života, ali ujedno i trajan simbol solidarnosti sa onima koji trebaju našu pomoć. Ovo je prilika da se sjetimo ne samo najmilijih nego i naših susjeda i svih ljudi oko nas, a posebno onih koji su bolesni i siromašni. Naša je zadaća da svojim dobrim djelima probudimo i upotpunimo njihovu radost Kurban-bajrama i topline zajedništva. Svim muslimanima u Bosni i Hercegovini upućujem iskrene čestitke povodom Kurban-bajrama. Provedite ih ispunjeni radošću i veseljem zajedno sa svojim najbližima, prijateljima i susjedima. Bajram Šerif Mubarek Olsun – naveo je u svojoj čestitki Incko, saopćeno je iz OHR-a.
Ne dopustite zlim ljudima da naruše vašu vjeru u ljude. Dostojanstveno, kako priliči muslimanima, obilježite ovaj veliki blagdan, ne zaboravite svoju rodbinu, prijatelje i komšije, a posebno ne one kojima je naša pomoć potrebna, poručio je danas u tradicionalnoj čestitki povodom Kurban-bajrama reisu-l-ulema Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović, javlja Anadolu Agency (AA).
“S posebnim duhovnim ushićenjem dočekujemo deseti zul-hidže, prvi dan ovogodišnjeg Kurban-bajrama. U nedjelju 11. avgusta naša će se radost proširiti našim lijepim krajevima. Kurban-bajram nas podsjeća na Ibrahima, a.s., oca vjerovjesnika i lučonošu tevhida. On je utemeljitelj pravca i obnovitelj zavjeta oko kojeg se okupljaju jevreji, kršćani i muslimani, koji u njemu i u njegovom životnom putu traže nadahnuće i uputu, ne samo za svoje živote nego i za budućnost velike ljudske porodice”, pojasnio je Kavazović.
Ibrahim je, podsjetio je, utemeljio zajednicu vjernika i sa sinom Ismailom sagradio Kabu, koju ovih dana posjećuju milioni vjernika iz čitavog svijeta.
“Bila je to i ostala jednostavna građevina, koja je utočište sljedbenicima Ibrahimovog pravca iz čitavog svijeta. Skrivena daleko u unutrašnjosti okrutne arabijske pustinje, ona je postala duhovna oaza iz koje se ljudi napajaju hiljadama godina. Kada je sagrađena, Kaba je stajala naspram piramida i kula Egipta i Babilona i njihovih moćnih vladara, vojski i civilizacija”, rekao je reis Kavazović.
Kako je kazao, neka to bude pouka nama u ovim danima hadža.
“Na naš svijet nemojmo gledati samo iz pozicije sile, moći i dominacije, nego ga gledajmo Ibrahimovim očima istinske vjere, nade, ljubavi i žudnje za pravdom. Neka to bude opomena i današnjim silnicima, koji veličaju zlo i nepravdu, zaneseni golom silom koju trenutno imaju. Budućnost pripada istinoljubivim i onima koji čvrsto vjeruju u Božiju pravdu”, poručio je Kavazović.
Radost Bajrama, istakao je, podijelite sa svojim komšijama, duhovnim potomcima Ibrahima, i sa svim ljudima.
“Ne dopustite zlim ljudima da naruše vašu vjeru u ljude. Dostojanstveno, kako priliči muslimanima, obilježite ovaj veliki blagdan: ne zaboravite svoju rodbinu, prijatelje i komšije, a posebno ne one kojima je naša pomoć potrebna. Slijedite Ibrahima, prinoseći kurbane i njime počastite svoju porodicu, komšije i siromahe”, dodao je reis Kavazović.
Bajram je čestitao muslimanima u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i dijaspori, te svim muslimanima i muslimankama u svijetu.
Prema Takvimu Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini, prvi dan Kurban-bajrama, odnosno 10. zul-hidždže 1440. hidžretske godine pada u nedjelju 11. augusta 2019. godine.
Centralna bajramska svečanost biće održana u Gazi Husrev-begovoj džamiji, gdje će bajramsku hutbu kazivati reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović.
Bajram-namaz će se na području Sarajeva klanjati u 6.24 sati. Tradicionalno bajramsko čestitanje kod reisu-l-uleme biće upriličeno prvog dana Kurban-bajrama od 9.30 do 12.00 sati, u kancelariji reisu-l-uleme, dok će prijem za zvanice biti održan u haremu Careve džamije u Sarajevu, s početkom u 18.30 sati.
Dan Arefata ove godine pada 10. augusta. Deveti dan posljednjeg mjeseca hidžretskog kalendara, zul-hidždžeta, poznat je pod nazivom Jevmu-l-Arefe (Dan Arefata). Arefat je brežuljak udaljen od Mekke petnaestak kilometara, a boravak na Arefatu je obaveza svakoga hadžije. Sastavni je dio obreda hadža, te se sve hadžije 9. zul-hidždžeta, dan uoči Kurban-bajrama, okupe na ovom mjestu.
Fokus.ba
Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine, povodom toplotnog vala koji je zahvatio Bosnu i Hercegovinu, odnosno Federaciju BiH, apelira da poslodavci prilagode organizaciju posla nepovoljnim uvjetima i poduzmu druge mjere zaštite zdravlje radnika, saopćeno je iz tog sindikata.
Budući da u zakonodavstvu Federacije BiH nisu propisani minimalni zahtjevi u pogledu uslova rada radnika na otvorenom kada su uverti nepovoljni (visoka temperatura), a nije propisano ni pri kojim bi nepovoljnim uvjetima poslodavci trebali obustaviti radove (jer postoji opasnost po život i zdravlje radnika), Savez samostalnih sindikata BiH poziva sve poslodavce da radno vrijeme na otvorenom prilagode vremenskim uvjetima i tako zaštite zdravlje svojih radnika.
– Neosporno je da učestale vrućine utječu na zdravlje radnika, posebno onih koji rade na otvorenom i duže vrijeme su izloženi suncu zbog obaveza prema poslu, zbog čega dolazi do pada koncentracije u radu i mogućnosti povređivanja radnika. Međunarodni standard ISO 7243 definiše uslove i kriterijume izvođenja radova u uslovima visokih temperatura, a jedna od mjera je izbjegavanje rada u najtoplijem dijelu dana. Stoga upućujemo apel poslodavcima da primijene ovaj standard i da izvrše preraspodjelu radnog vremena na način da se radnici ne nalaze na otvorenom prostoru u najtoplijem dijelu dana. Napominjemo da i za rad u zatvorenom treba obezbijediti rashlađivanje prostorija kako bi se sačuvalo zdravlje radnika – navodi se u saopćenju Saveza samostalnih sindikata BiH.
U skladu sa spomenutim standardom, u zavisnosti od utvrđenog toplotnog indeksa koji je mjerodavan za uvjete rada na otvorenom, u uvjetima visokih temperatura predviđeni su načini izvođenja radova i mjere zaštite, kao i preporuke za poslodavce i radnike u smislu prevencije, koje mogu pomoći da se rizik od izloženosti visokim temperaturama na radnom mjestu svede na najmanju moguću mjeru.
Te mjere su: organizacija posla u nepovoljnim uvjetima, preraspodjela radnog vremena gdje se teži dio poslova obavlja u hladnijem dijelu dana; organiziranje rada u smjenama, uvođenje dodatne radne snage-angažiranje novih radnika kod ekstremnih uvjeta, rotacija radnika prilikom obavljanja određenih poslova na visokim temperaturama, češće pauze uz osiguravanje dovoljne količine vode i bezalkoholnih napitaka, izbjegavanje obavljanja poslova u najtoplijem dijelu dana (11-16 sati), osiguranje odgovarajuće rashlađene prostorije za odmor i priprema radnika na uslove pri visokim temperaturama.
Osposobljavanje zaposlenih znači obavezno davanje informacija o opasnostima pri radu na visokim temperaturama, upoznavanje sa simptomima bolesti prouzrokovanih visokim temperaturama, upoznavanje zaposlenih s opasnostima uzimanja lijekova koji onemogućavaju ili usporavaju aklimatizaciju (prilagođavanje organizma na normalno funkcionisanje u promijenjenim uslovima radne sredine) i obučavanje zaposlenih za pružanje prve pomoći.
Pored sredstava i opreme za ličnu zaštitu pri radu na otvorenom kod visokih temperatura, ako je to moguće, zaposlenima treba osigurati ljetna odijela, kape, marame ili lagane šešire širokog oboda za glavu koji prekriva i vrat, osigurati korištenje lagane, svijetle i komforne odjeće od prirodnih materijala, omogućiti da tokom odmora – pauze zaposleni mogu skinutu sredstva i opremu za ličnu zaštitu i osigurati naočale za sunce radi zaštite od UV zračenja.
Prevencija zdravstvenih problema: unositi dosta tečnosti (svakih 15-20 minuta po jednu čašu rashlađene vode), izbjegavati tešku i obimnu hranu (preporučuje se da se u ishrani koriste svježe voće i povrće, mliječni proizvodi s niskim sadržajem masti, hljeb u manjim količinama, riba i morski plodovi); koristiti zaštitnu kremu za sunce i praviti česte pauze u hladovini ili u rashlađenim prostorijama.
Za radnike koji rade u zatvorenim prostorijama treba koristiti rashladne sisteme (klima uređaji, ventilatori…), voditi računa da razlika vanjske i unutrašnje temperature ne bude veća od 8 stepeni, usmjeriti klima-uređaj tako da kretanje zraka ne bude u pravcu zaposlenih i poboljšati cirkulaciju zraka provjetravanjem.
Zdravstveni problemi vezani uz rad na visokim temperaturama mogu biti dehidracija – smanjenje tjelesne količine vode, čiji su simptomi: žeđ, suha usta, umor, nesvjestica i opća slabost. Prva pomoć znači nadoknaditi izgubljenu tečnost i minerale; dehidriranu osobu staviti u sjedeći ili ležeći položaj i dati joj da pije vodu ili rastvore za nadoknadu tečnosti i elektrolita, stalno nadzirati osobu, a ako se stanje ne popravlja, pozvati hitnu pomoć ili zatražiti savjet ljekara.
Simptomi sunčanice kao oblika toplotnog udara usljed izlaganja glave direktnom utjecaju sunčevih zraka su: slabost, mučnina i povraćanje, glavobolja, vrtoglavica, nemir, smušenost, crvenilo u licu, zujanje u ušima, a u težim slučajevima omamljenost, proširenje zjenica, nesvjestica, uz ubrzane otkucaje srca i plitko ubrzano disanje.
Kao prvu pomoć, osobu treba prenijeti u hladovinu ili rashlađenu prostoriju, osloboditi je suvišne odjeće, stavljati joj hladne obloge na glavu i ako je pri svijesti, davati joj hladne napitke.
Toplotni osip – nadražaj kože izazvan prekomjernim znojenjem izgleda kao skup plikova ili prištića koji se najčešće javljaju na vratu, gornjem dijelu grudnog koša, u preponama, ispod grudi ili na unutrašnjem dijelu lakta. Simptom su crveni osip s jakim svrabom, a prva pomoć podrazumijeva da osobi treba osigurati boravak u hladovini ili rashlađenoj prostoriji i obući suhu odjeću. Treba nanositi hladne obloge na osip i koristiti dječije pudere za kožu.
Тoplotni grčevi su bolni grčevi u mišićima koji se javljaju nakon velikih fizičkih opterećenja kod osoba koje se mnogo znoje (osobe koje se obilno znoje su osjetljivije na mogućnost pojave toplotnih grčeva jer se znojenjem gubi so, a smanjen nivo soli u mišićima izaziva bolne grčeve u rukama, nogama ili stomaku). Simptomi su bljedilo i oznojenost kože, a na zgrčenom mišiću može se opipati zadebljanje. Temperatura je normalna.
Kao prvu pomoć, osobu treba skloniti sa sunca i dati joj da pije vodu ili prirodne voćne sokove. Ne treba da nastavlja naporni fizički rad, jer se može javiti iscrpljenost ili toplotni udar. Ukoliko grčevi potraju duže od sat vremena, treba potražiti medicinsku pomoć.
Тoplotna iscrpljenost je zdravstveni problem koji se može javiti i nekoliko dana nakon izlaganja visokim temperaturama usljed fizičkih aktivnosti ako je unos tečnosti bio nedovoljan. Simptomi su: umor, slabost, vrtoglavica, glavobolja, nesvjestica, mučnina i povraćanje, grčevi mišića, otežano znojenje, blijeda, hladna i vlažna koža, ubrzano i površno disanje. Prva pomoć se sastoji od sklanjanja osobe sa sunca u hladniji prostor i postavljanja u ležeći položaj, s blago podignutim nogama. Treba davati puno tečnosti (voda i bezalkoholni napici), prskati osobu vodom i hladiti je ventilatorom. Iz toplotne iscrpljenosti može se razviti toplotni udar te ako se navedeni znaci pogoršavaju ili traju duže od sata, potrebna je hitna medicinsku pomoć.
Toplotni udar najteži je zdravstveni problem koji može biti izazvan visokim temperaturama usljed gubitka kontrole nad temperaturom tijela i nesposobnosti hlađenja (temperatura tijela poraste za 10-15 minuta na 40,5 stepeni i više, a puls je ubrzan-više od 160 otkucaja u minuti). Ukoliko se na vrijeme ne prepozna, toplotni udar može dovesti do težih oštećenja zdravlja, pa čak i do smrtnog slučaja.
Simptomi su: crvena, topla i suha koža (bez znojenja), jaka glavobolja, mučnina, vrtoglavica, ubrzan puls, izuzetno visoka temperatura i gubitak svijesti. Za prvu pomoć, osobu treba premjestiti u hladovinu ili rashlađeni prostor, postaviti je u ležeći položaj na leđa ako je pri svijesti, a ako nije, na bok, podići noge iznad nivoa glave, polijevati osobu hladnom vodom, kontrolirati tjelesnu temperaturu i pokušati je spustiti ispod 38 stepeni. Odmah treba pozvati Hitnu pomoć.
Dnevni avaz
Federalno ministarstvo financija osiguralo je sredstva za isplatu invalidnina za ratne vojne invalide, porodice poginulih boraca te nosioce ratnih odlikovanja za juli 2019. godine, u ukupnom iznosu od 24.178.542,82 KM.
Nalozi za isplatu invalidnina ovim kategorijama upućeni su prema bankama.
Fena i BHRT
Alija Izetbegović (Bosanski Šamac, 8. augusta 1925. – Sarajevo, 19. oktobra 2003.) bio je bosanskohercegovački i bošnjački političar i prvi predsjednik samostalne Republike Bosne i Hercegovine.
Nakon prvih višepartijskih skupštinskih izbora u Bosni i Hercegovini 1990. godine, izabran je za predsjednika Republike Bosne i Hercegovine kao predstavnik Stranke demokratske akcije iz redova bošnjačkog (tada Muslimanskog) naroda, do 1992. godine. Najviše glasova na izborima osvojio je Fikret Abdić, ali je konsenzusom za predsjednika odabran Alija Izetbegović Od 1992. do 2000. godine kao i predsjednik sedmočlanog Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine. Kao predsjednik Republike Bosne i Hercegovine proglasio je, nakon referenduma o nezavisnosti 1992. godine, nezavisnost i otcjepljenje od Jugoslavije.
Govorio je njemački, francuski i engleski jezik. Autor je većeg broja izdavačkih radova i studija, te svjetski priznatih knjiga među kojima su najpoznatije “Islam između Istoka i Zapada”, “Problemi islamskog preporoda” i “Islamska deklaracija”. Ove knjige prevedene su na nekoliko svjetskih jezika i objavljene u više zemalja.
Mladost i obrazovanje
Rođen u porodici zemljoposjednika, koji su se doselili iz Beograda u Bosanski Šamac 1868. godine. Godine 1928. porodica Izetbegović se seli iz Bosanskog Šamca u Sarajevo, gdje Izetbegović završava mušku realnu gimnaziju. Za vrijeme školovanja 1940. godine priključuje se antikomunističkoj organizaciji Mladi muslimani u Sarajevu. Tokom Drugog svjetskog rata bavi se humanitarnim radom pomažući izbjeglim i prognanim civilima, štiteći i skrivajući progonjene Bošnjake, te pri popravci džamijskih ruševina. 1946. godine godine biva uhapšen pod sumnjom da je imao značajnog udjela u utemeljenju islamskog časopisa Mudžahid u kojem su objavljene opće teme o islamu, kao i zbog pripadnosti organizaciji Mladi muslimani. Osuđen je na kaznu zatvora od tri godine. Nakon izlaska iz zatvora studira poljoprivredu i od 1954. godine pravo, kojeg završava u roku od dvije godine.
Nakon odslužene kazne, Izetbegović završava studije na Pravnom fakultetu u Sarajevu i radi kao pravni savjetnik za više jugoslavenskih firmi. 1970. godine, piše Islamsku deklaraciju – opću raspravu o politici i islamu. Upravo ta studija, napisana 1960-ih, bit će često uzimana kao dokaz o Izetbegovićevoj političkoj naklonjenosti islamskom fundamentalizmu. Njegova knjiga Islamska deklaracija biva zabranjena u Jugoslaviji i mogla se nabaviti samo ilegalnim putem. Do 1980. godine. godina kada izlazi njegova druga knjiga Islam između Istoka i Zapada, Islamska deklaracija je u Jugoslaviji bila skoro nepoznata. U drugoj knjizi pokušava odrediti položaj bosanskih muslimana, islama, te razlike između evropske i islamske kulture. Zbog Islamske deklaracije, na Sarajevskom procesu 1983. godine, optužen je, zajedno sa dvanaest bošnjačkih intelektualaca, za planiranje stvaranja islamske države i biva osuđen na 14 godina zatvora. Mada se u knjizi ne spominje niti Bosna i Hercegovina, niti Jugoslavija, Deklaracija se smatrala jednim od značajnih dokaza na sudu. Nakon političkih promjena u Jugoslaviji, 1988. godine izlazi na slobodu nakon pet godina odsluženog zatvora. Tokom ovoga vremena, njegovi spisi Bilješke iz zatvora: 1983-88, bivaju uspješno proturene izvan zatvora, te kasnije objavljene, a predstavljaju analizu najmoćnijih evropskih ideologija 20. vijeka, uključujući komunizam, fašizam, kapitalizam i njihovu relaciju prema islamu.
Politička karijera
Osnivanje Stranke demokratske akcije
Glavni članak: Rat u Bosni i Hercegovini
Politički nespretno ignorisanje sukoba i razaranja sela Ravna kod Trebinja, izjavom “…da to nije naš rat…”, Predsjedništvo BiH pokušava izbjeći otvorene sukobe sa JNA i srpskim političarima iz tadašnjeg Predsjedništva Jugoslavije. Ratom u Sloveniji i Hrvatskoj, te jačanjem vojnih aktivnosti Jugoslavenske narodne armije (JNA) i na teritoriju Bosne i Hercegovine, dolazi do odluke o referendumu za nezavisnost Bosne i Hercegovine. Na referendumu održanom 29. februara i 1. marta 1992. godine oko 90% Hrvata i Bošnjaka u općinama gdje je na izborima pobijedila stranka SDA ili HDZ, glasa za samostalnost, dok se u općinama gdje je nakon izbora 1990. godine pobijedila Srpska demokratska stranka ili Srpski pokret obnove (SPO), referendum bojkotuju.
Skupština BiH objavila je deklaraciju o nezavisnosti Bosne i Hercegovine isti mjesec. Potom je uslijedilo međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine.
Kao odgovor na to, Bosanski Srbi proglašavaju tzv. ‘Srpsku Republiku Bosnu i Hercegovinu,’ sa ciljem zauzimanja i podjele čitave Bosne i Hercegovine. U aprilu 1992. godine, srpski ekstremisti potpomognuti vojnim i paravojnim snagama Srbije i JNA, počinju incidente blokade gradova i premještanja naoružanja.
Kao odgovor, Izetbegović formira Teritorijalnu odbranu Bosne i Hercegovine (TO) i nastavlja sa pregovorima. Po povratku sa konferencije u Lisabonu 1992. godine, na aerodromu Sarajevo jedinice JNA ga zarobljavaju i traže da naredi svojim jedinicama da iz obruča u centru grada pusti generala Kukanjca sa svojom vojskom. Do sporazuma dolazi, nakon čega je konvoju dopušten prolaz do Sarajeva.
Bosna i Hercegovina je u ratu biva prepuštena sama sebi. Srbijanski diktator Slobodan Milošević isposlovao je kod U.N.-a da uvede embargo na uvoz oružja zemljama bivše Jugoslavije u sukobu, nakon čega je embargo i postavljen. Embargo na uvoz oružja išao je samo u korist srpskim vojnim i paravojnim formacijama koje su imale na raspolaganju čitav vojni arsenal JNA. Pomoć od svijeta, na koju je Izetbegović računao i koja mu je bila obećana, nije dolazila.
U bošnjačkom narodu stvara se otpor iz kojeg izniče Armija Republike Bosne i Hercegovine, a Alija Izetbegović kao njen vrhovni komandant. Čitav period rata, Izetbegović provodi u Sarajevu sa svojim narodom i saborcima.
Tokom rata, Izetbegović biva prisiljen predati Srebrenicu i Žepu pod kontrolu UN-a kao “zaštićene zone”, gdje se UN obavezao da će ih, ako zatreba, i vojno štititi. Ove dvije enklave, koje su se skoro čitavog rata odupirale srpskim napadima, kapitulirale su pred sam kraj rata, kada su razoružane jedinice ARBiH ostavljene na odluku trupa UNPROFOR-a.
Ishodi nakon kapitulacije “zaštićenih zona” UN-a je bio preko 8.000 ubijenih bošnjačkih civila. Vidjevši ishod ove izdaje, Izetbegović nije dozvolio snagama UN-a da istu stvar urade i sa Goraždom, gdje su najzad jedinice ARBiH uspjele odbraniti ovaj grad.
Tokom rata, Sarajevo postaje glavni grad sa najdužom vojnom opsadom u modernoj evropskoj historiji. Razna pregovaranja dovode strane u sukobu do Dejtonskog mirovnog sporazuma. U njemu nova država biva administrativno uređena kao cjelovita država u čijem se sklopu nalaze dva politička entiteta: Federacija BiH, sa 51%, i Republika Srpska sa 49% teritorija. Izetbegović nikada nije bio zadovoljan ovim uređenjem. Raspodjelom vojnih ‘razgraničenja’ koja su ostala kao rezultat krvavog rata, Bošnjacima je pripalo oko 33.33% teritorija BiH, bosanskim Hrvatima oko 17.67%, a bosanskim Srbima oko 49% teritorija BiH – uzimajući u obzir da je arbitražom Brčkog stvorena nova administrativna jedinica izvučena od teritorija koje su držale sve tri vojne jedinice, većim dijelom Armija R BiH, ali i HVO i VRS.
U memoarima Richard Holbrooke-a (To End A War) i David Owen-a (Balkan Odyssey) opisan je Izetbegovićev tvrdokorni stav u pregovaranjima i njegova protivljenja nametnutim administrativnim uređenjem Bosne i Hercegovine koje biva primoran potpisati u zadnjem času. Umjesto njega, u Dejtonu, na pregovore sa Slobodanom Miloševićem i Franjom Tuđmanom lice-u-lice prisustvuje Haris Silajdžić, koji je učesnik u formiranju granica današnje Federacije.
Prvenstveno ishodom pregovora Harisa Silajdžića sa Slobodanom Miloševićem u Dejtonu, Izetbegović biva prisiljen od strane američkih državnika da po cijenu mira stavi svoj potpis na finalni mirovni sporazum. Vidljivo nezadovoljan, na ceremoniji potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma izjavio je: “Ovo nije pravedan mir, ali je pravedniji od nastavka rata.” te dodaje: “U ovakvoj situaciji kao što jeste, i ovakvom svijetu kakav je, bolji mir i nije mogao biti postignut.” Dejtonskim sporazumom rat biva završen, a Bosna i Hercegovina počinje put ka reformama. Prema najnovijim procjenama, u ratu je prema nedavno objavljenim podacima Istraživačkog dokumentacionog centra Sarajevo (ICD), nevladine organizacije koja upravo dovršava opsežno naučno istraživanje tačnog broja žrtava u ratu u BiH, u Bosni i Hercegovini je od 1992. do 1995. poginulo 93.837 ljudi, što je 2,2 posto predratnog stanovništva. Prema rezultatima javno predstavljenima u petak 16.12.2005. u Banjoj Luci, poginula su 30.154 bošnjačka civila, te 30.173 bošnjačka vojnika, 1.973 srpska civila i 21.399 vojnika, te 2.076 hrvatskih civila i 2.619 vojnika. Najveći broj žrtava ubraja se u bošnjačke civile koji su zapravo i bili meta genocida.
Poslijeratni period
Alija Izetbegović sa Billom Clintonom u Tuzli 1997. godine
Nakon prvih poslijeratnih višestranačkih izbora 1996. godine, Izetbegović je izabran za člana, a potom i za predsjedavajućeg Predsjedništva BiH. Nakon deset godina obavljanja funkcije člana Predsjedništva BiH, iz zdravstvenih razloga, u oktobru 2000. godine podnio je ostavku na mjesto Predsjedništva Bosne i Hercegovine.[1]
Godine 1999. objavio je knjigu “Moj bijeg u slobodu”, a 2000. godine knjigu “Sjećanja” (autobiografski zapis).
Dobitnik je niza priznanja i nagrada među kojima su i medalje Centra za Demokratiju iz Washingtona (SAD); titula počasnog doktora pravnih nauka za doprinos zaštiti ljudskih prava i uspostavu mira Istanbulskog Marmara univerziteta (Turska); prestižnu nagradu za unapređenje ljudskih prava foruma u Kran Montani i brojne druge.
Na Trećem kongresu SDA 13. oktobra 2001. godine Izetbegović je donio odluku da se ne kandiduje za predsjednika stranke nakon čega je proglašen počasnim predsjednikom. Zbog srčanih tegoba, 2002 godine mu je bio ugrađen pacemaker.
Smrt i ostavština
Mezar Alije Izetbegovića na sarajevskom šehidskom mezarju Kovači
Alija Izetbegović umire 19. oktobra 2003, tokom oporavka poslije slamanja četiri rebra i ozljede ramena. Njegova dženaza je privukla oko 150.000 ljudi iz čitave Bosne i Hercegovine i inostranstva, a telegrami sačešća su pristigli iz oko 100 zemalja svijeta. Nedugo prije smrti, u bolnici ga je posjetio i bivši predsjednik SAD-a, Bill Clinton, koji je bio u Bosni povodom otvaranja memorijalnog centra za žrtve genocida Srebrenice. Od ostalih prisutnih, treba izdvojiti i bivšeg specijalnog američkog izaslanika, Richard Holbrooke-a, koji je izjavio da ne bi bilo Bosne da nije bilo Izetbegovića. Bivši izaslanik Evropske Unije i U.N.-a, Carl Bildt, izjavio je da je i usljed nekih političkih neslaganja sa Izetbegovićem “on ipak bio potpuno fin čovjek.” U svome govoru na dženazi, visoki predstavnik, Paddy Ashdown, pohvalio je Aliju Izetbegovića za “snagu i integritet.” U telegramu sućuti vlade SAD-a upućuje se “najdublje saučešće prijateljima, familiji i bližnjima” Izetbegovića. Nadalje se dodaje: “Izetbegovićeva osobna hrabrost pomogla je Bosancima da izdrže jednu od najvećih evropskih tragedija poslije Drugog svjetskog rata.” I pored toga “Izetbegović je bio odlučan vođa i bio je instrumentalan u očuvanju Bosne i Hercegovine kao cjelovite multi-etničke zemlje. Njegova odlučnost ka evropskoj budućnosti Bosne i Hercegovine je dio njegove ostavštine.” – izjavio je Adam Ereli, glasnogovornik američkog State Departmenta.
Prema Takvimu Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini, prvi dan Kurban-bajrama, odnosno 10. zul-hidždže 1440. h.g., pada u nedjelju, 11. augusta 2019. godine, saopćila je agencija MINA.
Centralna bajramska svečanost bit će održana u Gazi Husrev-begovoj džamiji, gdje će bajramsku hutbu kazivati reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović. Bajram namaz će se na području Sarajeva klanjati u 6.24 sati.
Tradicionalno bajramsko čestitanje kod reisu-l-uleme biće upriličeno prvog dana Kurban-bajrama od 9.30 do 12.00 sati, u kancelariji reisu-l-uleme, dok će prijem za zvanice biti održan u haremu Careve džamije u Sarajevu, s početkom u 18.30 sati. Kurban ili Hadži bajram veliki su mubarek dani, dani velikog Božijeg dobra.
Njihovu važnost određuje klanje kurbana – tradicija Božijeg poslanika Ibrahima, neka je mir i spas Božiji na njega, i dijeljenje kurbanskog mesa siromasima, prijateljima, komšijama, kao i dani hadža – dan boravka nekoliko miliona muslimana u časnim mjestima Mekki i Medini.
Oni su se sa svih strana svijeta zaputili ka Časnome hramu, kako bi obavili hadž, peti stub islama, što im je Uzvišeni Allah dž.š. propisao ukoliko su stekli materijalne uslove za to. Hadžija je Allahov gost kome se pruža prilika da mu budu oprošteni svi grijesi i zato se milioni muslimana svake godine okupe na tlu kojim je koračao Muhammed, neka je mir i spas Božiji na njega. Kurban-bajram traje četiri dana.
Dan Arefata ove godine je 10. augusta Deveti dan posljednjeg mjeseca hidžretskog kalendara, zul-hidždžeta, poznat je pod nazivom Jevmu-l-Arefe (Dan Arefata). Arefat je brežuljak udaljen od Mekke petnaestak kilometara, a boravak na Arefatu je obaveza svakog hadžije.
Sastavni je dio obreda hadža te se sve hadžije 9. zul-hidždžeta, dan uoči Kurban-bajrama, okupe na ovom mjestu. Na Brdu milosti (Džebelu -r-rahme) na Arefatu, kako tradicija prenosi, nakon dugog traženja, sastali su se hazreti Adem i hazreti Havva. Muhammed, Allah mu podario spas i mir, svoj poznati govor na Oprosnom hadždžu održao je upravo na Arefatu. Ova tradicija davanja uputa hadžijama i danas je prisutna, a održava se na nekoliko svjetskih jezika.Lijepo je da oni koji nisu na hadždžu poste ovaj dan.
(FENA) D.V. i TnTPortal