Category: BiH

Zvekir je metalni krug pričvršćen na ulazna vrata, načinjen u obliku prstena ili halke. Upućuje na vrata Bosne vijekovima širom otvorena svim dobronamjernim posjetiteljima. Nekada mijenjao zvono na vratima, najavljivao goste. Danas, u vrijeme modernih zvona, izgubio je prvobitni smisao, ali i dalje zadržao jaku simboliku.

Upravo ta simbolika inspirisala je mladi bračni par, poznato lice N1 televizije, novinarku Minelu Jašar – Opardija i njenog supruga Naima – IT stručnjaka.

Nakon što su osmislili i uspješno lansirali Zvekir – dodatak za mobilni telefon, željeli su zaokružiti priču koja će nastaviti čuvati i njegovati bosanskohercegovačku tradiciju. Odlučili su se za neobično male, ali bitne modne dodatke koji daju svojevrstan pečat odijevanju, manžetne za košulje i broševe za marame.

‘Pitanje koje je uslijedilo odmah nakon lansiranja Zvekira – dodatka za mobilni telefon bilo je ‘Šta je sljedeće‘. Nije bilo lako jednako kreativno odgovoriti na zahtjevne želje i potrebe tržišta, no poučeni iskustvom sa prvim proizvodom, znali smo da elementi bosanskohercegovačke tradicije moraju ostati u fokusu.’

Odlučili su se ponuditi modne dodatke s kojim će se moći identificirati svi oni koji nisu slijepi pratioci trendova, oni koji posvećuju posebnu pažnju svom izgledu i modnom izražaju.

Naim Opardija priznaje da ni sam nije bio potpuno siguran koliko su manžetne često prisutan detalj u muškoj modi, međutim siguran je da su ipak zadržale svoje tiho, prešutno pravo na određene prilike.

‘A to je svaka svečanija prilika, posebno vjenčanje. Vrhunsko odijelo, pripadajuća košulja, kravata, marama ili leptir-mašna zahtijevaju minimalne detalje, ali detalje sa stilom. Upravo takav detalj su manžetne koji mogu biti dio vašeg porodičnog naslijeđa ili naslijeđa zemlje u kojoj živite. A Zvekir to zaista jeste.’ – pojašnjava Naim.

Želja im je da manžetne i marame ukrašeni simbolom Bosne i Hercegovine postanu prepoznatljiv modni dodatak na poslovnim susretima, vjenčanjima, maturama, prilikama koje su bitne.

‘Neka simbolika BIH ostane prisutna u svakoj važnoj prilici, a i novac u BIH’ – kroz šalu govore Minela i Naim koji su i ovaj put proizvodnju i pakovanje povjerili domaćim proizvođačima.

Izvor:tuzlanski.ba

U ponedjeljak, 30. septembra novinari iz nekoliko redakcija održat će protest u Sarajevu, piše agencija Patria. Protest će početi u 12 sati.

Razlog prostesta su učestali pritisci na novinare.

“Grupa navijača Fudbalskog kluba Sarajevo prisilili su u petak (op. a. 27. septembra) navečer novinara web portala Radiosarajevo.ba da izbriše tekst o navijaču tog kluba koji je u Bjelorusiji uhapšen i osuđen zbog posjedovanja droge, dok je samo nekoliko dana ranije novinarka Oslobođenja Gordana Katana iz Banja Luke bila pod snažnim pritiscima zbog stavova koje je na račun nekih vladajućih političara iznosila na svom privatnom Facebook profilu”, saopšteno je.

Ovo je drugi protest novinara u Sarajevu u posljednjih godinu dana. Nakon što su novinari u avgustu prošle godine protestovali zbog napada na kolegu televizije BN Vladimira Kovačevića iz Banja Luke, navodi agencija Patria.

U skladu sa Zakonom o penzionom i invalidskom osiguranju, penzije za mjesec septembar bit će isplaćene u petak, 4. oktobra, saopćio je Federalni zavod za penziono i invalidsko osiguranje na svojim internetskim stranicama.

Najniža penzija iznosi 371,77 maraka, zajamčena 465,87, a najviša 2.174,48 maraka.

Ukupno potrebna sredstva za isplatu mirovina za mjesec septembar, s uračunatim troškovima, iznose oko 185 miliona maraka.

Danas u Hercegovini i jugozapadnim područjima Bosne očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme, lokalno sa slabom i povremenom kišom. U ostatku naše zemlje sunčano uz umjerenu oblačnost. Vjetar slab do umjeren zapadni i jugozapadni. Jutarnja temperatura od 10 do 16, na jugu od 14 do 19, a dnevna od 23 do 29 °C.

• 
  Dijana PeledijaFoto: (Facebook)

• Dnevni avaz

• 

  Novinari često ne dobijaju odgovoreFoto: (Avaz)

Sezona je berbe paradajza u sjevernoj Bosni i Hercegovini. Trud se isplatio za tri porodice koje su uzgajale povrće u plastenicima koje su dobili kroz projekat „Integrirana socio-ekonomska podrška žrtvama mina u BiH“, koji je finansirala Evropska unija. Već mjesec dana prodaju papriku i paradajz, a tokom proljeća uzgajali su i prodavali sadnice i zelenu salatu. Za neke od njih je zarada od plasteničke prozivodnje jednaka ukupnom godišnjem iznosu invalidnine.

Slikovito je brežuljkasto selo Podzvizd u općini Velika Kladuša u kojima žive porodice Omeragić i Hušidić. Međutim, kako porodice potvrđuju, vrlo je teško uzgajati paradajz izvan plastenika. Jutarnja magla i rosa, zajedno s visokim podnevim suncem, oštećuju plodove biljaka.

„Pokušali smo uzgajati povrće na otvorenom i zasijali smo barem dvostruko veću površinu od plastenika, međutim prinos je bio mnogo manji “, kaže Mirsad.

Mirsad i Šaban su komšije i obojica su stradali od mina u toku rata kao djeca. Mirsad Omeragić je stradao u blizini porodične kuće u području koje u to vrijeme nije bilo obilježeno kao minski sumnjivo područje. Iako je to područje nakon rata deminirano, Mirsad nerado ide tamo jer još uvijek osjeća strah da su neke od mina prisutne.

Nakon 13 operativnih zahvata u periodu od 6 mjeseci, Mirsad je krenuo putem oporavka. Oženio se, on i supruga podigli su dvoje djece, kćerku koja sada ima 15 godina i sina od 19 godina.

„Ponosni smo na svoju djecu, dobro se ponašaju i zaista smo zahvalni“, kaže Mirsad. Njegov ponos je vidljiv dok objašnjava da se njihova kćerka brine o kući, a da je njihov sin zadužen za travnjak, ostavljajući roditeljima vrijeme da se brinu o domaćim životinjama i plasteniku.

Manji dio proizvoda iz plastenika porodica Omeragić koristi za vlastite potrebe, a veći dio prodaje. “Ljudi dolaze ovdje i pitaju za proizvode, i mi smo uspjeli prodati mnogo”, kaže Mirsad.

Općina Velika Kladuša je na sjeveru zemlje, na granici s Hrvatskom, što ovdašnje proizvođače povrća  čini dostupnim za zainteresovane kupce iz susjedne države. „Čovjek iz Hrvatske kupio je od nas paradajz i papriku u vrijednosti od 100 maraka“, kaže Šaban, glava porodice Hušidić.

Četiri člana porodice Hušidić, dvije kćeri i roditelji, popodnevni odmor provode na terasi ispred svoje kuće, kušajući paradajz koji su ubrali. Njihovo najmlađe dijete, trogodišnji sin, spava u kući. Starija kćerka i otac Šaban uživaju u paradajzu u rustikalnom stilu, sa samo malo soli.

Šaban procjenjuje da su od proizvoda koje su prodavali od jula zaradili 1.300 KM, a nadaju se da će zaraditi još toliko do kraja sezone.

“Zadovoljan sam zaradom, posebno imajući u vidu da je ovo prva godina da uzgajamo povrće u plasteniku”, kaže Šaban.

Šaban je povrijeđen u minskom incidentu 1994. godine, kada je imao samo 15 godina. Te iste godine izgubio je oca i brata, što je njegov oporavak učinilo još kompleksnijim. Šaban ima status civilne žrtve rata i prima invalidninu u iznosu do 200 KM, što je bio jedini izvor prihoda za porodicu. Zahvaljujući podršci kroz projekat,  porodica je prodajom povrća iz plastenika u ovoj sezoni udvostručila porodični prihod.

„Moja invalidnina se potroši na račune. Zato držimo stoku i radimo druge sitne poslove. Ovaj dodatni prihod pomoći će nam da platimo školski pribor, odjeću za djecu i prevoz u školu “, kaže Šaban.

Porodica Okanović još je jedna u općini Velika Kladuša koja je dobila poljoprivrednu opremu, plastenik sa sistemom za navodnjavanje i motokopačicu. Glava porodice Dragan, preživjeli od mine, proveo je cijelu proljetnu i ljetnu sezonu obrađujući zemljište i uzgajajući povrće. Njegov prvi proizvod bile su sadnice i uspio je sve prodati. Sada je sezona paprike i paradajza i vidljivo je kako je Dragan ponosan na svoj rad – veliki štampani natpis ispred njegove porodične kuće najavljuje „proizvod za prodaju” ovdje.

Sezona berbe u kasno ljeto i potražnja za njihovim domaćim proizvodima je olakšala živote ove tri porodice. Njihov naporan rad omogućio im je jesenju pripremu djece za školu i domaćinstva za zimu, i vratio im mir.

Evropska unija, World Vision i UDAS, su podržali 10 porodica preživjelih od mina u partnerskim opštinama u proizvodnji povrća. Ovo je samo jedna od aktivnosti dvogodišnjeg projekta „Integrirana socio-ekonomska podrška žrtvama mina u BiH“ čiji je cilj da obezbjedi socio-ekonomsko osnaživanje i integraciju žrtava mina i njihovih porodica u 11 opština ugroženih minama u BiH.

Tokom ceremonije svečanog otvaranja drugog po redu Sarajevo Halal Faira 2019 potpisana su i dva izuzetno vrijedna ugovora između bh. kompanija i malezijskih partnera, prenosi Anadolu Agency (AA).

Ugovor kojim se obavezuju da će u roku od 60 dana biti potpisan ugovor o početnoj investiciji od 20 miliona eura u proizvodnju piletine i jaja u pogonima Agrokomerca potpisali su malezijski Perak Halal Sorporation i AS Group, uz intenciju mnogo veće investicije radi stvaranje preduslova za ustanovljavanje jedne od tehnološki vodećih kompanija u ovim granama industrije i to kao halal proizvodnja za tržište BiH, regiona, EU i istoka.

Strane potpisnice su već obavile početne konsultacije i ovim ugovorom trasiraju put za daljnje korake na koje se obavezuju da će preduzeti u veoma kratkom roku, odnosno u narednih 60 dana. Značaj ove investicije je tim veći ako se ima u vidu da je partner jedan od vodećih proizvođača u Maleziji kao vodećoj zemlji u halal industriji sa izuzetno tehnološki naprednim znanjima koje planira implementirati u BiH kao investiciju.

Drugi ugovor vrijedan pet miliona dolara potpisali su bh. kompanija ESOF iz Donjeg Vakufa i malezijska kompanija Marry Brown. Kompanija ESOF bavi se proizvodnjom, otkupom i distribucijom ekološki održive organske hrane. Ugovorom je previđena saradnja dva subjekta na polju fast food restorana što između ostalog podrazumijeva distribuciju, prodaju i usluge širokog asortimana hrane i pića pod imenom Marry Brown.

Prethodno Amer Bukvić, predsjednik Uprave BBI banke zajedno sa uglednim gostima presjecanjem vrpce svečano je otvorio Sarajevo Halal Fair 2019.

izvor:radiosarajevo.ba

Najmanje jedna osoba poginula je danas u Rudniku mrkog uglja Breza, javlja Klix.ba.

Kako je potvrđeno iz Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona, na mjesto događaja pozvan je mrtvozornik, a više informacija će biti poznato naknadno.

Nesreća se dogodila u jami Sretno Rudnika mrkog uglja Breza, a stradao je 37-godišnji komorat.