Category: BiH

  • Regulatorna agencija za komunikacije BiH kaznila RTRS sa 12.000 KM

     

    Regulatorne agencija za komunikacije (RAK) je, postupajući po službenoj dužnosti i po pristiglim prijavama među kojima je bila i prijava Fondacija Istina Pravda Pomirenje, 30. septembra izdala rješenje kojim se Radio-televizija Republike Srpska kažnjava sa 12.000 KM.

    U saopćenju Fondacije Istina Pravda Pomirenje navodi se da je riječ o prilogu RTRS-a o stradanju na tuzlanskoj Kapiju, u kome su “po ko zna koji put javnosti plasirane izmišljotine beogradske ‘žute štampe’ koju predvode Večernje novosti”.

    – U njihovom članku, kojeg je nekritički prenijela Radio televizija Republike Srpske, lansirana je teza da su žrtve Kapije stradale zbog eksploziva koji je podmetnut na Kapiji i da je general Novak Đukić nevin osuđen, a da pri tome nije pružena nikakva mogućnost da iznesu svoj stav oštećeni u predmetu Kapija – navodi se u saopćenju.

    Dodaje se da je, analizirajući sporni prilog, RAK utvrdio da je došlo do kršenja član 3.stav 1. i 4. – “pravičnost i nepristrasnost” i člana 17. stav 4 – “zaštita privatnosti” regulisanih Kodeksom o audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija.

    Fokus

  • Dunja Mijatović poziva vlasti BiH da hitno izmjeste migrante iz Vučjaka

    Ističe kako su životni uvjeti u ovom kampu očajni, bez vode za piće i struje te s lošim sanitarnim uvjetima. Kaže da s dolaskom zime situacija može samo pogoršati.

    “Kako bi spriječili humanitarnu i javnozdravstvenu krizu, pozivam vlasti BiH da hitno premjeste sve migrante koji se trenutno nalaze u Vučjaku u objekte s odgovarajućim standardima u Federaciji BiH i Republici Srpskoj. Kamp Vučjak uopće nije trebao biti otvoren, a sada mora biti zatvoren. Također pozivam vlasti BiH da prihvate svoje odgovornosti za upravljanje migracijama na način koji poštuje ljudska prava te da pruže potrebnu pomoć lokalnim vlastima koje se već duže vrijeme bave ovim pitanjem”, poručila je Mijatović.

    Komesarka za ljudska prava Vijeća Evrope podsjeća da je prošla gotovo godina i po otkako je poslala pismo vlastima BiH u kojem ih poziva da ne štede napore kako bi poboljšali svoje postupanje s migrantima.

    “U to vrijeme je u Bihaću i Velikoj Kladuši bilo oko 300 migranata. Danas se broj kreće između 4.000 i 6.000. Pozivam vlasti BiH da ovo pitanje riješe u uskoj saradnji s međunarodnim i nevladinim organizacijama koje djeluju u oblasti migracija. Krajnje je vrijeme da vlasti prema migrantima postupaju ljudski i u skladu sa standardima ljudskih prava”, zaključila je Dunja Mijatović.

    Klix
  • Čeka se nedjelja: Šta kad nestane hrane za migrante iz Vučjaka

    Vučjaku se trenutno nalazi skoro 1.500 migranata, a danas ih je na ručku bilo 1.100. Šta će se dešavati do nedjelje, do kada imamo mogućnost da poslužujemo obroke migrantima, pitanje je – počinje svoju priču za “Avaz” Selam Midžić, sekretar Crvenog križa Bihać.

    Kao što je poznato, Šuhret Fazlić, gradonačelnik Bihaća,  kazao je nedavno u Sarajevu da će pustiti da migrantska kriza eskalira, jer taj grad nema nikakve pomoći od države, a to znači i prestanak finansiranja funkcioniranja Vučjaka.

    Midžić nam je kazao da je situacija u Vučjaku i dalje teška i da ljudima koji se nalaze u centru, prijeti prava katastrofa.

    – Treba biti realan i reći da je stanje teško, svakodnevno dolaze novi migranti, koji se smještaju u slobodne šatore. Šta će se desiti do ponedjeljka, vidjet ćemo. Ja se, ipak, nadam, ljudski, da će doći do rješenja. Taj centar nije mjesto gdje će ljudi dočekati zimu, dolazi nam kiša, snijeg… Nema uvjeta za boravak migranata i nešto drugo se mora naći, što prije, to bolje – kaže nam Midžić.

    Napominje da Grad Bihać poslužuje Vučjak, ali i da su tu uključene i donacije, pomoć nevladinih organizacija te “Merhameta”.

    – Mnogi migranti u Vučjaku sami prave svoja jela. Tamo postoje restorani u kojima se mogu jesti jela iz zemalja odakle dolazi većina migranata, dakle iz Afganistana i Pakistana. Ukupno je utrošeno skoro 200.000 maraka za nabavku sve opreme za funkcioniranje centra. Ljudi moraju razumjeti, kad je u Vučjaku bilo smješteno skoro 700 migranata, dnevni trošak je bio skoro 1.500 maraka. Sada je on mnogo veći s obzirom na veći broj migranata koji borave tu. Troškovi se doslovno iz sata u sat povećavaju, a samo večeras u Vučjak je došlo skoro 150 migranata – upozorava Midžić.

    Za očekivati je da će se situacija pogoršavati s obzirom na to da se približavaju kišni period i niže temperature.

    izvor: avaz.ba

  • Prvi “stanari” u luksuzni državni zatvor ulaze u maju ili junu naredne godine

    Slijedi raspisivanje konkursa, prijem osoblja i obuka zaposlenih, za što u Ministarstvu pravde BiH procjenjuju da će biti potrebno četiri do pet mjeseci

    Vijeće ministara Bosne i Hercegovine prije dva dana dalo je saglasnost na Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera BiH, čime je uklonilo i prepreku koja je stajala na putu otvorenja državnog zatvora u Istočnom Sarajevu.

    Kako objašnjavaju u Ministarstvu pravde BiH, na taj način dato je zeleno svjetlo vršitelju dužnosti upravnika Zavoda da pokrene ostale korake koji su potrebni za faktičko stavljanje zatvora u funkciju.

    – Njegov prvi korak je pokretanje provođenja procedure prijema zaposlenih, odnosno sada slijedi raspisivanje konkursa, prijem osoblja i obuka zaposlenih za rad u takvoj jednoj instituciji, za što procjenjujemo da će biti potrebno četiri do pet mjeseci – kazali su za Faktor u Ministarstvu pravde.

    Nakon što svi navedeni koraci budu privedeni kraju, može početi prijem prvih zatvorenika.

    – U petom ili šestom mjesecu sljedeće godine vjerujemo da će prvi državni zatvor primiti prve zatvorenike i pritvorenike. Razgovori o procesu premještanja zatvorenika koji su sada smješteni u entitetskim zatvorima vodit će se sve vrijeme kako bi se adekvatno vršilo popunjavanje kapaciteta – kazali su u Ministarstvu.


    Unutrašnjost zatvora

    Podsjetimo, gradnja zatvora počela je još 2014. godine, a projekt su pratile brojne kontroverze i produženje rokova. U najmodernijem zatvoru u BiH bit će smješteno nekoliko stotina osuđenika, koji će uživati u luksuzu. Zgrada je rađena po najvišim standardima pa će osuđenici boraviti u sobama nalik hotelskim, a na raspolaganju će im biti niz sadržaja za rekreaciju.

    Izvor: Faktor.ba

  • Naredne subote pomjeranje kazaljki na satu

    Evropski parlament izglasao je da se od 2021. godine ukine pomjeranje kazaljki na satu, koje se decenijama događalo dva puta godišnje, u martu i oktobru.

    Zemlje koje planiraju da za stalno ostanu na ljetnjem računanju vremena trebalo bi da pomjere kazaljke posljednji put u martu 2021. godine, a one koje odaberu zimsko računanje vremena podešavaće svoje satove posljednji put u oktobru 2021. godine.

    Pomjeranje vremena u programu N1 ranije je komentarisao i klimatolog Željko Majstorović.

    On kaže da se prilikom pomjeranja sata računalo da se bolje iskoristi vrijeme u ljetnom periodu, kada dan ranije počinje, ali su neke zemlje odustale od toga jer se pokazalo da ima i negativne strane.

    “Medicinski radnici govore da je period adaptacije tri mjeseca nakon pomjeranja sata i da utiče na bioritam te da se to ne radi. Što se meteorologa tiče, mi nikada ne pomjeramo vrijeme, kod nas je uvijek na zimskom vremenu jer ne smijemo odstupati od termina osmatranja. Ti termini prate sunce”, objasnio je klimatolog i dodao:

    “S ekonomske tačke gledišta je to uredu, a što se tiče ljudskog organizma, mnogi govore da to nije uredu. Čini mi se da bi ipak trebalo odustati od toga. Bolje je da ljudi sami navijaju sat ranije jer bi to bilo prirodnije. Ne bi bio nagli prijelaz prije svega u ljudskom organizmu”

    U vezi sa ukidanjem pomjeranja sata, oglasili su se ranije i iz Instituta za mjeriteljstvo Bosne i Hercegovine te su poručili: “Kada je u pitanju odluka EU o ukidanju i računanju ljetnog i zimskog vremena, BiH će slijediti pozitivne zakonske odredbe EU te će i ovaj Zakon biti usklađen sa tim odredbama“.

    Podsjetimo, pomjeranje vremena se obavlja u noći između subote i nedjelje, da ne bi izazvalo veće probleme za radno stanovništvo.

    Prelazak na ljetno i zimsko računanje vremena prvi put je zabilježen 1916. godine u zemljama na sjeveru Evrope radi uštede energija, jer se period dnevnog svjetla sa ranih jutarnjih sati “premiješta” na večernje.

    Ljetno računanje vremena u bivšoj Jugoslaviji uvedeno je 27. marta 1983. godine. Od 2002. godine Evropska unija, kao i ostale zemlje u Evropi, odredile su da početak ljetnog računanja vremena počinje posljednje nedjelje u martu i završava posljednje nedjelje u oktobru.

    Pomjeranje kazaljki uvedeno je uz obrazloženje da se time “produžava” dan, omogućava ušteda u potrošnji električne energije, povećava produktivnost, poboljšava prilagođavanje ljudi i radni dan čini efikasnijim.

    izvor: tntportal.ba

  • Otkriveno najmanje deset lažnih diploma zaposlenih u institucijama FBiH, bilo i otkaza

     

    Provjera diploma uposlenih u federalnim institucijama skoro je  završena i pokazala je da je najmanje deset namještenika u proteklom periodu posao dobilo na osnovu lažnih diploma. Otkriveno je i nekoliko takvih službenika.

    Nadležno tužilaštvo

    Ministrica obrazovanja i nauke FBiH Elvira Dilberović, koja je pokrenula inicijativu provjere diploma, kazala je jučer da je ova kontrola pokazala da u 102 institucije sa hiljadama zaposlenih, čiji rad plaćaju građani, ima onih sa lažnim diplomama, mahom srednjoškolskih, ali da ih ima i sa lažnim fakultetskim diplomama.

    • Dilberović: Detalje javno iznijeti  - Avaz, Dnevni avaz, avaz.ba

      Dilberović: Detalje javno iznijetiFoto: (Arhiv)

    Nije željela precizirati o kojem se broju radi, niti o kojim institucijama, dodavši da se priprema izvještaj za Vladu Federacije BiH nakon čega će javnost o svemu biti detaljno upoznata.

    -Neke su institucije tim svojim uposlenicima već dale otkaze, neke su obavijestile i nadležno tužilaštvo – dodala je Dilberović.

    Diplome su provjeravale same institucije za svoje uposlene tako što su slale upite školama i fakultetima. Podaci su se na kraju slali Ministarstvu obrazovanja i nauke FBiH čiji se izvještaj, nakon što bude napisan, uskoro treba naći na dnevnom redu Vlade FBiH.

    Prošao rok

    Podsjetimo da je zaključak o provjeri diploma svih uposlenih u svim federalnim organima uprave, zavodima, agencijama, pa i preduzećima u većinskom vlasništvu FBiH, donijela je Vlada početkom godine. Rok od šest mjeseci za završetak posla je prošao, a do kašnjenja je došlo zbog niza problema, izmeu ostalog jer je u određenom broju slučajeva dokumentacija izgorjela u ratu, ali i jer su neki fakulteti počeli tražiti i do 351 KM za potvrde.

    Dvije institucije „nepokrivene“

    Ministrica Dilberović je rekla da Zavod PIO FBiH i Arhiv Tuzlanskog kantona nisu mogli provjeriti diplome svojih uposlenih jer su, i nakon nekoliko molbi i urgencija, neki univerziteti nastavili tražiti novac za potvrde.

    -Zavod PIO nije mogao provjeriti 119 fakultetskih diploma, na primjer. Tako da su neke institucije ostale „nepokrivene“ i možda će Vladi biti predložen zaključak da te institucije u budžetu za iduću godinu planiraju novac da bi baš sve okončali – dodala je Dilberović.

  • Naučiti djecu kako da budu sigurni u digitalnom okruženju

     

    Protokol o saradnji između Centra za sigurni Internet – Hotline u Bosni i Hercegovini, Međunarodni forum solidarnosti – EMMAUS i Federalne uprave policije potpisan je danas u Sarajevu, a njime je regulirana saradnja i djelovanje u slučajevima nasilja nad djecom i mladima u digitalnom okruženju, s ciljem unaprijeđenja i jačanja saradnje u zaštiti djeteta od svakog oblika nasilja, zlostavljanja ili zanemarivanja.

    Protokol su potpisali v.d. direktor Federalne uprave policije (FUP) Ensad Korman i program menadžerica Centra za sigurni Internet – Hotline u BiH Amela Efendić.

    Korman je kazao da je Federalna uprava policije jedna od policijskih agencija koja je imala dobre rezultate po pitanju otkrivanja ove vrste krivičnih djela i suzbijanja nasilja nad djecom.

    Po njegovim riječima, nakon potpisivanja Protokola, Centar za sigurni Internet će zaprimati sve dojave u vezi s ugroženosti djece, to će filtrirati i sve ono što se tiče policije proslijeđivati FUP-u na daljnji rad.

    – FUP će ovim Protokolom dobiti i punu saradnju što se tiče stručnog osoblja Centra, a to su psiholozi, pedagozi i sve ono što ide uz djecu, a mi do sada nismo imali na raspolaganju. Protokolom je definirano i da će naši inspektori koji rade na ovome biti dodatno educirani, uz pomoć Centra – naveo je Korman.

    Napomenuo je da je FUP do sada radio na preventivnom i represivnom djelovanju, a sada uvode i treći segment, a to je edukativni način pristupa. Najavio je da će u saradnji s Centrom formirati tim koji će biti na raspolaganju svim obrazovnim institucijama i svima koji imaju potrebu za održavanjem predavanja i prezentiranja toga šta sve prijeti djeci i omladini na društvenim mrežama.

    Federalna uprava policije će odrediti jednog inspektora koji će 24 sata biti dostupan Centru i ostvarivati kontakt s njima, radi bržeg, efikasnijeg i potpunijeg djelovanja, a na web stranici FUP-a će biti i link s Centrom.

    Program menadžerica Centra za sigurni Internet – Hotline u BiH Amela Efendić je kazala da je FUP jedna od prvih policijskih agencija koja je prepoznala značaj Centra za sigurni Internet u našoj zemlji na zaštiti djece i mladih u digitalnom okruženju, te značaj SOS linije za prijavu neprimjerenog sadržaja koja djeluje niz godina u BiH.

    Navela je da će potpisivanjem ovog Protokola proširiti polje djelovanja i realizirati to u saradnji sa FUP-om.

    Po njenim riječima, SOS linija za prijavu neprimjerenog sadržaja je poseban segment Centra za sigurni Internet, koja omogućava svim građanima BiH, posebno djeci i mladima, prijavu svakog neprimjerenog sadržaja kojem su izloženi u digitalnom okruženju u BiH, posebno seksualnog iskorištavanja djece u svrhu izrade takozvanog pornografskog materijala.

    – Uvjereni smo da ćemo biti produžena ruka FUP-a u zaprimanju neprimjerenog sadržaja, zaprimanju prijava, njihovoj analizi, procesuiranju i dostavljanju policijskim agencijama samo onih prijava koje zaista predstavljaju tzv. dječiju pornografiju, odnosno zlostavljanje djece u digitalnom okruženju u svrhu izrade pornografskog materijala i sve druge neprimjerene sadržaje koji još nisu našli mjesto u našem zakonodavstvu – navela je Efendić, te dodala da će zajednički raditi na tome da se uradi harmonizacija zakonodavstva.

    Istaknula je da će zajedno nastaviti raditi i na edukaciji djece, jer „edukacija je ono što nas dovodi do preveniranja njihovog zlostavljanja u digitalnom okruženju i do zaštite djece i mladih u BiH“.

    Podsjetila je na istraživanje koje je urađeno 2016. godine s djecom i s roditeljima koje je, kako je kazala, pokazalo zabrinjavajuće rezultate, „gdje je svako četvrto dijete u BiH izloženo neprimjernim sadržajima i porukama od strane nepoznatih osoba, svako peto pozivima da se nađu u stvarnom svijetu, a svako deseto dijete bi se, na žalost, pristalo naći u stvarnom svijetu s potpuno nepoznatom osobom u bilo koje svrhe koje su mu ponuđene u datom trenutku“.

    – To su za nas zabrinjavajuće činjenice – navela je ona.

    Po njenim riječima, djecu treba naučiti kako da sigurno surfaju internetom, kako da budu sigurni u digitalnom okruženju.

    Projekt koordinatorica Mirela Šuman je predstavila rad Centra za sigurni Internet – Hotline u BiH, kazavši da je digitalizacijom svakodnevnog života, naročito mladih ljudi, došlo do pojave brojnih opasnosti koje nastoje prepoznati te prevenirati, umanjiti i sanirati kroz edukaciju o načinima zaštite na internetu i u digitalnom okruženju uopšte, te uspostaviti i učiniti dostupnim mehanizme koji omogućavaju prijavu neprimjerenih audio-vizualnih sadržaja i materijala seksualnog zlostavljanja djece.

    – Centar za sigurni internet, posebno HOTLINE – SOS linija za prijavu, su od posebnog značaja za osiguranje sretnog i sigurnog digitalnog i stvarnog okruženja za djecu i mlade u BiH, ali i za sve njene građane i opću javnost – kazala je Šuman.

    Fokus

  • BiH u evropskom vrhu po gojaznosti stanovništva

     

    Služba za zdravstvenu ekologiju i higijenu Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) obilježava danas Svjetski dan zdrave hrane jednodnevnim seminarom o temi “Zdrava ishrana – Izazov modernog svijeta”.

    Zdrava ishrana trenutno je najveći javno-zdravstveni izazov, tako da se i dan hrane posvetio zdravoj ishrani, kazala je doktorica Aida Filipović-Hadžiomeragić iz Federalnog zavoda za javno zdravstvo, koja je uz stručnjake INZ-a, bila u ulozi predavača na ovom seminaru.

    Bosna i Hercegovina, napominje, susreće se s problemom loše hrane i gojaznosti, dok je problem pothranjenosti nešto manji problem. Poseban problem je nedostatk vitamina i minerala u ishrani.

    Najviše insistiramo i radimo na pokušaju izmjene jelovnika kod djece, da se najveći broj djece “uhvate” na fundamentalnim mjestima. Na onim mjestima na kojima mi, kao država, entitet, javnost možemo da reagujemo, a to su, naravno, odgojno-obrazovne ustanove, ističe Filipović-Hadžiomerović.

    Ciljna grupa je predškolski uzrast djece, jer se navike i rizici, kako napominje, formiraju u najranijoj dobi, ali zato što su i dostupni u vrtićima.

    Napravili smo smjernice u ishrani djece od 0 do 3 godine, a onda i od 0 do 19 godina, što znači da je obuhvaćena kompletna dječija populacija. Služili smo se pozadinskim informacijama vezanim za stanje uhranjenosti i prehrambene navike, kako naše tako i zemalja u region, s kojima smo slični, ali i evropske i svjetske smjernice, dodaje Filipović-Hadžiomerović.

    Uz podršku UNICEF-a, u vrtićima se upravo realizira i treća faza projekta “Zdravo jedi-zdravo rasti”, a Filipović-Hadžiomerović upozorava da je istraživanje uhranjenosti populacije od 0 do 5 godina pokazao trend gojaznosti.

     

    To je veliki problem, jer se, kako napominje, rizici za razvoj oboljenja razvijaju i prije rođenja, a i u najranijoj dobi.

     

    Imamo preko 17,5 posto djece koja su prekomjerno teška ili gojazna. Bilježimo trend porasta, jer je prije četiri godine bilo oko 12 posto gojazne djece. Što se tiče pothranjenosti, takvih je od 2 do 2,5 posto, izuzev u vunerabilnim grupama, kao što je romska populacija. Kod njih je taj procenat nešto viši od 9 posto , kaže Filipović- Hadžiomerović te napominje kako je procenat gojaznog stanovništva u BiH oko 22 posto, po čemu smo u evropskom vrhu.

  • Objavljen jedinstveni borački registar: Moći će se vidjeti koliko je dana koji borac proveo u oružanim snagama

     

    Na web-stranici Federalnog ministarstva za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata objavljen je jedinstveni registar boraca.

    To je bio jedan od tri glavna zahtjeva demobilisanih boraca proteklih godina. Iako je poprilično skriven od javnosti, objavljen je, i na njemu su podaci o tome koliko je koji borac dana proveo u borbama tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu.

    Do tih podataka može se doći tako što se posjeti link u nastavku https://80.65.64.70/Pripadnicis/Prva, zatim klikom na opciju pretraga. Tu se mora unijeti prezime pa ime osobe koju želite provjeriti, nakon toga se ispod upišu slova koja se traže velikim slovima, zatim se klikne na opciju traži.

    Ako se prilikom otvaranja linka pojavi crveni trokut, potrebno je kliknuti na opciju advanced, a potom na ponuđenu opciju proceed to 80.65.64.70.

    Ova je stranica postala privremeno nedostupna zbog preopterećenosti servera.

    Dnevni avaz

  • Dvadeset zemalja u svijetu koje polako izumiru: I BiH se našla na ovoj listi

     

    Brojne zemlje suočavaju se sa ozbiljnim demografskim gubitkom, sa niskom stopom rođenja i nepovoljnim imigracijskim tokovima, što dovodi do starenja i smanjenog broja stanovnika, a BiH se nalazi pri samom vrhu zemalja koje polako izumiru.

    “Biznis insider”napravio je listu 20 zemalja koje najbrže gube broj stanovnika, a na šestom mjestu nalazi se BiH.

    Na neslavnoj listi nalaze se i brojne zemlje sa Balkana, ali nije samo istočna Evropa ona kojoj prijeti pad broja stanovništva. U prvih dvadeset našao se i Japan, u kojem mladi ljudi sve manje žele imati djecu.

    Lista zemalja za koje se pretpostavlja da će u budućnosti ubrzano gubiti broj stanovnika nastala je prema demografskim projekcijama UN-a, koje se baziraju na procjenama smrtnosti, broja rođenih te međunarodnim migracijama u periodu od 2020. do 2050. godine.

    20. Italija 

    Broj stanovnika Italije prema projekcijama za sljedećih 30 godina past e sa 60,5 miliona na 54,4 miliona, odnosno za 10,1 posto.

    19. Kuba

    Broj stanovnika Kube prema projekcijama za sljedećih 30 godina past e sa 11,3 miliona na 10,2 miliona stanovnika, što je pad od 10,3 posto.

    18. Sjeverna Makedonija

    Broj stanovnika Sjeverne Makedonije past će sa 2,1 milion na 1,9 miliona stanovnika, što je pad od 10,9 posto .

    17. Portugal 

    Broj stanovnika Portugala smanjit će se sa 10,2 miliona na 9,1 milion stanovnika, što je pad od 10,9 posto.

    16. Gruzija

    Broj stanovnika Gruzije prema projekcijama za sljedećih 30 godina past će s 4 miliona na 3,5 miliona stanovnika, što je pad od 11,8 posto .

    15. Poljska

    Broj stanovnika Poljske prema projekcijama za sljedećih 30 godina smanjit će se sa 37,8 miliona na 33,3 miliona stanovnika, što je pad od 12 posto .

    14. Mađarska

    Broj stanovnika Mađarske past će sa 9,7 miliouna na 8,5 miliona stanovnika, što je pad od 12,3 posto .

    13. Estonija

    Broj stanovnika Estonije past će sa 1,3 miliona na 1,2 miliona stanovnika, što je pad od 12,7 posto.

    12. Grčka

    Broj stanovnika Grčke prema projekcijama za sljedećih 30 godina past će sa 10,4 miliona na 9 miliona stanovnika, što je pad od 13,4 posto .

    • Grčka - Avaz, Dnevni avaz, avaz.ba

      GrčkaFoto: (Agencije)

    11. Rumunija 

    Broj stanovnika Rumunije prema projekcijama za sljedećih 30 godina past ćee s 19,2 miliona na 16,3 miliona stanovnika, što je pad od 15,5 posto .

    10. Albanija 

    Broj stanovnika Albanije past će sa 2,9 miliona na 2,4 miliona stanovnika, što je pad od 15,8 posto.

    9. Japan 

    Broj stanovnika Japana past će sa 126,5 miliona na 105,8 miliona stanovnika, što je pad od 16,3 posto .

    8. Moldavija 

    Broj stanovnika Moldavije prema projekcijama za sljedećih 30 godina past će sa 4 miliona na 3,4 miliona stanovnika, što je pad od 16,7 posto.

    7. Hrvatska 

    Broj stanovnika Hrvatske prema projekcijama za sljedećih 30 godina past će sa 4,1 milion na 3,4 miliona stanovnika, što je pad od 18 posto .

    6. Bosna i Hercegovina 

    Broj stanovnika BiH past će sa 3,3 miliona na 2,7 miliona stanovnika, što je pad od 18,2 posto.

    5. Srbija 

    Broj stanovnika Srbije prema projekcijama za sljedećih 30 godina past će s 8,7 miliona na 7,1 milion stanovnika, što je pad od 18,9 posto .

    4. Ukrajina 

    Broj stanovnika Ukrajine prema projekcijama za sljedećih 30 godina past će s 43,7 miliona na 35,2 miliona stanovnika, što je pad od 19,5 posto.

    3. Letonija 

    Broj stanovnika Letonije prema projekcijama za sljedećih 30 godina past će sa 1,9 miliona na 1,5 miliona stanovnika, što je pad od 21,6 posto.

    2. Litvanija 

    Broj stanovnika Litvanije prema projekcijama za sljedećih 30 godina past će sa 2,7 miliona na 2,1 milion stanovnika, što je pad od 22,1 posto .

    1. Bugarska 

    Broj stanovnika Bugarske prema projekcijama za sljedećih 30 godina past će s 6,9 miliona na 5,4 miliona stanovnika, što je pad od 22,5 posto.

    Izvor: Dnevni avaz