Category: BiH

Izvor:BHRT/Zorica Vujmilović

Poslodavci u Republici Srpskoj najavljuju izmiještanje poslovanja u Federaciju BiH ako Vlada ne odustane od povećanja minimalne plaće, koja se obračunava od 1. januara, na 900 maraka. Istodobno, minimalac je napravio kaos i u upravi i lokalnoj samoupravi gdje sada praktično i ne postoji gradacija među platnim razredima. Sindikat uprave dao je rok do 12. februara da se ovaj problem riješi.

Predstavnici poslodavaca i privrednika u RS traže da se suspenduje odluka o minimalcu koja je stupila na snagu početkom godine, inače će u protivnom smanjiti broj radnika i dio proizvodnje preseliti u FBiH. Predsjednik RS na to je odgovorio da se prijetnjama i ucjenama ništa ne može postići, i najavio sastanak sa predstavnicima poslodavaca da se vidi koliki su tačno problemi i koja su moguća rješenja.

SAŠA AĆIĆ, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske

Jasno je da sve kompanije koje rade u sektorima koji su niskoakumulativni ne mogu ispoštovati platu najnižu u ovom iznosu i tu će biti urušena produktivnost, zbog zaštite i radnih mjesta i kompanija, treba pristupiti korekciji odluke ili doći u poziciju da korigujemo propise koji bi rasteretili privredu

PERO ĆORIĆ, predsjednik Privredne komore Republike Srpske

To nije povećanje samo najniže plate u smislu samo za one kategorije radnika koji su Nk radnici, već će to sada lančano iziskivati pritisakm za povećanje svih ostalih plata za druge plaatne razrede i sigurno da će lični dohoci za radnike svakog preduzeća biti jedna značakjnija stavka

Dodatni pritisak na poslodavce je i povećanje toplog obroka u novcu, koji je u skladu sa odlukom o usklađivanju bruto plate u Republici Srpskoj povećan sa prošlogodišnjih 8,97 na 10,04 marke po danu.

BOŽANA RADOMIR, Savez sindikata Republike Srpske

Ako je radnik radio 22 radna dana, odnosno proveo cijeli mjesec svaki radni dan na poslu, njegov topli obrok sada će neto iznositi 220,80 KM, što treba da dobije na svoj tekući račun

Iako su podržali, odlukom o minimalcu nisu srećni ni u Sindikatu uprave Republike Srpske. Kažu da je ova visina minimalca napravila opšti haos, pa je u prve četiri platne grupe u upravi i lokalnoj samoupravi plata niža od 900 maraka, jer se obračunava po starom kolektivnom ugovoru, dok je svim opštinama i gradovima u novembru prošle godina iz Vlade stigla instrukcija da se smanje izdaci za bruto plate, a tek onda je donesena odluka o minimalcu.

BOŽO MARIĆ, predsjednik Sindikata uprave RS

Kakvu je poruku poslala Vlada RS da je uvećanjem minimalca što smo pozdravili svela sve ostale u taj rang plate, mislimo da to nije korektno i normalno i aplevali ssmo na Senbku jujić, ministarku da vlada hitno promptno ide na izmjenu zakona o platama.

Privrednici upozoravaju da će povećanjem minimalca rasti inflacija, uslijediće nova poskupljenja, pad izvoza i smanjenje broja radnika. S druge strane, predstavnici sindikata uprave i lokalne samouprave dali su rok Vladi do 12. februara da mijenja Zakon o platama, jer sada primjerice, čistačica u privatnom ssektoru ima platu veću za 300 maraka od one u javnom sektoru.

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva započelo je isplatu novčanih podrški poljoprivrednim proizvođačima u Federaciji BiH, koji su aplicirali po Modelu ruralnog razvoja i Modelu ostalih vrsta podrški.

Shodno usvojenom Programu utroška sredstava sa kriterijima raspodjele sredstava ‘Subvencije privatnim poduzećima i poduzetnicima – poticaj za poljoprivredu’ u 2023. godini, poljoprivrednim proizvođačima bit će isplaćeno 41,93 posto.

To uključuje korisnike koji su aplicirali za kupovinu i nabavku poljoprivrednih mašina i priključnih uređaja, u poljoprivrednu opremu za biljnu proizvodnju, stočarstvo ili ribarstvo, u kupovinu i nabavku rasplodne stoke, ulaganja u građevinske objekte na poljoprivrednom gazdinstvu, u podizanje višegodišnjih nasada, te ulaganja u pripremu za legalizaciju građevinskih objekata i ispunjavanje okolišnih standarda. U tu svrhu bit će isplaćeno 29.055.360,56 KM, a propisanim pravilnikom bio je omogućen maksimalan iznos pojedinačne podrške do 1,2 miliona KM.

Kada je u pitanju podrška investicijama u izgradnju ili proširenje, odnosno opremanje građevinskih objekata u svrhu obavljanja dorade i prerade poljoprivrednih proizvoda korisnicima će biti isplaćeno 18,10 posto od iznosa ulaganja. Za navedeno je osiguran iznos od 10 miliona KM, a korisnici su mogli ostvariti, također, do 1,2 miliona KM po pojedinačnom zahtjevu.

Za Model ostalih vrsta podrški osiguran je iznos od 5.930.411,01 KM. Pri tome su najveća izdvajanja za sufinansiranje aktivnosti poljoprivrednih zadruga i privrednih društava za povezivanje ponude porodičnih poljoprivrednih gazdinstava i obrta s područja Federacije BiH u iznosu od 5.011.234,20 KM.

“Nakon izvršenih kontrola i utvrđenog činjeničnog stanja na terenu, te komisijski obrađenih predmeta, izračunat je postotak od 41,93 posto, što je daleko najveći postotak u okviru dodijeljenih novčanih podrški po Modelu ruralnog razvoja do sada. Zadovoljni smo što će naši poljoprivredni proizvođači dobiti ova sredstva podrške i vjerujemo reinvestirati u poljoprivredu i prehrambenu industriju”, kazao je federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić.

Isplata sredstava ovisit će od dinamike isplate prioriteta budžetskih korisnika u Trezoru Federalnog ministarstva finansija, a očekuje se da isplate budu realizirane i završene do kraja ovog mjeseca, saopćeno je iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

Stanje s nestašicom lijekova na tržištu Bosne i Hercegovine mijenja se iz dana u dan, trenutačno nema adekvatne zamjene za dječji sirup Ospen 750, antibiotik iz grupe penicilina, dok su se neki od 25 lijekova koji su bili deficitarni, kako je objavila Agencija za lijekova BiH, pojavili na tržištu.

“U posljednjih nekoliko dana pristigle su određene količine lijekova koje su do sada bile u defekturi, a isto tako pojavljuje se defektura nekih lijekova koje smo imali”, kazao je Feni Marin Crnogorac, predsjednik Komore magistara farmacije Federacije BiH.

Dodaje kako nije problem samo u nedostatku antibiotika, nego se nestašice pojavljuju i kod drugih grupa lijekova.

Međutim, napominje, veći broj ovih lijekova ima adekvatnu zamjenu tj. radi se o generički istovjetnom lijeku drugog tvorničkog naziva pa tako zasada nema većih problema u opskrbi lijekovima naših pacijenata.

“Trenutno nemamo adekvatnu zamjenu za dječji sirup Ospen 750 što mi se u ovom trenutku čini kao veći problem”, rekao je Crnogorac.

Više na: Akta.ba

Radovi na izgradnji prve dionice brze ceste Lašva – Nević Polje (LOT 5 – petlja Vitez izlaz iz poslovne zone – petlja Nević Polje) kasne i neće biti završeni u februaru ove godine kako je bilo planirano.

Dužina sekcije ovog lota je 4,8 kilometara i prolazi kroz područje Srednjobosanskog kantona, i to kroz općine: Vitez, Travnik i Novi Travnik.

Što se tiče radova na trasi, nasipi su završeni u obimu preko 70 posto, dok su pripremni radovi i iskopi završeni u obimu preko 90 posto, kazali su Feni iz Autocesta Federacije BiH.

Na nekim potezima duž ove dionice radovima na trasi prethodili su radovi na izradi regulacije korita rijeke Lašve i premještanje rijeke iz starog korita u novo.

Trenutno se izvode radovi na izradi nasipa na određenim dijelovima duž trase, kao i radovi na izradi unutarnje odvodnje brze ceste.

Također, trenutno se izvode radovi na mostu Mali mošunj 2 i potpornoj konstrukciji Nević Polje, a u predstojećem razdoblju predviđeno su radovi na potputnjaku Nova Bila, radovi na potpornom zidu Z2, mostu u Gladniku (na lokalnoj prometnici prema naselju Gladnik) i potputnjaku na dijelu brze ceste.

Troškovi gradnje neće rasti

Vrijednost radova na ovoj dionici iznosi 74,9 miliona maraka, izvođač je firma Hering d.d. Široki Brijeg, a ugovorom potpisanim 26. 4. 2022. rok završetka izgradnje bio je 20 mjeseci, odnosno zaključno s veljačom 2024. godine.

Međutim, s obzirom da je bilo dosta zastoja izazvano vanjskim okolnostima (izmještanje postojećih instalacija, korekcije projekta i povećanje obima radova, procedure), očigledno je da će se rok za završetak radova prolongirati, ali do povećanja troškova gradnje neće doći jer stupanj realizacije projekta prati ugovorena sredstva, navode iz Autocesta FBiH.

Brza cesta Lašva – Nević Polje planirana je u dužini od 23 kilometra, a izgradnja ove prometnice podijeljena je na pet dionica (lotova): Lašva – Kaonik (LOT 1), zatim Kaonik – Selište (LOT2), Selište – Vitez (LOT3), Poslovna zona Vitez (LOT4) i petlja Vitez izlaz iz poslovne zone – petlja Nević Polje (LOT 5).

Kada bude završena ova prometnica imat će dvije prometne trake (vozna i preticajna) za svaki smjer kretanja.

Mreža brzih cesta

Iz Autocesta FBiH podsjećaju da je Vlada FBiH donijela odluku kojom je utvrdila da je izgradnja brze ceste Lašva – Nević Polje od javnog interesa za Federaciju BiH i proglasila ga jednim od prioritetnih projekata u Federaciji BiH.

Pored ove brze ceste u Federaciji BiH planira se gradnja još četiri takve prometnice, i to: Bihać – Cazin – Velika Kladuša – Granica sa RH; Bihać – Ključ; Prača – Goražde te Mostar – Široki Brijeg – granica s RH.

Također, planirane su i tri dionice autoceste koje nisu dio koridora 5-c: Granica RH – Orašje – Brčko – Tuzla; Jadransko-jonski koridor i Tuzla – Žepče.

Ugovori za izvođenje radova potpisani su za brze ceste Prača – Goražde (tunel Hranjen) i Lašva – Travnik – Jajce, dionica Lašva – Nević Polje (LOT 5), te posljednja dionica sarajevske obilaznice od Vlakova do Mostarskog raskršća – LOT 3B.

Prema Planu poslovanja za 2024. planirano je da do kraja godine počinu radovi na još dva pravca, i to: Granica RH – Orašje – Brčko – Tuzla, dionica Maoča – Tuzla, LOT 5 Čanići – Šićki Brod (Tuzla) u dužini od 7,5 km i Mostar – Široki Brijeg – granica sa RH, dionica Polog – granica HR, poddionica Podledinac – Grude Istok u dužini od 6,36 km, naveli su iz Autocesta FBiH.

izvor: fokus.ba / Fena

Foto: Autoceste F BiH

U protekloj 2023. godini u Federaciji Bosne i Hercegovine život si je oduzelo 189 osoba, a najveći broj evidentiranih samoubistava, njih 43, zabilježeno je u Tuzlanskom kantonu.

Najmanje samoubistava, njih dva, bila su u Bosansko-podrinjskom kantonu, potvrđeno je Feni iz Federalne uprave policije.

Od 189 samoubistava, 152 su počinila muškarci, a 37 žene.

Osobe starije od 70 godina počinile su 53 samoubistva, a osobe između 60 i 70 godina 44 samoubistva. U protekloj su godini u Federaciji BiH četiri maloljetnika sebi oduzela život.

Psihoterapeutkinja i psihologinja Ivana Trlin Feni je kazala da u svijetu svakih 40 sekundi zbog samoubistva umre jedna osoba, što je gotovo milion ljudi godišnje.

– Pokušaj samoubistava je i dvadeset puta veći od tog broja. Stopa pokušaja nešto je veća kod žena nego muškaraca međutim to možda ima veze s tim što muškarci koriste oružje i agresivnije načine. Žene često pokušaju napraviti suicid predoziranjem tabletama, u čemu često ne uspiju – pojasnila je ona.

Ona je dodala da je samoubistvo rezultat složenog međudjelovanja bioloških, socijalnih, psiholoških i okolišnih rizika te zaštitnih faktora, ali smatra da ga je moguće spriječiti.

– Treba znati prepoznati osobu koja planira samoubistvo. Ne smijemo biti u zabludi da ljudi koji govore o samoubistvu to neće i napraviti. To je poziv za pomoć i to treba shvatiti ozbiljno. Često se iznenadimo kada čujemo da je neko počinio samoubistvo, međutim većina osoba koje su počinile suicid dugo su o njemu razmišljale – smatra Trlin.

Dodaje da suicidalna osoba obično daje mnoge znakove, od razgovora o tome, krivnje, samooptuživanja, samoozljeđivanja do bilo kojih neuobičajenih radnji.

Više na: Fokus.ba