Category: BiH

Njemačka u poređenju sa drugim evropski zemljama slovi za relativno jeftinu zemlju za život. Prema statističkim podacima je za normalan život u Njemačkoj u toku 2019. godine mjesečno potrebno 750 eura, piše Deutsche Welle.

Cijene hrane, smještaja i odjeće su za 4,3 posto veće od evropskog prosjeka. Što je znatno manje u odnosu na Dansku koja je najskuplja evropska zemlja za život. Cijena života u Danskoj je 37,9 posto veća od evropskog prosjeka. Najveći životni troškovi u Njemačkoj spadaju u izdvajanju za stanovanje. Mjesečna kirija se znatno razliku od mjesta stanovanja. Važnu ulogu igra da li želite stanovati u nekoj od njemačkim metropola ili u nekom njemačkom selu udaljenom od grada i po nekoliko desetina kilometara.

Stanarina

Ukoliko se odlučite za glavni grad Njemačke, Berlin, stan veličine 30 metara kvadratnih se prema navodima internet portala Wohnungsboerse.net u prosjeku plaća 16,22 eura za metar kvadratni što je za oko pet eura više od njemačkog prosjeka. Za jedan manji stan u Berlinu se mjesečno u prosjeku izdvaja oko 795 eura.

Ukoliko se odlučite za Minhen, onda morate dublje gurnuti ruku u džep. Glavni grad njemačke savezne zemlje Bavarska slovi za njemački grad u kojem su najskuplje stanarine. U Minhenu se za stan ispod 40 metara kvadratnih u prosjeku po metru kvadratnom plaća više od 26 eura.

Uz stanarinu obično se dodatno plaćaju struja i druge režije. Kada smo kod struje, ona se mjesečno u prosjeku plaća 29,42 centa za kilovat sat, dok se drugi troškovi, odvoz smeća, pranje stepeništa, održavanje dvorišta i tome slično u prosjeku mjesečno plaćaju oko 215 eura.

Kuhinja ili restoran?

Sve u svemu, za stanovanje se izdvaja oko jedna trećina mjesečne plate. Ukoliko ste u vašem stanu, za koji izdvajate trećinu plate, namjestili kuhinju, to vam je dobar potez. Naime, kuhanje se daleko više isplati nego da se hranite u restoranu. U Njemačkoj se ručak za dvije osobe u prosječnom restoranu u prosjeku plaća oko 4o eura, dok se u manjim restoranima može ručati i za osam eura. Ako uz ručak želite popiti pivo, onda računajte da se za pola litra njemačkog piva u prosjeku plaća 3,5 eura. Ukoliko niste za pivo i radije bi poslije ručka popili cappuccino, onda trebate računati da se cappuccino u Njemačkoj u prosjeku plaća 2,70 eura.

Ručak, telefoniranje, javni prevoz…

Ako ste danas ipak raspoloženi za kuhanje sigurno ste planirali odlazak u neki od supermarketa u kojem će te kupiti namirnice za ručak. Naravno, preporučujemo vam da ponesete kesu u kojoj će te donijeti namirnice. U protivnom ćete je u prodavnici platiti najmanje 10 centi.

U supermarketima vas očekuju različite cijene jer nemaju svi supermarketi jednake cijene. Pola kg bijelog hljeba u prosjeku se plaća 1,24 eura, litar mlijeka 0,70, a kilogram krompira 1,06 eura.

Nakon što ste obavili kupovinu i svoje kese napunili potrebnim namirnicama, put do kuće će sa kesama u rukama možda biti “dugačak” i “težak”. Karte u javnom prevozu se znatno razlikuju od grada do grada. Karta u gradskom prevozu u prosjeku košta dva eura. Ako se češće vozite javnim prevozom, onda je daleko isplativija kupovina mjesečne karte koja u Njemačkoj u prosjeku košta oko 70 eura.

Posjedovanje vlastitog automobila također ima svoju cijenu. Gorivo se u prosjeku plaća 1,25 eura. Tome treba dodati održavanje automobila kao i osgurunje koje se u znatnoj meri razliku od grada do grada, kao i toga ko je vlasnik automobila, da li vozač početnik ili iskusan vozač, da li ste često prouzrokovali saobraćajne nesreće, pa čak i u kojem sektoru radite.

Što duže vremena posjedujete vozačku dozvolu cijena osiguranja je manja. Cijena osiguranja zavisi od vrste vozila, opreme koju sdrži kao i starosti vozila. Sve u svemu, za manje vozilo vam u Njemačkoj mjesečno treba oko 200 eura.

Zdravstveno osiguranje

Zdravstveno osiguranje je nešto što odmah po dolasku u Njemačku morate imati. Koliko će te plaćati zdravstveno osiguranje zavisi od vrste vize koju posjedujete i visine vaše plate. Tu je i privatno osiguranje koje plaćate dosta skuplje, ali je i usluga koje vam pružaju zdravstvene ustanove daleko bolja i kvalitetnija.

Ukoliko želite imati normalno zdravstveno osiguranje u Njemačkoj, trebate računati da će te za to mjesečno plaćati oko 14 posto od vaše plate. Naravno, polovinu te sume plaćate vi, a polovinu poslodavac. Kada je riječ o privatnom zdravstvenom osiguranju, ono se plaća znatno više i veoma je teško reći prosječnu sumu jer zdravstvena osiguranja nude dosta različitih paketa.

Pored izdataka koje smo naveli, svemu trebate dodati izdatke za odjeću i obuću. I ovdje je ponuda veoma široka, a samim time su i cijene dosta različite. U ponudi je roba za svačiji džep. Prema statističkim podacima farmerke u Njemačkoj koštaju u prosjeku između 50 i 100 eura. Slično je i sa obućom. Ukoliko uzimate cipele ili patike svjetski poznatih brendova, onda znajte da će njihova cijena sigurno biti trocifrena. Međutim, nemojte se bojati. Na kraju sezone uvijek bude sniženje i razni popusti, tako da cipele, koje su nekada koštale blizu 200 eura, možete kupiti 50 ili 60% jeftinije.

Ukoliko vam se u glavi zavrtilo od ovih brojeva, možda je najbolje da sjednete u nekom od restorana i kafića i popijete kafu. Ukoliko ste pušač, morat ćete sjediti napolju jer je u nekoliko njemačkih saveznih zemalja strogo zabranjeno pušenje u ugestiteljskim objektima. Sjedeći u bašti kafića, pazite gdje bacate opuške. Ukoliko ste u Kelnu, onda će te za bačeni opušak na ulicu platiti kaznu od 50 eura.

Dok sjedite i pijete kafu, sjetite se neke od prijateljica, prijatelja ili rodbine. Pozovite ih. Pitajte kako su, ili ih pozovite na kafu? A, da, telefoniranje također košta. Ponuda je velika, a konkurencija se natječe ko će manje naplatiti, a više ponuditi. Pored velikih telekomunikacijskih koncerna, pakete za mobilne telefone i internet nude i supermarketi.

U paketima, opet po vašem izboru, imate mnoštvo opcija: sa novim telefonom (uređajem) ili ne, sa ograničenom ili neograničenom količinom interneta, sa besplatnim telefoniranjem unutar Njemačke, EU ili ne…. Navest ćemo samo jedan primjer. Lanac supermarketa ALDI nudi 2 GB brzog interneta, besplatno telefoniranje unutar Njemačke (sve mreže) za 7,99 eura. Paket važi četiri sedmice.

Klix.ba

Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Dragan Mektić sastao se danas u Sarajevu s premijerom Unsko-sanskog kantona Mustafom Ružnićem, a razgovarali su o rješavanju migrantske situacije na području USK, posebno Vučjaku.

Dogovoreno je da se migranti početkom iduće sedmice premjeste s ove lokacije u druge prihvatne centre izvan Unsko-sanskog kantona te da ovaj neformalni kamp bude zatvoren.

Također, dogovoreno je da se intenziviraju aktivnosti za formiranje novog prihvatnog centra izvan naseljenih mjesta na području USK u koji bi se postepeno premjestili migranti iz prihvatnih centara Bira i Miral.

Na sastanku je konstatirano i da su najranjivije kategorije, porodice s djecom i maloljetnici bez pratnje, adekvatno smještene u Borićima, Sedri, Salakovcu i Azilantskom centru Delijaš i da imaju sve potrebne humanitarne i druge uvjete za boravak.

Dnevni avaz

U prostorijama Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar danas će biti održana manifestacija Dani meda s početkom u 11 sati.

U sklopu manifestacije prisutnima će se među ostalima obratiti i predsjednik Vlade FBiH Fadil Novalić, dopredsjednica Vlade FBiH Jelka Miličević i predsjednik Pčelarskog saveza FBiH Rehad-Sejo Deljo, a bit će upriličena i promotivno-ocjenjivačka izložba meda, kao i stručna predavanja koja će održati Harun Kurtagić, Željko Mikulić i Dražana Palinić.

Organizatori ove manifestacije, na kojoj će najboljima proizvođačima meda biti dodijeljena plakete, su Federalni agromediteranski zavod Mostar i Federalni zavod za poljoprivredu Sarajevo u suradnji s USAID/Sweden FARMA II projektom, priopćeno je Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar.

izvor: bhrt.ba

U organizaciji Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, u Mostaru će danas u zgradi Federalnih institucija u Mostaru – Kongresna dvorana, s početkom u 13:00 sati, biti održana svečana dodjela nagrada najboljim učenicima osnovnih i srednjih škola u Federaciji Bosne i Hercegovine u školskoj 2018/2019. godini.

Po tri učenika osnovnih i srednjih škola iz svakog kantona, ukupno 60 učenika, nominirala su kantonalna ministarstva obrazovanja, a na ovoj tradicionalnoj svečanosti nagrade će im uručiti federalna ministrica obrazovanja i znanosti Elvira Dilberović.

Priznanja će biti uručena i školama koje pohađaju nagrađeni učenici, i to 58 osnovnih i srednjih škola u Federaciji BiH.

izvor: bhrt.ba

Danas se u Hercegovi i zapadnim područjima Bosne očekuje pretežno oblačno vrijeme. U ostatku zemlje sunčano, uz postepeno naoblačenje u drugom dijelu dana ili u noći. Poslije podne ili u večernjim satima u Hercegovini i na zapadu Bosne je moguća kiša. Vjetar slab južni i jugoistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 3, na jugu od 6 do 10, a dnevna od 6 do 11, na jugu do 14 °C.

Trinaest mjeseci nakon izbora, Bosna i Hercegovina danas dobija novog predsjedavajućeg Vijeća ministara. Tročlani Kolegij, a potom i Prošireni kolegij Zastupničkog doma postigli su dogovor u vezi sa održavanjem današnje hitne sjednice ovog doma na kojoj su dvije tačke – imenovanje stalnih komisija, te potvrđivanje Zorana Tegeltije za predsjedavajućeg Vijeća ministara.

Predsjedavajući Zastupničkog doma BiH Denis Zvizdić očekuje da će imenovanje Zorana Tegeltija biti potvrđeno, te poručuje da bi do kraja godine trebali imati kompletirano Vijeće ministara. Možda čak taj posao bude završen 18. decembra, kada je zakazana redovna sjednica Zastupničkog doma, ako do tada CIK i SIPA završe provjere kandidata za ministre i zamjenike. Spremna su i imena za sve resore, javlja BHRT.

– Gospodin Tegeltija ako sutra bude potvrđen a očekujem da hoće vrlo brzo narednih nekoliko dana dobiti imena ministra i zamejnika ministra asa pratećmo dokeumntacijom, rekao je jučer Denis Zvizdić. predsjedavajući Zastupničkog doma PSBiH.

Iz Tegeltijinog SNSD-a, poručuju da on danas iznijeti sadržajan argumentovan i utemeljen način programski definisan plan rada.

– Vjerujem da ćemo imati parlamentarnu raspravu sa različitih političkih stajačlišta i da ćemo potvrditi imenovanje Tegeltije u funkciji predsjedavajućeg vijeća ministara BiH, rekao je Staša Košarac, predsjedavajući Kluba SNSD-a u ZD PSBiH.

A iz opozicije su jasni. Nema potvrde i podrške dok Tegeltija ne odgovori na mnoga pitanja, poput onih koja se tiču NATO integracija i sadržaja Programa reformi. Interesuje ih i, kako su kazali, Tegeltijin namjerni propust da u obrazacu ne navede činjenicu da je bio pravomoćno osuđen na pet mejseci zbog nesavjesnog rada u službi.

– Mislim da je najmanje moguće da ćemo dobiti odgovor na toi da kakav je njegov odsno prema nato u i i šta je sadržaj dokumenta Prohgrama reformi na osnovu kojeg se on sutra nalazi šred parlamentom – on je rekao da ga to ne inetereuje i niti ima želju ali ima želju da bude predsjedavajući pa ćemo vidjeti kako će se oldvijati i kko će to podržati, rekao je Saša Magazinović, predsjedavajući Kluba SDP-a u ZD PSBiH.

Zorana Tegeltiju Predsjedništvo BiH imenovalo je na sjednici 19. novembra, kada je i usvojen dokument Program reformi, koji bi odmah po njegovom imenovanju trebao biti poslan u NATO u Brisel. Tegeltiju je nakon Predsjedništva, potvrdila i Komisija za izbor Vijeća ministara, 26 novembra. Tada je on pred članovima poručio da će poštovati Ustav i Zakone BIH, te da će u fokusu njegovog rada biti ekonomija.

– Procesom poboljšanja životnog standrada i stabilnim privrednim rastom mogu da se riješe mnoga pitanja u BiH koja u ovom trenutku ne izgledaju kao pitanja vezana za privredni razvoj i evropske integracije, kaže Zoran Tegeltija, kandidat za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH.

Pred zastupnicima će se naći i imenovanje stalnih komisija Zastupničkog doma, čime će, nakon godinu dana od prve konstituirajuće sjednice 6. decembra prošle godine, biti završen proces konstituiranja ovog doma državnog Parlamenta.

I dok u državnom parlamentu nema previše milionera, činjenica je da su brojke relativan pojam, odnosno da ima onih koji svu svoju imovinu nisu prijavili

Vojin Mitrović, zastupnik Saveza nezavisnih socijaldemokrata u Parlamentu Bosne i Hercegovine, našao se na listi najbogatijih parlamentaraca, sa imovinom vrijednom više od dva miliona eura, nakon što je Centralna izborna komisija BiH objavila imovinske kartone bh. zvaničnika.

Od njega je bogatiji u ovoj instituciji još samo Fahrudin Radončić, koji je većinu prijavljene imovine, od skoro dva i po miliona eura, stekao od privatnog biznisa. Na isti je način i Mitrović, kaže, zaradio svoju imovinu.

“Ja sam prikazao ono što smo ja i moja porodica stekli u zadnjih 30 godina radeći privatni biznis. Ja sam to prikazao i nisam prikazao da imam stan u Novom Sadu, a da vrijedi 50.000, nego je prikazan da vrijedi 200.000. A vi pogledajte kako su neki političari u Sarajevu prikazali ili ne znam gdje još. Ja sam pokušao da budem realan i prikažem šta sve imam”, kaže Mitrović za Radio Slobodna Evropa (RSE) i napominje kako je, isto tako, po osnovu kredita dužan više od milion i po eura.

No, na listi najbogatijih su i oni koji u politiku nisu ušli iz privatnog sektora. Jedan od njih je i Mitrovićev stranački kolega Nikola Špirić. Špirić je prijavio imovinu vrijednu 550.000 eura i već godinama važi za jednog od bogatijih bh. zvaničnika.

Špirić je 2018. godine stavljen na crnu listu Sjedinjenih Američkih Država, zbog, kako navodi State Department, sumnje “da je kao poslanik umiješan u sticanje koristi na osnovu javne korupcije, prihvatanje neprikladnih usluga u zamjenu za njegov rad kao ličnosti na javnoj poziciji sa koje se miješao u javne procese, a sve tokom mandata poslanika Predstavničkog doma”.

NEMA KONTROLE PODATAKA, NI SANKCIJA

I dok u državnom parlamentu nema previše milionera, činjenica je da su brojke relativan pojam, odnosno da ima onih koji svu svoju imovinu nisu prijavili, ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa izvršna direktorica Transparency Internationala BiH Ivana Korajlić.

“To što je tamo navedeno nije kompletna slika, niti se navodi kompletno imovinsko stanje, prihodi imovina, stanovi nekretnine i sve ostalo što se posjeduje. Jer, na kraju krajeva, nema nikakve kontrole tačnosti podataka navedenih u imovinskim kartonima”, napominje Korajlić.

Nema kontrole, ali nema ni sankcija, pa je tako kod bosanskohercegovačkih političara hoće li dostaviti podatke o imovinskom stanju, postala proizvoljna kategorija.

Dragan Čović nije dostavio podatke o imovini

Tako na primjer, Dragan Čović, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine, nije uopšte dostavio podatke, iako se pretpostavlja da je vlasnik milionske imovine.

Imovinski karton je ispunila Elvira Abdić Jelenović, ali nije navela vrijednost nekretnina koje posjeduje u Hrvatskoj, ni firme u Bosni i Hercegovini, pravdajući to time da je sve što je stekla, stekla prije ulaska u politiku. Također se plaši i zloupotrebe podataka.

ISTRAŽIVANJA CIN-A

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) već 11 godina istražuje imovinsko stanje bh. političara, te su utvrdili da brojni imaju u vlasništvu luksuzne nekretnine, ali i da mnogi za njih nemaju finansijsko pokriće, kaže glavni urednik Aladin Abdagić.

“Tako smo pronašli da su gospodin Dragan Čović i njegova porodica vlasnici velikog broja nekretnina koje prelaze milion maraka, a da nisu imali primanje kojima bi opravdali tu kupovinu. To se konkretno odnosi na njegovog punca koji je imao skupocjene nekretnine”, kaže Abdagić.

Neprijavljivanje skupocjenih nekretnina Centar za istraživačko novinarstvo je utvrdio u slučajevima još nekih visokopozicioniranih zvaničnika. Tako su za predsjednika Stranke demokratske akcije Bakira Izetbegovića utvrdili da svojevremeno nije prijavljivao nekretninu u luksuznom sarajevskom naselju Poljine koju je kupio sa suprugom i Šefkijom Okerićem, vlasnikom firme OKI, za 125.000 eura. U posljednjoj prijavi svoju je imovinu Izetbegović procijenio na oko 115.000 eura.

Luksuzne apartmane, vrijedne pet i po miliona eura u Porto Montenegru nije prijavljivao ni lider Saveza za bolju budućnost i osnivač medijske kuće Avaz Fahrudin Radončić, kao ni udio u crnogorskom telekomu u koji je uložio oko milion eura.

GOMILANJE NEKRETNINA NAKON JEDNOG MANDATA

Abdagić kaže kako je činjenica da su političari sticali nekretnine nakon što su dolazili na pozicije u vlasti. Iako bi za opravdanje mogli uzeti da su neki od njih već 20 godina na izuzetno plaćenim političkim pozicijama, pa su možda i mogli steći toliku imovinu, Abdagić kaže da istraživanja govore i suprotno.

“Imali smo primjera političara koji kad su krenuli u politiku nisu imali niti jednu nekretninu, niti su imali bilo kakav auto niti ušteđevinu, a onda su se one poslije samo jednog mandata počele gomilati. Tako smo pronalazili da su nakon jednog mandata postajali vlasnici velike ušteđevine na bankovnim računima, pa imaju jedan stan, sljedeći mandat imaju drugi stan, skupocjeno auto…”, navodi Abdagić.

Svoj put u institucije vlasti, da li parlamente ili neke izvršne funkcije, našlo je još mnogo biznismena, a najviše ih je u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine. Tamo su ujedno i najbogatiji zastupnici.

Tako imovinu od gotovo 30 miliona eura ima zastupnik Azmir Husić, vlasnik i osnivač kompanije Heez transport iz Tuzle.

Suad Kaknjo, potpredsjednik Atletskog saveza Bosne i Hercegovine i vlasnik dvije privatne kompanije, prijavio je imovinu od pet i po miliona eura, a njegov kolega iz zastupničke klupe, također biznismen, Elmedin Voloder gotovo četiri i po miliona eura.

‘SKROMNOST’ U PREDSJEDNIŠTVU BIH

U poređenju s njima članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine su skromnog imovinskog stanja. Šefik Džaferović prijavio je nešto više 150 hiljada eura, a njegov kolega Željko Komšić oko 70 hiljada.

Milorad Dodik prijavio je vrijednost svoje imovine u iznosu nešto većem od milion eura. U imovinu je uračunao i vilu u Beogradu za koju je kako je naveo, podigao kredit u iznosu od oko 460.000 maraka u Pavlović banci. Mada mu je plata oko 27.000 eura, Dodik je prijavio prihode od oko 123.000 eura, od izdavanja beogradske vile, te poljoprivrede. Kreditno je sa milion eura zadužen i Fahrudin Radončić.

Činjenica je da je politika najunosniji biznis, a u njega ulaze i biznismeni, kako bi kroz veze ostvarili brojne povlastice, navodi Ivana Korajlić iz Transparency Internationala.

“Zato i jeste poželjno zanimanje i zato i svi trče u politiku radi sopstvene koristi, a ne misle da mogu doprinijeti poboljšanju sistema ili bilo čemu drugom. Tako da i ti koji dokaze iz privrede ulaze u politiku kako bi ostvarili dodatnu korist firmama u kojima imaju udio u vlasništvu ili čak kompletno vlasništvo. Imali smo brojne slučajeve koji su ostali bez ikakvih posljedica, jer pravosuđe ne funkcioniše niti imamo zakone o sukobu interesa koji bi ovakvu praksu spriječili”, kaže Korajlić.

Milionera ima i u Narodnoj skupštini Republike Srpske, a među njima se najviše ističu bivši direktor banjalučke Nove banke Milan Radović sa imetkom većim od pet miliona eura, te vlasnik firme Bisprom Miladin Stanić, sa imovinom vrijednom tri miliona i 300.000 eura.

A da se u politici može zaraditi na razne načine, pokazala je i nedavna informacija Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine upućena u Parlament BiH, a nakon poslaničkog pitanja zastupnika Damira Arnauta. U njoj stoji kako je od 2015. godine do danas za naknade članovima upravnih odbora, nadzornih i drugih tijela iz džepa građana u ruke zvaničnika otišlo više od tri miliona eura.

Izvor: Fokus.ba

Preuzimanjem kontrole zračnog prometa u cjelokupnom zračnom prostoru Bosne i Hercegovine koje će se dogoditi večeras iza ponoći Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA) će otvoriti novo poglavlje u istoriji civilnog zrakoplovstva BiH.

Tim događajem u potpunosti će biti realizirana Faza II Strategije razvoja Sistema za upravljanje zračnim prometom u BiH (ATM Strategija BiH), što u prijevodu znači da se nadzor cjelokupnog bosanskohercegovačkog neba više neće obavljati iz susjednih država, već iz same BiH.

– Ovo je veliki dan za Bosnu i Hercegovinu kao državu, jer smo u relativno kratkom vremenskom periodu, kao najmlađa europska agencija za pružanja usluga u zračnoj plovidbi, stvorili tehničke, kadrovske i sve druge preduvjete da sami, u cijelosti, nadziremo zračni promet iznad teritorija BiH – izjavio je ovim povodom direktor BHANSA-e, Davorin Primorac.

Primorac je naveo da BHANSA trenutno pruža usluge do razine leta 325, odnosno do 10.000 metara.

– U tom dijelu zračnog prostora odvija se 20 posto od ukupnog zračnog prometa, odnosno riječ je o kretanju svega 200 aviona – rekao je Primorac, dodajući da će od sutra BiH kontrolirati i do 1.600 preleta aviona nebom BiH.

Fokus.ba

Za danas je sazvana tematska sjednica Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine o stanju u Zavodu za zbrinjavanje mentalno invalidne djece i omladine Pazarić te ustanovama sličnog tipa iz federalne nadležnosti. Srodne ustanove su zavodi za zbrinjavanje mentalno invalidnih osoba Drin i Bakovići, Zavod za vaspitanje muške djece i omladine Sarajevo i Ustanova iz djelokruga socijalne zaštite – Ljubuški.

Parlamentarna rasprava isključivo o toj problematici zakazana je nakon šokantnih tvrdnji o stanju u pazarićkom zavodu, koje od prve polovine septembra izazivaju buru u javnosti. Podsjećamo, direktor ustanove Redžep Salić izjavio je 11. septembra u Federalnom parlamentu da je kao novoimenovani rukovodilac zatekao loše uvjete za štićenike Zavoda kao posljedicu nemara prethodne uprave koju je optužio za lažiranje finansijskih izvještaja, čak i za malverzacije tipa trgovine kurbanima.

Dva mjeseca kasnije, federalna zastupnica Naše stranke Sabina Ćudić objelodanila je 20. novembra na pres-konferenciji šokantne fotografije i snimak o djeci vezanih ruku ili zavezane noge za namještaj.

Ustvrdila je da snimci potiču iz pazarićkog zavoda i također optužila prethodnu upravu čiji su neki članovi i sad na pozicijama, kako je rekla. Nakon toga, inspekcije, tužilaštva, policija, predstavnici vlasti i drugi faktori pozvani su da ispitaju stanje u Zavodu Pazarić.

U međuvremenu je Federalna vlada opozvala Upravni i Nadzorni odbor Zavoda Pazarić, kao i direktora Salića.