Category: BiH

Za više od 5.300 uposlenih u javnom sektoru Srednjobosanskog kantona, 2020. godina donijeće povećanje plata.

U kantonalnom budžetu za ovu godinu, planirano je dodatnih milion eura za plate državnih službenika i namještenika.

Tako će uvećanje osnovice za obračun plata uposlenih u javnom sektoru, sa dosadašnjih 143 eura (285 KM) biti povećan na 145 eura (290 KM), piše Radio Slobodna Evropa.

“Šezdeset dva posto proračunskih rashoda ide u plaće, naknade i doprinose, i to je tako. Međutim, želim istaknuti da je ovo povećanje osnovice za plaće zanemarivo i iznosi 1,17 posto”, objasnila je 7. novembra 2019. godine nakon što je Vlada Srednjobosanskog kantona utvrdila Nacrt budžeta kantonalna ministrica financija Mirjana Plavčić.

Jedan od najsiromašnijih kantona u FBiH

S prosječnom platom koja iznosi nešto više od 350 eura (700 KM) i gotovo 33.000 nezaposlenih u evidenciji biroa za zapošljavanje, Srednjobosanski kanton jedan je od najsiromašniji u Federaciji BiH.

“Dokle više, i gdje je ta visina do koje hoće da idu? Ne znam, stvarno je to van pameti na ovakvom vremenu”, kaže Senada iz Travnika, grada u ovom kantonu, za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Njen sugrađanin Adnan kaže kako nije ispravno to razdvajanje ljudi na državne službenike i obične radnike.

“Valjda smo svi mi građani ove države i valjda bi svima trebala biti povećana plata”, ističe Adnan.

“Naravno da nije opravdano i ne vidim gdje je tu mali čovjek, smatra Travničanin Senad, te dodaje kako nije očekivao nešto drugo “jer je ista struktura na vlasti već 20 godina”.

U 2020. godini Srednjobosanski kanton će raspolagati s budžetom od oko 110 miliona eura (219 miliona KM), od čega je više od 6,5 miliona eura (13 miliona KM) predviđeno za plate, naknade i doprinose uposlenih u javnom sektoru.

Zaposleni u realnom sektoru upozoravaju da je jedina svrha budžeta servisiranje glomaznog administrativnog aparata. Međutim, kantonalna vlast tvrdi da budžet ima i razvojnu komponentu.

S tim se ne slaže predsjednik Udruženja poslodavaca općine Vitez Anto Rajković. On tvrdi kako kantonalne vlasti privredu ne smatraju prioritetom.

“Samo se povećavaju nameti, a poticaja ja baš nisam vidio, kao ni većina mojih kolega”, tvrdi Anto Rajković.

Kaže kako su poslodavci razočarani povećanjem plata državnim službenicima.

“Zna se vrlo dobro da vrlo malo privređuju, a dobijaju mnogo više nego što zaslužuju”, naglašava Rajković.

Povećanje plata i u RS-u

Povećanje plata očekuju i uposleni u organima javne uprave u Republici Srpskoj. Tako je odlučila Narodna skupština ovog entiteta 28. novembra 2019. godine, kada je usvojila set zakona na osnovu kojih će plate biti povećane zaposlenima u Ministarstvu unutrašnjih poslova, javnim službama, pravosuđu, obrazovanju i kulturi. Za povećanje plata u javnoj upravi biće izdvojeno 45 miliona eura (70 miliona KM).

Određena su četiri razreda za povećanje plate pri čemu će najniže plate biti povećane za 20 posto, oni sa srednjim platama dobiće deset posto više, a radnici sa najvišim platama dobiće povećanje od pet posto.

Svi zaposleni u javnom sektoru sa ovim povećanjem dobiće skoro približan ili identičan finansijski efekat, jer će i one najniže plate od 250 eura, ali i one od 1.000 eura biti uvećane za 50 eura.

Predstavnici sindikata kažu da su zadovoljni, jer je nakon skoro deset godina došlo do rasta plata u javnoj upravi, ali naglašavaju da one još nisu dostigle nivo na kojem su bile 2008. godine.

Plate svim budžetskim korisnicima 2010. godine smanjene su od deset do dvadeset i pet, a 2013. za još deset posto.Predsjednica Saveza sindikata Republike Srpske Ranka Mišić smatra da je ovo tek početak rasta plata, jer bi prema dokumentu koji je predstavljen javnosti u augustu, a koji je Vlada prihvatila, u naredne tri godine svake godine trebalo doći do povećanja plata za najmanje 10 posto.

“Kad sumiramo dosta toga smo uradili, ali ostaje i prenosi se kao prioritetno pitanje u 2020. godini kako više i brže povećavati plate u realnom sektoru. To se mora uraditi zato što radnici odlaze, a odlazak radnika znači i smanjenje novca u socijalnim fondovima. To je veliki izazov i za Vladu”, pojašnjava Mišić.

Optimizam Ranke Mišić ne dijeli ekonomista Zoran Pavlović.

Smatra kako se, prije svega, radi o udovoljavanju uposlenicima u javnom sektoru, jer je ova godina lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini.

Tvrdi kako vlasti u RS-u nisu ostvarile dodatne prihode da bi osigurale tih 45 miliona eura ili 70 miliona KM, koliko će biti potrebno izdvojiti za planirana povećanja plata.

Pavlović navodi kako je iz budžeta Republike Srpske potrošeno 23 miliona na novi avion, te da rafinerija u Brodu ne radi.

“Kada se pogleda rast privredne aktivnosti, koji pokazuje negativne tendencije, onda ne vidim iz kojih direktnih ili indirektnih izvora se može računati na tih 70 miliona, osim ako se ne izvrši zaduživanje koje je već doveden do jedne milijarde u 2020 godini”, objašnjava Pavlović.

Medicinski radnici bez povećanja plata

Iako se i medicinski radnici nalaze na budžetu, te spadaju u grupu onih koji najčešće odlaziz BiH, njima januarske plate neće biti povećane.

Predsjednik Strukovnog sindikata doktora medicine Miodrag Femić kaže da je zdravstvu potrebna potpuna reforma.

Razgovori s Vladom RS-a o povećanju plata su u toku, a ako se postigne dogovor, mora se izmijeniti Zakon o platama zaposlenih lica u javnim ustanovama u oblasti zdravstva Republike Srpske.

“Da bi se uradio novi zakon vlada ga mora donijeti i da to potvrdi Skupština. Tako da je malo vjerovatno da će u januaru plate zdravstvenih radnika biti povećane. Kako će biti dalje to ćemo da vidimo”, kaže Femić.

On navodi kako su iz ovog Sindikata već najavili proteste za kraj januara.

“Dali smo im rok do 20. januara da se izjasne. Kako će ići dalje to ćemo vidjeti odmah poslije januarskih praznika”, objašnjava Femić.

Za razliku od predstavnika sindikata iz Republike Srpske, njihove kolege u Federaciji BiH već dvije godine nisu imali sastanke sa Vladom ovog entiteta.

Adis Kečo iz Saveza samostalnih sindikata BiH kaže za RSE kako oni ne znaju kakvi su planovi federalne Vlade.

“Vlada Federacije Bosne i Hercegovine praktično izbjegava Sindikat kao socijalnog partnera, ne želeći uopće da razgovara ili da nas konsultuje prije donošenja odluka ili prijedloga zakona”, tvrdi Kečo.

S obzirom da federalna Vlada ignoriše Savez samostalnih sindikata, oni su samostalno pokrenuli kampanju “10 za 1.000 KM”. Cilj je da natjeraju Vladu Federacije BiH da donese odluku o definisanju najniže plate u Federaciji BIH koja, po mišljenju Saveza, treba biti 500 eura (1.000 KM).

“U vremenu kada potrošačka korpa za četveročlanu porodicu u BiH iznosi oko 1000 eura (2.000 KM), smatramo da niti jedan radnik ne bi trebao imati platu manju od 1000 maraka”, objašnjava Kečo.

Povećanje plata u javnom sektoru u suprotnosti je sa dokumentom “Zajedničke socioekonomske reforme za period 2019.-2022. godina” koje su 10. oktobra 2019. godine usvojile dvije entitetske vlade, a koji je usaglašen u saradnji sa Delegacijom Evropske unije u BiH.

U dokumentu koji je usvojen stoji da “za uravnoteženje postojećeg ekonomskog modela u BiH i nastavak reforme javnog sektora Vijeće ministara i entitetske vlade će ograničiti zapošljavanja u javnom sektoru i ukupnu potrošnju na plate, te raditi na efikasnosti i produktivnosti javne uprave”.

izvor: slobodnaevropa.org

 

Tokom novogodišnjih praznika Žičaru je posjetilo skoro dvostruko više putnika nego u istom periodu prošle godine, potvrđeno je  iz Gradske uprave i Javnog preduzeća Sarajevo d.o.o. U glavnom gradu Bosne i Hercegovine ove godine boravio je veliki broj turista, čemu je uveliko doprinijela manifestacija “Sarajevo novogodišnji centar regije”.

Gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka čestitao je upravi i uposlenicima JP Sarajevo d.o.o. na veoma uspješnoj godini, a posebno njenom završetku i dobrom ulasku u novu 2020. godinu.

“Ovi podaci nas raduju. Mi smo znali da će Žičara biti isplativa investicija. Ona je danas lokomotiva razvoja turizma i jedna od najvećih atrakcija u Gradu. Međutim, mi u potpunosti koristimo taj potencijal i prihode da realiziramo i nove projekte koji će bljesnuti u ovoj godini, kao što su Bistrička stanica i objekt hotel Vidikovac – rekao je gradonačelnik Skaka.
Podaci o prihodima Trebevićke žičare od 25. decembra prošle do 5. januara ove godine potvrđuju povećan broj izdatih karata, naveo je direktor JP Sarajevo d.o.o. Ensar Eminović.

“Prošle godine u istom periodu imali smo prihode Žičare, koji su bili nešto iznad 90.000 KM za desetak dana novogodišnjih praznika. Ove godine, prema analitičkim karticama, u tom periodu Žičara je ostvarila prihode veće od 170.000 KM. Samo u ovih 10 dana izdato je više od 16.000 ulaznica za Žičaru”, rekao je Eminović.

Eminović ističe da će se ukupni bilans uspješnosti rada Žičare i Javnog preduzeća Sarajevo d.o.o. za proteklu godinu u zakonskom roku naći pred skupštinom preduzeća i Gradskim vijećem Grada Sarajeva.

“Tek tada ćemo imati cjelovitu analizu i podatke za cijelu godinu, ali uvjeren sam da će i oni reflektirati napredak i povećan broj putnika, obzirom da su i sadržaji sve bogatiji i atraktivniji”, dodao je Eminović.

izvor: nap.ba/ Patria

Udruženje Pomozi.ba otvorilo je privremeni prihvatni centar za migrante u Planama kod Tuzle. Smještaj u motelu Man za sada je dobilo sedam migranata koji su ranije boravili na glavnoj autobuskoj stanici u Tuzli. Svi oni moraju biti registrovani i imati potvrdu ljekara.

Inače, na stanici je proteklu noć pod otvorenim nebom provelo oko 150 ljudi.

Salem Hadžimejlić, volonter Udruženja “Pomozi.ba”, kazao je za BHRT kako je planirano da osobe koje budu smještene u ovaj privremeni prihvatni centar dobiju tri dnevna obroka i ljekarsku pomoć.

“Mi smo u stanju da im pružimo toplo mjesto za boravak, pranje i sušenje veša, svu brigu koju proteklih dana nisu imali”, kazao je Hadžimejlić, dodajući da centar može primiti 72 osobe.

“Danas očekujemo dolazak, otprilike, deset osoba”, naveo je on.

Kada su u pitanju kriteriji za smještaj, prioritet su osobe koje imaju zdravstvene probleme i koje posjeduju ljekarsku potvrdu da im je to prijeko potrebno, rekao je Hadžimejlić.

Pored evidentnih poskupljenja duhana i duhanskih proizvoda, nema značajnih poskupljenja osnovnih životnih namirnica, poručuju stručnjaci.

Pojašnjavaju, dosadašnji rast cijena, pratio je rast plata. U Udruženjima potrošača, ali i Sindikatima u BiH kažu da u ekonomskim pokazateljima nema ništa pozitivno, javlja N1.

U 2020. godinu ušli smo sa potrošačkom korpom od skoro 2.000 KM, dvije prosječne plate nisu dovoljne da se plati sve što je potrebno četvoročlanoj porodici, piše hayat.ba.

Ulaskom u 2020. godinu poskupile su određene vrste cigareta. Nova poskupljenja duvanskih proizvoda najavljuju se za 10. i 20. januar.

“Cigarete će na samom startu ove nove 2020. godine biti skuplje 10 do 30 feninga po paklici u zavisnosti od vrste cigareta i proizvođača”, rekao je Ratko Kovačević, portparol UIO BiH.

Jedna od prvih najava novoizabranog predsjedavajućeg Vijeća ministara Zorana Tegeltije je i povećanje PDV.

Iz Udruženja potrošača upozoravaju da su izdaci građana već enormni. Podsjećaju, osim što se izdvaja novac na PDV, ali i na akcize za duhanske proizvode, do sada se nisu vidjeli rezultati povećanja akcize za gorivo.

“Dajemo taj novac na izvolite našim političkim gazdama koji ga rasporede kako žele. U BiH ima novca, ali nema rezultata. BiH stoji godinama, troši novac dovoljan za njen razvoj, a građani se ne informišu o svojim pravima, građani i ne znaju ni što plaćaju ni kome ni zašto”, naglasio je Marin Bago, UG Natura.

Ali ono što najviše brine građane je rast cijena hrane. Sindikat procjenjuje da se na prehranu odnosi 41 odsto ukupnih troškova prosječne porodice.

I dok građani ekonomsku računicu traže na akcijama i rasprodajama ekonomisti poručuju, pokazatelji su pozitivni.

“Došlo je do najveće korekcije cijena što se tiče duhana i duhanskih proizvoda, u prosjeku nekih sedam odsto, najamnine su povećanje za nekih dva oosto, hrana za 1,8 odsto, međutim istovremeno je došlo do povećanja plate od 4,8 odsto i penzije od 4,4 odsto”, objasnio je Goran Miraščić, ekonomista.

Muamer Halilbašić, direktor Ekonomskog instituta u Sarajevu kaže da nema osnova kada kažemo da nam je gore nego prošle godine.

“Mi zaista imamo situaciju da je prosjećna plata veća za pet odsto u odnosu na ono što smo imali u 2018. godini,a opšti nivo cijena je ispod jedan odsto povećan”, rekao je Halilbašić.

Iz Sindikata u BiH godinama unazad upozoravaju da plate ne prate rast troškova sindikalne korpe. Godinama unazad dvije prosječne plate ne mogu podmiriti sve troškove četvoročlane porodice koji su dostigli 2.000 KM mjesečno.

Pravoslavni vjernici i SPC proslavljaju Badnji dan, pripremajući se za najradosniji hrišćanski praznik Rođenje Isusa Hrista – Božić.

Službama bdenija i paljenjem Badnjaka u pravoslavnim hramovima najavljuje se Rođenje Spasitelja čiji se dolazak na svijet slavi kao početak novog vremena i kao najradosniji događaj za hrišćanstvo.

U pravoslavne domove se na taj dan unosi Badnjak, kome je Crkva dala poseban smisao. Na taj dan ujutro najstariji muški ukućanin usiječe hrastovo ili cerovo drvo – Badnjak.

Badnjak predstavlja simbol drveta koje su, kako kaže predanje, pastiri donijeli Josifu i Mariji da založe vatru i zagriju pećinu u kojoj je rođen Isus.

Badnjak se pali uoči praznika i gori do Božića, kada se objavljuje radost Hristovog Rođenja. Dogorijevanje Badnjaka je simbol rastanka sa starim vjerovanjima i prihvatanje nove Svjetlosti koja dolazi sa vjerom u Novorođenog Hrista.

Svi običaji imaju smisao hrišćanskog zajedništva, pa se smatra da se ljudi okupljeni oko Badnjaka zagrijavaju ljubavlju i slogom, a njegovu svjetlost unose u mrak neznanja i praznovjerja. Najviše narodnih običaja kod Srba vezuje se za Badnji dan i Božić kojima se dočarava događaj Rođenja u Vitlejemu.

Uoči Božića slamom se posipa pod i domovi se pretvaraju u Vitlejemsku pećinu u kojoj je rođen Bogomladenac Isus koji je povijen u slamu i kojem su se najprije poklonili pastiri.

Postoji običaj da se kuće posipaju žitom, kao i niz drugih rituala kojima se daje hrišćanski smisao jer je Hristos došao da ljude zbliži i nahrani i napoji svojom naukom i ljubavlju. “Ko je gladan neka dođe k meni ja ću ga nahraniti i koje žedan neka dođe k meni da pije vode žive”, zapisano je u Jevanđelju Hristovom.

Na Badnji dan se peče božićna pečenica. U pravoslavnim kućama Badnje veče je porodični praznik, kada se ukućani okupljaju oko obavezno posne trpeze.

Badnji dan i Badnje veče 6. januara slave pravoslavne crkve i vjernici koji poštuju Julijanski kalendar – Ruska pravoslavna crkva, Jerusalimska patrijaršija, Sveta Gora, starokalendarci u Grčkoj i egipatski Kopti.

izvor: bhrt.ba