Category: BiH

Ljubitelji igara na sreću u FBiH su u 2019. godini nešto i “zaradili”. U tom je periodu, pokazuju podaci koji su u posjedu Faktora, isplaćeno ukupno 1.540.715.938,36 KM ili 87,83 posto u odnosu na ukupan iznos uplata. Ogromna većina tih dobitaka, čak 76,09 posto, nije oporezovano

Ministar finansija i trezora BiH Vjekoslav Bevanda najavio je mogućnost da osnovica plaće u državnim organima bude povećana za 4,5 posto, te dodao da su sve veći pritisci sindikata da se to dogodi nakon sedam godina.

Bevanda je naveo da je usvajanjem budžeta za 2019. godinu ostvarena mogućnost za povećanje naknade za topli obrok i najavio da će se to početi isplaćivati uz januarske plaće.

Prema njegovim riječima, postoji inicijativa da se osnovica vrati na onaj nivo na kojem je bila 2012. godine, kada je snižena za 4,5 posto.

– Pritisak sindikata je sve veći, a u prvobitnom sporazumu koji je Vijeće ministara imalo s njima, kada su smanjene plaće i naknade, navedeno je da dvije godine neće biti korekcija. Prošlo je sedam godina i sve su češća pisma, dopisi i zahtjevi za sastanke na ovu temu. Možda i opravdano jer treba imati u vidu i one čiji je koeficijent nizak – rekao je Bevanda za “Glas Srpske”.

On je dodao da je siguran da niko ne može reći da su dobro plaćeni vojnici, policajci, inspektori i oni čiji rad je često izložen raznim rizicima.

Ključne oblasti nadležnosti

– To je odluka koju donosi Vijeće ministara BiH na osnovu Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH, pa ćemo uskoro vidjeti hoće li biti prihvaćena ova inicijativa – rekao je Bevanda.

Bevanda smatra i da povećanje fiskalnog okvira od 30 miliona KM “i nije neko veliko povećanje”, navodeći kao primjer činjenicu da institucije BiH imaju budžet približan onom u Kantonu Sarajevo ili trećinu ili četvrtinu onoga što se potroši u entitetima.

On je naveo da kao bivši ministar finansija FBiH dobro zna da su ključne oblasti u nadležnosti entiteta, poput obrazovanja, zdravstva, socijalnih davanja i naglasio da je sasvim razumljivo da na nivou BiH nisu potrebni tako veliki iznosi u budžetu.

– Međutim, imamo mnogo važnih institucija, sve one moraju se finansirati da bi bile funkcionalne i teško je odrediti šta je najpreče i to nam je i najteži dio posla tokom konsultacija sa budžetskim korisnicima. Mnogi budžet doživljavaju kao plijen i rado bi da ga podijele snagom jačeg ili većeg, ali to ne ide tako – istakao je Bevanda.

Riješiti pitanje PDV-a

Kada je riječ o budžetu za ovu godinu, Bevanda je naveo da Vijeće ministara još nije dobilo budžetski zahtjev iz Predsjedništva BiH, a da su konsultacije sa budžetskim korisnicima završene prije dva mjeseca, dodajući da ne bi trebalo da bude mnogo korekcija.

Govoreći o poravnanju prihoda od PDV-a i šta bi trebalo uraditi da se ovo pitanje zauvijek riješi, Bevanda je naveo da, ukoliko bi bilo moguće imati fiksne koeficijente na koje bi pristali svi, onda bi to bilo neko stalno i trajno rješenje.

– U sadašnjem načinu raspodjele, na primjer, Brčko distrikt ima fiksni koeficijent od 3,55 posto, ali ne znači da su oni uvijek na dobitku. Na kraju, oni nemaju ni motiv da privlače investitore i privrednike da troše u Brčko distriktu jer im uvijek pripada isto novca što, s druge strane, izaziva nezadovoljstvo entiteta – rekao je Bevanda i dodao da su ovo stvari za dublju i stručnu analizu na koju konačnu riječ daju vlade.

Vanjskotrgovinska komora BiH organizirala je 10. jubilarni nastup kompanija iz Bosne i Hercegovine na prestižnom Međunarodnom sajmu namještaja “Imm Cologne 2020”, koji se održava od 13. do 19. januara 2020. u njemačkom Kölnu.

Na zajedničkom štandu predstavit će se sedam bh. kompanija: Elgrad d.o.o. Teslić, Ema-Konjuh Iinternational d.o.o. Sarajevo/Teslić, Formino d.o.o. Teslić, Malak Janj d.o.o. Donji Vakuf, Minalli d.o.o. Živinice, Roccaforte d.o.o. Vitez i Senex d.o.o. Čelić.

U njihovoj ponudi dominiraju proizvodi bazirani na punom drvetu – namještaj za trpezarije, dnevne i spavaće sobe, a dvije kompanije prezentirat će i namještaj za kupaonice.

Svi izlagači štanda Bosne i Hercegovine, ali i još sedam firmi koje izlažu samostalno, predstavljene su i u reklamnoj brošuri Möbel “Made in Bosnia and Herzegovina” koji je, kao poseban dodatak, objavljen u decembarskom izdanju austrijskog stručnog časopisa za namještaj i interijer Wohnkultur.

U deceniji kontinuiranog prisustva na pomenutom sajmu, VTKBiH je u okviru grupnog štanda podržala 76 nastupa firmi iz cijele BiH, a uzevši u obzir sudjelovanje pojedinih firmi na više nastupa, podržano je ukupno 40 različitih kompanija.

Izlagači paviljona Bosne i Hercegovine su prošli faze od ponovne pojave na tržištu i postepenog stjecanja reputacije dobavljača kvalitetnog namještaja po željama kupaca pa sve do izvanrednih dostignuća firmi koje sada individualno izlažu dizajniran namještaj visoke cjenovne kategorije, a nekada su bile dio grupnog štanda BiH.

Slogan nastupa ‘Tradition for Future’, koji se zadržao do danas, nastao je na temelju komparativnih prednosti na koje se oslanjamo u izgradnji budućnosti izvoza namještaja iz Bosne i Hercegovine: obilje šumskih resursa, tradicija obrade drveta i afirmacija domaćeg dizajna.

Pozitivni efekti projekta su višestruki, a dva ključna odnose se na realizirani izvoz i poboljšanje imidža države.

Sumarni rezultati provedenih analiza za period izlaganja od 2011. do 2019. ukazuju da je ukupna izvozna prodaja realizirana po osnovu kontakata ostvarenih na ovom sajmu iznosila oko 9,3 miliona eura, a ukupna očekivanja daljnjeg izvoza u postsajamskom periodu iznose dodatnih 17,8 miliona eura.

Za efekt poboljšanja imidža Bosne i Hercegovine najzaslužnije su kompanije koje su, uz minimalnu institucionalnu podršku, uspjele izgraditi vlastiti brend baziran na originalnom dizajnu namještaja, za što su u najkompetentnijim stručnim krugovima na tržištu Evrope zaslužile najviša priznanja i nagrade.

FENA

Poskupljenje proizvoda i usluga mogli bi očekivati građani Bosne i Hercegovine ukoliko bi se stopa poreza na dodanu vrijednost (PDV) povećala, kao što se razmatralo proteklih godina.

Novoimenovani predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Zoran Tegeltija najavio je da je spreman za taj potez. Istovremeno, smanjenje fiskalnog opterećenja na rad, čime bi se povećale plate radnicima, se nije desilo.

Trenutno je pripremljen prijedlog zakona o PDV-u, na kojem je radila Uprava za indirektno oporezivanje BiH kako bi uskladila odredbe sa Direktivama Evropske unije, ali u njemu se ne spominje povećanje stope.

Međutim, prijedlog zakona mora proći i Vijeće ministara BiH a zatim i glasanje u Parlamentu BiH, tako da će se o njemu još raspravljati.

“U predloženom tekstu zakona koji se sada nalazi u proceduri nema ništa vezano za promjenu stope PDV-a. Ono što je definisano u Reformskoj agendi za period od 2015. do 2018. godine je mogućnost izmjene PDV-a, kao dio politike smanjenja opterećenja rada kako bi se došlo do povećanja plata i smanjila zbirna stopa doprinosa poslodavcima. Danas oko toga, koliko ja znam, ne postoji gotovo, pa nikakva saglasnost unutar partija u Federaciji, ali sve teme, od rasterećenja privrede, pa do bilo kakvih drugih zakonskih propisa, naći će se pred premijerima entiteta”, rekao je Tegeltija na pres konferenciji 5. decembra.

Posljednjih godina u javnosti su se mogle čuti rasprave o povećanju PDV-a sa 17 na 19 posto. Međutim, ekonomisti tvrde da nema nikakve realne osnove za to.

“Prije svega nemamo nikakve jasne analize kada je u pitanju povećanje PDV-a, a s druge strane posljednjih godina primjetan je rast naplate prihoda po odnosu indirektnih poreza, konkretno PDV-a”, kaže Admir Čavalić, ekonomski analitičar, dodajući da se to desilo i zbog reformskih poteza jer se na svim nivoima u BiH više radilo na naplati putem pojačanih inspekcija.

S druge strane, samo povećanje PDV-a uvijek se vezalo za smanjenje fiskalnog opterećenja na rad, što se dosada nije desilo.

“Znači ostale bi iste neto plaće, i u tom smislu imali bismo siromašne radnike male platežne moći a s druge strane došlo bi posljedično do rasta cijena i usluga.”

BiH, Kosovo i Danska 

U javnosti su se mogli čuti pozivi i za uvođenjem diferencijalne stope PDV-a, koja postoji naprimjer u Hrvatskoj i Srbiji.

Opća stopa PDV-a u Hrvatskoj od 2012. iznosi 25 posto, dok se za određene proizvode i usluge primjenjuju niže stope od 13 i pet posto.

Međutim, s prvim danom 2020. godine na snagu je stupio novi zakon kojim se opća stopa u Hrvatskoj nije smanjila za jedan posto kako je najavljeno, ali su uvedene druge mjere. Ugostitelji su počeli primjenjivati sniženu stopu PDV-a od 13 posto, što smatraju poticajem za razvoj turizma.

Također, za mlade do 25 godina poslodavci u Hrvatskoj od sada neće plaćati porez na dohodak, a za one do 30 godina – plaćat će polovinu iznosa, čime se želi povećati nezaposlenost mladih.

U Srbiji postoji opća stopa PDV-a od 20 posto te posebna od 10 posto koja se primjenjuje na osnovne namirnice, lijekove, udžbenike, prijevoz putnika…

BiH, Kosovo i Danska su tri jedine zemlje u Evropi koje nemaju diferencijalnu stopu PDV-a.

“Zašto Kosovo i BiH nemaju, pa zato što smo mi specijalne države u smislu uticaja međunarodnog faktora. Konvertibilna marka i PDV su rezultati rada međunarodne zajednice, da smo se mi pitali o tome ne bismo imali ovo što danas imamo”, objašnjava Čavalić.

Šta je potrebnije – internet ili hljeb

Prema njemu, različite stope PDV-a, kao ni povećanje, ne bi bile dobre za BiH, jer bi to više bila populistička mjera.

“Ako se pita struka, jedinstvena stopa bilo kojeg poreza, naročito PDV-a, je dobra stvar. Ako je društvo demokratsko, usljed same prirode demokracije, odnosno mandata vlasti od nekoliko godina i populističkih poteza, onda se ta diferencijalna stopa izglasa pod pritiskom javnosti, političkih partija ili određenih grupacija koje potpadaju pod nižu stopu diferencijacije. Međutim, ekonomski to nema puno smisla”, smatra Čavalić.

Dodaje da bi su tu prvo postavilo pitanje šta su nužna sredstva koja bi trebala imati nižu stopu PDV-a.

“Neke države naprimjer žele da internet proglase ljudskim pravom, jer možda internet sada više vrednujemo nego nešto drugo. Naprimjer, neko ne jede hljeb i može bez njega, ali ne može bez interneta.”

Međutim, po njemu je ključni problem što nema garancije da će doći do pada cijena, iako naprimjer dođe do smanjenja PDV-a na 10 posto u slučaju osnovnih namirnica.

“Ako je hljeb sada tri marke nema garancije da će on biti snižen, to određuje tržište i ne može se zakonski trgovac primorati da spusti cijene. Također, može doći i do povećanje fiskalne manipulacije, kao kada je ranije postojao porez na promet, prije PDV-a, kad je BiH imala najveći uvoz dječijih plena na Balkanu, ne zato što smo imali veću stopu nataliteta, nego zato što su tada pelene oslobođene plaćanja poreza. Vrlo brzo ćemo imati više manipulacija u smislu da će se neke robe prebacivati u ono što im nije namjena”, kaže Čavalić, dodajući i da bi u slučaju diferencijalne stope, zbog složenijeg sistema, trebalo uvesti više inspektora i promjeniti informatičku infrastrukturu.

Poslodavci nezadovoljni

Za poslodavce u BiH predložene izmjene zakona o PDV-u nisu u interesu povećanja likvidnosti kompanija i poboljšanja  poslovnog ambijenta, niti će doprinijeti kvalitetnijem uređenju oblasti indirektnih poreza i rastu prihoda.

Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca bh. entiteta Republike Srpske, kaže da je ključni zahtjev poslodavaca u cijeloj BiH da se pomjeri rok plaćanja PDV-a sa desetog na posljednji dan u mjesecu.

“Neki početni zahtjev je bio da to bude 30-tog u mjesecu, ali u ovom slučaju mislimo je korektan prijedlog udruženja poslodavaca i FBIH i RS da se ide na sukcesivno pomjeranje, odnosno da se rok pomjera u narednom periodu za nekoliko dana, što bi u nekom prvom talasu moglo biti 15-tog u mjesecu, a ono što bi možda bilo zadovoljavajuće za poslovnu zajednicu da taj neki konačni datum pomjerimo na 20-ti u mjesecu, što bi u svakom slučaju olakšalo funkcionisanje kompanija u RS-u, FBiH i Brčko distriktu”, objašnjava Aćić.

Također, dodaje, poslodavci traže i da se poveća prag za obaveznu registraciju malih kompanija sa postojećih 50.000 na 75.000 KM, odnosno prag na osnovu kojeg oni ulaze u sistem PDV-a.

“Ono što mi generalno sugerišemo Upravi za indirektno oporezivanje je da se unaprijedi komunikacija između poslovnih subjekata i same Uprave, a to je nešto smo već u proteklom mjesecu uradili.”

Međutim, Aćić ističe da poslodavci do sada nisu učestvovali u kreiranju prijedloga zakona.

“Naš ključni zahtjev, a to su i obaveze prilikom donošenja propisa ovakvog tipa i njihovog usklađivanja sa direktivama EU, da je apsolutno uključenost poslovne zajednice nužna i mi očekujemo nakon sastanka sa predsjedavajućim Savjeta minisatara BiH da će se ta praksa uvesti i da ćemo mi u narednih mjesec-dva doći u poziciju da zajedno sa Upravom, uređivačima propisa, odnosno Ministarstvom finansija BiH da dođemo u poziciju da napravimo naprihvatljivije rješenje i za građane i za poslovu zajednicu i generalno za državu.”

Izvor: Al-Jazeera Balkans

Porezna uprava Federacije BiH poziva notare u Federaciji BiH da kao nosioci javne službe koja mora funkcionisati za dobrobit građana i pravnog sistema, prilikom obavljanja pravnih poslova čiji je predmet prenos ili sticanje vlasništva ili drugih stvarnih prava na nekretninama vode računa o izmirenim poreznim obavezama fizičkog/pravnog lica koji se pojavljuju u postupku prenosa.

S tim u vezi, Porezna uprava Federacije BiH ukazuje na odredbu člana 31. stav 1. Zakona o Poreznoj upravi Federacije BiH kojim je propisana odgovornost lica koje kupi ili primi na poklon imovinu (primalac) drugog lica (prenosica) za porezne obaveze prenosioca, ako je znalo ili imalo razlog da zna da je prenositelj ovu imovinu prenio na primaoca u cilju izbjegavanja plaćanja porezne obaveze.

Također stavom 1. i 3. člana 18. Zakona o finansijskom poslovanju (,,Službene novine Federacije BiH’’, broj: 48/16) je propisano postupanje poduzetnika (pravnih lica koji samostalno obavljaju djelatnost proizvodnje i prodaje proizvoda i vrše usluge na tržištu radi sticanja dobiti u skladu sa propisom o privrednim društvima i fizičko lice koje samostalno obavlja privrednu djelatnost u skladu sa propisom o obrtu i srodnim djelatnostima) u uslovima nelikvidnosti, odnosno da poduzetnik u stanju nelikvidnosti ne smije obavljati nikakva plaćanja osim onih koja su nužna za redovno poslovanje niti smije poduzimati radnje koje bi za posljedicu imale oštećenje ili dovođenje povjerilaca u neravnopravan položaj, a što podrazumjeva: preusmjeravanje novčanih i finansijskih tokova na druga lica, davanje zajma, isplaćivanje akontacije dobiti ili dobiti, isplaćivanje dividende, obavljanje prijenosa prava na treća lica, naročito na povezana društva, nabavka putničkih automobila i rezervnih dijelova za takva prijevozna sredstva, izdaci za poslovne zabave i smještaj i izdaci obveznika za reprezentaciju.

Pored toga, članom 55. stavom 1. Zakona o porezu na dobit (“Službene novine Federacije BiH’’, broj: 15/16) je propisano da obveznik ne može vršiti isplate iz dobiti ukoliko na dan isplate ima neizmirenih obaveza na osnovu direktnih poreza i/ili doprinosa ili obaveza prema zaposlenicima sa osnova prihoda od nesamostalne djelatnosti. Stavom 2. istog člana je propisano da obveznik ne može davati pozajmice ili vršiti prijenos imovine na druga pravna lica ukoliko ima neizmirenih obaveza na osnovu plaćanja javnih prihoda ili obaveza prema zaposlenicima sa osnova prihoda od nesamostalne djelatnosti.

Porezna uprava Federacije BiH poziva službu notara da u cilju efikasnije provedbe navedenih zakona, prilikom sačinjavnja kupoprodajnih ugovora vode računa o naprijed navedenom i na taj način zaključenjem ugovora izbjegnu rizik nepoštivanja zakona, odnosno da zatraži uvjerenje o izmirenim poreznim obavezama.

Budite partner Porezne uprave u poštivanju poreznih zakona.

   Vaša Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine

Nakon sukoba na Bliskom istoku, došlo je do povećanja cijene nafte I naftnih derivata na svjetskom tržištu, dok je poslije deeaskalacije sukoba između Irana i Sjedinjenih Američkih Država i nakon komentara zvaničnika ove dvije zemlje, cijene nafte su smanjenje za više od 4 odsto.

Na domaćem tržištu nije došlo do promjene cijena, ali analitičari smatraju da ukoliko dođe do dugotrajnih sukoba na Bliskom istoku, to će osjetiti i domaća ekonomija, te da bi to lančano moglo dovesti i do drugih poskupljenja.

Bosna i Hercegovina je uvozno orijentisana država, kada je u pitanju nafta i naftni derivati, stoga je i ovisna o cijenama koje diktira svjetsko tržište. Budući da rafinerija Brod zbog remonta već godinu dana nije u funkciji, sva nafta na bh. tržištu je iz uvoza. Robne rezerve su vrlo male.

MILENKO BOŠKOVIĆ, predsjednik Udruženja naftnih derivata FBiH

“Federacija ima skroz male rezerve naftnih derivata, uglavnom to imaju trgovci u svojim pumpama i terminalaima, To nije dosta za neku ozbiljnu potrošnju. Ozbiljne države imaju zalihe nafte za 30 do 60 dana, a mi bi izdržali tek nekoliko dana”, rekao je Bošković.

izvor: bhrt.ba

Nalozi za isplatu civilnih invalidnina (tuđa njega i pomoći) i invalidnina za civilne žrtve rata u Federaciji Bosne i Hercegovine za decembar 2019. godine su upućeni prema bankama.

Federalno ministarstvo finansija je osiguralo sredstva za te kategorije u iznosu od 13.733.212,45 KM, saopćeno je iz Ministarstva finansija FBiH.

izvor: bhrt.ba