Category: BiH

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović, povodom zemljotresa koji je večeras pogodio Tursku i u kojem ima ljudskih žrtava, uputio je telegram saučešća predsjedniku Turske Redžepu Tajipu Erdoanu (Recep Tayyip Erdogan). Kako je saopćeno iz Džaferovićevog ureda, u  telegramu se navodi:

– Poštovani predsjedniče Erdoan, s velikom tugom smo primili vijest o tragičnom zemljotresu koji je pogodio vašu zemlju.  U našim molitvama i mislima smo s turskim narodom. Vama, turskom narodu, a posebno porodicama stradalih, izražavam najiskrenije saučešće, a povrijeđenima želim što brži oporavak – naveo je Džaferović.

Dnevni avaz

U Kantonalnom sudu u Sarajevu nedavno je počelo suđenje najstarijim optuženicima u Bosni i Hercegovini.

Riječ je o Dobri, Dušanki, Vojku i Ratku Đokić, kojima se sudi u predmetu “Pravda” za nezakonita knjiženja nekretnina u Kantonu Sarajevo i sistemsku korupciju.

Đokići ukupno imaju čak 323 godine! Ne postoji trenutno u bh. pravosuđu slučaj da se sudi osobama koje imaju više od 80 godina, osim Đokića u Sarajevu. Vojko ima 84, Dušanka 83, Dobro 79, a Ratko 77 godina.

Njima je suđenje u predmetu” Pravda” razdvojeno zbog bolesti.

“Ne čujemo ništa”, upozoravali su Dobro, Dušanka, Vojko i Ratko Đokić u Kantonalnom sudu u Sarajevu, skoro dvije godine prije nego što je sudija Igor Todorović odlučio razdvojiti suđenje.

Da stvar bude gora, Đokići uopće ne znaju ni šta im se stavlja na teret, s obzirom na to da ne čuju i za praćenje sudskog procesa moraju imati slušna pomagala.

Tokom izjašnjenja o krivici još u januaru 2017. godine nisu se mogli samostalno ni izjasniti jesu li razumjeli optužnicu ni jesu li ili nisu krivi.Krivicu su u njihovo ime negirali njihovi advokati, a Đokići su samo mahali glavama. Da je tako, utvrdio je Kantonalni sud tek u novembru prošle godine, kada je vještak potvrdio da Đokići ne čuju ama baš ništa.

Tako je trebalo skoro dvije godine da Sud i zvanično utvrdi da optuženima trebaju slušni aparati.

Dnevni avaz

Govoreći o uređajima koji se koriste za provjeru temperature putnika, kazala je da su za to zaduženi federalni i kantonalni zavodi za javno zdravstvo i Federalni sanitarni granični inspektor na Aerodromu Sarajevo

Međunarodni aerodrom Sarajevo ima usvojen Plan djelovanja u kriznim zdravstvenim situacijama i medicinskim hitnim slučajevima, dokument koji je donesen u skladu s odredbama Zakona o zrakoplovstvu BiH i po preporuci Direkcije za civilno zrakoplovstvo BiH i Svjetske zdravstvene organizacije, potvrdila je Feni glasnogovornica Sanja Bagarić-Arnaut.

Istakla je da Plan predviđa angažman i jasno precizira obaveze zaposlenika Međunarodnog aerodroma Sarajevo, Federalne granične sanitarne inspekcije, Zavoda za javno zdravstvo KS i FBiH, Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo, BHANSA-e odnosno Jedinice za pružanje usluga prilazne i aerodromske kontrole leta, Jedinice granične policije na aerodromu Sarajevo, Carinske ispostave Aerodrom Sarajevo, predstavnika zračnih operatora na MAS-u, Spasilačko-vatrogasne službe na Međunarodnom aerodromu Sarajevo, Civilne zaštite KS, osoblja bolnica i brojnih drugih, u kriznim zdravstvenim situacijama, odnosno svih involviranih u proces prihvata i otpreme putnika.

Govoreći o uređajima koji se koriste za provjeru temperature putnika, kazala je da su za to zaduženi federalni i kantonalni zavodi za javno zdravstvo i Federalni sanitarni granični inspektor na Aerodromu Sarajevo.

Iz Ureda Svjetske zdravstvene organizacije za BiH, dodala je, osim standardnih preporuka za smanjenje izloženosti i prenošenje različitih oboljenja, a koje uključuju higijenu ruku, hrane i zaštitu disajnih puteva, nisu dobili nikakve preporuke, odnosno posebne zdravstvene mjere za putnike vezano za koronavirus.

Bagarić-Arnaut je naglasila da su svi sudionici u postupku rješavanja kriznih zdravstvenih situacija i medicinskih hitnih slučajeva obvezni za svoje osoblje, a posebno za osoblje koje će biti u kontaktu sa suspektnim putnikom, osigurati odgovarajuću zaštitnu opremu, odnosno maske, rukavice, odjeću i slično, a što su oni i osigurali za njihove zaposlenike.

– Premda nismo dobili nikave posebne instrukcije vezano za koronavirus, mi smo našim zaposlenicima dali preporuke kako bi smanjili izloženost i smanjili mogućnost prenosa oboljenja, a koje uključuje češće pranje ruku, zaštitu respiratornog sistema i sigurnost hrane – pojasnila je Bagarić-Arnaut.

Bosanskohercegovački atletičar Amel Tuka i džudistkinja Larisa Cerić proglašeni su za najboljeg sportistu i sportistkinju BiH u 2019. godini u izboru Sportskog saveza BiH.

Tuka je dobio još jedno u nizu priznanja za izuzetan rezultat u prošloj godini u kojoj je ostvario jedan od najboljih rezultata u historiji bh. sporta osvojivši srebrenu medalju u utrci na 800 metara na Svjetskom prvenstvu u Dohi.

Cerić je također nastavila s odličnim rezultatima, a sve je oduševila osvajanjem srebrene medalje na Evropskim igrama u Minsku koje su bile ujedno i Evropsko prvenstvo.

Tuka i Cerić zbog obaveza nisu mogli prisustvovati večerašnjoj manifestaciji u Narodnom pozorištu Sarajevu, a u njihovo ime nagrade su preuzeli Jasmin Ligata, Tukin PR menadžer i Arijana Jaha, generalni sekretar Džudo saveza BiH.

Za najuspješnijeg trenera u protekloj godini proglašen je Branislav Crnogorac (džudo).

Priznanje za najuspješniju državnu selekciju osvojile su seniorska muška karate reprezentacija BiH i senioski džudo mix tim BiH. Najuspješniji klubovi u muškoj konkurenciji su Stonoteniski klub “HT Eronet” Mostar i Tekvondo klub Novi Grad Sarajevo, a u ženskoj konkurenciji Košarkaški klub RMU Banovići.

Priznanje ambasador sporta dobili su rukometni reprezentativac BiH Nikola Prce i reprezentativac BiH u sjedećoj odbojci Asim Medić, dok je posebno priznanje “Mirza Delibašić” dodijeljeno bh. košarkašici Marici Gajić.

Najuspješniji trener u paraolimpijskim sportovima je Mirza Hrustemović (sjedeća odbojka). Nagrada za najuspješnijeg sportistu u paraolimpijskim sportovima pripala je Erminu Jusufoviću (sjedeća odbojka), najuspješnija državna selekcija u paraolimpijskim sportovima je reprezentacija BiH u sjedećoj odbojci, dok je najuspješniji klub u paraolimpijskim sportovima Klub sjedeće odbojke Spid Sarajevo.

Najuspješnija juniorka u protekloj godini je Anđela Samardžić, a junior Toni Miletić (judo). Priznanje za najuspješnijeg juniora u paraolimpijskim sportovima pripala je Jasminu Brkiću (sjedeća odbojka).

Specijalno priznanje za vrhunski rezultat u 2019. godini dobili su Hamza Turulja (karate), Nedžad Husić (Tekvondo) i Hamza Čajić (karate), a posebno priznanje za doprinos sportu i ostvarene rezultate u 2019 Azra Dedić i Husein Ramić.

Nagrade za životno djelo dobili su Zdenko Klepić, Dževad Šabeta, Fadil Mešan, Vlatko Glavaš, Ibrahim Krehić, Muhamed Ramić, te posthumno Zejd Dukmenić.

Posebna priznanja za publicistički rad dodijeljena su Arijani Saračević – Helać, autorici filma “Bosna” i Muhamedu Bikiću, autoru filma “Hase”.

Specijalno priznanje Sportski događaj decenije dobili su organizatori EYOF-a, gradovi Sarajevo i Istočno Sarajevo.

FENA

Prva od četiri odabrane noći, Lejletul-regaib bit će obilježena 27. februara 2020. godine.

U subotu, 21. marta, održat će se Lejletu’l-miradž, noć u kojoj je poslanik Muhammed uzdignut do mjesta do kojeg nikad niko od ljudi ni prije ni poslije njega nije stigao. To se dogodilo 27. noći mjeseca redžeba 621. godine i gdje je, prema Svetoj knjizi, razgovarao s Bogom.

Noć koja najavljuje dolazak Ramazana, Lejletul-berat, bit će obilježena u utorak, 7. aprila. To je noć u kojoj meleki počinju pisati sudbinu čovječanstva i svakog čovjeka pojedinačno za narednu godinu.

Sveti mjesec Ramazana počinje u petak, 24. aprila. Inače, mjesec ramazan je mjesec obaveznoga posta za sve punoljetne, zdrave muslimane koji nisu na putu, koji nekad ima 29, a nekad 30 dana. Naglasit ćemo i da je godina muslimanskog kalendara kraća za deset dana od sunčeve godine, pa se tako ramazan pomjera svake godine za deset dana.

Najodabranija noć prema muslimanskom vjerovanju, Lejletul-kadr, bit će obilježena u utorak, 19. maja 2020. godine. Lejletul-kadr je noć vrijednija od hiljadu mjeseci, a u njoj je počela objava Kur’ana.
Prvi dan ramazanskog Bajrama nastupit će 24. maja 2020. godine, dok će Dan šehida biti obilježen 25. maja.

Tradicionalni mevlud na Buni, odnosno Blagajskoj tekiji, bit će upriličen u subotu, 30. maja. Tradicionalni dani Ajvatovice otpočet će u nedjelju, 28. juna.

Dan sjećanja na žrtve Srebrenice i obilježavanje 25. godišnjice genocida bit će obilježen u subotu, 11. jula.

Dan sjećanja na žrtve Prijedora i doline Sane bit će obilježen devet dana kasnije, 20. jula (ponedjeljak).

Dan Arefata, odnosno dan pred obavljanje tavafa (hodočašća K’abe u Mekki) bit će obilježen u četvrtak, 30. jula. Dan Arefata je dan kada hodočasnici iz cijelog svijeta posjećuju brdo iznad Mekke i na njemu mole za svoje najbliže.

Kurban- bajram bit će obilježen u petak 31. jula. Kurban ili Hadži bajram – veliki su mubarek dani, a običaj je klanje kurbana – što je tradicija Božijeg poslanika Ibrahima – i dijeljenje kurbanskog mesa siromasima, prijateljima, komšijama; i dani hadža – dan boravka nekoliko miliona muslimana u Mekki i Medini. Kurban bajram traje 4 dana.

Nova hidžretska godina odnosno obilježavanje preseljenja muslimana iz Mekke u Medinu, bit će obilježena u četvrtak, 20. augusta.
Potom slijedi Dan Ašure, koji nastupa u subotu, 29. augusta.

Posljednji značajni datum u ovoj godini, dan rođenja poslanika Muhammeda bit će obilježen u četvrtak. 29. oktobra.

Muslimanski kalendar je lunarni, mjesečev kalendar i godina ovog kalendara je kraća 10 dana od godine sunčevog kalendara. Ovakav način računanja vremena usvojen je za vrijeme halife Omera, a za početak računanja vremena uzeta je Hidžra – preseljenje Muhameda iz Mekke u Medinu.

Dom naroda Parlamentarne skupštine raspravlja o izmjenama Krivičnog zakona BiH po hitnom postupku, a kojima bi se zabranilo negiranje genocida i ratnih zločina, a koje je predložio delegat Zlatko Miletić (DF).

– Došlo je vrijeme da se prestanu negirati genocid i ratni zločin nakon 25 godina nad svim narodima, jer isto plače majka u Srebrenici, Bugojnu i Bratuncu. Vrijeme je da to konačno uradimo. Ako ja, koji sam bio u ratu, a od vas ovdje mnogi nisu, mogu da oprostim, ne vidim razloga zašto drugi ne mogu. Cilj je da prestanemo s glorifikacijom, da se daju ustanovama, školama, trgovima imena po ratnim zločincima. Ako je to mogla uraditi Ruanda, ne vidim zašto ne može BiH. Da za negiranje genocida kazne budu od 6 mjeseci do pet godina, a za davanje imena ustanovama, trgovima, školama po ratnim zločincima kazna bude od 6 mjeseci do 10 godina – rekao je Miletić.

Dušanka Majkić (SNSD) rekla je da su ovakav zakon u Parlamentarnoj skupštini BiH predložili zastupnici SBiH 2007. godine, pa ga ponovili 2012. Nakon toga je, kaže, SDP 2016. predlagao nešto slično, pa je Vijeće ministara 2017., a onda i prijedlog Miletića.

– Mi nećemo prihvatiti ovaj zakon. Prvo ne možemo prihvatiti dok je pravosuđe u stanju u kakvom jeste. Nepristrasno je, jednima se sudi više nego drugima. Ne možemo ga prihvatiti dok se sudski postupci koji tretiraju pripadnike srpskog naroda ne privedu kraju – rekla je Majkić.

Reagirao je delegat Bakir Izetbegović, koji je u replici Majkić kazao da nisu tačne njene tvrdnje da se sudi srpskom narodu.

– Niko ne može suditi narodu, nego pojedincima, zločincima. Spomenuli ste masovna suđenja za zločine nad Srbima. Hvala Bogu da nije bilo masovnih zločina nad Srbima. Jer kad se saberu svi zločini nad Srbima, u jednom danu je u Srebrenici ubijeno više ljudi. To su presude međunarodnih sudova. Negirati i relativizirati zločine, slaviti zločince je anticivilizacijski – kazao je Izetbegović.

Delegat Denis Bećirović kazao je da je ovakav zakon uvjet za članstvo BiH u Evropskoj uniji, jer isti zakon imaju i Njemačka, Austrija, Češka… Rekao je da je ovaj zakon „vitalni nacionalni interes svih naroda“.

Nakon glasanja, prijedlog zakona nije dobio potrebnu većinu. Za je bio predlagač Miletić iz reda hrvatskog naroda i pet delegata iz Kluba Bošnjaka.