Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • U BiH blokirana 104.052 računa firmi, 168 više u odnosu na mjesec prije

    Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) objavila je ažurirani popis blokiranih računa firmi u BiH. U novom izvještaju o blokiranim računima u Jedinstvenom registru računa CBBiH navedeno je da su u BiH početkom januara bila blokirana 104.052 računa firmi te da 56.683 firme imaju blokiran bar jedan račun.

    Ukupan broj blokiranih računa firmi u odnosu na mjesec ranije uvećan je za 168, a broj firmi koje imaju blokiran bar jedan račun povećan je za 115.

    U novom izvještaju, koji sadrži 4.192 stranice (6 više nego prošli izvještaj) pobrojane su firme iz svih sfera društvenog života, od privrednih preduzeća, prodavnica, frizerskih salona, benzinskih pumpi, apoteka, ordinacija, kafića i restorana, do raznih agencija, zadruga, firmi. Na ovom popisu se nalaze i rudnici, mjesne zajednice, općine, sportski savezi.

    U prvom izvještaju Centralne banke BiH, objavljenom početkom novembra 2012. godine, broj blokiranih računa firmi u BiH iznosio je 58.038, dok su 35.694 firme imale bar jedan blokiran bankarski račun.

    avaz.ba

  • Dodjela sredstava mladim za kupovinu nekretnine izazvala buru u javnosti: Zašto bi kasirka plaćala influenserici stan?

    Dodjela subvencija mladim za kupovinu stana u Kantona Sarajevo pretvoreno je u jedno od gorućih pitanja posljednjih dana. Podsjetimo, u prilično nesretno sročenom pozivu za dodjelu sredstava Vlada KS je obećala da će za subvencioniranje kredita za kupovinu stana mladima iznositi do 12.000 KM (prethodnih godina ovaj iznos je bio oko 10.000 KM). Za ovu namjenu izdvojeno je ukupno 5,5 miliona KM iz budžeta. Ipak, broj prijavljenih više je nego dvostruko nadmašio predviđanja. Vlada KS u konačnici je donijela odluku da se svima koji su zadovoljili uslove konkursa lineralno podijeljeno 4,8 hiljada KM.

    Nezadovoljni iznosom

    Nezadovoljni ovim iznosom, korisnici subvencija izašli su i na proteste pred Vladu KS te zahtijevaju da im se obezbijede znatno veća sredstva za otplatu dijela kredita.

    No, nisu svi saglasni s ovakvim stavovima mladih. Zastupnica u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Mia Karamehić-Abazović izazvala je cijelu buru u javnosti tako što je mlade koji su protestirali za veće subvencije nazvala hiperprivilegiranim.

    Karamehić-Abazović - Avaz

    Karamehić-Abazović: Jesu privilegirani. BHRT

    – Za razliku od uposlenica u trgovinskom sektoru, radnika u proizvodnji, radnica i radnika u uslužnim djelatnostima i mnogih drugih – oni sa njihovim prihodima i u stanju kreditne sposobnosti, jesu privilegirani. I ja sam bila isto kao i oni, ali nisam tražila da mi država daje novac – kaže ona.

    „Neka vrate novac“

    Političarka analitičara Ivana Marić u razgovoru za „Avaz“ ističe da mladi koji protestuju za veće subvencije očigledno nisu svjesni okruženja u kojem žive.

    – Mene je šokirao način na koji oni protestuju i ova količina omalovažavanja za 5.000 KM koje su dobili, pa ismijavaju kako im je to kvadrat stana i očekuju da ih razumije većina koja može samo sanjati i o uzimanju kredita i o plaćanju stana. Za pet hiljada KM je neko mogao pokrenuti biznis i da sam sebi kupi stan, da ne mora tražiti pomoć od države ili neko je mogao završiti kompletan studij za taj novac. Ako su već nezadovoljni, neka se odreknu toga, pa će drugi dobiti veći iznos – navodi Marić.

    Ivana Marić - Avaz

    Marić: Za te pare se cijelo školovanje može finansirati. Facebook

    Dodjeljivanje novca iz budžeta Kantona Sarajevo kao vid podsticaja za kupovinu stana donesen je prije nekoliko godina. Ipak, do sada se nije previše analizirala svrhishodnost i korisnost ovog programa. No, nekoliko je stavki u njemu problematično. Prva je svakako njihov diskriminatoran karakter, jer se novac obezbijeđuje samo za kreditno sposobne koji su pristupili kupovini stana kojima su stariji građani, kao i oni mladi koji su kreditno nesposobni, primorani kroz svoje poreze subvencionirati kupovinu nekretnina. Dodatno nepravda je što se subvencije svima nesektivno dijele, bez obzira na materijalno stanje. Da stvar bude gora, i sami dobitnici subvencija od njih imaju simboličnu korist jer, kako i sami kažu, ta sredstva su dovoljna za kupovinu 1-2 kvadrata stana. A 5,5 miliona KM može biti puno bolje utrošeno.

    Kriteriji nisu dobri

    Ministar komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo Bojan Bošnjak oglasio se povodom informacija o dodjeli sredstava za subvencioniranje kupovine stana.

    – Stojim iza toga da kriteriji nisu bili dobri i da za bilo koju vrstu podrške našim građanima, zaista moraju biti bolji. Ne prihvatam zamku koja je očigledna politička manipulacija određenih struktura niti želim biti dio prepucavanja saopćenjima i istupima u medijima. Vrijeme će pokazati ko i zbog čega iskrivljivanjem slike i zlonamjernim tumačenjima jasno propisanih činjenica pokušava praviti političke poene na osnovu laži – rekao je.

    Luksuz u Turskoj

    Među dobitnicima subvencija za stanove našle su se i osobe za koje se nikako ne bi moglo reći da su ugrožena kategorija ili u stanju socijalne potrebe pa se tako među njima našla i Naidi Pehilj Bocnak, na društvenim mrežama poznatija kao “Bojnakova”, koja je na listi zauzela 21. mjesto. Ona je bh. influenserica koja živi i radi u Turskoj i koja često svoje pratitelje obavještava o svojoj svakodnevnici koju prati i luksuzni način života.

    avaz.ba

  • Džemal Bijedić: 47. godišnjica smrti čovjeka koji se do zadnjeg daha borio za BiH

    Na današnji dan 1977. godine, u avionskoj nesreći koja se dogodila na letu iz Beograda prema Sarajevu, život je izgubio Džemal Bijedić zajedno sa svojom suprugom Razijom, od koje se nije odvajao gdje god da je išao. U nesreći je poginulo još šest putnika i članova posade. Ni danas nije razriješena misterija o ovoj nesreći, jer su postojale osnovane sumnje da je namještena, a razlog je bio, prema mišljenju mnogih političkih analitičara, to što ga je Josip Broz Tito vidio kao svog nasljednika na čelu bivše Jugoslavije.

    Bosanskohercegovački političar Džemal Bijedić, koji je rođen 12. aprila 1917. godine u Mostaru, jedan je od najutjecajnijih i najistaknutijih Bošnjaka 20. vijeka. Nakon Drugog svjetskog rata zbog velikih zasluga u odbrani zemlje od okupatora, kao i u Komunističkoj partiji Jugoslavije, u koju se uključio još kao student, obavljao je brojne visoke funkcije u SFRJ, između ostalih, bio je predsjednik Republičkog vijeća, predsjednik Skupštine SRBiH i na kraju imenovan za predsjednika jugoslavenskog Saveznog izvršnog vijeća, 1971. godine.

    Najomiljeniji političar

    U vrijeme ustavnih promjena krajem 1960-ih i početkom 1970-ih Bijedić se zalagao za ravnopravnost republika u jugoslavenskoj federaciji, te ravnopravnost naroda unutar Bosne i Hercegovine. Borio se za integraciju Hrvata zapadne Hercegovine, afirmaciju nacionalnog identiteta Muslimana i integraciju Bosanske krajine u šire bosanskohercegovačke političke, ekonomske i kulturne tokove. Osim toga, organizator je tadašnje bh. privredne reforme i infrastrukture, posebno izgradnje moderne putne mreže, regionalnih vodovoda, gradskih kanalizacija i telekomunikacija.

    Bijedić je bio porodičan čovjek kojeg su svi voljeli i jedan od najomiljenijih političara iz komunističkog vremena, pogotovo u našoj zemlji za koju se do posljednjeg daha borio svim srcem. Na sarajevskom groblju Bare, gdje je ukopan Džema, kako su ga zvali odmilja, svake godine na dan njegove pogibije okupe se poštovaoci njegovog lika i djela, kako bi odali počast ovom bh. velikanu.

    avaz.ba

  • Građani BiH za ulazak u EU ni ove godine neće morati plaćati 7 eura za putnu dozvolu

    Putem ETIAS sustava ne uvode se ponovno obveze slične vizama, a putnici iz zemalja bezviznog režima s EU-om, uključujući one iz Bosne i Hercegovine, i dalje će uživati pogodnosti bezviznog režima.

    Iako je pretprošle godine najavljeno da će Europski sistem putnih informacija i autorizacije (ETIAS) biti uveden tijekom 2023. ili 2024. godine i za državljane Bosne i Hercegovine koji putuju u zemlje EU-a, klix.ba doznaje kako se to očekuje tek iduće, 2025. godine. Iz Izaslanstva EU-a u BiH za klix.ba je rečeno kako se očekuje da će ETIAS postati operativan sredinom 2025. godine.

    – Novi sistem putovanja omogućit će učinkovitije i brže procedure granične kontrole, manje birokracije, manje kašnjenja za putnike, bolju sigurnost, poboljšanu prevenciju iregularnih migracija i općenito učinkovitiju proceduru upravljanja granicom – rekao je glasnogovornik Izaslanstva EU-a i Ureda posebnog predstavnika EU-a u BiH Ferdinand Koenig.

    Putem ETIAS sustava ne uvode se ponovno obveze slične vizama, a putnici iz zemalja bezviznog režima s EU-om, uključujući one iz Bosne i Hercegovine, i dalje će uživati pogodnosti bezviznog režima. Dok je do sada EU stalno tvrdio da će ETIAS postati operativan do sredine 2024., dužnosnik EU-a potvrdio je krajem prošle godine da je datum puštanja u rad ETIAS-a odgođen za svibanj 2025. Odgodu ETIAS-a potvrdilo je i francusko Ministarstvo vanjskih poslova. Prema njemu, pokretanje ETIAS-a planirano je za 2025., ne navodeći preciznije razdoblje kada bi se to trebalo dogoditi.

     

    –

    .

  • Nova generacija mladih u BiH do penzije će promijeniti čak 17 radnih mjesta i pet zanimanja

    Položaj mladih na tržištu rada jedna je od važnijih tema u našem društvu. Jedan od ključnih problema je generacija Z, koja obrazovanjem ne dobiva odgovarajuće vještine koje se traže na tržištu rada. S druge strane, nije zainteresirana ni za obrte koji izumiru. Deficitarnih zanimanja u BiH je sve više, a radnika manje.

     

    Radna snaga i zanimanja

    – Trenutačna prognoza je da će ova nova generacija do mirovine (koju vjerojatno neće ni imati) promijeniti 17 poslova (radnih mjesta), ali i pet zanimanja, od kojih dio njih još ne postoji.

    To znači da mlade treba obrazovati za nešto što još ne postoji i osposobiti ih da se kontinuirano podučavaju, koriste mnogobrojne prilike i lakše snađu na tako dinamičnom tržištu. Mi smo u Munja inkubatoru baš zbog toga kreirali besplatnu e-learning platformu STAR.study koja nudi 24 videolekcije o poslovima budućnosti, koji su X faktori za nalaženje posla i 12 načina kako da postanu atraktivniji na tržištu rada uz HR savjete. Kroz promociju te platforme vidjeli smo da mladi nisu spremni za takvo novo tržište rada i da se trebaju bolje upoznati s ovim informacijama – kazao je za akta.ba Jan Zlatan Kulenović, osnivač Inkubatora društvenih inovacija Munja, info platforme hocu.ba i STAR e-learninga.

    U sklad u s tim, niz zanimanja će polako nestajati, to je neminovno, a zbog smanjenja radne snage sasvim je izvjesno ono što se događa i na Zapadu, ali i okružju, manje atraktivna i slabije plaćena zanimanja preuzimat će strana radna snaga. – Ako Hrvatska ima 150.000 i više stranih radnika, to je nešto što će postati trend i u BiH i iluzorno je očekivati da možemo mlade “natjerati” da rade poslove koji nisu atraktivni. Međutim, stari obrti i sl., ako se pravilno predstave i dodatno podrže kao važna zanimanja, kao kulturno nasljeđe ili turistički proizvod, mogu postati privlačni i mladima ili će biti ugašeni – kazao je Kulenović za akta.ba.

     

    Istraživanje o generaciji Z

    – Trenutačno radimo s Udrugom HR menadžera na dubljoj analizi o generaciji Z i njezinim očekivanjima i do kraja februara na susretu s poslovnom zajednicom predstavit ćemo detalje, ali ono što je najvažnije jest da govorimo o novoj generaciji, rođenoj s digitalnim svijetom, koja će do 2030. godine činiti 30 posto radne snage. Oni komuniciraju potpuno drugačije (njihov raspon pozornosti u odnosu na milenijce pao je s 12 na 8 sekundi), 76 posto ih slobodno vrijeme provodi online, oni su tro ili četverokanalna generacija (mogu paralelno pratiti 3-4 kanala – npr. Viber, na laptopu tekst i slušati podcast, dok su naši roditelji jednokanalna generacija).

    Zbog toga je fokus manji, brzina veća i oni, naravno, očekuju radna mjesta koja mogu prepoznati te potrebe (što nije uvijek moguće, a i većina poslovnih subjekata i industrija tako ne funkcionira) – kazao je osnivač Inkubatora društvenih inovacija Munja.

    Mladi žele veću fleksibilnost (npr. hibridni način rada, drugačije radno vrijeme i sl.), traže više vrsta angažmana na radnom mjestu (75% njih željelo bi upoznati se s više vrsta zadataka, ne isključivo onim za jedno radno mjesto), potrebno im je više pozornosti, mentorske podrške i dr. Nestrpljivi su, žele instant-uspjeh i unaprjeđenje te su mnogo borbeniji za svoja prava (nekad opravdano, nekad možda i ne) i neću reći da su sebičnija generacija, ali, prema pojedinim studijama, lojalnost tvrtki im nije visoka i vrlo lako će ići dalje, negdje gdje će im biti bolji uvjeti ili neke prilike (u odnosu na prijašnje generacije vidljivo je da je upola kraće vrijeme rada na nekoj poziciji). •

  • KCUS uvodi zabranu posjeta

    Stručni Kolegij Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) donio je odluku o zabrani posjeta na klinikama i odjelima, shodno preporukama Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, a imajući u vidu da se bilježi porast pacijenata oboljelih od sezonske gripe, te da je zabilježeno cirkuliranje virusa influence, i to tipovi A (H3), B i Covid-19.

    Pored preporuke za uvođenje zabrane posjeta na klinikama KCUS-a, Zavod za javno zdravstvo KS preporučuje i druge mjere kojih se osoblje KCUS-a u potpunosti pridržava.

    “Odluka o zabrani posjeta biće na snazi do poboljšanja epidemiološke situacije i donošenja novih preporuka Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, o čemu ćemo blagovremeno obavijestiti javnost”, saopćeno je iz Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu.

    Iz KCUS-a mole građane za razumijevanje, te da se pridržavaju preventivnih mjera.

     

    bhrt

  • Radnicima u trgovini u FBiH znatno porasle plate, evo koliko iznose sada

    Prosječna mjesečna neto plata za novembar 2023. godine u Federaciji BiH iznosila je 1.310 KM i nominalno je viša za 1,9 posto a realno za 2 posto u odnosu na prethodni mjesec.

    U odnosu na isti mjesec prethodne godine prosječna mjesečna isplaćena neto plata nominalno je viša za 12,8 posto a realno za 12,7 posto.

    Analiza podataka u novembru 2023. u odnosu na oktobar 2023. godine pokazuje da je najveće povećanje prosječne mjesečne isplaćene neto plaće zabilježeno u djelatnosti Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala za 5,4 posto.

    U ovom sektoru neto plate su konačno premašile iznos od hiljadu KM i iznosile su 1.035 KM.

    U odnosu na prosjek iz 2022. godine ovo je rast od čak 20,2 posto, što se mora pohvaliti kao značajan napredak, piše BiznisInfo.ba.

    Podsjetimo da su pojedini veliki trgovinski lanci, poput Binga, u posljednje vrijeme značajno unaprijedili položaj svojih radnika.

    Rast je također zabilježen u Prerađivačkoj industriji za 4,3 posto i djelatnosti Informacije i komunikacije za 3,8 posto (u odnosu na prethodni mjesec).

    U isto vrijeme najveće smanjenje prosječne mjesečne isplaćene neto plaće zabilježeno je u djelatnosti Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov za 2,6 posto, djelatnosti Snabdijevanje vodom; uklanjanje otpadnih voda, upravljanje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša za 1,5 posto i Djelatnosti zdravstvene i socijalne zaštite za 1 posto.

    Fokus

  • Velika pobjeda roditelja bošnjačke djece iz Janje kod Bijeljine: U svjedočanstvu mora pisati bosanski jezik

    Advokat Haris Kaniža, koji je zastupao grupu roditelja iz Janje, objavio je na svom Facebook profilu da je Osnovni sud u Bijeljini donio presudu u korist roditelja i djece. Prema odluci suda, u svim dokumentima učenicima se mora upisivati bosanski jezik kao maternji.

    Kaniža je preuzeo ovu borbu gotovo prije dvije godine, kada je grupa roditelja iz Janje dala punomoć advokatu da ih zastupa zbog zabrane nazivanja i upisivanja maternjeg jezika kao bosanskog jezika u školi u Janji, koja se nalazi kod Bijeljine.

    Advokat je podnio tužbu protiv bh. entiteta Republika Srpska i matične škole, a Osnovni sud u Bijeljini je konačno u petak doneo presudu u korist bosanskog jezika.

    Sud je utvrdio da postoji diskriminacija koju vrši Republika Srpska, da su bošnjačka djeca tretirana neravnopravno u ovom slučaju, te da je došlo do povrede prava na jednako postupanje.Sud je naložio Republici Srpskoj i školi da uklone diskriminaciju te da osiguraju pravo upotrebe bosanskog jezika kao maternjeg jezika u svim dokumentima. Također, naređeno je da prestanu sa dosadašnjim postupanjem.

    “Dakle, da se jezik zove bosanski jezik, a ne bošnjački jezik i da se nalaže da prestanu sa nazivanjem i upisivanjem maternjeg jezika kao ‘Jezik bošnjačkog naroda’. Presuda je vrlo bitna, iako ona nije još pravosnažna, ali imajući u vidu sve odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i Vrhovnog suda RS vezano za Kotor Varoš, nema izgleda da presuda bude drugačija”, naveo je advokat Kaniža.

    klix.ba

  • Državljanstva BiH se u posljednjih 25 godina odreklo skoro 100.000 osoba, ipak trend usporava

    Bosanskohercegovačkog državljanstva od 1995. godine do danas odreklo se 99.972 građana, pokazuju posljednji podaci Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine.

    Ako pogledamo po godinama, možemo vidjeti da je rekordna ona iz 2003. kada se bh. državljanstva odreklo 9.128 osoba. Loše je bilo i godinu ranije kada se državljanstva odreklo 8.346 osoba.

    U posljednjih 10 godina brojke se kreću između 2.000 i 4.500 godišnje, a posljednja godina pokazuje blagi pad sa 2.147 osoba koje su se odrekle bh. pasoša. To je za oko 500 osoba manje nego 2022. godine i oko 1.000 manje u odnosu na također pandemijsku 2021.

    “Administrativna taksa za odricanje od državljanstva iznosi 800 KM, a za odricanje radi sticanja/posjedovanja državljanstva neke od država EX SFRJ taksa iznosi 200 KM. Taksa je propisana TAR. broj 25. Tarifa administrativnih taksi, Zakona o administrativnim taksama, u skladu sa Odlukom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, o smanjenju administrativnih taksa za prestanak državljanstva Bosne i Hercegovine, izjavom o odricanju od državljanstva Bosne i Hercegovine”, naveli su nam iz Ministarstva civilnih poslova kao odgovor na pitanje koliko košta odricanje od državljanstva.

    Kako nam kažu, u postupku odricanja od bh. državljanstva stranke nisu dužne da kažu druge razloge osim činjenice da već posjeduju, ili da im je zagarantovano sticanje državljanstva druge države.

    “U neformalnim razgovorima najčešće navode kao stvarni razlog povoljniji radno-pravni status, pravo na posjedovanje nekretnina, olakšano putovanje, olakšano studiranje u inostranstvu itd.”, dodali su iz Ministarstva.

  • Plaćeni ubica Zemunskog klana danas stiže u Sarajevo: Sud otkrio zašto je odobrio izručenje Siniše Petrića

    Siniša Petrić, plaćeni ubica Zemunskog klana i desna ruka Luke Bojovića danas bi trebao sletiti na aerodrom u Sarajevo.

    Okružni sud u Banjaluci oglasio se o izručenju BiH zloglasnog Siniše Petrića zvanog Zenica iz zatvora u Španiji u Repubiku Srpsku i pojasnio na osnovu kojih presuda će on služiti kaznu u BiH.

    Banjalučki sud detaljno je objasnio po kojem osnovu su oni stvarno i mjesno nadležni za odlučivanje o ovom slučaju, te na koliko godina su mu izrečene zatvorske kazne za brojna krivična djela koja je počinio.

    Iz Okružnog suda Banjaluka su naveli da se Ministarstvo pravde Kraljevine Španije obratilo Ministarstvu pravde BiH zamolnicom za priznanje i izvršenje presude osuđenog Petrića, a koji je državljanin BiH, za premještanje na izdržavanje kazne zatvora u našoj zemlji.

    “Ministarstvo pravde BiH je putem Ministarstva pravde Srpske zamolnicu proslijedilo Vrhovnom sudu RS da odredi mjesno nadležan sud za postupanje, te je Vrhovni sud RS-a rješenjem odredio Okružni sud Banjaluka kao stvarno i mjesno nadležan”, navedeno je.

    Dodaje se da je 11. februara 2020. godine Okružni sud u Banjaluci – Posebno odjeljenje za suzbijanje korupcije, oraganizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala, odlučujući u postupku transfera osuđenog Petrića iz Španije u BiH, donio presudu kojom je odlučeno da se priznaje i da će se izvršiti u pogledu odluke o kazni pravosnažna presuda Nacionalnog suda Španije-, od 22. decembra 2014.godine.

    Tom presudom Petrić je proglašen krivim zbog krivičnog djela organizovani kriminal i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od pet godina i krivičnog djela posjedovanje ratnog arsenala oružja i vatrenog oružja u trajanju od 10 godina. U kazne mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru.

    Ta djela su krivična i po domaćem zakonodavstvu i to djelo opisano pod tačkom 1. navedene presude je krivično djelo udruživanje radi vršenja krivičnih Krivičnog zakonika RS, a djelo opisano pod tačkom 2. iste presude je krivično djelo nedozvoljena proizvodnja i promet oružja ili eksplozivnih materija.

    “Za ta djela utvrđene su pojedinačne kazne zatvora od pet godina i deset godina, pa je Okružni sud u Banjaluci osuđenom izrekao jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 14 godina u koju je uračunato vrijeme koje je proveo u pritvoru”, piše u saopštenju Okružnog suda Banjaluka.

    Dodaje se da je molba za priznanje presude Nacionalnog suda Španije iz 2014. godine prihvaćena jer su ispunjeni uslovi propisani Zakonom o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, kao i uvjeti iz međunarodnih ugovora.

    Nadalje, 1. februara 2023. godine, Okružni sud u Banjaluci donio je presudu kojom se preuzima izvršenje pravosnažne presude Okružnog suda u Subotici, Republika Srbija, od 30. jula 2007. godine (ispravljene rješenjem istog suda od 4. septembra 2007. godine), u pogledu odluke o kazni osuđenom Petriću.

    Precizirane su i sve pojedinačne presude na koje je osuđen Petrić u Subotici sredinom 90-tih godina i to – 13 godina za krivično djelo teški slučajevi razbojničke krađe i razbojništva, potom 12 godina za isto krivično djelo, zatim dva puta po 15 godina za dva pomenuta krivična djela teški slučajevi razbojničke krađe i razbojništva, zatim šest mjeseci za krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja.

    “Primjenom odredbi o sticaju izrečena mu je jedinstvena kazna zatvora u trajanju od petnaest godina, u koju kaznu mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru počevši od 3. februara 1994. godine”, stoji u odluci suda u Subotici.

    Kasnije ga je i Opštinski sud u Nišu, u septembru 2006. godine, osudio za krivično djelo laka tjelesna povreda na kaznu zatvora od jedne godine.

    “Primjenom odredbi Krivičnog zakona Jugoslavije i Zakona o krivičnom postupku Republike Srbije, izrečena je jedinstvena kazna zatvora u trajanju od 15 godina, u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru i na dotadašnjem izdržavanju jedinstvene kazne zatvora, počevši od 3. februara 1994. godine pa nadalje”, stoji u odluci suda.

    Već u septembru 2007. godine Petrić je pobjegao iz KPZ-a Sremska Mitrovica.

    Zenica je slavu stekao “hladnim” i monstruoznim ubistvima širom Evrope.

    On je još kao maloljetnik bio član grupe ubica Marinka Magde, koja je masakrirala 14 ljudi u Vojvodini i Mađarskoj. Petrićeva ekipa je radila za Magdu, pa su u januaru 1994, za samo jednu noć, u Subotici ubili Milana, Stanu i njihovog sina Daneta Petrića, koji je tada imao samo 11 godina, kao i Veru i Josipa Agatića.

    Magda je upucao oca i majku, tada se pojavio mali dječak, kojem je Siniša rekao da šuti i da se sakrije iza kreveta. Nakon što su pronašli novac i krenuli, Zenica se okrenuo i ubio dječaka. Kada ga je sudija pitao zašto je ubio dijete, Zenica je odgovorio: “Bio sam nešto nervozan te noći”. Osuđen je na smrt, ali mu je kazna preinačena na 15 godina zatvora.

    Kako navodi Srpskainfo, objasnili su da se i u ovim presudama radilo o djelima koja postoje i u domaćem zakonodavstvu, te je Okružni sud Banjaluka osuđenom Petriću takođe izrekao jedinstvenu kazna zatvora od petnaest godina u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u zatvoru u Srbiji, od februara 1994. godine do septembra 2007. godine kada je pobjegao iz zatvora.

    Pojašnjeno je i da su za preuzimanje izvršenja pravosnažne presude suda u Srbiji ispunjeni uvjeti propisani Zakonom o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima i uslovi iz Ugovora o međusobnom izvršenju sudskih odluka u krivičnim stvarima, zaključenog između Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore.

    Program N1