Nalozi za isplatu civilnih invalidnina – tuđa njega i pomoć i invalidnina za civilne žrtve rata u Federaciji Bosne i Hercegovine za januar 2020. godine su upućeni bankama.
Federalno ministarstvo finansija je osiguralo sredstva za te kategorije u ukupnom iznosu od 13.598.315,73 KM, saopćeno je iz tog ministarstva.
Pomenuti alat je razvijen u okviru UNDP-ovog Vrbas projekta u saradnji sa institucijama koje upravljaju vodama i uz podršku Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine i Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, kao kontakt institucije BiH prema UN konvenciji o klimatskim promjenama.
Protokol za obavještavanje institucija o prognozi poplava za rijeke Vrbas, Unu i Sanu koji će biti potpisan definiše uloge domaćih institucija u procesu obavještavanja o prognoziranim poplavama kako bi bilo osigurano da informacija o nadolazećoj poplavi na vrijeme stigne do ugroženih područja kako bi se opštine pripremile i brzo reagovale.
Projekt “Integrisanje klimatskih promjena u smanjenje rizika od poplava u slivu Vrbasa” ima za cilj da pruži podršku vlastima u BiH na svim nivoima da se prilagode rizicima od poplava kroz primjenu novih tehnologija koje će omogućiti ekonomske aktivnosti otpornije na klimatske promjene.
Projekt implementira UNDP, a finansira Globalni fond za okoliš (GEF), u saradnji sa Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Ministarstvom za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, entitetskim ministarstvima nadležnim za upravljanje vodama i civilnim zaštitama, i 14 opština u slivu rijeke Vrbas.
Izet Bučo, koji je teško ranjen i evakuiran iz Goražda u toku rata u Veliku Britaniju, sinoć je s ekipom filma “1917” reditelja Sema Mendeza (Sam Mendes) nagrađen Oskarom za najbolje vizuelne efekte, fotografiju i zvuk. Upravo je Izet radio vizuelne efekte za ovaj film. Ovu informaciju potvrdili su nam Izetovi prijatelji iz djetinjstva.
Bučo je tokom agresije na BiH u opkoljenom Goraždu zadobio tešku povredu ramena, amputirani su mu prsti na rukama, a ima i gelere u glavi… Nakon mnogobrojnih operacija, oporavio se i upisao fakultet za multimediju. Počeo je raditi u filmskim produkcijama baveći se rotoscopingom, 2D composingom, vizuelnim efektima…
Radio je i na filmovima “Harry Potter”, “Robin Hood”, “Pirati s Kariba”, “James Bond “, “X-Men”, “Maleficent”, “Mission Impossible”, “Lion King”, te na filmu “1917”.
U braku je s Elvirom Rahman, također iz Goražda.
Najviša neto plaća za 2019. godinu koja je prijavljena Poreznoj upravi Federacije BiH iznosila je 363.456,21 KM i isplaćena je u djelatnosti proizvodnje farmaceutskih preparata, potvrđeno je Feni iz Porezne uprave.
Druga i treća najviša isplaćena plaća za 2019. iznosile su 271.509,98 KM, odnosno 239.713,38 KM i obje su isplaćene u djelatnosti bankarstva.
Četvrta najveća plaća iznosila je 150.709,55 KM i isplaćena je u djelatnosti proizvodnje farmaceutskih preparata, a slijedi plaća od 147.672,26 KM isplaćena u proizvodnoj djelatnosti i 144.152,49 KM u djelatnosti bankarstva.
Na petom mjestu za 2019. je bila plaća od 143.006,14 KM u djelatnosti proizvodnje farmaceutskih preparata, a slijede plaće od 142.106,84 KM, 135.758,18 KM i 132.695,99 KM – sve tri u djelatnosti bankarstva.
Na isplaćeni iznos plaće su obračunati i uplaćeni porezi i doprinosi. Pretpostavlja se da navedeni iznos, osim redovne mjesečne plaće sadrži i prihode od određenih bonusa ili koristi koje je ostvarila ta osoba.
Podaci su iskazani prema evidencijama Porezne uprave Federacije BiH, a na osnovu podataka iz obrasca MIP-1023 (Mjesečni izvještaj o isplaćenim plaćama, ostvarenim koristima i drugim oporezivim prihodima zaposlenika od nesamostalne djelatnosti, plaćenim doprinosima i akontaciji poreza na dohodak).
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna neto plaća u periodu od augusta do oktobra 2019. iznosila je 931 KM.
TnTPortal
Kantonalna bolnica Zenica (KBZ) odlučila je da zbog epidemiološke situacije u vezi s gripom od danas do daljnjeg ukine sve posjete hospitaliziranim bolesnicima na odjelima te bolnice, piše Avaz.
Zbog neophodne komunikacije s porodicom te davanja informacija ostaje na snazi odluka da utorkom i četvrtkom, između 13 i 14 sati, može doći jedan član porodice oboljelog, koji nema simptome upale gornjih dišnih puteva.
Kako je rekao Ednan Drljević, načelnik Odjela za infektivne bolesti Kantonalne bolnice Zenica, riječ je o preventivnim mjerama koje je predložio Krizni štab za praćenje koronavirusa Ministarstva zdravstva Zeničko-dobojskog kantona.
On je naveo kako je trenutno na tom odjelu hospitalizirano troje oboljelih, za koje je potvrđeno da su zaraženi virusom gripe H1N1.
Tokom ove sezone gripe troje pacijenata u Kantonalnoj bolnici Zenica preminulo je od virusa gripe H1N1. Svi su preminuli unazad 20-ak dana.
Federalno ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata završava dodatne provjere i unošenje podataka u Jedinstveni registar boraca, za svakog pripadnika Oružanih snaga RBiH, u skladu sa Zakonom o pravima demobiliziranih branilaca i članova njihovih porodica.
Prema članu 51 ovog zakona, resorno ministarstvo ima obavezu da postojeći registar boraca, objavljen na web stranici ovog ministarstva, dopuni dodatnim podacima, shodno zahtjevima predstavnika boraca u roku od šest mjeseci od njegove objave. To su podaci o pripadnosti Armiji RBiH, HVO-u i MUP-u RBiH, civilnoj zaštiti, namjenskoj industriji, logističkim bazama ili nekoj od drugih propratnih jedinica, kao i o broju posljednje jedinice pripadnosti.
– Federalno ministarstvo redovno radi svoje poslove u skladu sa Zakonom, kao što smo to i do sada činili. Privodimo kraju unošenje podataka vezano za dopunu Registra i iskreno se nadamo da ćemo u zakonskom roku završiti svoj dio posla. Također, kao i prvi dio registra, i drugi će biti objavljen na web stranici ovog ministarstva. Za sada nema velikih problema, a podaci se unose u grupama za vođenje vojnih evidencija – rekao je Bukvarević.
Radna grupa koju čini i deset predstavnika boraca, redovno održava radne sastanke na kojima se informiraju o implementaciji ovog zakona i predstavnici boraca koji su uključeni u ovaj proces od početka su informirani o svim aktivnostima po ovom pitanju.
– Svi podaci koji budu uneseni u Jedinstveni registar bit će podložni ispravkama i korekcijama, kao što je bilo i sa onima koji su prvobitno objavljeni, ukoliko se ne slažu s podacima u arhivama koje posjeduju grupe za vođenje vojnih evidencija – naglasio je Bukvarević, saopćeno je iz Federalnog ministarstva za pitanja boraca i invalida odbrambeno – oslobodilačkog rata.
Sarajevo je te 1984. godine disalo jednim plućima, kucalo jednim srcem, građani su govorili jednim glasom.
Samo dan prije otvaranja 14.Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu bilo je toplo vrijeme. Snijeg kojeg su svi priželjkivali nije pao, ljudi su u sebi govorili „propast će igre“. Međutim, u noći sa 7. na 8. februar snijeg je zatrpao Sarajevo i okolne planine. Ipak, sat pred zvaničan početak Igara sve je bilo očišćeno i spremno za taj veličanstveni događaj.
Cijeli grad ustao je na noge. Čistili su apsolutno svi, od gimnazijalaca do vojske. Svi su bili sretni jer je upravo snijeg bionajpotrebniji. Vojska je cijelu noć radila na Bjelašnici i Jahorini, sa skijama na nogama pripremala steze. Hiljade ruku građana Sarajeva čistilo je snijeg i niko se nije bunio jer su svi živjeli svoju zimsku bajku za koju se grad spremao nekoliko godina.
Iako je velika ekonomska kriza pogodila SFRJ početkom 1980-tih, tadašnja vlast odlučila je državu predstaviti u najboljem mogućem svjetlu, a ovo su bile prve olimpijske igre održane u nekoj komunističkoj državi nakon onihh održanih u Moskvi, 1980. godine.
Godinu dana prije svečanog otvorenja Olimpijskih igara izgrađeni su svi potrebni objekti za njihovo održavanje. Dakle, 167 glavnih i više od 400 pomoćnih projekata. U nepune tri godine izgrađena su naselja za novinare i sportaše Dobrinja i Mojmilo, sportski kompleks Zetra s olimpijskom dvoranom i stadionom za brzo klizanje, dograđena je dvorana Skenderija, rekonstruiran stadion Koševo, a na Marijin Dvoru nikao je luksuzni hotel „Holiday Inn“. U izgradnju objekata i infrastrukture na Jahorini za Olimpijske igre uloženo je ukupno 36.631.125 tadašnjih njemačkih maraka.
Olimpijski plamen, u tačno 15:44 sati, na stadionu Koševo, zapalila je tad najbolja jugoslavenska klizačica Sandra Dubravčić.
Oni koji su u to vrijeme bili u gradu svjedočili su nevjerovatnoj energiji i povezanosti građana. Svjetski mediji brujali su o svečrskoj atmosferi u Sarajevu. Mnogi učesnici u Olimpijadi Sarajevo su opisivali kao „savršeno mjesto, velika kulturna različitost, ali ipak svi su bili jedinstveni“, izjavio je jednom prilikom Skot (Scott) Hamiltom, dobitnik zlatne medalje.
Sličnog mišljenja bila je i Katarina Vit (Vitt), također dobitnica zlatne medalje.
– Vidjela sam ljude različite boje i vjere, sve je bilo puno života – izjavila je ona.
Osim sveopćeg oduševljena i domaćina gostiju Olimpijske igre u Sarajevu obilježio je i zlatni britanski par Džejn Torvil (Jayne Torvill) i Kristofer Din (Cristopher Dean) u konkurenciji umjetničkog klizanja, koji su zadivili svijet otplesavši Ravelov Bolero.
Oboje su nakon toga izjavili kako je Bolero specijaln za njih, te kako su u srcima osjetili da su to njihove olimpijske igre.
Na 14. Zimskim olimpijskim igarma u Sarajevu nastupilo je 49 reprezentacija, podijeljeno je 229 medalja, učestvovao je 2691 sportista i trener, 7825 novinara, 760 redakcija, a prodano je 640.000 ulaznica. Otvaranje igara pratilo je 60 hiljada Sarajlija na stadionu Koševo i oko dvije milijarde ljudi preko TV-a.
U Sarajevo su 1984., osim sportista i turista, doputovale i brojne poznate ličnosti, među njima i američki glumac Kirk Daglas, koji je nedavno preminuo. Stariji pričaju kako je Kirk platio vjerojatno najskuplju porciju ćevapa u Sarajevu ikada. Naime, tokom jedne večere – konobar ili vlasnik jednog restorana dosjetio se da ovom glumcu poveća cijenu ćevapa više od 10 puta. Nakon što se priča o ovom događaju pročula u taj restoran više niko nije htio da ide.
“Opredjeljenje BiH je da razvija društvo bez diskriminacije. Treba da se uspostavi multisektorski pristup u oblasti invalidnosti koji će doprinijeti unaprijediti položaj osoba s invaliditetom. Ove obaveze proizilaze iz međunarodnih dokumenata UN konvencije o pravima osoba s invaliditetom, Standardnim pravima o izjednačenju mogućnosti osoba s invaliditetom, Evropske konvencije o zaštiti prava osoba s invaliditetom i Strategije za poboljšanje prava i položaja osoba s invaliditetom u FBiH”, kazao je ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača.
Donošenje ovog zakona treba poboljšati prava i položaj gluhih i nagluhih osoba u Federaciji Bosne i Hercegovine te da se potpuno uključe u potpune društvene tokove.
“Na nivou BiH donesen je ovaj zakon, a cilj ovog zakona jeste da se utvrdi pravo na korištenje znakovnog jezika pred organima i institucijama tih nivoa vlasti, procedure i način sticanja statusa gluhe osobe, evidencija i iskaznice za ove osobe, evidencija i iskaznice za tumače znakovnog jezika, posebna prava na tumača znakovnog jezika za đake i studente i druga pitanja vezana za prava gluhih i nagluhih osoba”, objasnio je.
Ministar Drljača je kazao da je ovo jedan vrlo značajan doprinos te da u entitetu Rebuplika Srpska još uvijek nema ovog zakona.
“Cilj je da napravimo jedan iskorak i pomognemo ovoj kategoriji osoba, a to je ustvari obaveza i BiH i samog ministarstva”, kazao je ministar Vesko Drljača.
Podsjećamo, Zakon o upotrebi znakovnog jezika postoji na državnom i kantonalnom nivou, postoje i doneseni su još 2009. godine. Njime je jasno propisano da svi mediji, pogotovo vizuelni, moraju voditi računa o potrebama gluhih i nagluhih osoba i prilagoditi ih njima, bilo da je riječ o angažovanju tumača znakovnog jezika ili titlovanju. Međutim, ovi zakoni se uopće ne poštuju.
Preciznih podataka o tome koliko u našoj zemlji postoji osoba s oštećenim sluhom nema, ali prema podacima iz 2015. godine ta brojka je oko 20.000, jer one to često skrivaju od drugih i traže pomoć onda kada im se stanje pogorša.
Udio ženske populacije u broju nezaposlenih iznosi 179.336, odnosno 58,25 posto. Od ukupnog broja nezaposlenih, 210.385 (68,34 posto) je stručnih, 97.479 (31,66 posto) je nestručnih osoba, a njih 114.315 (37,13 posto) prvi put traži zaposlenje.
Na evidenciji nezaposlenih bilo je registrirano 77.667 osoba u dobi između 15 i 29 godina, što je 25,22 posto od ukupnog broja nezaposlenih.
Kada je riječ o kvalifikacionog strukturi, među nezaposlenima najviše je KV (96.917 ili 31,48 posto) i NKV radnika (91.849 ili 29,83 posto), potom slijede osobe sa SSS (84.281 ili 27,38 posto) i VSS (22.632 ili 7,35 posto), osobe sa PKV (5.198 ili 1,69 posto), VKV (1.060 ili 0,34 posto) i osobe sa NSS (432 ili 0,14 posto).
U Federaciji BiH je 30. novembra 2019. bilo zaposleno 536.210 osoba. Broj zaposlenih u odnosu na prosjek iz 2018. godine veći je za 16.410, a u odnosu na prethodni mjesec manji za 81, saopćeno je iz Federalnog zavoda za zapošljavanje.
U ukupno ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista je 28,2 posto dok je 71,8 posto učešće stranih turista.
U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz Hrvatske (13%), Srbije (8,4%), Saudijske Arabije (6,5%), Slovenije (5,3%), Kine i Njemačke (sa po 5%), Italije (4,9%), Turske (4,6%), Ujedinjenih Arapskih Emirata (3,9%), Poljske (3,7%) i SAD (3%).
Što se tiče dužine boravka stranih turista u našoj zemlji, na prvom mjestu je Malta sa 4,7 noći, Kuvajt sa 3,4 noći, Irska sa 3,2 noći, Iran sa 3,1 noći i Island sa 3 noći.
Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja ostvaren je u okviru djelatnosti Hoteli i sličan smještaj sa učešćem od 92,3%, podaci su Agencije za statistiku BiH.