Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • Reagiranje Porezne uprave Federacije BiH na izjavu gradonačenika Fuada Kasumovića

    Porezna uprava Federacije BiH upućuje reagiranje na izjavu gradonačelnika Grada Zenice Fuada Kasumovića u vezi naplate dugovanja JKP “Zenicatrans prevoz putnika” koja je 17. februara 2020. godine objavljena u sredstvima javnog informisanja, a u kojoj se ističe da “Kantonalni porezni ured Zenica ne može iz budžeta tog grada naplatiti porezni dug Javno komunalnog preduzeća „Zenicatrans-prevoz putnika“ i da je  “Stranačka Porezna uprava u Zenici izdala tako glup nalog – da Grad solidarno odgovara za Zenicatrans, što je nemoguće“. U izjavi gradonačelnik navodi da je „JKP „Zenicatrans prevoz putnika“ dioničko društvo i oni (misli se na Poreznu upravu) to mogu izdati, međutim, Grad će veoma brzo podići krivičnu prijavu zbog zloupotrebe položaja i nesavjesnog radau službi. Oni jesu to poslali, međutim, oni Grad ne mogu blokirati“.

    U cilju istinitog i objektivnog informisanja javnosti Porezna uprava FBiH navode gradonačelnika Fuada Kasumovića, odbacuje u cjelosti kao netačne, neistinute i zlonamjerne.

    Porezna uprava Federacije BiH podsjeća da dug Javnog komunalnog preduzeća „Zenicatrans-prevoz putnika“ na dan 31.12.2019. godine, kako je to objavljeno na web stranici Porezne uprave FBiH iznosi 5.380.081,41 KM, od čega se na glavni dug odnosi 3.963.892,30 KM, a na dug po osnovu zatezne kamate 1.416.189,11 KM i sve druge informacije koje posjeduje Porezna uprava FBiH kao i informacije do kojiih je došla u postupku kontrole poslovanja JKP „Zenicatrans prevoz putnika“ prema Zakonu o Poreznoj upravi FBiH predstavljaju poreznu tajnu i ne mogu se javno objavljivati bez prethodne pisane saglasnosti poreznog obveznika.

    Prema podacima iz Registra vrijednosnih papira osnivač Društva „Zenicatrans-prevoz putnika“ d.d. Zenica je Grad Zenica koji je i većinski vlasnik kapitala Društva, sa procentualnim učešćem u kapitalu od 83,7196 %, pa je svakom ko se imalo razumje u zakon i korporativno upravljanje jasno da sve odluke o poslovanju ovog preduzeća donosi njegov vlasnik, a ne bilo koja politička partija, pa shodno tome i sve nepravilnosti koje se događaju ostvaruju se uz blagoslov njegovog većinskog vlasnika odnosno Grada Zenice.

    S obzirom na stanje koje se događa u vezi sa JKP „Zenicatrans prevoz putnika“  i više plasiranih neistina od stane gradonačelnika i drugih, a u cilju istinitog informisanja javnosti i demantovanja neistina Porezna uprava FBiH je dana 09.01.2020 godine od menadžmenta JKP „Zenicatrans prevoz putnika“ tražila pisanu saglasnost da objavi podatake sa kojima raspolaže, a koje se odnose na poslovanje JKP „Zenicatrans prevoz putnika“ i odgovornih osoba.

    S obzirom da saglasnost nije data, te imajući u vidu da je Grad Zenica prema javno dostupnim podacima 83% vlasnik JKP „Zenicatrans prevoz putnika“ d.d., smatramo da je svima jasno ko i iz kojih razloga ima interes da Porezna uprava FBiH ne objavljuje podatke i da se od javnosti sakriva istina o navedenom poreznom obvezniku.

    Više puta smo javnosti upućivali jasne poruke da Porezna uprava nije politička institucija, da je politika do donošenja zakona, a nakon što se donese zakon isti se treba poštovati i primjenjivati, te shodno tome imamo potrebu javnosti prezentirati i saopćiti:

    Odredbe člana 55. stav 2. Zakona o porezu na dobit kojim je propisano: „Obveznik ne može davati pozajmice ili vršiti prijenos imovine na druga pravna lica ukoliko ima neizmirenih obaveza na osnovu plaćanja javnih prihoda ili obaveza prema zaposlenicima sa osnova prihoda od nesamostalne djelatnosti.“ i

    • Odredbe člana 31. stav 1. Zakona o Poreznoj upravi kojim je propisano: „Lice koje kupi ili primi na poklon imovinu (primalac) drugog lica (prenositelja) odgovorno je za porezne obaveze prenositelja, ako je znalo ili imalo razlog da zna da je prenositelj ovu imovinu prenio na primaoca u cilju izbjegavanja plaćanja porezne obaveze.“

    Cilj menadžmenta Porezne uprave je da radi otvoreno i transparentno i da izgradi pravednu, efikasnu, racionalnu, transparentnu i poštovanu instituciju.

    Porezna uprava Federacije BiH će shodno važećim zakonima nastaviti sa naplatom poreznih obaveza i neće podleći ničijim pristicima .

    Porezna uprava Federacije BiH

     

  • Trnka: Entiteti nisu države, a jedino države imaju granice

    Entiteti nisu države, a jedino države imaju granice, kaže profesor ustavnog prava Kasim Trnka, komentarišući nalog Narodne skupštine RS Vladi za nastavak razgovora sa Federacijom BiH o “definisanju granične linije” između ta dva entiteta unutar države Bosne i Hercegovine.

    Ovaj zaključak Skupština RS donijela je u ponedjeljak (17. februara) na posebnoj sjednici, a u zaključku se ističe kako je to pitanje definisano u skladu sa Aneksom II Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH.

    Kasim Trnka kaže kako je Anexom II definisan termin “međuentitetska linija razgraničenja”, koja je i utvrđena istim tim aneksom, s tim što se, dodaje, dogovorom entiteta mogu napraviti neke manje korekcije, koje olakšavaju život građanima. Sve to uz posredovanje nekadašnjih NATO snaga u BiH – SFOR-a, a sada snaga EU – EUFOR-a, koje su naslijedile SFOR u BiH.

    Nakon sklapanja Dejtonskog sporazuma 1995. godine, kojim je okončan rat u BiH, bila je formirana komisija koja je trebala odrediti međuentitetsku liniju, ali to nikada nije urađeno.

    -Nekada je ta entitetska linija razgraničenja prolazila na Dobrinji (naselje u Sarajevu) ljudima kroz stanove, pa je kuhinja bila u jednom entitetu, a spavaća soba u drugom. To su bile minimalne korekcije, a i za to je međunarodna zajednica morala dati svoju saglasnost. Ovo je potpuno bespredmetan zaključak i nadam se da Federacija BiH neće reagirati na takvo nešto-navodi profesor Trnka, iznoseći svoje mišljenje o namjerama koje se, kako kaže, kriju iza tog zaključka.

    -Očigledno je kako se ovim vrše pripreme za navodno državno osamostaljivanje Republike Srpske, pa, kao, treba ona sad unaprijed da definiše gdje su njene granice. Treba se podsjetiti da je prvobitni Ustav Republike Srpske, koji je definisao taj entitet kao državu srpskog naroda, govorio i o granicama, međutim Ustavni sud je 2000. godine ukinuo tu ustavnu odredbu i naglasio upravo to da entitet nema granicu, nego da se mora upotrebljavati termin međuentitetsko razgraničenje, što je dejtonski izraz- ističe Trnka za Radio Slobodna Evropa.

    Izvor: Radio Slobodna Evropa

  • Šta donosi zakon koji stupa na snagu 1. marta?

    Njemačka ekonomija je ovisna o doseljavanju. Savezna vlada je zato pokrenula program privlačenja instranih stručnjaka pod motom “Make it in Germany”. To je nacionalni prioritet.

    – Bez inostranih stručnjaka nećemo moći održati naše blagostanje. Ne možemo jednostavno čekati na te ljude, mi se moramo potruditi oko njih – izjavio je savezni ministar rada Hubertus Heil, javlja Deutsche Welle.

    Njemački ured za statistiku tvrdi da će se broj radno sposobnih građana Savezne Republike smanjiti do 2035. za četiri do šest miliona. U mnogim branšama vlada nestašica radne snage. Po navodima Njemačke industrijske i trgovinske komore (DIHK) čak 56 posto ispitanih firmi manjak radne snage trenutno smatra najvećim poslovnim rizikom.

    Svaka treća njemačka firma proteklih je godina zaposlila radnike iz drugih članica EU, odnosno trećih zemalja. Mnoge firme zbog nedostatka radnika ne mogu preuzimati nove narudžbe i trpe ogromnu finansijsku štetu.

    Doseljenička zemlja

    Savezna vlada je (konačno) shvatila vapaje privrednika i već neko vrijeme pojačano radi na stvaranju pretpostavki za privlačenja stručnjaka iz inostranstva. Nakon dugotrajne debate usvojen je Zakon o doseljavanju stručne radne snage, čime je savezna vlada priznala da je Njemačka doseljenička zemlja – i to šest desetljeća nakon prvog velikog vala dolaska gastarbajtera.

    Primarni cilj zakona je olakšati stranim radnicima pristup njemačkom tržištu rada – i to praktički svim branšama.

    – U načelu je potpuno svejedno odakle neko dolazi, najvažnije je da dokaže da se želi integrirati u neku zemlju, da želi surađivati i biti dio društva. I onda nije pitanje odakle je neko, nego kako se želi integrirati – kazala je za DW savezna ministrica obrazovanja Anja Karliczek.

    Ona je u ponedjeljak u Bonnu zajedno s kolegom iz saveznog kabineta Heilom (zadužen za resor rada) otvorila novi Centralni ured za priznavanje stručne kvalifikacije (ZSBA). Po pisanju domaće štampe, u Njemačkoj u ovom trenutku postoji oko 1.400 raznih službi koje se bave priznavanjem stranih diploma.

    Proces priznavanja je do sad bio previše kompliciran i trajao je predugo, puno duže nego recimo u skandinavskim zemljama, SAD-u ili Kanadi. A to si Njemačka u globalnoj borbi za najbolje stručnjake više ne može dozvoliti, čuje se iz savezne vlade. Novi ured za priznavanje inozemnih kvalifikacija, koji je s radom počeo početkom već ovog mjeseca, to bi morao korigirati.

    Jednostavnija i brža procedura

    Tokom obilaska radnih prostorija, Karliczek i Heil demonstrirali su kako bi to trebalo izgledati u praksi: osobe zainteresirane za dolaskom u Njemačku najprije bi trebale kontaktirati ZSBA, koji će im pomoći u pripremi kompletne dokumentacije potrebne za priznavanje kvalifikacija, stajati im na raspolaganju za savjetovanje (putem chata, maila ili telefonski) i njihove molbe distribuirati nadležnim institucijama na nivou njemačkih saveznih pokrajina.

    Ali ono što na jednoj strani pomaže Njemačkoj (nova pravila doseljavanja), na drugoj strani otvara velike probleme – jugoistok Europe ne napuštaju samo najbolje kvalificirani kadrovi sa univerzitetskom diplomom, već i njegovatelji, mašinovođe, automehaničari i radnici iz drugih branši. Iz Hrvatske, Srbije ili BiH u Njemačku godišnje ode više od 100.000 radnika.

    Je li njemačka vlada svjesna što to znači za tržišta rada u tim zemljama:

    “Mi smo sklopili nekoliko bilateralnih sporazuma, na primjer da ne povlačimo njegovatelje iz medicinske branše iz onih zemalja kojima su ti radnici potrebni. Ipak mislim da je nužno da postoji sloboda kretanja, jer ako to dobro organiziramo, onda profitiraju obje strane, i to onda na koncu konca učvršćuje i naše odnose.”

    Dobro za Njemačku, loše za Balkan?

    Od 1. marta 2020. u Njemačkoj na snagu stupa novi Zakon o doseljavanju stručne radne snage. Njime bi se trebao olakšati dolazak u Njemačku i potraga za poslom svim kvalificiranim radnicima iz zemalja koje nisu članice EU. Ubuduće neće više vrijediti pravilo po kojem su u prednosti za neko radno mjesto automatski građani EU. Jedna od regija na koju tradicionalno najviše “ciljaju” njemački poslodavci je zapadni Balkan – radnici iz te regije uživaju dobru reputaciju u Njemačkoj:

    “U prošlosti smo dobili jako puno upita sa zapadnog Balkana, to je jedna od regija koje su jako važne za nas, zato što tamo pronalazimo vrlo dobru, kvalificiranu stručnu radnu snagu, a s druge strane ima dosta ljudi koji znaju njemački jezik, što je od ogromne pomoći u poslovnoj integraciji”, kaže za DW Thorsten Rolfsmeier iz Saveznog zavoda za zapošljavanje.

    Motivacija za odlazak pritom nisu samo veće njemačke plaće (veći su i troškovi života), nego i korupcija, slabe perspektive i često manjkava vladavina prava. Po navodima OESS-a samo Srbiju je između 2000. i 2015. napustilo oko 650.000 ljudi – skoro desetina ukupnog stanovništva. Slično je i u drugim zemljama regije.

    Među njima je jako puno mladih, visoko-obrazovanih kadrova – iza kojih ostaje velika rupa na domaćem tržištu rada i pojačava demografski problem. S druge strane, doznake novih gastarbajtera iz inostranstva pomažu u održavanju socijalnog mira u njihovim zemljama porijekla.

    Izvor: Faktor/Deutsche Welle

  • Općina uručila koverte sa 70KM i poklon pakete najstarijim stanovnicima

    Općina Ilidža za 2.441 stanovnika koji imaju više od 80 godina, za svakog od njih obezbijedila je novčana sredstva po 70 KM. Najstarijim Ilidžancima koverte su podijelili predstavnici Općine Ilidža na kućna vrata.

    Najstarije stanovnike ove općine 18. februara 2020. godine posjetili su predstavnici Općine i uručili im novčana sredstva i poklon pakete.

    Porodica Tuhčić, Uzeir i Fatima izbjeglice iz Zvornika svoj smiraj i staračke dane provode u Hrasnici. Dedo Uzeir i nana Fatima žive sami. Djeca su kako rekoše u bijelom svijetu, ali uvijek i iz daleka brinu o njima. Imaju dvoje djece, dvije snahe, četvero unučadi i četvero praunučadi koji ih posjećuju kad god im se ukaže prilika. Dane provode u toplini svoga doma, shvaćajući prolaznost života, a i značaja ljubavi u tim danima. Sa sjetom se sjećaju svog Zvornika. U Hrasnici su dobro prihvaćeni, ali nostalgija ih nekad vuče ka rodnom kraju.

    Enver Mrzić ima 102 godine i živi u Otesu, sam. Nije usamljen reče, jer njegovi susjedi brinu o njemu. Radni vijek je proveo u Fabrici ortopedskih pomagala „Neretva“. Svirao je saksofon i volio pjesmu, igru i planinarenje. Sin i unuk žive na Vratniku i obilaze ga.

    “Redovno šetam po Ilidži, a i Baščaršiji. Odem i do planine, a i na druženja penzionera. Moj recept za dug život jeste da ne težimo da promijenimo stvari na koje mi ne utičemo, da živimo bez stresa i da smo okruženi ljudima koje volimo”, rekao nam je ovaj vitalni starac koji nas je ispratio uz osmijeh i želje da se vidimo i sljedeće godine, saopćeno je iz Općine Ilidža.

    Buka.com

  • FOTO / Pozitivna BiH – nestvarne slike sa planine Cincar

    Na fb stranici Pozitivna  Bosna i Hercegovinaobjavljene su fotografije snimljene ovih dana, tokom vedrog vremena, na livanjskoj planini Cincar. Branislav je podijelio sa bh. javnosti nestvarno lijepe slike divljih konja sa ove planine .

    izvor: fb / Pozitivna Bosna i Hercegovina

  • Trinaest neustrašivih bosanskih žena: Ovo su dobitnice priznanja Zlatni ljiljan

    Podaci iz arhiva Armije Republike Bosne i Hercegovine govore da je u proteklom ratu 5.360 žena učestvovalo u odbrani države od velikosrpske agresije.

    Većina tih žena je rame uz rame išla sa muškarcima, sa puškom u ruci, borile su se da sačuvaju svoju domovinu. Mnoge od njih su dale svoje živote u toj misiji, a njih 13 odlikovano je najvećim ratnim priznanjem Zlatni ljiljan.

    Ovo priznanje se dodjeljivalo “pripadnicima oružanih snaga koji su se naročito istakli u oružanom suprotstavljanju agresoru, doprinijeli proširenju slobodnih dijelova Republike, izvršili više djela u kojima je došla do izražaja njihova lična hrabrost i požrtvovanje, pri čemu su agresoru naneseni znatni gubici u ljudstvu i materijalnim sredstvima”.

    Faktor je podatke i fotografije pripadnica Armije Republike Bosne i Hercegovine koje su dobile priznanje Zlatni ljiljan preuzeo iz knjige “Monografija – Zlatni ljiljani i odlikovani pripadnici Armije RBiH – 1992-1995”.

    Pripadnice Armije Republike Bosne i Hercegovine, dobitnice priznanja Zlatni ljiljan su:

    Fadila Bajrić

    Fadila (Husein) Bajrić. Rođena je 1. augusta 1959. godine u Bosanskom Petrovcu. Ratno priznanje Zlatni ljiljan dobila je 1994. godine kao pripadnica 502. slavne brdske brigade.

    Emira Bašić

    Emira (Mehmed) Bašić rođena 3. jula 1969. godine u Bosanskom Novom. U vrijeme agresije bila je studentica Žurnalistike.

    Poginula je 27. novembra 1993. godine na Jevrejskom groblju u Sarajevu kao vojnikinja, pripadnica 15. motorizovane brigade. Ratno priznanje Zlatni ljiljan posthumno joj je dodijeljeno 1995. godine.

    Edina Čamdžić

    Edina (Sadik) Čamdžić rođena 4. juna 1972. godine u Kladnju. Bila je studentica Veterinarskog fakulteta. Poginula 10. novembra 1993. godine u selu Zubeta – Vareš, kao vojnikinja, pripadnica 121. brdske brigade. Posthumno odlikovana Medaljom za hrabrost i ratnim priznanjem Zlatni ljiljan 1994. godine.

    Mevlida Elčić

    Mevlida (Rasim) Elčić rođena 29. juna 1963. godine u Derventi. Poginula je 28. jula 1993. godine na Golom brdu – Igman kao vojnikinja bolničarka, pripadnica 4. motorizovane brigade. Ratno priznanje Zlatni ljiljan posthumno joj je dodijeljeno 1994. godine.

    Zlata Gazibera

    Zlata (Hadžo) Gazibera rođena je 17. maja 1957. godine u Starom Majdanu – Sanski Most. Po zanimanju tekstilni tehničar. Ratno priznanje Zlatni ljiljan dobila je 1994. godine kao pripadnica 108. motorizovane brigade.

    Kornelija Jurić

    Kornelija (Bosiljko) Jurić rođena je 23. septembra 1972. godine u Sarajevu. Po zanimanju medicinska sestra, poginula je 10. oktobra 1992. godine na Stupu – Sarajevo, kao vojnikinja na dužnosti komandira sanitetske desetine u Brigadi Kralj Tvrtko. Ratno priznanje Zlatni ljiljan posthumno joj je dodijeljeno 1994. godine.

    Atifa Karalić

    I Atifa (Zaim) Karalić život je dala braneći svoju domovinu i pomažući ranjenim vojnicima. Rođena je 31. decembra 1957. godine u Novom Šeheru – Maglaj. Medicinska tehničarka po zanimanju, poginula je 3. septembra 1993. godine u rejonu Ciganske njive – Gornji Vakuf, kao vojnik, na dužnosti bolničara, pripadnik 31. slavne brdske brigade. Ratno priznanje posthumno joj je dodijeljeno 1993. godine.

    Razija Merić

    Razija (Meho) Merić rođena 24. augusta 1974. godine u Miljanovcima – Kalesija, po zanimanju je bila poljoprivredni tehničar. Poginula je 1. jula 1993. godine na Vozući, kao vojnikinja bolničarka, bila je pripadnica Diverzantskog bataljona Crni vukovi. Ratno priznanje Zlatni ljiljan posthumno joj je dodijeljeno 1994. godine.

    Fadila Odžaković – Žuta

    Fadila (Mujo) Odžaković – Žuta rođena je 14. marta 1958. godine u Goraždu. Poginula je 20. septembra 1992. godine na brdu Žuč – Sarajevo, kao vojnikinja, pripadnica 1. motoizovane brigade. Ratno priznanje Zlatni ljiljan posthumno joj je dodijeljeno 1993. godine. Posthumno je odlikovana i Ordenom zlatnog grba sa mačevima 1994. godine.

    Indira Pjanić

    Indira (Ibrahim) Pjanić rođena je 4. januara 1972. godine u selu Pjanići u Cazinu. Tekstilni tehničar po zanimanju. Poginula je 17. jula 1992. godine u rejonu Gornjih Spahića – Bihać kao vojnikinja bolničarka, pripadnica Općinskog štaba Teritorijalne odbrane Cazin. Ratno priznanje Zlatni ljiljan posthumno joj je dodijeljeno 1994. godine.

    Nevzeta Sefer

    Nevzeta (Sakib) Sefer rođena je 14. maja 1952. godine u selu Seferi, Travnik. Poginula je 10. oktobra 1993. godine na Slimenima, Travnik, kao vojnikinja bolničarka pripadnica 312. motorizovane brigade. Ratno priznanje Zlatni ljiljan posthumno joj je dodijeljeno 1993. godine.

    Dževada Tataragić

    Dževada (Hasan) Tataragić rođena je 10. januara 1964. godine u Foči. Medicinska sestra po zanimanju. Ratno priznanje Zlatni ljiljan dobila je 1993. godine kao pripadnica Diverzantsko-izviđačkog odreda Fikro, 4. motorizovane brigade.

    Aida Zuko

    Aida (Mustafa) Zuko rođena je 4. juna 1970. godine u Sarajevu. Kuharski tehnolog po zanimanju. Ratno priznanje Zlatni ljiljan dobila je 1996. godine kao pripadnica 124. lahke brigade Kralj Tvrtko. Preminula je 18. juna 2016. godine.

    izvor: faktor.ba

  • Da li očevi imaju pravo na isti broj dana bolovanja zbog djece, kao i majke?

    Kada se dijete razboli, čiji su roditelji zaposleni, nekako je nepisano pravilo u našem društvu da majka uzme bolovanje do ozdravljenja djeteta jer se dijete najbolje smiri uz majku. Ipak, i tu se stvari mijenjaju jer nije lahko majci koja je uposlena u realnom sektoru, odnosno, kod privatnika, uzeti bolovanje, kao majci koja radi u državnim institucijama, preduzećima.

    Zbog toga sada i očevi uzimaju bolovanje zbog djece, dok supruge moraju raditi.

    – Ja sam jedan od tih očeva jer meni je, da tako kažem, lakše uzeti bolovanje nego supruzi. Naime, ja radim u državnoj ustanovi, a ona je kod privatnika i ne može često biti na bolovanju zbog naše kćerke. Naše dijete je još malo i ide u vrtić, a to je sredina gdje su djeca vrlo često bolesna. Upala grla je gotovo prešla u hronično, prehlade. Još ste na određeni način zaštićeni kada radite u državnoj ustanovi, nego kod privatnika – kazao nam je Samir iz Sarajeva.

    Bolovanje do šest mjeseci

    U zavodima zdravstvenog osiguranja širom Federacije Bosne i Hercegovine smo pitali koliko često očevi koriste bolovanje umjesto majki, zbog djece, međutim, oni precizne odgovore nisu imali.

    – Utvrđivanje potrebe za privremenom spriječenošću za rad u isključivoj je nadležnosti izabranog ljekara, a u skladu sa odredbama Pravilnika o postupku i kriterijima za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad osiguranika. Pravilnikom je regulisan postupak utvrđivanja i trajanja privremene spriječenosti, propisani su dijagnostički kriteriji, rokovi najdužeg trajanja odsustva, te način praćenja – navodi Riad Kurtalić, stručni saradnik Zavoda zdravstvenog osiguranja Tuzlanskog kantona.

    Dodaje da osiguranik može uzeti bolovanje po osnovu njege oboljelog člana porodice, na prijedlog konzilija doktora odgovarajućih specijalnosti i to do šest mjeseci u jednoj kalendarskoj godini, kada se radi o njezi djeteta oboljelog od cerebralne paralize ili druge teške urođene degenerativne bolesti starosti do sedam godina života.

    Osiguranik može uzeti bolovanje do četiri mjeseca, kada se radi o njezi djeteta do 15 godina života, a do dva mjeseca kada se radi o njezi člana porodice starijeg od 15 godina života.

    Članovima porodice osiguranika smatra se roditelj (otac, majka, očuh, maćeha, usvojitelji osiguranika).

    Kontaktirali smo i Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo gdje su nam kazali da oni vode evidenciju privremene spriječenosti za rad više od 42 dana.

    – Ne raspolažemo podacima koliko često očevi koriste bolovanje zbog djece, kao i koliko očevi koriste porodiljsko bolovanje umjesto svojih supruga – odgovorili su nam u Zavodu.

    U Zavodu zdravstvenog osiguranja Hercegovačko-neretvanskog kantona kazali su nam kako je određeno da osiguranici imaju pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad, ako su određeni da njeguju oboljelog supružnika ili dijete pod uvjetima propisanim Zakonom o zdravstvenom osiguranju FBiH.

    Odgovore smo potražili i u Zavodu zdravstvenog osiguranja Zeničko-dobojskog kantona.

    Identična primjena u svim kantonima u FBiH

    – Pravilnikom o postupku i kriterijima za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad osiguranika, uređen je način, postupak i medicinski kriterij za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad. Zatim, drugostepeni postupak, nadzor u vezi s privremenom spriječenošću za rad, kao i druga pitanja u vezi sa privremenom spriječenošću za rad. Članom 16. Pravilnika koji se primjenjuje na području svih kantona FBiH pa tako i ZDK utvrđeno je da osiguranik ostvaruje privremenu spriječenost za rad po osnovu njege oboljelog člana porodice, na prijedlog konzilija doktora odgovarajućih specijalnosti, te uvjeti i rokovi najdužeg trajanja bolovanja po ovom osnovu u zavisnosti od medicinskih indikacija i starosne dobi djeteta. Dakle, Pravilnik pravo na privremenu spriječenost za rad po osnovu njege oboljelog člana porodice ne priznaje isključivo majci djeteta, jer je to pravo priznato svim zaposlenim osobama koje imaju status osiguranika – stoji u odgovoru koji potpisuje Omer Škaljo, direktor Zavoda zdravstvenog osigiranja ZDK.

    Dodao je kako Zavod ne raspolaže podacima o tome koliko često očevi koriste bolovanje po osnovu njege oboljelog člana porodice, niti po osnovu porodiljskog odsustva.

    – Podatke o tome možete zatražiti od domova zdravlja sa područja ZDK i Zavoda za medicinu rada… – navodi.

    Izvor: Faktor

  • Gotovo pet mjeseci od ubojstva Lane istraga je bez rezultata

    Mjesecima nakon ubiojstva Lane Bijedić, istraga je još bez rezultata. Tinejdžerica iz Mostara ubijena je 6. oktobra  prošle godine u mjestu Studenci.

    Policija je utvrdila kako je nakon ubistva bačena u obližnju rječicu Studenčicu gdje je tijelo i pronašao lokalni ribar. To je gotovo sve što se zna o ovome ubojstvu koje je potreslo Hercegovinu.

    Novih saznanja u istrazi još nema, a potvrdio je to i Josip Aničić, tužitelj u Tužiteljstvu Zapadnohercegovačkog kantona koji vodi ovaj slučaj.

    On je nedavno bio i u Beogradu, gdje je razgovarao s majkom ubijene Lane, Ninom Bijedić, dekanicom Fakulteta informacijskih tehnologija Univeziteta Džemal Bijedić u Mostaru.

    Razgovarali smo, uzeli smo iskaz od nje, ali iz njega nismo doznali ništa novo što bi nas uputili na rasvjetljavanje ovoga slučaja, kazao je Aničić za 24sata.hr.

    Lanina majka od smrti kćeri živi u Beogradu.

    izvor: drukciji.ba

  • INZ savjetuje: Šta ne znamo o pčelama, šta trebaju znati pčelari, a šta kupci proizvoda od pčela

    Pčelarstvo je od ključne važnosti za proizvodnju hrane za jedno društvo – državu, a primjer za to je EU, u kojoj ono učestvuje sa oko 14,2 milijardi EUR godišnje. To znači da ne postoje prirodne prepreke da tako bude i kod nas. Zato je, kažu u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, neophodno poznavati neke utvrđene činjenice o pčelama, medu i uopće – ovoj oblasti.

    Sa ekološkog aspekta, zbog održavanja ekološke ravnoteže i biološke raznolikosti, treba znati da 84 posto biljnih vrsta i 76 posto proizvodnje hrane u Evropi ovisi o oprašivanju koje obavljaju domaće i divlje pčele. Prema dostupnim podacima, samo SAD godišnje troše dvije milijarde dolara na vještačko oprašivanje, a nestanak pčela bi stvorio trošak od 150 milijardi eura na svjetskoj razini, što zbog manjka hrane, što zbog nedostatka prirodnih oprašivača bilja.

    Rad pčelara propisuju zakoni, odluke, pravilnici…..

    Pčelarstvo je grana poljoprivrede u kojoj se uzgaja i iskorištava medonosna pčela za dobivanje pčelarskih proizvoda kao što su pčelinji med, pčelinji vosak, pčelinji otrov, matična mliječ, cvjetni prah/polen, propolis, rojevi i matice, te ostvaruje indirektna korist putem oprašivanja biljnih vrsta i održivosti ekosistema. Sve ovo je propisano Pravilnikom o pčelarstvu (Službene novine F BiH 31/18), u kojem se navodi i da se pčelinji proizvodi koriste za izradu apiterapijskih proizvoda u kozmetici, te kao hrana za ljude, pa samim tim se pčelare svrstava u subjekte u poslovanju sa hranom.

    O bitnosti pčelarstva govori da je i Evropski parlament donio rezoluciju (1. marta 2018.) o mogućnostima i izazovima za pčelarski sektor EU, kojom su propisani značaj pčelarstva, potpora EU za pčelare, ali i definirani istraživanje, osposobljavanje i obrazovanje, zdravlje pčela i ekološki aspekti, hemikalije koje štete pčelama, elementi borbe protiv patvorenja meda, te promicanje pčelarskih proizvoda i upotreba meda u terapeutske svrhe.

    Studije UN-ove organizacije za hranu (FAO) navode da je urode poljoprivrednih kultura moguće povećati i do 24 posto, povećanjem gustine oprašivača na zadanom području.

    Pčelarstvo se sastoji od segmenta koji se odnosi na primarnu proizvodnju (pčelarenje) i proizvodnje meda i drugih pčelinjih proizvoda, te njihovu preradu.

    U primarnoj proizvodnji, akcenat se daje primjeni zoo/apitehničkih i biosigurnosnih mjera u cilju zaštite zdravlja pčela/pčelinjih zajednica, ali i dobijanja kvalitetnih proizvoda, što propisuje Zakon o veterinarstvu, stočarstvu, fitofarmaceutskim proizvodima.

    U proizvodnji i preradi pčelinjih proizvoda kao hrane odnose i obaveze su propisane Zakonom o hrani i proisteklim pravilnicima, a što podrazumijeva da su pčelari, kao proizvođači hrane, dužni u objektu i proizvodnji uspostaviti sistem unutrašnjih kontrola ili samokontrole prikladne proizvodnji tj. tehnološkim postupcima koji se provode u objektu, prema načelima HACCP sistema.

    Ugled koji uživa med kao zdrava/ljekovita namirnica ne smije biti doveden u pitanje lošom proizvođačkom i higijenskom praksom, a sve bolja informisanost konzumenata, koju ne treba podcjenjivati zahtjeva i efikasnu kontrolu hrane tokom cijelog proizvodnog procesa – bez kontrole nema kvalitete, kažu u INZ-u, dodajući da se proizvodima od meda, kao i drugoj hrani, treba pristupiti “po načelu sljedivosti od njive do trpeze“.

    Trenutni zakonski osnov utemeljen je propisima iz različitih oblasti, te se nad uzgojima pčela i pčelinjim proizvodima, načelno, provodi u dva pravca – nadzor i kontrolu zdravlja samih pčela-pčelinjih zajednica na pčelinjacima, te nadzor i kontrolu nad pčelinjim proizvodima (med, vosak, matična mliječ, polen i dr.).

    Propisi koji reguliraju primarnu proizvodnju su Zakon o veterinarstvu BiH (Sl. glasnik BiH 34/02), entitetski Zakoni o veterinarstvu u FBiH (Sl. novine FBiH 46/00) i RS (Sl. glasnik RS 75/17), Pravilnik o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje zaraznih bolesti pčela (Sl.list SFRJ 6/88), a godišnje se donosi Program mjera zdravstvene zaštite životinja i njihovom provođenju na nivou BiH, te na entitetskom nivou – Program mjera u RS-u, a Uputstvo o provođenju mjera za otklanjanje i sprečavanje zaraznih i parazitarnih bolesti životinja za tekuću godinu u FBiH.

    Odluka o zaraznim bolestima životinja (Službeni glasnik BiH 44/03) reguliše pitanja bolesti pčela koje podliježu prijavljivanju, a Uputstvo o načinu prijavljivanja zaraznih bolesti životinja (Službene novine FBiH 67/09) utvrđuje način prijavljivanja zaraznih bolesti životinja.

    Na pčelarstvo se odnose i Zakon o fitofarmaceutskim sredstvima Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik BiH 49/04), Pravilnik o uslovima koje moraju da ispunjavaju pravna i fizička lica za promet fitofarmaceutskih sredstava (Službeni glasnik BiH 51/11 i 79/13), Pravilnik o dužnostima korisnika fitofarmaceutskih sredstava (Službeni glasnik BiH 101/12), Pravilnik o uređajima za primjenu fitofarmaceutskih sredstava (Službeni glasnik BiH 84/13).

    Proizvodnja meda podliježe i Zakonu o hrani

    Na proizvodnju i preradu meda kao hrane odnose se propisi iz oblasti hrane, koji sa jedne strane definišu registraciju objekata i uslove u objektima za proizvodnju i preradu, a sa druge definišu kriterije kvaliteta proizvoda/hrane te način označavanja/deklarisanja.

    Navedeni pravilnici „higijenskog paketa“ impliciraju primjenu DHP (dobre higijenske prakse) i DPP (dobre proizvođačke prakse) kod svih subjekata u proizvodnji hrane što uključuje i pčelare koji bi trebali razvijati sistem samokontrola zasnovan na HACCP sistemu.

    Kako bi proizvodi zadovoljili kriterijume potrebno je ispoštovati Pravilnik o medu i drugim pčelinjim proizvodima (Sl. glasnik BiH 37/09), Pravilnik o metodama za kontrolu meda i drugih pčelinjih proizvoda (Sl. glasnik BiH 37/09), Odluku o praćenju rezidua određenih tvari u živim životinjama i u proizvodima životinjskog porijekla. (Službeni glasnik BiH 1/04).

    Pčelari snose svu odgovornost za sigurnost svojih proizvoda, dužni su uspostaviti sljedivost za svoje proizvode. Neodgovarajuće ili nedovoljno osposobljena osoba koja radi sa pčelama ili pčelinjim proizvodima može ugroziti zdravlje, namirnicu ili proizvod.

    Biosigurnost obuhvaća provođenje mjera i aktivnosti kojima se sprječava unos uzročnika zaraznih bolesti u uzgoj životinja odnosno širenje uzročnika bolesti među životinjama /stadima ili uzgojima/. Za biosigurnost je odgovoran proizvođač odnosno imalac životinja.

    Štetni faktori koji umanjuju zdravstvenu ispravnost meda i pčelinjih proizvoda su zdravstveno stanje pčela, prisutnost štetnih tvari u medu, zagađen okoliš i nepravilni postupci u pčelarstvu.

    HACCP sistem sigurnosti hrane – sistem procjene opasnosti i kritičnih kontrolnih tačaka je preventivni, znanstveno utemeljeni sistem koji omogućuje prepoznavanje, eventualno prisutnih opasnosti u hrani koje mogu štetno djelovati na zdravlje ljudi, te naglašava visok stepen savjesnosti i odgovornosti pčelara, navode iz Instituta

    Da bi pčelar na spomenute zahtjeve mogao odgovoriti, jedan od načina je prepoznavanje važnosti edukacije, kao i kvalitetno osmišljavanje, te njeno provođenje. Obzirom da je kvaliteta u današnje doba pojam koji zajednički izgrađuju i proizvođači i potrošači (kupci), vrhunski educiran pčelar je taj koji zasigurno svojom sviješću, savješću, odgovornošću i znanjem može osigurati ugled vlastitog proizvoda i povjerenje potrošača, koje je počesto ozbiljno poljuljano nečasnim radnjama pojedinaca.

    Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica

     Spisak Zakona, propisa, odredbi…

     To su Zakon o hrani (Sl. glasnik BiH 50/04) i u RS Zakon o hrani (Sl. glasnik RS 19/17). kao i pravilnici tzv. „Higijenskog paketa“ Pravilnik o higijeni hrane (Sl. glasnik BiH 04/13), Pravilnik o mikrobiološkim kriterijima za hranu (Sl. glasnik BiH 11/13 i dopune), Pravilnik o higijeni hrane životinjskog porijekla (Sl.glasnik BiH 103/12), Pravilnik o službenim kontrolama koje se provode radi verifikacije postupanja u skladu sa odredbama procesa o hrani i hrani za životinje te propisa o zdravlju i dobrobiti životinja (Sl. glasnik BiH 05/13), Pravilnik o organizaciji službenih kontrola proizvoda životinjskog porijekla namijenjenih ishrani ljudi (Sl. glasnik BiH 103/12), Pravilnik o veterinarsko-zdravstvenim uslovma za objekte koji proizvode hranu životinjskog porijekla (Sl. novine FBiH 22/13). Drugi propisi koji se odnose i na pčelarenje i proizvodnju pčelinjih proizvoda su Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti (Sl. novine FBiH 29/05), Zakon o sigurnosti prometa u BiH (Sl. glasnik BiH 75/06, 44/07, 84/09, 48/10, 18/13 i 8/17), te Zakon o stvarnim pravima (Sl. novine FBiH66/13 i 100/13), koji u članu 72. reguliše pitanja stvarnog prava u slučaju da roj pčela dospije na tuđu nekretninu i postupka povrata istog.

    izvor: Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica

  • Danas postepeno naoblačenje

    Danas u Bosni postepeno naoblačenje sa sjevera od jutarnjih sati prema sredini dana. Lokalno će pasti i kratkotrajna slaba kiša. U Hercegovini pretežno sunčano. Sredinom dana nablačenje na sjeveru Hercegovine. Vjetar u jutarnjim satima slab južnog smjera. Prije podne vjetar će promijenuti smjer na istok i sjeveroistok umjerene jačine. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između -2 i 3°C, na jugu zemlje do 6°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 6 i 11°C, na jugu zemlje od 14 do 18°C.