Category: BiH

Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić boravi u Tirani gdje sudjeluje na Samitu Mreže balkanskih gradova B40.

Srdačnu dobrodošlicu gradonačelnici Sarajeva Benjamini Karić u Tirani poželio je gradonačelnik Erion Veliaj.

Prvi zvanični susret protekao je u razgovoru o osnaživanju pobratimskih veza preko zajedničkih inicijativa i konkretnih projekata.

Potpisan je Memorandum o razumijevanju kojim se otvara novo poglavlje prijateljstva i buduće saradnje između Sarajeva i Tirane.

Podsjetimo, Grad Sarajevo danas zvanično preuzetm predsjedavanje Mrežom, nakon Istanbula, Atine i Tirane.

Hotelijeri u jedinom bh. gradu na moru već se pripremaju za predstojeću sezonu, a smještajni kapaciteti su uveliko popunjeni. Turista kako kažu imaju, ali im nedostaje radna snaga koja će u Neum stići čak i iz Nepala.

Da pripreme uveliko traju i u hotelima čiji je vlasnik potvrdio je Tomislav Lovrić. Kako govori za “Nezavisne novine”, u toku su završni radovi za predstojeću sezonu koja je već sada skoro pa potpuno rezervisana.

Prema njegovim riječima, 80 odsto kapaciteta je već sada bukirano, a prve goste očekuju već od aprila.

Gostiju imaju, ali radne snage ne te im to predstavlja najveći problem koga pokušavaju riješiti dovođenjem radnika iz drugih zemalja svijeta.

“Ja sam vlasnik dva hotela i imam zaposlenih oko 80 domaćih ljudi i u procesu sam dovođenja još osam radnica iz Nepala, čistačica i spremačica. Što se tiče radne snage, to je trenutno jedan od najvećih problema u Neumu. Jednostavno se ne može naći. Ne postoje ljudi. Nije samo u hotelijerstvu, to je globalni problem”, ističe Lovrić, vlasnik dva hotela.

Kada je riječ o predstojećoj sezoni, on se nada da će biti bolja nego prethodna, ali ne bi imao ništa protiv ni da bude kao lani.

Pripreme su odavno okončali u hotelu “Vapore”, a prema riječima Darija Maslaća, direktora prodaje i marketinga ovog hotela i sekretara Udruženja hotelijera opštine Neum, trenutne najave garantuju dobru sezonu.

“Pripreme za sezonu 2024. su već završene, jer su pripreme za samu sezonu počele sredinom prošlog ljeta kada smo krenuli sa ugovaranjima smještajnih kapaciteta sa postojećim partnerima, a uvijek je potraga i za novim partnerima. Hoteli su trenutno zatvoreni i otvaranje se očekuje krajem drugog i početkom trećeg mjeseca, kada će većinom svi hoteli otvoriti svoja vrata za goste”, istakao je Maslać za “Nezavisne novine”.

Svi hotelijeri, pa tako i Maslać, nadaju se da će se u sezoni koja je pred njima oboriti novi rekordi po broju noćenja, a još 2019. godina nosi titulu rekordne.

“Prihodovno smo je već prestigli, sada je samo bitno da ostvarimo i taj rekordan broj noćenja”, navodi on.

Da je nedostatak radne snage jedan od najvećih problema u Neumu ističe i Maslać koji navodi da tog problema nisu lišeni ni mnogo veći turistički centri, kao ni gradovi i mjesta u susjednoj Hrvatskoj koja je zasigurno među najposjećenijim destinacijama ljeti u Evropi.

“To je možda i najveći problem turizma, ne samo Neuma i neumskih hotelijera, već i od naših prijatelja iz Hrvatske i susjednih mjesta čujemo da i oni imaju taj problem. Mi smo u zadnjih par godina osjetili taj problem, a koji je sada isplivao na površinu i pokušavamo ga riješiti”, navodi Maslać dodajući da oni konkretno imaju svoje stalne sezonce koji im se vraćaju godinama, a i kada neko napusti posao, trude se prvo posao ponuditi domaćim radnicima.

Sve većem broju turista u Neumu u godinama nakon pandemije svjedoči i načelnik ovog mjesta Dragan Jurković, koji za “Nezavisne novine” ističe da se nadaju dobroj sezoni iako se u turizmu ništa sa sigurnošću ne može tvrditi.

“Za 2024. godinu su dobre najave i trebalo bi da bude bolja nego 2023. godina, ali u turizmu se nikada ne zna. Nikada sa 100 odsto sigurnošću ne možemo tvrditi, ali najave za predsezonu i sezonu su jako dobre. Nadam se da će tako biti i za postsezonu, na razini prošlogodišnjeg, čak i bolje”, istakao je Jurković.

Da je Kina već poodavno tržište Bosne i Hercegovine proglasila interesnom sferom ne govore samo podaci o broju njihovih državnih kompanija koje su angažovane na nizu velikih cestovnih i energetskih projekata u našoj državi već i informacije o tome koliko su privrednih subjekata svih ovih godina uspjeli registrovati u BiH.

Fokus.ba istražio je koliko je kineskih firmi, trgovina i drugih poslovnih subjekata registrovano samo na području Federacije BiH, zatim čime se bave, da li redovno plaćaju poreze, koliko ih je u međuvremenu likvidirano, te kako ih općenito institucije tretiraju.

Prema informacijama koje pruža sudski Registar poslovnih subjekata na području FbiH, od 2007. godine do danas registrovano je čak 190 kineskih poslovnih subjekata. Napomene radi, ovo su podaci koje smo ustanovili zaključno s 22. januarom, s obzirom na to da se oni s vremena na vrijeme brišu ili dopunjavaju iz ove baze podataka. S druge strane, tek 12 poslovnih subjekata, čiji su osnivači kineski državljani, brisano je iz Registra poslovnih subjekata u navedenom periodu.

Mnogi od poslovnih subjekata registrovanih na tlu Federacije BiH koje su osnovali kineski državljani imaju živopisne nazive, i to ispisane na bosanskom jeziku poput „Plava ptica“, „Lijepe oči“, „Crveno sunce“, „Plava tačka“, „Biser mora“, „Kineski zmaj“ ili „Kineski zid“. Najveći broj, pak, u svom nazivu imaju kineske riječi, dok smo pronašli i nazive subjekata koji se, uz svu dobru volju, ipak ne mogu vezati s Kinom, poput „Ankica“, „Dušan“ ili „Rambo“.

Velika većina kineskih poslovnih subjekata na ovom spisku registrovana je kao društvo za trgovinu i usluge. Pojedina su registrovana u oblasti proizvodnje, a neka i u oblasti prijevoza robe.

Prema Zakonu o privrednim društvima FBiH, privredno društvo mogu osnovati domaća i strana fizička i pravna lica. Na poslovanje pravnih lica u Federaciji BiH, čiji je osnivač strano pravno ili fizičko lice, primjenjuju se u cijelosti propisi koji važe za pravna lica čiji su osnivači domaća lica.

 

Informacije iz FUZIP-a

Također, prema posljednjim izmjenama Zakona o registraciji poslovnih subjekata FBiH iz 2017. godine, omogućena je nesmetana registracija i podružnica stranih privrednih subjekata. Iako je riječ o velikom broju kineskih poslovnih subjekata, sistemi federalnih institucija koji se bave kontrolom ovih subjekata i ubiranjem javnih prihoda ni na koji način ih, za razliku od Registra poslovnih subjekata, ne klasificiraju kao pravne subjekte sa stranim kapitalom.

Stoga je bilo i teško na osnovu ovog kriterija dobiti podatke o kontroli ovih subjekata u Poreznoj upravi (PU) FBiH kao i u Federalnoj upravi za inspekcijske poslove (FUZIP). Dok u Poreznoj upravi upravo iz navedenog razloga nismo dobili tražene podatke o njihovom poslovanju, iz FUZIP-a su, ipak, učinili dosta napora i nakon nekoliko sedmica dobili smo određene informacije.

Iz FUZIP-a su za Fokus naveli da su, kada je riječ o kineskim privrednim subjektima, u periodu od 2011. do 2023. različite federalne inspekcije vršile multidisciplinarne i višestruke, timske i individualne inspekcijske nadzore kod 59 subjekata, a shodno važećim državnim i federalnim propisima.

Dodaju da je kod navedenih 59 subjekata nadzora izvršeno najmanje 189 inspekcijskih nadzora u periodu od 21. marta 2011. (prvi nadzor) do 13. decembra 2023. (posljednji nadzor), a shodno procjenama rizika od inspektorata i potrebe za intenzivnim praćenjem provođenja propisa, naročito iz oblasti trgovine i zaštite potrošača, kad su navedeni subjekti u pitanju.

– Sačinjeno je najmanje 189 zapisnika o inspekcijskom nadzoru i izdato najmanje 156 prekršajnih naloga, od čega 78 za pravno lice i 78 za odgovorno lice u pravnom licu, te sedam rješenja o nalaganju upravne mjere za pravno lice i četiri rješenja o otklanjanju nedostataka. Kod četiri subjekta nadzora kontrola poslovanja okončana je urednim ishodom, odnosno zaključkom o okončanju inspekcijskog nadzora – ističu iz FUZIP-a.

Kako navode, u ukupnom broju izvršenih nadzora dominiraju nadzori iz oblasti trgovine, zaštite potrošača i fiskalizacije (oko 80%) Federalnog tržišnog inspektorata, dok se preostali dio kontrole poslovanja odnosi na druge vrste inspekcijskih nadzora nadležnih federalnih inspekcija (oko 20%). U izolovanim slučajevima u postupku inspekcijskog nadzora donesena su i rješenja o doniranju privremeno oduzete robe, te o postupku i načinu uništenja proizvoda – istaknuli su iz FUZIP-a.

Napominju, pak, da je riječ o nepotpunim podacima s obzirom na dugotrajnost obrade softverskih podataka, te činjenice da se registraturna građa nakon proteka od pet godina uništava. Također, ističu i da je u tom periodu bilo niz zakonskih promjena odnosno sužavanja nadležnosti te da podacima raspolažu i kantonalni inspekcijski organi.

 

Najveći dužnici

Iz Uprave za inspekcijske poslove KS ističu da nemaju evidenciju subjekata u KS koja se vodi po kategoriji nacionalnosti osnivača/vlasnika niti su u obavezi da je imaju.

S druge strane, na spisku poreznih dužnika koji je Porezna uprava FBiH posljednji put ažurirala 30. septembra 2023. može se naći niz kineskih poslovnih subjekata. Riječ je o milionskim poreskim dugovima.

Prema raspoloživim podacima, najveći dug prema Poreznoj upravi napravila je firma „Ming Hui – Sutra još bolje“ iz Zenice, i to 642.625 KM. Velike dugove napravili su i firme „San Jia“ iz Kiseljaka (322.403 KM), te „Xin Sheng“ iz Sarajeva (303.945 KM). Društvo „Lon Ten“ iz Sarajeva napravilo je 238.684 KM poreznog duga. Firma „Bu Bu Xin“ iz Gračanice duguje Poreznoj upravi 191.736 KM, „Chang Fu Int. Co.“ iz Sarajeva 153.296 KM, „Dafa“ d.o.o. Sarajevo 150.650 KM, „Humako“ iz Velike Kladuše 85.052 KM, te „Tešanjka“ iz Sarajeva 70.188 KM.

Također, niz kineskih firmi koje su registrovane na području FBiH porezni su dužnici po osnovu PDV-a, što potvrđuje spisak dužnika Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Među njima je i spomenuta firma „Lon Ten“ iz Sarajeva, koja ima dugovanja od 35.927 KM. Dugovi firme „Zhengshang“ iz Sarajeva za PDV iznose 265.349 KM, a firme „XINYI & HOUJUN Export-Import“ d.o.o. Sarajevo iznose 232.079 KM. „Zhang“ iz Sarajeva po osnovu PDV-a duguje 168.174 KM, „Hao Yang“ (Sarajevo) 233.878 KM, a „Maxicom“ iz Zavidovića 58.946 KM.

Dugove prema UIOBiH imaju i kineske firme „Xing Wang“ Sarajevo (47.708 KM), „Kun Feng Mining“ Sarajevo (53.203 KM), te „Dafa“ Sarajevo (255.581 KM).

 

Kineski ekonomski utjecaj

Federalni parlamentarac i ekonomski ekspert Admir Čavalić u izjavi za Fokus kaže da smo 2000-ih godina na području BiH imali dosta rasprostranjenu mrežu kineskih trgovinskih objekata.

– Oni su se vremenom ugasili. To se dešavalo i u drugim zemljama Balkana i istočne Evrope zbog činjenice da je Kina tada ostvarila izuzetne stope ekonomskog rasta i što je životni standard Kine u tom momentu prevazišao i bosanskohercegovački, kao i u nekim zemljama istočne Evrope. Onda više nije bilo potrebe za te radnike da idu vani kako bi ostvarili određeni dohodak ili osigurali vlastitu egzistenciju – ističe Čavalić.

Kada je riječ o kineskoj proizvodnji, ona se, kaže, potom prebacuje na visokokvalitetnija dobra i onda se gubi ta cjenovna konkurentnost.

– Kineski ekonomski utjecaj je dosta specifičan jer je obilježen geopolitičkim utjecajem i preklapa se, zbog čega je teško vidjeti tu liniju. Kina ima niz geopolitičkih interesa koje veže za ekonomsku sferu. To se dešava i u BiH. Za razliku od 2000-ih, kada je trgovina bila u fokusu, uglavnom se to sada prebacuje na velike infrastrukturne projekte, a to su energetski i cestovni projekti i sl. Svakako, ne samo u BiH već i u regiji – kaže naš sagovornik.

 

fokus

– Uvijek smo pozivali bh. pravosudne institucije da korumpirane pojedince učine odgovornima za svoja djela – poručuju iz američke ambasade

Sjedinjene Američke Države snažno podržavaju nezavisne institucije za sprovođenje zakona, tužilaštvo i sudstvo koje rade u ime građana ove zemlje na istrazi, procesuiranju i kažnjavanju korupcije.

Ovo je rečeno Feni iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade Sjedinjenih Država u Sarajevu na molbu za komentar drugostepene presude kojom je Apelaciono vijeće Suda BiH u cjelosti potvrdilo prvostepenu presudu u aferi “Respiratori”, po kojoj je bivši federalni premijer Fadil Novalić dobio četiri, bivši direktor Federalne uprave Civilne zaštite Fahrudin Solak pet i direktor “Srebrne maline” Fikret Hodžić šest godina zatvora.

– Uvijek smo pozivali bosanskohercegovačke pravosudne institucije da korumpirane pojedince učine odgovornima za svoja djela – poručuju iz američke ambasade.

Protekli vikend su zabilježena tri slučaja!

Protekle subote na graničnom prijelazu Stara Gradiška policijski službenici su u dva slučaja otkrili krivotvorene granične pečate.

Naime, oko 11 sati na ulazu u Republiku Hrvatsku kontrolirana je 53-godišnja državljanka Bosne i Hercegovine kojom prilikom su policijski službenici utvrdili da se u njenom pasošu nalazi nekoliko krivotvorenih pečata.

Provedenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je da je tokom 2023. godine od nepoznate osobe za određeni novčani iznos pribavila krivotvorene granične pečate s ciljem ulaska u R. Hrvatsku odnosno Europsku uniju, obzirom da je prekoračila kratkotrajni boravak, piše GP Maljevac.

Protiv 53-godišnjakinje je podnesena kaznena prijava Općinskom državnom odvjetništvu u Slavonskom Brodu zbog kaznenog djela Krivotvorenje isprava.

Također, u subotu oko 15 sati  na izlazu iz Republike Hrvatske kontroliran je 50-godišnjak koji je predočio putnu ispravu Bosne i Hercegovine. Vršenjem granične kontrole izražena je sumnja u vjerodostojnost graničnih pečata.

Provedenim kriminalističkim istraživanjem, potvrđena je sumnja u vjerodostojnost pečata, te su policijski službenici protiv 50-godišnjaka podnijeli kaznenu prijavu zbog kaznenog djela Krivotvorenje isprava.

U subotu je zabilježen još jedan slučaj krivotvorenja graničnih pečata. Naime, na graničnom prijelazu Slavonski Brod, 35-godišnji državljanin Bosne i Hercegovine je policijskim službenicima predočio putnu ispravu u kojoj su se nalazili krivotvoreni granični pečati.

Provedenim kriminalističkim istraživanjem, potvrđena je sumnja u krivotvorenje, te je protiv 35-godišnjaka podnesena kaznena prijava Općinskom državnom odvjetništvu u Slavonskom Brodu za kazneno djelo Krivotvorenje isprava.

 

vecernji.ba

Prijedlozi zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) Bosne i Hercegovine i Zakona o Agenciji za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA) na dnevnom su redu današnje sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH).

Ove prijedloge zakona u parlamentarnu proceduru je uputilo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine sa zahtjevom za razmatranje po hitnom postupku.

Izmjenama i dopunama Zakona o VSTV-u BiH kao rok za uspostavljanje i operativnost Odjeljenja za sprovođenje postupka po izvještajima određuje se 23. mart.

Istovremeno se uvode prelazne odredbe u vezi sa disciplinskim prekršajima uz neznatne tehničke korekcije pravnih termina radi lakše primjene u praksi.

Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Agenciji za pružanje usluga u zračnoj plovidbi vrši se prilagođavanje potrebama prakse i otklanjanja nedostataka uočenih u njegovoj dosadašnjoj primjeni.

Dopune zakona, između ostalog, osiguravaju pružanje usluga u zračnoj plovidbi na svim kontrolisanim aerodromima u BiH, uključujući i aerodrome osnovane nakon stupanja na snagu Zakona.

Predložena rješenja, navodi se u obrazloženju, usklađena su sa zahtjevima iz protokola Multilateralnog sporazuma o stvaranju Evropske zajedničke zrakoplovne oblasti (ECAA) u pogledu naziva i organizacije djelatnosti.

Predviđeno je da poslanici u prvom čitanju razmotre Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj službi u institucijama BiH, za koji Vijeće ministara kao predlagač navodi da za cilj ima obezbjeđivanje efikasnije i odgovornije javne uprave.

U obrazloženju predloženog zakona navodi se da se izmjenama i dopunama koje su usaglašene s ekspertima SIGMA, organizacije koja za potrebe EU prati napredak sprovođenja reformi u različitim oblastima, i Mišljenjem Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH stvaraju uslovi za uspostavljanje registra zaposlenih u institucijama BiH kao jednog od ključnih uslova za početak sistemske reforme javne uprave na nivou BiH.

Istovremeno se u zakon uvodi novo radno mjesto inspektor i jača njegova pozicija službenika sa posebnim ovlaštenjima.

Izmjene i dopune Zakona o državnoj službi u institucijama BiH omogućit će većem broju zainteresovanih lica prijavu na javni konkurs, olakšati proces predaje dokumentacije, te ubrzati proces zapošljavanja.

Novina u zakonu je omogućavanje i drugim licima, koja nisu u državnoj službi, podnošenje prijava ukoliko imaju saznanje o učinjenim povredama službene dužnosti.

Na dnevnom redu su i izvještaji Kolegijuma Predstavničkog doma o nastojanju za postizanje saglasnosti o nekoliko tačaka razmatranih na prethodnim sjednicama, kao i više izvještaja, među kojima su i izvještaji Vijeća ministara o vanjskotrgovinskom prometu oružja, vojne opreme i roba posebne namjene za 2019. godinu i izvještaj Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa o oblasti poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja BiH za 2022. godinu.

Predviđeno je razmatranje poslaničkih inicijativa, te davanje saglasnosti za ratifikaciju međunarodnih sporazuma dostavljenih Predstavničkom domu do ove sjednice.

Početak sjednice zakazan je za 12 sati, uz direktan prijenos na BHT1 i bhrt.ba.

bhrt.ba

Kantonalna uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo kaznila je pakare Manja sa 40.000 KM, potvrđeno je za portal Radiosarajevo.ba.

Kako nam je potvrđeno iz KUIP-, kazna je izrečena kompaniji Krajina klas pod kojom posluju pekare Manja.

“Pravno lice KRAJINA KLAS doo Banja Luka, u čijem sastavu posluju pekare MANJA na području Kantona Sarajevo, pod redovnim je nadzorom sa aspekta više upravnih oblasti inspekcijskog nadzora. U proteklom peridu radi kršenja propisa o hrani ovo pravno lice kažnjeno je novčanom kaznom od oko 40.000,00 KM.

Između ostalog, novčane kazne izrečene su zbog nepropisno deklarisane hrane, loših sanitarno-higijenskih uslova u procesu pripreme i prometa hrane, te neispunjavanja uslova koji osiguravaju zdravstvenu ispravnost hrane do prodaje krajnjem potrošaču”, naveli su iz Inspekcije za portal Radiosarajevo.ba.

Podsjetimo, Pekara Manja u posljednje vrijeme bojkotuje dio stanovnika Bosne i Hercegovine nakon spornih stavova vlasnika Saše Trivića, koji je putem društvene mreže X napisao “U Srebrenici smo trenirali za vas, spremite se”, odgovarajući na pitanje da li žele da u Srbiji naprave novu Srebrenicu.

On je i prije nekoliko godina izazvao revolt građana zbog podrške ratnim zločincima Ratku Mladiću i Radovanu Karadžiću.