Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • BiH idealna za uzgoj industrijske konoplje: Koliko košta proizvodnja?

    BiH idealna za uzgoj industrijske konoplje: Koliko košta proizvodnja?

    Dok se sprema pravilnik o uslovima za uzgoj industrijske konoplje, evo detalja: kako se sadi, u kojim područjima, šta zahtijeva…

    Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva zaduženo je, zaključkom Predstavničkog doma Parlamenta FBiH da do kraja ove godine izradi nacrt pravilnika o uslovima za uzgoj industrijske konoplje u Federaciji BiH, koji će biti usklađen sa postojećim Pravilnikom o službenom nadzoru sjemenskih usjeva u Bosni i Hercegovini, kao i s Pravilnikom koji već postoji u Republici Srpskoj.

    Istaknuto je kako, zbog široke primjene industrijske konoplje, postoji društveni interes da se što prije omogući njeno korištenje. Ova biljka pročišćava zemlju te za njen uzgoj nisu potrebni pesticidi, osim toga, idealna je za umanjenje posljedica klimatskih promjena.

    Opšti uslovi proizvodnje

    Proizvodnja konoplje ima različite zahtjeve u vezi sa klimatskim uslovima. Idealna klima zavisi od vrste koja se uzgaja i njene namjene (industrijska, medicinska, itd.).

    Evo nekoliko opštih smjernica:

    Topla klima: Konoplja generalno preferira toplu klimu. Optimalne temperature za rast obično su između 20°C i 30°C. Biljka može podnijeti toplotne ekstreme, ali suženje u rasponu temperatura može negativno uticati na prinos.

    Svjetlost: Konoplja zahtijeva puno sunčeve svjetlosti kako bi dobro rasla. Optimalno je da biljke dobijaju najmanje 6-8 sati direktnog sunčevog svijetla dnevno. Ovo je ključno za proizvodnju visokokvalitetnih vlakana i supstanci kao što su kanabinoidi u medicinskim sortama.

    Umjerena vlažnost: Obično dobro podnosi umjerenu vlažnost, ali visoka vlažnost tokom zrenja može dovesti do problema s buđi i drugim bolestima. Sušni periodi pred berbu mogu pomoći u smanjenju rizika od gljivičnih infekcija.

    Dobro drenirano tlo: Zahtijeva dobro drenirano tlo kako bi se izbjegli problemi s stajaćom vodom, koji mogu dovesti do truljenja korijena. Tlo bogato organskim materijalom je poželjno.

    Blaga klima bez ekstrema: Može biti osjetljiva na ekstremne vremenske uslove, poput jakih vjetrova, oluja i suša. Stoga, područja sa stabilnim, blagim klimatskim uslovima često su optimalna.

    Nadmorska visina: Biljka se dobro prilagođava različitim nadmorskim visinama, ali trebalo bi izbjegavati uzgoj na visokim planinskim područjima gdje niske temperature mogu biti problematične.

    Ravni tereni: Iako može uspijevati u različitim tipovima terena, ravni tereni olakšavaju mehanizaciju i berbu.

    Određena količina padavina: Dok konoplja može podnijeti sušne periode, adekvatne količine padavina su važne za pravilan rast i razvoj, posebno tokom perioda vegetacije.

    Važno je napomenuti da postoje različite sorte konoplje koje se prilagođavaju različitim klimatskim uslovima. Prije nego što započnete uzgoj, savjetujte se s lokalnim stručnjacima ili agronomima kako biste odabrali one koje najbolje odgovaraju specifičnim uslovima na vašem području.

    Sjetva konoplje

    Sjeme konoplje ima za 20 do 30 posto slabiju klijavost u polju nego kako to pokazuju laboratorijske analize klijavosti sjemena. Zato treba koristiti kvalitetno dorađeno i sertifikovano sjeme, a sjetvu obaviti pravovremeno i u dobro pripremljeno zemljište.

    Konoplja se sije u drugoj polovini marta i početkom aprila, sijačicom. Za vlakno sije se na međuredni razmak od 10 do 12 cm. Gustina sklopa u sjetvi iznosi 250 – 300 klijavih zrna na 1 m2 da bi se u berbi ostavio sklop od oko 150 – 200 biljaka/1m2. Količina sjemena iznosi 60 – 70 kg/ha.

    Za proizvodnju sjemena sije se na međuredni razmak od oko 60 cm, a u redu oko 20 – 30 cm. Dubina sjetve iznosi 2 do 3 cm.

    Navedenim iznad, dolazimo do zaključka da je Bosna i Hercegovina idealna za uzgoj industrijske konoplje. Svi dijelovi od južne Hercegovine do krajnjeg sjevera, istočne i zapadne BiH mogu se baviti njenom proizvodnjom.

    Koliko košta po hektaru?

    Sami odabir lokacije, priprema zemljišta, sadnja, uzgoj i održavanje nisu toliko skupi koliko samo sjeme ili gotova sadnica.

    Cijena sjemena ili sadnice je oko 3 eura po komadu na manje količine. Na hrvatskom kopnu (slično našem) je sa sortom industrijske konoplje Helena pri primjeni adekvatne agrotehnike moguće dobiti prinose zrna do 1.000 kg/ha i prinose stabla do 10 t/ha. Sadržaj ulja u zrnu je oko 30%, a sadržaj vlakna u stablu oko 30%, navodi Agroklub.

    Program N1 

  • Vrtoglave cijene nekretnina u Sarajevu: Stan od 12 kvadrata za ‘samo’ 91.000 KM

    Vrtoglave cijene nekretnina u Sarajevu: Stan od 12 kvadrata za ‘samo’ 91.000 KM

    U posljednjih nekoliko godina, Sarajevo je postalo epicentar rasprava o cijenama nekretnina koje su dosegle nezapamćene visine.

    Stanovi, bilo da se radi o prodaji ili najmu, postali su nedostižni za mnoge građane. Situacija je postala posebno alarmantna u samom centru grada, gdje su cijene kvadrata ‘lete u nebo’.

    U glavnom gradu Bosne i Hercegovine cijena nekretnina u centru grada kreće se između 5 do 6 hiljada KM po kvadratu, dok je na periferiji oko 2 i po hiljade maraka.

    Na tržištu nekretnina nedavno se pojavio stan od samo 12 kvadrata koji se prodaje po rekordnoj cijeni od 91.000 KM. Radi se o garsonijeri smještenoj na visokom prizemlju stambene zgrade u ulici Kemal Begova u samom centru Sarajeva.

    Ovaj stan sastoji se od jedne sobe, kupatila i kuhinje.

    Zgrada je smještena u blizini Druge gimnazije na izuzetno atraktivnoj lokaciji u centru grada. Ako pogledamo cijenu u odnosu na kvadraturu, dolazimo do iznosa od 7.583 KM po kvadratu.
    Prodaja stana u ulici Kemal Begova

    Nije samo prodajna cijena stanova porasla, već je porasla i cijena njihovog zakupa.

    Ovaj stan se prošle godine izdavao na mjesečnom nivou za 350 KM.

    Prodaja stana u ulici Kemal Begova

    Radiosarajevo.ba

  • Nerin Dizdar : Nećemo pristati na HDZ-ov prijedlog Izbornog zakona

    Nerin Dizdar : Nećemo pristati na HDZ-ov prijedlog Izbornog zakona

    Gost današnjeg FGR podcasta je Nerin Dizdar, ministar za izbjeglice i raseljena lica u Vladi Federacije BiH. U razgovoru s Danijalom Hadžovićem Dizdar je govorio o aktivnostima i budućim planovima ministarstva na čijem je čelu, odnosima unutar Vlade FBiH, pregovorima o izmjenama Izbornog zakona te odnosima unutar SDP-a.

    Kada je riječ o Ministarstvu, Dizdar je kazao da je njegov cilj povratnicima pomoći u smislu ekonomskog osnaživanja i pokretanja vlastitih biznisa, za šta je posebno važno povezivanje s dijasporom. Ministar ističe kako su odnosi u Vladi harmonični te da nakon dugo vremena imamo Vladu koja je okrenuta razvoju i evropskom putu.

    Glede pregovora o Izbornom zakonu, Dizdar navodi da je mnogo dezinformacija koje se pojavljuju u javnosti.

    – SNSD je imao svoj prijedlog rješenja, a onda je taj prijedlog plasiran u javnost i prikazan kao dogovor ove stranke s trojkom i HDZ-om. Kasnije smo to morali demantirati. Stranke trojke su bile jasne da je prvenstveni cilj razgovora oko izmjene Izbornog zakona provođenje presude ”Sejdić – Finci” i otklanjanje diskriminacije. Sigurno nećemo pristati na rješenje po kojem bi se u FBiH formiralo više izbornih jedinica za izbor članova Predsjedništva – kazao je Dizdar.

    Kada su u pitanju odnosi u SDP-u, Dizdar je kazao kako su oni mnogi bolji nego što se to često čini u javnosti te da se takav utisak ostavlja zbog demokratičnosti u ovoj stranci, tj. slobodi mnogih kolega da javno iznose nezadovoljstvo unutarstranačkim politikama.

    Intervju s Nerinom Dizdarom gledajte večeras u 20 sati na Avaz TV-u.

    avaz.ba

  • Federalni zastupnici i delegati ujedinjeni da više od 280.000 osoba u FBiH dobije zdravstveno osiguranje

    Federalni zastupnici i delegati ujedinjeni da više od 280.000 osoba u FBiH dobije zdravstveno osiguranje

    U Federaciji BiH nije mali broj ljudi bez zdravstvenog osiguranja. Grube procjene iz 2022. godine su da je 287.586 neosiguranih osoba, što je 13,3 posto od ukupnog broja stanovnika.

    Kako bi se ova situacija promijenila, u Parlamentu Federacije BiH pokrenuta je inicijativa za izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranju.

    Federalni zastupnik Admir Čavalić i delegatkinja u Domu naroda Parlamenta FBiH Fatima Gavrankapetanović Smailbegović pokrenuli su inicijativu “Zdravlje za sve”.

    – Suština priče je integrisati ljude koji nemaju zdravstveno osiguranje i to sam pokrenio u Zastupničkom domu a delegatkinja Fatima Gavrankapetanović Smailbegović u Domu naroda, akcija 22 parlamentaraca u oba doma.

    Svi smo se potpisali i u parlamentarnu proceduru je upućen Nacrt zakona o dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju kako bi svi stanovnici FBiH ostvarili pravo na zdravstveno osiguranje. Uradili smo dopunu člana 19. ovog zakona – kazao nam je Čavalić.

    Dodaje kako je Parlament FBiH ujedinjen da više od 280 hiljada ljudi dobije zdravsteno osiguranje.

    – Ne želimo da izmjene idu po skraćenom postupku nego da se provede kompletna procedura, nacrt, javna rasprava, prijedlog zakona kojima obuhvatamo najugroženije kategorije ljude.

    To su osobe iz ruralnih područja, Romi, freelanceri, ljudi koji su silom prilika skinuti sa biroa ili oni koji su na birou ali nemaju pravo na zdravstveno osiguranje jer se nisu na vrijeme prijavili. To je vrlo plemenita stvar.

    Čudno mi je bilo da ovaj problem nije bila politička tema na stolu, niko ništa ne priča o tome – kazao je Čavalić.

    Ovaj zastupnik je u januaru Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja uputio pitanje, da li postoje procjene koliko je novca potrebno da i neosigurani građani u FBiH imaju zdravstveno osiguranje.

    – Zadnja procjena na nivou Federacije BiH i koje su rađene prilikom donošenja Odluke o utvrđivanju osnovnog paketa zdravstvenih prava za neosigurane osobe u Federaciji BiH iznosila 62,8 mil. KM – odgovoreno je iz ZZO FBiH.

    Faktor

  • Šta se dešava? – Za 16 dana 94 bh. firme su stavile ključ u bravu!

    Šta se dešava? – Za 16 dana 94 bh. firme su stavile ključ u bravu!

    BiH su u prethodnih 16 dana propala još 94 preduzeća. Prema izvještaju Capital.ba, likvidacioni ili stečajni postupak otvoren je u firmama Tara produkt iz Laktaša, Var-mont iz Tuzle, Malo sunce iz Mostara, Remcom iz Banovića, Iguana grafika iz Posušja, DM trans iz Sanskog Mosta te Elektroakustik iz Goražda. Isti postupak je okončan za firme Eco futura iz Zvornika, Nurr iz Velike Kladuše, M-sign iz Čitluka, Art of Beauty iz Kalesije, Green way-zeleni put iz Sanskog Mosta te Župa komerc iz Laktaša.

    Neki od ovih slučajeva su u nadležnosti suda u Bihaću. Iskusni stečani upravitelj i ekspert iz Bihaća Šefik Smlatić kazao nam je da se ovdje radi o slučajevima zatvaranja firmi, gdje vlasnik odlazi u inostranstvo, oboli ili na neki drugi način se odluči na zatvaranje biznisa.

    – To je potpuno drugačiji postupak od stečaja, firme u likvidaciji su obično zdrave firme, jer moraju sve dugove izmiriti kao uvjet za zatvaranje, odnosno da se provede likvidacija gdje je u pravilu likvidator direktor te firme, kazao nam je Smlatić.

    Ali, ako se malo dublje istraže ove firme, neminovno se dolazi do poznatih boljki na našem tržištu.

    Jedan otkupljivač je morao uništiti veću količinu pokvarenih malina. Kako to nije prijavio inspekciji, dobio je kaznu od 150.000 maraka

    Osim što su prirodne nepogode i pandemija koronavirusa doprinijeli gašenju firmi, još se gase firme koje su trpjele posljedice lošeg vođenja politike u malinarstvu. Firma Green way-zeleni put iz Sanskog Mosta takav je primjer.

    izvor: oslobodjenje.ba

  • 6. februara – Dana sigurnijeg interneta u Bosni i Hercegovini

    6. februara – Dana sigurnijeg interneta u Bosni i Hercegovini

    Dan sigurnijeg interneta (Safer Internet Day – SID) je Međunarodni dan koji se na inicijativu Europske komisije globalno obilježava već dugi niz godina u cilju promovisanja sigurnog i odgovornog korištenja interneta i drugih digitalnih tehnologija.
    Tom prilikom brojni akteri iz oblasti obrazovanja, socijalne i dječije zaštite, telekomunikacija, medija i drugi promoviraju sigurnost djece u digitalnom okruženju, kao dio korporativnih i društvenih odgovornosti iz oblasti zaštite dječijih prava i prevencije nasilja nad djecom.
    Ovaj dan se u Bosni i Hercegovini obilježava od 2011. godine na inicijativu Centra za sigurni internet.
    Dan sigurnijeg interneta 2024 (SID 2024) ove godine će se obilježiti pod sloganom „Surfaj Sigurno – Zajedno za bolji internet” 6. februara 2024. godine, realizacijom popularnog online kviza za djecu.
    Tokom prethodnih godina u takmičenju je učestvovalo više od 107,560 djece! Kako bi se i ove godine osiguralo što veće učešće djece i mladih u takmičenju, te time povećalo njihovo znanje o sigurnom korištenju digitalnih tehnologija, kreiran je poster koji promoviše obilježavanje SID-a 2024, sa pozivom djeci da se uključe u takmičenje.
    Poster i najava događaja su dostupni i na web platformi www.sigurnodijete.ba.
  • Večeras je bitna noć za muslimane: O njoj govore Kur’an i hadis

    Večeras je bitna noć za muslimane: O njoj govore Kur’an i hadis

    Mubarek noć Lejletul-miradž nastupa večeras s akšam-namazom, a u džamijama širom Bosne i Hercegovine i dijaspore bit će obilježena prigodnim programima.

    Lejletul-miradž za pripadnike islama predstavlja noć putovanja poslanika Muhameda a.s. od Mekke do svetog hrama Al-Aksa u Al-Qudsu (Jerusalemu), a potom i njegovog uzvišenog putovanja ka nebeskim sferama gdje je direktno muslimanima propisan namaz, redovna molitva, kao jedna od osnovnih vjerskih dužnosti i jedan od osnovnih stubova vjere.

    Muftija banjalučki Ismail ef. Smajlović govorio je za agenciju MINA povodom Lejletul-miradža, podsjetivši na historijski kontekst u kome se Miradž dogodio, te ukazavši na poruke koje u sebi nosi.

    “Prema mnogima, to je bilo u jedanaestoj godini poslanstva, u Mekki, prije Hidžre. Muhammed, a.s., njegova porodica, familija i ashabi su bili u velikim iskušenjima: smrti u porodici, izolacija familije, zlostavljanja pojedinaca i protjerivanje uglednih muslimana. Grupa muslimana je selila u Taif, Abesiniju i druga mjesta. Već tri godine su živjeli izvan naselja u pustinji pod pritiskom bojkota. Godina u kojoj je preselio Poslanikov, a.s., amidža Ebu Talib, supruga Hatidža, r.a., i druge značajne osobe iz života Muhammeda, a.s. Poslanik, a.s., i ashabi su ovu godinu nazvali ‘godinom tuge’ – senetul-huzn”, naveo je muftija Smajlović.

    Nakon zlostavljanja i teških iskušenja na dunjaluku, Gospodar Muhammedu, a.s., pokazuje izvanzemaljske tajne.

    “Putovanje iz Mekke preko Jerusalema do nebeskih katova je lekcija o spajanju svjetova. Haremi-šerif s Kabom je iskonska veza s džennetom iz kojeg je Adem, a.s., došao na ovaj prostor. Šam s Mesdžidul-aksaom je civilizacijska tekovina brojnih naroda koji su s poslanicima pohodili i gradili na ovim prostorima. Nijedan od poslanika kroz povijest ljudskog roda nije pozivao na nasilje, ponižavanjem i ubijanjem, čak i onda kada su, poput Musaa, a.s., odbačeni od svoga naroda. Musa, a.s., poziva i vodi Izraelćane iz poniženja u obećanu zemlju gdje su trebali doći dostojanstveno s čistom vjerom u Boga koji traži primjenu Deset zapovijedi: ne ubij, ne ukradi, ne svjedoči lažno, ne čini preljubu i tako dalje, ali nisu slijedili Musaa, a.s., tada. Danas se na tom prostoru svetosti provodi nasilje koje je ponižavajuće za ljudski rod”, kazao je Smajlović.

    “Aktuelna situacija ne pokazuje da muslimani čitaju poruke Miradža”

    Naveo je da je obećana zemlja ili blagoslovljeni Šam svet za muslimane u svakoj generaciji poslanstva.

    “To Muhammed, a.s., povezuje svojim obrednim putovanjem, Miradžom. Na prostoru Šama se ostvarila civilzacija kao što se u Mekki ovjerila svetost koju muslimani vjeruju, osjećaju i poštuju. Koliko je samo poslanika i civilizacija prošlo ovim prostorom i ostavilo tragove za pouku i učenje. Za progres, uspjeh treba Božiji blagoslov. To je Muhammed, a.s., imao kada je počašćen putovanjem Miradža. Nasilnici, neposlušnici i grešnici ne mogu imati blagoslov Uzvišenog Gopodara. On svoju milost spušta na čista i pobožna srca, daje nadu bespomoćnom i pruža zaštitu obespravljenom”, kazao je muftija.

    Istakao je da aktuelna situacija ne pokazuje da muslimani čitaju poruke Miradža. Od historijskog konteksta, snage ljudskog bića koje može da se uzdigne i pobožne/obredne dimenzije kao terapije i za pojedinca i zajednicu.

    “Razdoblja u životu čovjeka treba promišljati kroz razvoj koji karakteriše sljedeće: Period puberteta u kojem osoba ima slobodno vrijeme i snagu ali nema imetak; period radne sposobnosti kada osoba ima snagu i imetak ali nema slobodnog vremena i period starosti kada osoba ima imetak i slobodno vrijeme ali nema snagu. To je život, kada nešto podari, uzme nešto drugo. Zato Poslanikova, a.s., poruka je jasna da treba iskoristiti vlastite kapacitete i resurse u svim fazama života prema raspoloživom kapacitetu: ‘Iskoristite petoro: mladost prije starosti, zdravlje prije bolesti, bogatstvo prije siromaštva, slobodno vrijeme prije zauzetosti i život prije smrti’”, naglasio je muftija.

    Dodaje da nas “ulema savjetuje da osoba provjeri vlastitu situaciju na način ako želi znati svoj položaj kod Uzvišenog Allaha, pogleda Allahov položaj u svom srcu, s preporukom da prije nego što se požališ Uzvišenom Allahu za ono što si izgubio, provjeriš da li si zahvalio za ono što imaš i uživaš”.

    “Konačno, pripremi i osvijetli svoje staze najljepšim svjetlom: redovno obavljaj propisani namaz, dijeli sadaku kada ti se pruži prilika i uči, druži se s Kur’anom svakodnevno i lakše ćete živjeti ovaj svijet. Neka nam cijeli život bude miradž, uzdizanje ka Njemu i Njegovoj milosti”, poručio je, između ostalog, muftija banjalučki.

    Svaki mubarek dan ili noć ima svoj smisao

    Svaki značajan datum, mubarek dan ili mubarek noć ima svoj smisao, trajanje i poruke, naglasio je muftija. Put od Mesdžidul-harama do Mesdžidul-aksa naziva se Isra’, a od Mesdžidul-aksa do Sidretul-munteha je uzdignuće – Miradž.

    “Iza Sidretul-munteha se dogodio razgovor s Uzvišenim Allahom – munadžat. Svako od ovih područja ima značaj i važnu poruku za svaku generaciju u ljudskom rodu. Uzvišeni Allah je pokazao Muhammedu, a.s., najveća prostranstva u kosmosu, ljepote Dženneta i stanje Džehennema. Miradžom je obznanjena putanja uspjeha za ljudski rod. Poruka Miradža ukazuje na vrijednosti dobra i istinu koja razvija nepobjedivu snagu u osoba, kada živi i primjenjuju ove vrijednosti. Važna poruka Miradža je uzdignuće čovjeka kojeg Uzvišeni Allah voli i time mu ovjerava punu slobodu i nadmoć u stvorenom svijetu. Miradž je dar Allahovom Poslaniku, a.s., i ummetu za očuvanje kvalitete i trasiranje puta uspjeha. Miradž je počast ne samo poslaniku Muhammedu, a.s., nego i ljudskome rodu, kako je to označio Muhammed, a.s.”, kazao je muftija.

    Ova mubarek noć tradicionalno se obilježava u džematima Islamske zajednice prigodnim ibadetima i programima u kojima se evocira sjećanje na ovaj izuzetan duhovni događaj i podsjećaju vjernici i vjernice na važnost iskrenog vjerovanja u nadosjetilne istine vjere o kojima nedvosmisleno govore izvori islama.

    Program N1 

  • Akciju “zaključavamo cijene” zamijenit će “pametni potrošač”, o čemu se radi?

    Akciju “zaključavamo cijene” zamijenit će “pametni potrošač”, o čemu se radi?

    Akcija “zaključavamo cijene” kojim se cijene za 40 prehrambenih i higijenskih proizvoda smanjuju i zaključavaju na period od tri mjeseca bit će produžen i nakon 15. marta, a uporedo se radi na novoj akciji “pametni potrošač”, potvrđeno je za Faktor iz Federalnog ministarstva trgovine.

    – Kada je u pitanju projekt “Zaključavamo cijene” načelno je dogovoreno produženje akcije sa trgovcima. Svakodnevno smo u komunikaciji sa učesnicima ove akcije koji su zadovoljni rezultatima. Naredni sastanak planiran je sredinom ovog mjeseca kada ćemo sumirati efekte akcije do sada i definisati šta bismo poboljšati u narednom periodu – kazali su iz Ministarstva.

    Ministar trgovine FBiH Amir Hasičević najavio je rad na aplikciji “pametni potrošač”.

    – Riječ je o novoj aplikaciji koja bi trebala omogućiti građanima da sudjeluju u odabiru artikala i kontroli cijena, unesu svoje pritužbe kada je u pitanju trgovina, ali i da daju prijedloge koje proizvode bi voljeli imati po sniženim cijenama u okviru budućih akcija “zaključavamo cijene” – kažu u Ministarstvu koje trenutno radi i na digitalizaciji sistema za nadzor, praćenje, evidenciju i kontrolu cijena naftnih derivata, kao i na izradi nove aplikacije za pametne telefone e-OPC.

    Digitalizacija ovog sistema je od suštinske važnosti, ističu u Ministarstvu, budući da sadrži podatke o cijenama i zalihama nafte i naftnih derivata na svim benzinskim pumpama u Federaciji.

    Također, ovim putem federalne agencije i institucije na osnovu ovih podataka vrše kontrolu ispravnosti podataka o uplaćenim taksama za naftne derivate.

    Podatke preuzimaju institucije poput Agencije za statistiku FBiH, Federalne uprave za inspekcijske poslove, Naftni terminali, Agencije za vodni sliv rijeke Save i Jadranskog mora u smislu kontrolisanja naplate naknade koja je propisana njihovim zakonima. Podatke preuzima i Porezna uprava uprava Federacije, Uprava za indirektno oporezivanje i druge.

    – Aplikaciju ima više od 250.000 korisnika, koji u svakom trenutku mogu dobiti informaciju kolika je cijena goriva na benzinskim pumpama. Nova aplikacija koja se pušta u eter ove sedmice imat će više podataka nego prethodna. U njoj su naznačene i prethodne cijene, pored trenutnih, tako da će korisnici moći vidjeti da li je gorivo poskupjelo ili pojeftinilo u odnosu na prethodni dan, sedmicu ili mjesec.

    Osim toga, ideja je da idemo i sa izradom nove aplikacije za praćenje cijena osnovnih životnih namirnica, po uzoru na ovu koja se odnosi na naftu. U budžetu za ovu godinu odobrena su nam sredstva za digitalizaciju u iznosu od 430.000 KM. To su sredstva i za hardver i softver. Kad se okonča proces javnih nabavki krećemo u realizaciju ideja za nove aplikacije – kazali su iz Ministarstva trgovine FBiH.

    Faktor

  • Ministar odbrane Njemačke danas stiže u posjetu BiH

    Ministar odbrane Njemačke danas stiže u posjetu BiH

    Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez, sa zamjenicima Slavenom Galićem i Aleksandrom Goganovićem, danas će u službenu posjetu primiti ministra odbrane Savezne Republike Njemačke Borisa Pistoriusa, koji s članovima delegacije dolazi u službenu posjetu Ministarstvu odbrane Bosne i Hercegovine.

    Prema najavi iz Ministarstva odbrane BiH, Pistorius će se prvo sastati sa Zukanom Helezom i njegovim zamjenicima Aleksandrom Goganovićem i Slavenom Galićem.

    Pistorius će biti svečano dočekan ispred Doma Oružanih snaga BiH, a zatim će održati radni sastanak.

    Osim sastanka sa zvaničnicima Ministarstva odbrane, očekuje se da će se Pistorius sastati i s članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

    avaz.ba
  • Povećan broj električnih vozila u Bosni i Hercegovini: Uvezeno 240 automobila vrijednosti 18,6 miliona KM

    Povećan broj električnih vozila u Bosni i Hercegovini: Uvezeno 240 automobila vrijednosti 18,6 miliona KM

    Foto:Pixabay

    Prošle godine je u Bosnu i Hercegovinu, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH uvezeno 240 električnih automobila, ukupne vrijednosti 18,6 miliona KM (uključujući dadžbine), što je 171 vozilo više u odnosu na godinu ranije kada je uvezeno 69 električnih automobila.

    Za hibridna vozila, potvrđeno je Feni, vlasnici su izdvojili oko 97,6 miliona KM. Uvezeno ih je prošle godine 1.512, od čega 1.150 novih i 362 polovna vozila. Godinu ranije, 2022., u BiH je uvezeno 610 hibridnih vozila.

    Porast uvoza hibridnih i električnih autombila naročito je bio primjetan 2022.godine, koja je označena kao godina procvata tržišta ovim autombilima u Europi.

    Prema podacima Eurostata EU je te godine uvezla hibridnih automobila bez priključka u vrijednosti od 16 milijardi eura, potpuno električnih automobila u vrijednosti od 12,6 milijardi i hibridnih automobila sa priključkom na napajanje (plug-in) vrijednosti 8,4 milijarde eura.

    Bosna i Hercegovina je pratila evropski trend, te je tokom prvih deset mjeseci 2023.godine uvezla 208 električnih vozila, u vrijednosti 13.767.358,33 KM, što je gotovo četiri puta više nego u istom periodu prethodne godine.

    Samo za deset najskupljih uvezenih vozila plaćeno je nešto više od 648.641 konvertibilnih maraka dažbina.

    Forbes bh