Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • Šefovi diplomatija šest zemalja EU potpisali izjavu, traže da se pregovori BiH za članstvo otvore do kraja godine

    Šest zemalja članica NATO-a i EU-a pozvale su u srijedu na inicijativu Hrvatske da se pristupni pregovori s Bosnom i Hercegovinom za članstvo u Uniji otvore do kraja ove godine.

    Ministri vanjskih poslova Hrvatske, Češke, Grčke, Italije, Slovačke i Slovenije sastali su se u srijedu na marginama ministarskog sastanka u NATO-u u hrvatskom stalnom predstavništvu kako bi iskazali čvrstu potporu Bosni i Hercegovini na njezinu europskom putu.

    Istih šest zemalja te Austrija, koja nije članica NATO-a, uputila je prije nešto više od mjesec dana zajedničko pismo visokom predstavniku EU-a za vanjsku i sigurnosnu poliitku Josepu Borrellu u kojem su također tražili otvaranje pristupnih pregovora s BiH.

    “Naglašavamo političku nužnost da se do kraja ove godine osigura otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom”, kaže se u zajedničkoj izjavi nakon sastanka šestorice ministara.

    Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman rekao je da je sastanak održan kako bi se dodatno skrenula pozornost i naglasila stratešku važnost otvaranja pristupnih pregovora s BiH zbog stabilnosti i sigurnosti europskog kontinenta.

    “U trenutačnom geopolitičkom kontekstu bilo kakva odgoda početka pristupnih pregovora mogla bi dodatno povećati nestabilnost u regiji i rezultirati gubljenjem pozitivnog zamaha”, dodaje se u izjavi.

    Također se ističe da proširenje “nije odabir među kandidatskim zemljama, nego zajednički strateški interes koji će donijeti prijeko potrebnu stabilnost i sigurnost europskom kontinentu”.

    Grlić Radman je rekao da bi svaka druga odluka šefova država ili vlada članica EU-a na samitu 14. i 15. prosinca bila loša za stabilnosti i sigurnost i da od nje nitko ne bi profitirao.

    “Dapače, profitirali bi protueuropski i protuzapadno nastrojeni političari, a nadam se da je takvih malo”, rekao je Grlić Radman.

    Dodao je i da pozdravlja napore Vijeća ministara BiH, predsjedateljice Borjane Krišto i ministra vanjskih poslova Elvedina Konakovića, koji rade na ubrzanju reformi i usvanjanju što više zakona koji su također uvjet za otvaranje pregovora.

    Europska komisija je 8. studenoga objavila izvješće o napretku zemalja kandidata. Bosna i Hercegovina dobila je uvjetnu preporuku, to jest Komisija je preporučila otvaranje pristupnih pregovora kada postigne dovoljan stupanj usklađenosti s traženim kriterijima.

    Za konačnu odluku potrebna je jednoglasna potpora svih šefova država ili vlada država članica.

    Program N1 

  • U New Yorku dvostruka proslava – 18. godišnjica OSBiH i 80. godišnjica savremene državnosti BiH

    Pod okriljem Misije Bosne i Hercegovine u Ujedinjenim nacijama u New Yorku je organiziran prijem povodom dvostruke proslave – 18. godišnjice Oružanih snaga Bosne i Hercegovine i 80. godišnjice savremene državnosti Bosne i Hercegovine. 

    Okupljenim šefovima misija i vojnim savjetnicima zemalja članica u UN-u, ambasador BiH pri UN-u Zlatko Lagumdžija govorio je o sprečavanju kršenja Dejtonskog mirovnog sporazuma, gdje su uloge UN-a i Vijeća za implementaciju mira nezamjenjive.

    – U naše prioritete spada i podrška reformskim procesima u saradnji zemalja Zapadnog Balkana usmjerenih ka podizanju ekonomskog oporavka država i ubrzanoj integraciji u EU kroz izabrane projekte održivog razvoja od kojih će građani imati direktnu korist. Poštivanje međunarodnog prava i ljudskih prava moraju biti u središtu UN-a ali i svake od zemalja članica. Posebno mi je zadovoljstvo bilo, na licu mjesta, zahvaliti se našim velikim prijateljima Rosemary Anne DiCarlo i Raffi Gregorianu koji su danas među ključnim liderima UN-u, a svojevremeno su kao vodeći ljudi američke administracije u regionu, odigrali ključnu ulogu u integriranju tri ratne vojske u Oružane snage Bosne i Hercegovine.

    Razgovor sa Kathy Hochul guvernerom države Njujork, i njenim suprugom, uglednim advokatom i nekadašnjim američkim tužiocem za oblast zapadnog Njujorka,Willliamom Hochulom, je bila prilika da razgovaramo o iskustvima i prioritetima u borbi protiv organizovanog kriminala na bazi njegovog iskustva na projektima vezanim za Zapadni Balkan – naveo je Lagumdžija.

    Prepoznajući današnje globalne izazove – zlo, zvjerstva, nepravdu i nejednakosti – Lagumdžija je naglasio potrebu kolektivne motivacije za bolji svijet.

    – Slavljenje uspjeha je ključno za ohrabrivanje nacija prema svjetlijoj budućnosti – poručio je on.

    Pukovnik Bruno Lukić, vojni savjetnik Bosne i Hercegovine pri UN-u pohvalio je predanost i posvećenost Oružanih snaga BiH u prevazilaženju prepreka, naglašavajući njihovu profesionalnost, integritet i odlučnost u očuvanju demokratije i mira.

    Faktor

  • Tužna priča iz BiH: Ide u šumu po drva i nosi ih na leđima. Prodaje ih i hrani bolesnog supruga

    Esada Mahmić (33) iz Palinovića kod Zenice svaki dan ide u šumu sjeći drva kako bi prehranila porodicu.

    Muž je teško bolestan, leži u krevetu, a dijete ide u školu. Esada, kada nema drugih svakodnevnih poslova, ide u šumu i motornom pilom siječe drva. Nakon toga ih natovari na leđa i krene kući. Ponekad se nađu ručna kolica i drva dovezu u kuću gdje se ponovno režu i spremaju za zimu.

    “Svojevremeno su me znali ismijavati kada su vidjeli kako nosim drva. Rekli su mi da kontaktiram Hulka da se takmiči”, kaže Esada Mahmić dok nosi narukvicu od drveta, objavio je na svom YouTube kanalu Srećko Stipović.

    Navodi da joj je suprug prije tri godine teško obolio.

    “Suprug i ja krenuli smo od nule, nismo ništa tražili, borili smo se i radili, čuvali smo ovce i krave da nešto zaradimo jer nismo imali baš ništa, a bili smo zdravi. No, sada su se stvari promijenile. Suprug mi je već tri godine bolestan pa je sva borba pala na mene i dijete. Prisiljen sam zaraditi za lijekove. Za kuću koju smo kupili imamo dvije rate kredita”, kaže Esada.

    Navodi da im niko od njenih nije u mogućnosti pomoći i da su prepušteni sami sebi.

    “Sada smo 12 godina u braku i svih 12 godina je bila borba”, kroz suze govori Esada i kaže da rate kredita plaća od socijalne pomoći.

    Inspekcija im je skoro naredila da uspavaju koze jer su bolesne.

    Suprug Sanel od prije dva mjeseca i jedva ustaje iz kreveta.

    “Mogu ići na WC i po kući. Sve je na njoj i maloj. Stalno brinem kad odu u šumu da se ne posijeku”, kaže Sanel i dodaje da bolovanje dobije samo 500 KM.

    Dok plate režije i njegove lijekove, za hranu im ostane oko 130 KM.

    Esada ide u šumu u opancima jer nema zimske čizme.

    Radiosarajevo.ba

  • Agencija za kontrolu tržišta BiH: Povučen reflektujući prsluk iz Kin

    Agencija za kontrolu tržišta Bosne i Hercegovine obavestila je javnost o povlačenju reflektujućih prsluka za automobile nepoznatog kineskog proizvođača s tržišta BiH zbog ozbiljnog rizika po zdravlje korisnika. Prema saopštenju Agencije, ovaj proizvod ne signalizira prisustvo korisnika na adekvatan način, što može dovesti do nesreća i povreda.

    Reflektujući prsluk nije zadovoljio propisane standarde, s obzirom na nedovoljan koeficijent retrorefleksije, nedovoljnu oznaku, i odsustvo uputstva za upotrebu. Takođe, proizvod nije usklađen s naredbom o ličnoj zaštitnoj opremi i ne ispunjava zahtjeve prema standardu BAS EN ISO 20471:2014.

    Distributer proizvoda preduzeo je korake povlačenja proizvoda s tržišta i njegovo uništavanje, a Agencija za kontrolu tržišta BiH upućuje apel potrošačima koji poseduju ovaj proizvod da odmah prestanu s korišćenjem i da ga vrate u trgovinu maloprodaje gde su ga kupili.

    avaz.ba

  • Podrška studentima povratnicima na području BiH

    Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica na čelu sa ministrom Nerinom Dizdarom objavio je Javni poziv za podršku studentima povratnicima na području Bosne i Hercegovine.

    JAVNI POZIV:

    https://fmroi.gov.ba/…/upl…/2023/11/JP_studenti_2023.pdf

    PRIJAVNI OBRAZAC:

    https://fmroi.gov.ba/…/prijavni_obrazac_JP_studenti…

  • Bosna i Hercegovina i dalje bez broja 112, čeka se odgovor entiteta

    U slučaju nesreće u evropskim zemljama je za pomoć dovoljno nazvati broj 112, bez obzira na to da li je to nadležnost policije, Hitne pomoći, vatrogasaca ili ostalih spasilačkih službi. Uvođenje broja 112 u Bosni i Hercegovini ponovo je aktuelizirano nedavnim sastankom u Delegaciji EU-a, gdje je prezentirana studija izvodljivosti i urađena procjena stanja i potreba za Federaciju BiH, Republiku Srpsku i Brčko Distrikt BiH.

    Na sastanku su učestvovali predstavnici vlasti sa državnog nivoa, entiteta i Brčko Distrikta.

    Posljednji pokušaj uvođenja jedinstvenog evropskog broja 112 za hitne slučajeve bio je 2017. kada je Vijeće ministara utvrdilo Prijedlog dopune Zakona o komunikacijama kako bi se broj uveo u cijeloj BiH.

    Međutim, prijedlog je ostao u parlamentarnoj proceduri, zbog protivljenja zastupnika SNSD-a. Ova stranka smatra da se radi o prijenosu nadležnosti sa entiteta na državu.

    Predsjednik Gorske službe spašavanja FBiH Dženadin Veladžić izjavio je za Faktor da GSS funkcioniše pod brojem Operativnog centra civilne zaštite – 121. Uvođenje jedinstvenog broja 112 bilo bi, kazao je, značajno za ovu službu.

    – Od prijekog značaja bi bilo da imamo jedinstveni evropski broj koji mogu pozvati oni koji dođu na naše planine, izgube se. Puno je lakše prijaviti nesreću na poznati broj za pomoć preko kojeg bi se alarmirao onog ko je najpozvaniji za neku situaciju – pojašanjava Veladžić.

    Dodaje da građani često zovu GSS za “nešto što nema veze sa GSS-om , a zovu neke druge kada im trebamo mi”.

    – Uvođenjem broja 112 svi bi bili umreženi u cjeloviti sistem koji bi tačno znao koga da alarmira i pošalje na teren. Ne bi se dešavalo da imamo probleme u komunikaciji kao kada ljudi zbog telekom operatra budu preusmjereni na neke operativne centre koji nisu nadležni za to područje. Tada imamo probleme u pronalasku unesrećenih- govori nam Veladžić.

    Na pitanje šta je do sada bila prepreka uvođenju jedinstvenog broja za hitne slučajeve, je li problem bio tehnički ili politički, iz Ministarstva sigurnosti BiH kazali su za Faktor kako je potrebno izmjeniti Zakon o komunikacijama BiH, kojim bi se omogućilo uvođenje jedinstvenog evropskog broja za hitne situacije 112 u Bosni i Hercegovini.

    – Kroz izmjene ovog zakona regulirala bi se obaveza operatera u BiH da pozivanje ovog broja bude besplatno, da operateri nadležnim službama zaštite i spašavanja u BiH dostavljaju podatke oko poziva na ovaj broj, podatke o lociranju pozivaoca i način promocije broja 112.

    Vijeće ministara je 2017. godine za nosioca ovih aktivnosti zadužilo Ministarstvo komunikacija i prometa BiH, u saradnji sa Ministarstvom sigurnosti. Zakon je pripremljen i dostavljen u proceduru, ali nažalost tada nije dobio parlamentarnu podršku- kazali su iz Ministarstva sigurnosti BiH.

    Ministarstvo sigurnosti smo upitali kakvi prijedlozi postoje, ko bi se javljao na broj, da li bi ured bio na nivou BiH, neka posebna agencija ili ured pri Ministarstvu sigurnosti BiH, ili na nižem nivou entiteta i kantona.

    – Studijom izvodljivosti za uvođenje broja za hitne slučajeve 112 predviđena su moguća rješenja i nadležne institucije trebaju odabrati model.

    Intencija je da entiteti i Brčko distrikt BiH odluče na koji način će broj 112 funkcionisati na njihovoj teritoriji i koliko operativnih centara će biti uspostavljeno. Također, prijem i odgovor na pozive na broj 112 vršili bi nadležni centri u entitetima i Brčko distriktu BiH- poručili su iz Ministarstva sigurnosti BiH.

    Faktor

  • Dženanova priča o razbijanju stereotipa – Prepreka nema!

    Dvadesetjednogodišnji Dženan Huseinspahić inspirativni je mladić koji može biti za primjer svima.  Dženan ima dijagnozu Arthrogryposis Eyuinovarus Luksacija, odnosno rođen je s deformitetom koji zahvaća područje od kukova do stopala, te unatoč preporukama da mu se odstrane noge, i brojnih bezuspješnih operacija, Dženan danas poprilično dobro hoda uz pomoć štaka. ”Moja dijagnoza u BiH nije izlječiva, imao sam dvije, nažalost, bezuspješne operacije u Egiptu, a bile su bezuspješne u smislu koliko se moglo uraditi. No zakasnio sam otprilike šest mjeseci na operaciju zbog procedure i papirologije”, ispričao je za Bljesak.info Dženan, koji je u početku bio u potpunosti nepokretan. No liječnik ga je digao na noge, prohodao je, ali nedovoljno. Papirologija usporila prema operaciji za izlječenje Kada se uputio na životno važnu operaciju u Egipat, imao je 15 godina, no papirologija iz Hercegovačko-neretvanske županije, u Sarajevo i dozvola iz Sarajeva za dalje išla je presporo.

     

    ”To sve ide presporo, papirologija me usporila prema operaciji za izlječenje, ali u jednu ruku i doktori”, kaže Dženan. ”Čak nisam siguran ni da je bolest urođena i tu je bilo greški liječnika. Mama je u trudnoći imala možda samo jedan pregled. Kada je osjetila neke bolove i otišla kod liječnika, on joj je rekao da ona nije doktor da mu govori što da radi, u konačnici na porodu smo oboje jedva preživjeli”, priča Dženan kojemu je mama najveći oslonac, naravno uz ostale članove obitelji. ”Nema tko me nije pregledavao i doktori iz Amerike, Austrije, Australije, Srbije i svi su rekli i dali dijagnozu da od mojih nogu i hodanja nema ništa. Savjetovali su i da mi se noge odrežu jer se ne mogu razviti, no mama nije htjela čuti za to i evo na kraju smo ipak uspjeli”, rekao je Dženan. Kaže da su operacije u BiH bile bezuspješne, većinom zbog loše opreme, napominjući da su se sve operacije radile u Sarajevu, dok u Mostaru liječnici nisu ni pokušavali.  ”U obje bolnice su mi rekli ”ništa od toga”. Hodao sam baš teško nisam mogao stajati, penjati se uz stepenice, penjao sam se kao beba, na sve četiri, kasnije za ogradu ali teško. Sada mogu ići lagano uz ogradu”, kaže Dženan. Foto: Bljesak.info / Dženan na Panel diskusiji ”Mostar može biti inkluzivan grad” Vršnjačko nasilje No pored borbe sa zdravljem, borba u obrazovanju također nije bila jednostavna, Dženan je proživljavao nasilje, od vršnjaka, ali i od nastavnog osoblja. – Pročitajte više na: bljesak.info

  • Gotovo tri hiljade porodica u BiH dobilo je kuću ili stan

    Kroz Regionalni stambeni program u Bosni i Hercegovini, 2.778 porodica ili 9.000 osoba je dobilo kuću ili stan čime je okončan dugogodišnji period njihovog raseljenja.

    U obnovu i izgradnju uloženo je 57,5 miliona eura donatorskih sredstava, a država je na to pridružila 5,6 miliona eura, što znači da je ukupna cijena koštanja 63,1 milion eura.

    Vođenje projekta povjereno je Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, a implementacija se odvijala putem resornih institucija u entitetima i Brčko distriktu. Projekt je implementiran širom BiH, na području 104 od ukupno 143 općine i grada, što čini oko 70 posto administrativno-teritorijalnih jedinica u BiH. Sa svim lokalnim zajednicama uključenim u potprojekte RSP potpisani su sporazumi o saradnji, što ih čini sastavnim dijelom implementacijske strukture.

    Kroz navedeni projekat u julu 2022. godine devet porodica u Donjem Vakufu riješilo je svoje stambeno pitanje. U okviru sličnog projekta, zatvaranja kolektivnih centara, također je izgrađeno  12 stambenih jedinica , za čiju realizaciju su izdvojena sredstava u visini od 2.100.000 KM.

    “Ovaj kompleksan provedbeni mehanizam svjedoči ne samo o složenosti zadatka koji se trebao provesti, nego i o ozbiljnosti i odgovornosti sa kojom je Bosna i Hercegovina pristupila provedbi ovog značajnog projekta. Za projekat u BiH zaprimili smo 26.500 porodičnih  prijava onih koji žele da se vrate i onih koji žele da se integriraju u lokalnim zajednicama u BiH od čega smo po propisanim kriterijima birali najranjivije korisnike”, kazali su iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, koje je zaduženo za organizaciju Završne konferencije Regionalnog stambenog programa zakazanu za 29. novembra u zgradi Parlamentarne skupštine BiH.

    Završna konferencija je prilika da se predstave rezultati i postignuća kroz projekat koji je regionalnog karaktera i vođen je na osnovu ratificiranog međunarodnog sporazuma. Kako pojašnjavaju iz Ministarstva, to mu je dalo posebnu težinu, jer su povezane srodne institucije iz četiri zemlje regije.

    “Specifičnost projekta leži u tome što je implementiran paralelno u BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji. Provedene su opsežne prekogranične provjere korisnika, uspostavljena neraskidiva institucionalna povezanost kolega koji su radili na ovom projektu. Institucije države ovim su pokazale svoj kredibilitet, odgovornost i povjerenje s obzirom da su donatori povjerili novac državi putem Fonda za povratak”, rekli su iz Ministarstva.

    Sutrašnja konferencija okupit će brojne zvanice iz diplomatskog kora, učesnike implementacije projekta, te goste iz međunarodnih i domaćih institucija i organizacija. Domaćin skupa je ministar za ljudska prava i izbjeglice Sevlid Hurtić.

  • U prvih deset mjeseci ove godine: Za uvoz vode dali 30 miliona KM

    Uprkos činjenici da se na listi priznatih prirodnih mineralnih i izvorskih voda na bh. tržištu nalazi čak 35 voda iz različitih dijelova države, kao i deset stonih voda, u prvih deset mjeseci ove godine za uvoz vode potrošili smo oko 29,3 miliona KM.

    Mala zemlja

    Ako tome dodamo 192,7 miliona KM, koliko smo izdvojili za vode sa šećerom i drugim sredstvima za zaslađivanje ili aromatizaciju, bezalkoholno pivo, sokove i druga bezalkoholna pića, podaci UIOBiH pokazuju da smo za vodu i pića čiji je voda osnovni sastojak izdvojili zabrinjavajućih 222.107.753 KM.

    – Iz našeg ugla, to se može smatrati katastrofom. Znamo da imamo izvorišta napretek, značajne komparativne prednosti u smislu kvaliteta vode, tako da su ovakvi podaci veoma zabrinjavajući – kaže za “Avaz” ekonomski stručnjak, univerzitetski profesor Željko Rička.

    Jedni drugima

    Međutim, dodaje, ne smijemo zaboraviti da je BiH mala zemlja u odnosu na države iz kojih uvozimo vodu, pa domaća proizvodnja ne može parirati stranoj.

    – Pogotovo što mi nikada nismo shvatili, a što ćemo, nadam se, naučiti ako uđemo u EU, da ne trebamo pošto-poto jedni drugima biti konkurencija.

    Rička: Domaća proizvodnja ne može parirati stranoj. Facebook

    Imamo desetine domaćih proizvođača voda, a malo tržište u BiH, pa se s kapacitetima koje imaju moraju nositi s konkurencijom iz uvoza. Ne možemo konkurisati ni vani, jer nijedno tržište ne ugovara poslove na godinu, već na pet ili deset godina – kaže profesor Rička.

    Velika Evropa

    – Znam šta je najpametniji potez. Neću ulaziti u političke stvari, ali ovom malom prostoru potrebni su velika Evropa i tržište od 500 miliona ljudi. Da imamo mogućnost da izađemo odavde, bez dodatnih nameta, pa da se borimo da se naš kvalitet tamo prepozna i tako ojačamo vlastitu proizvodnju koja će biti konkurentna u širim okvirima – ističe profesor Željko Rička.

    Izvor: avaz.ba

  • Divna priča iz Maglaja: Jasmin Mujaković za Dan državnosti dobio krov nad glavom

    Bivši logoraš i demobilisani pripadnik Armije RBiH Jasmin Mujaković iz Maglaja bolji poklon za Dan državnosti nije mogao poželjeti. Naime, nakon desetogodišnjih uzaludnih pokušaja da dobije krov nad glavom, ovih je dana, zahvaljujući zajedničkoj akciji brojnih organizacija i donatora dobio novu kuću.

    VIDEO

    federalna.ba