U Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu testirano je 518 uzoraka na prisustvo koronavirusa.
U Žepču su zabilježena dva nova slučaja, a po jedan u Sarajevu, Zenici i Tešnju.
Predsjedništvo BiH izabralo je Muhameda Jusića za budućeg ambasadora BiH u Saudijskoj Arabiji.
Muhamed Jusić je islamski teolog i arabist, analitičar dešavanja na Bliskom istoku i Balkanu. Autor je nekoliko knjiga i studija o arapskom svijetu i islamu, a radi i kao kolumnista u nekoliko bh. medija.
Procedura sada nalaže da Ministarstvo vanjskih poslova, nakon što dobije odluku o imenovanju, dostavi biografiju zemlji prijema uz zahtjev za agreman.
Dok se ne odluči kada se studenti vraćaju u učionice i amfiteatre, online nastava se, kako nam je kazao rektor odvija poprilično dobro na gotovo svim fakultetima UNSA.
Među onima koji su se najbolje pripremili i snašli su Ekonomski fakultet, Centar za interdisciplinarne studije, ali i Prirodno-matematički i Filozofski koji su složeni po svojoj strukturi jer imaju mnogo odsjeka.
“Ti fakulteti su se iznenađujuće dobro za sedam dana snašli, ali Ekonomski fakultet ističem jer su oni prvi bili pripremljeni, oni su za 72 sata u potpunosti uspostavili online nastavu jer oni su i prije imali te platforme uhodane jer imaju međunarodne akreditacije koje su to od njih zahtijevale. Čak su svoje savjete i iskustva prenijeli i na druge kolege i pomogli im u ovom procesu”, dodao je Škrijelj.
Ipak, postoje i oni fakulteti na kojima nastava nije kvalitetno uspostavljena.
“Za jedan veliki broj predmeta na medicinskom, stomatološkom i fakultetu zdravstvenih studija se uopće ne realizira online nastava, čak su odbili podnijeti i izvještaj Univerzitetu i nisam ga uspio proslijediti ni kantonalnom ministru obrazovanja. To je za mene razočaravajuće, ali ono što je također važno istaći je da neki oblici nastave nije bilo moguće realizirati online, a takva je nastava iz kliničkih predmeta i u tom slučaju nije kriv ni medicinski fakultet niti bilo ko drugi. Riječ je o objektivnim okolnostima, ta se nastava nije mogla nastaviti na Kliničkom centru u Sarajevu na čemu smo vrlo zahvalni na toj odluci svih aktera koji su učestvovali u njenom donošenju jer smo time spriječili da studenti donesu potencijalnu zarazu u bolnicu”, pojasnio je Škrijelj.
Odmah nakon uspostave online nastave, dodao je da su studenti od UNSA tražili da se organizuju i online ispiti za predmete koje slušaju putem te vrste platforme.
“U tom slučaju smo udovoljili studentima i na većini predmeta i fakulteta smo organizirali online ispite na nivou parcijalne provjere znanja. To je druga polovina aprila i prva polovina maja i oni su već završeni. Tamo gdje je moguće da se održe online ispiti to ćemo i uraditi, ali gdje nije moguće da se realizuje provjera znanja iz praktičnih i kliničkih dijelova online, onda će se ići na nadoknadu nastave i ispite u učionicama, laboratorijama, praktikumima i na klinikama sa manjim brojem studenata, grupama primjerenim situaciji i grupama predmeta koji polažu”, istakao je.
Škrijelj je ipak naveo da se nada da će u junu i julu biti moguće organizovati ispite u učionicama i amfiteatrima kao što je to bilo ranije uz preporučene mjere opreza, kao što su socijalna distanca, nošenje maske i ispiti u manjim grupama.
“Ako Federalni i Kantonalni krizni štab odobre i bude zadovoljavajuće epidemiološka situacija to planiramo realizovati za sve fakultete zato što UNSA neće dozvoliti da zbog pandemije devalviramo kvalitet. I kada prođe ovo stanje trebaju nam kvalitetni naučnici, a ne samo oni koji nose diplome i ne znaju ništa. Ako ne budu dobre okolnosti onda će se održavati online ispiti i bit će razmotrene sve varijante da studenti budu ispravno ocijenjeni”, poručio je.
S obzirom na to da je Studentski parlament u Sarajevu (SPUS) uputio nekoliko zahtjeva UNSA, a koji se tiču dodatnih rokova, ukidanje uslovnih predmeta i produženje akademske godine, Škrijelj je kazao da Univerzitet o tome ne odlučuje već Ministarstvo obrazovanja KS koje je njegov osnivač. Dodao je da će se pratiti trenutna situacija i o svim eventualnim promjenama studenti obavijestiti.
“Kada su u pitanju dodatni rokovi naravno da ćemo ukoliko procijenimo da su studenti bili uskraćeni za neko pravo kompenzaciju pokušati napraviti uz dodatne rokove, ali to ponavljam treba donijeti resorno ministarstvo jer se Zakon i Statut moraju poštovati i ne mogu se odluke tek tako donositi. A kada je riječ o bezuslovnom upisivanju teško da ćemo u tome moći udovoljiti studentima da bez ikakvih uslova mogu prelaziti u narednu godinu jer je i to pitanje zakonski regulisano i jasno je definisano kada studenti mogu prelaziti u naredne godine školovanja. To studenti mogu tražiti, ali ne i dobiti jer to nije realno, a ova zemlja ne smije počivati na takvim stručnjacima”, naglasio je rektor.
Kako je pojasnio, ukoliko se zaista procijeni u septembru da se nije uspjelo sve na vrijeme nadonaditi tokom trajanja ove akademske godine, onda će se naći nova rješenja.
“Nije isključeno da ćemo možda još jednu sedmicu do dvije u oktobru produžiti upisni rok kako bi dali još jedan dodatni rok ako prolaznost ne bude postignuta u onom procentu kakva je bila proteklih godina. Ovaj njihov pokušaj da u maju odrede šta ćemo raditi u septembru i oktobru je neprimjeren i ja pozivam SPUS da razumiju da se nalazimo u stanju nesreće i da ne postavljaju nikakve uslove i ne ucjenjuju ovu instituciju. Sve ćemo postići dogovorom i studenti neće biti oštećeni, ali nam ne pada na pamet da se podcijeni znanje zato što je nastupila pandemija”, zaključio je rektor Škrijelj.
Kontaktirali smo i pomoćnika Federalnog ministarstva zdravstva Gorana Čerkeza koji se nalazi u sklopu Kriznog štaba i on nam je kazao da će se razmatrati odluka o tome kada će se studenti vratiti na fakultete i prekinuti online nastavu.
Kako nam je kazao, postoji mogućnost da se stručnim fakultetima obezbijedi održavanje prakse i polaganje stručnih predmeta u učionicama, a da za ostale fakultete online nastava ostane do kraja akademske godine.
“To je trenutno opcija koju razmatramo i najvjerovatnije da će to biti rješenje jer sada moramo biti oprezni. Zamislite da sada odjednom svi počnu dolaziti na fakultete, a svi dobro znamo da studenti dolaze sa iz svih dijelova BiH ne samo jednog kantona pa da možemo pratiti kretanje koronavirusa i odmah ga suzbiti”, zaključio je Čerkez.
Kontaktirali smo i Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade KS gdje nam je ministar Anis Krivić kazao da će se 27. maja zasjedati Senat UNSA i nadležno kantonalno ministarstvo na kojem će se se iznijeti stav o navedenim zahtjevima SPUS-a, ali i razmišljati o mogućoj nadoknadi nastave koja se nije mogla odvijati na fakultetima poput medicinskog, stomatološkog i drugim grupacijama humanističkih nauka.
“Smatram da je neophodno zahtjeve SPUS-a pažljivo razmotriti, pogotovo jer se očekuje relaksacija restriktibnih mjera zbog pandemije, a zbog čega bi se eventualno nerealizirana nastava mogla i nadoknaditi. Također, smatramo da bi opravdanost zahtjeva za ukidanjem uslovnih predmeta bilo neophodno pažljivo razmotriti. To su zakonske kategorije i udovoljavanje tih zahtijeva bi iziskivalo izmjenu Zakona. Još je preuranjen ovaj zahtjev ima vremena da se izvrše sve nadoknade”, naglasio je Krivić.
Danas je održana 12. redovna sjednica Predsjedništva BiH.
Predsjedništvo BiH je prihvatilo Sporazum između Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Srbije o održavanju i rekonstrukciji cestovnih međudržavnih mostova između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije, Protokol kojim se mijenja i dopunjuje Konvencija za zaštitu pojedinaca u vezi s automatskom obradom ličnih podataka, Sporazum između Vijeća ministara BiH i Vlade Savezne Republike Njemačke o obavljanju plaćene djelatnosti članova porodice službenika diplomatskog ili konzularnog predstavništva i Sporazum između Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Francuske o davanju odobrenja za dohodovnu djelatnost članova porodice osoblja službenih misija svake države u drugoj državi.
Predsjedništvo BiH je odobrilo zaključivanje Sporazuma između Savezne Republike Njemačke i Bosne i Hercegovine, u vezi s dodjelom finansijskog doprinosa za projekat Podrška sistemu prihvata i integracije državljana Bosne i Hercegovine koji se vraćaju po osnovu sporazuma o readmisiji. Odobreno je i zaključivanje Sporazuma o partnerstvu o provedbi prioriteta tehničke pomoći u okviru IPA II Programa prekogranične saradnje Srbija – Bosna i Hercegovina 2014 – 2020 između operativnih struktura dvije države učesnice.
Predsjedništvo BiH je odobrilo zaključivanje Sporazuma o ekonomskoj saradnji između Vijeća ministara BiH i Vijeća ministara Republike Albanije, Sporazuma o ekonomskoj saradnji između Bosne i Hercegovine i Republike Sjeverne Makedonije, Tehničkog sporazuma između Ministarstva sigurnosti BiH i ministra unutrašnjih poslova Republike Francuske o saradnji u oblasti borbe protiv ilegalne trgovine vatrenim oružjem, municijom i eksplozivima i Memoranduma o razumijevanju i saradnji na redovnom funkcionisanju i održavanju Sistema prognoziranja i upozoravanja na pojavu poplava u slivu rijeke Save.
Predsjedništvo BiH je prihvatilo Izvještaj delegacije za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma o trgovinskoj i ekonomskoj saradnji između Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Azerbejdžan.Predsjedništvo BiH je saglasno da se, umjesto pregovora za zaključivanje Sporazuma o trgovinskoj i ekonomskoj saradnji između Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Azerbejdžan, obave pregovori za zaključivanje Sporazuma o ekonomskoj saradnji između Bosne i Hercegovine i Republike Azerbejdžan.
Predsjedništvo BiH je usvojilo Izvještaj o implementaciji Sporazuma o subregionalnoj kontroli naoružanja, Aneks 1B, Član IV, Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i radu Subregionalne konsultativne komisije u 2019. godini.
Predsjedništvo BiH je prihvatilo poziv za učešće na Summitu međunarodne organizacije za frankofoniju, koji će se održati u Tunisu, 12. i 13. decembra 2020. godine.
Predsjedništvo BiH je prihvatilo Informaciju o namjeri kandidature Bosne i Hercegovine u Upravno vijeće Poštanske unije.
Predsjedništvo BiH je donijelo Odluku o pristupanju Bosne i Hercegovine Kigali amandmanu Montrealskog protokola Bečke konvencije o zaštiti ozonskog omotača.
Predsjedništvo BiH je na današnjoj sjednici ratifikovalo 19 sporazuma, ugovora, konvencija i protokola, saopćeno je danas nakon sjednice.
izvor: N1
U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari danas je održan sastanak rukovodstva Organizacionog odbora za obilježavanje 25. godišnjice genocida nad Bošnjacima “Sigurne zone UN-a” Srebrenica iz jula 1995. godine, javlja Anadolu Agency (AA).
“U proteklom periodu dok traje pandemija korona virusa nije se sastajao kompletan Organizacioni odbor, ali bilo je užih sastanaka i razgovora. Danas smo se sastali u proširenom sastavu s predsjednicima pododbora i s po jednim predstavnikom udruženja koja okupljaju preživjele žrtve genocida, da vidimo šta nam je činiti. Obilježavanje 25. godišnjice genocida će biti održano uvažavajući mjere koje budu na snazi u tom periodu. Mjere i ograničenja zbog situacije u kojoj se nalazimo su nas ograničile u pripremama, ali želimo informisati javnost da će 25. godišnjica genocida nad Bošnjacima biti obilježena”, rekao je Hamdija Fejzić, predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje 25. godišnjice genocida nad Bošnjacima “SZ UN-a” Srebrenica iz jula 1995. godine.
Nakon što je Vlada FBiH jučer odbila prihvatiti izvještaj FUCZ-a o javnim nabavkama, danas je ta institucija dostavila potpuniji izvještaj, koji potpisuje trenutni vršilac dužnosti direktora FUCZ-a Mustafa Kadribegović.
U tabelarnom prikazu je jasno navedeno kome od koga je nabavljana oprema, prije svega medicinska, poput testova na koronavirus, respiratora, zaštitnih odijela, rukavica i brojne druge opreme.
U većini javnih nabavki koje je ova federalna isntitucija spovela izuzimali su se od Zakona o javnim nabavkama, pozivajući s ena član 10 tog zakona, što je značilo da su većinu opreme nabavili direktnom pogodbom, bez objavljivanja informacije o nabavci.
To i jeste jedna od tema istražnih organa u cijelom procesu, s obzirom da je konkretno na primjeru kupovine respiratora direktor Agencije za javne nabavke Đenan Salčin kazao da zakon nije ispoštovan i da se nije moglo primjenjivati izuzeće od primjene zakona.
Cijena nabavki izražena u tabeli je bez PDV-a. Ukupno je Federalna uprava civilne zaštite za nešto manje od dva mjeseca potrošila 23 miliona KM javnog novca. Podsjetimo da je Vlada FBiH privremeno suspendovala Fahrudina Solaka dok traje istraga u vezi sporne nabavke respiratora.
Na čelu Civilne zaštite RS od prošle godine je Milan Novitović, kadar „Ujedinjene Srpske“, koji je to vozilo, kao da je riječ o njegovoj ličnoj imovini, ustupio na korištenje stranačkom šefu Nenadu Stevandiću
Namjensko vozilo, opremljeno specijalizovanom opremom, u vlasništvu Civilne zaštite Republike Srpske, vrijedno više od 140.000 konvertibilnih maraka, nedavno je slupano. Cijeli slučaj se pokušava zataškati, a oštećeno vozilo sakriveno je negdje u Banjaluci, rekli su Žurnalu dobro obaviješteni izvori iz CZ RS. Vozilo je polovinom 2019. godine Civilnoj zaštiti RS donirala Ambasada Japana u BiH, kako bi ojačala tu instituciju, piše Žurnal.
Na čelu Civilne zaštite RS od prošle godine je Milan Novitović, kadar „Ujedinjene Srpske“, koji je to vozilo, kao da je riječ o njegovoj ličnoj imovini, ustupio na korištenje stranačkom šefu Nenadu Stevandiću. Vozilo je slupano u vrijeme kada je korišteno za stranačke potrebe, odnosno da bi se njime vozio šef te stranke Nenad Stevandić. Radi se o specijalnom vozilu Nissan X-trail, registarskih oznaka K47-0-908, koje se tretira kao „lidersko vozilo za zaštitu i spasavanje“.
Po ustaljenoj matrici, na direktorske pozicije u institucijama i ustanovama dolaze ljudi po stranačkoj liniji. Onda ti partijski direktori u tim institucijama i ustanovama zapošljavaju stranačke kadrove. Tako je v.d. drektora CZ RS Milan Novitović, Stevandićev pulen iz Bijeljine, u Upravu CZ zaposlio dvojicu braće Jašarević.
Milana Jašarevića je Novitović 16. novembra prošle godine zaposlio na određeno vrijeme, na radno mjesto – viši stručni saradnik za planiranje, obuku i za međunarodnu saradnju, iako ne ispunjava minimalne uslove predviđene važećim pravilnikom za to radno mjesto, tvrde izvori Žurnala iz CZ RS. Milan Jašarević i pored svega prima platu državnog službenika sa visokom stručnom spremom, iako se, kako tvrde naši izvori, do sada nije pojavio na poslu u Upravi CZ RS.
Zapravo, njegov zadatak je bio da specijalnim vozilom Nissan X-trail vozi stranačkog bosa Nenada Stevandića. Drugi brat Jašarević je vozač v.d. direktora CZ RS Milana Novitovića.
Stevandić je jedan od najbližih saradnika Milorada Dodika, a kadrovi njegove stranke polako, ali sigurno preuzimaju sve više direktorskih pozicija u entitetskim preduzećima i ustanovama. Prema izvorima Žurnala, postavljenja kadrova te stranke na važne funkcije u RS izazvale su veliko nezadovoljstvo u samom SNSD-u, čiji je lider Milorad Dodik.
izvor: fokus.ba
U okviru EU4Business ukupno je dostupno 10 miliona bespovratnih sredstava EU koji će se koristiti kao poticaj BiH ekonomiji i pomoć firmama, poljoprivrednicima i poduzetnicima u očuvanju radnih mjesta. Osim toga, projekat pomaže mladim i ženama poduzetnicima da pokrenu vlastitu djelatnost, a vrši i nova ulaganja u sektoru turizma, poljoprivrede i ruralnih područja, čime će se zajednicama u BiH omogućiti brži oporavak.
Osim ove podrške, EU je najavila 73,5 miliona eura za ublažavanje društveno-ekonomskih posljedica COVID-19 u BiH, kao i 250 miliona eura makro-finansijske pomoći.
Šef Delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik EU, ambasador Sattler je rekao: “Zadovoljstvo mi je što mogu najaviti našu podršku poslovnoj zajednici u BiH, koja je uslijedila ubrzo nakon što smo osigurali urgentnu pomoć zemlji u vidu medicinske opreme za borbu protiv COVID-19. Danas obilježavamo početak nova 34 projekta podrške kompanijama, poljoprivrednim proizvođačima i poduzetnicima koji će se fokusirati na uvođenje novih informaciono-komunikacionih tehnologija u poljoprivrednoj proizvodnji, turizmu i zapošljavanju, koji su snažno pogođeni pandemijom. Ovi projekti predstavljaju tek početak pomoći EU za oporavak pogođene BiH ekonomije. Radujem se i mnogobrojnim projektima koje ćemo realizirati u budućnosti, jer samo zajedno možemo nadoknaditi izgubljeno i adekvatno odgovoriti na potrebe zemlje”.
Ova 34 projekta su odabrana u skladu sa kriterijima četiri javna poziva za dostavljanje prijedloga projekata objavljenim 2019-2020 u okviru projekta EU4Business, kako slijedi: Razvojna partnerstva u turizmu, Poduzetništvo, Poljoprivrednici i zadruge koji se bave primarnom proizvodnjom, i Firme i zadruge koje se bave procesuiranjem poljoprivrednih proizvoda, stvaranjem dodane vrijednosti i marketingom.
Više detalja o svim projektima možete naći na interaktivnoj mapi EU4Business.
EU4Business je projekat Evropske unije kojim se nastoji ojačati kapacitet ekonomskog rasta i zapošljavanja u Bosni i Hercegovini unaprjeđenjem konkurentnosti i inovativnosti u odabranim sektorima. EU4Business je projekat vrijedan 16,1 miliona eura, od čega 15 miliona finansira Evropska unija, a 1,1 milion eura Savezna Republika Njemačka. Projekat zajednički implementiraju GIZ, UNDP i ILO u periodu od aprila 2018. do marta 2022.
“Trenutno se razmatra opcija da li da se ta mjera u potpunosti ukine ili da se dozvoli ovim osobama da istim danima, naravno ponovo naizmjenično, izlaze napolje, ali da borave po cijeli dan vani, a nedjeljom da bude dozvoljeno svima. To su prijedlozi, a konačna odluka će biti donesena do kraja sedmice naravno uz praćenje epidemiološke situacije”, kazao nam je Čerkez.
Na naše pitanje da li je neophodno da ova populacija i dalje ima određena ograničenja kada je riječ o kretanju iako su mnoge mjere popuštene poput početka rada ugostiteljskih objekata i javnog prijevoza, Čerkez je dodao da upravo sada trebamo biti oprezni.
“Vraćamo se normalnijem životu, ali moramo biti jako oprezni. Vratile su se i Njemačka i druge zemlje, ali svugdje bilježimo ponovne prilične poraste broja zaraženih. Mi smo već ublažili neke mjere, ali sve se to mora raditi postepeno”, pojasnio je Čerkez.
Naglasio je da postoji još manji set popuštanja mjera o kojima bi se također do kraja sedmice trebala donijeti odluka. Između ostalog, riječ je o seniorskom trenažnom procesu, tačnije, treniranju sportista na otvorenom, kao i dozvoljenom broju okupljanja osoba u zatvorenom prostoru. Kako je kazao Čerkez, trenutno je rečeno da će se maksimalno 15 osoba moći nalaziti u jednoj prostoriji, ali najvjerovatnije da će se i ta mjera izmijeniti.
“Vjerovatno ćemo ići i na to da se dozvole okupljanja i više od 15 osoba u jednom prostoru, ali i taj segment ćemo finalizirati krajem sedmice. Trudit ćemo se da se donese mjera da broj osoba bude prostorno ograničen, naprimjer na 10 kvadratnih metara da bude jedna osoba. Dakle, ako je prostorija od 200 kvadrata da u njoj bude 20 osoba, ako je od 300 – onda 30”, poručio je.
Kada je riječ o otvaranju vrtića u Federaciji BiH, Čerkez je istakao da je preporuka Federalnog ministarstva bila da se odobri rad tim ustanovama, ali prema odluci Štaba civilne zaštite ona će biti donesena na kantonalnom nivou.
“Dakle, prema procjeni epidemiološke situacije, kantoni će donositi odluke o početku rada vrtića jer nije u svim gradovima, ali i kantonima epidemiološka situacija ista i pretpostavljam da je to razlog takve konačne odluke”, zaključio je Čerkez.
Denis Kraljević u razgovoru za Klix.ba nije krio oduševljenje novom verzijom Derubis jahte koja je ustvari bila zahtjev tržišta, ali i postala domaća zadaća drugim svjetskim kompanijama u ovom rangu koji iste jahte prave već desetak godina.
“Odlučili smo napraviti bolju, veću i luksuzniju jahtu što je ustvari bio odgovor na tržište. Shvatili smo da je prva verzija imala dosta prostora za još egzotičnije, bogatije i luksuznije detalje. Sa 39 pomjerili smo se na 44 stope. Luksuz se najviše ogleda u prostoru koji je na raspolaganju korisnicima. Sada samo napravili jahtu koja je mini hotel s četiri sobe koje imaju sve što moraju imati i na velikom brodu. Sve smo smjestili u mali brod po dužini, a luksuz smo smjestili i kroz bazen koji nema nijedan ovakav brod, 32 organizirana sjedišta koji se koriste na četiri mjesta, a korištenjem unutarnjeg prostora zahvaljujući četiri ulaza i izlaza ne mora se niko ni s kim dodirivati. Dovoljno je prostora za sve i to je doza luksuza koja je najbitnija”, izjavio je Kraljević te dodao da je na brodu kao i u hotelu najbitnije da se čovjek dobro osjeća.
Pred kraj rada na prvoj jahti shvatili su da ima dovoljno prostora da prave i veće jahte, koje će po prvi put moći pojedinačno da se iznajme porodicama, ne samo organiziranoj grupi, a na ideju su došli nakon razgovora s charter kompanijama koje se bave iznajmljivanjem brodova.
“Mislim da smo zadali domaću zadaću ostalim proizvođačima koji su lijepo živjeli deset godina, proizvodili modele stare po deset godina, kao i kalupe, bez razmišljanja da dolazi drugačije i modernije vrijeme kada će biti važno koliko motori troše goriva, da će naš elektro pogon dobiti puni zamah, što se vidi u automobilskoj industriji. Zadali smo im zadatak o kojem će razmišljati u narednom periodu”, dodao je naš sagovornik.
Za izgradnju jedne jahte treba ima nešto više od 30 dana, a cilj je proizvodnju od početka gradnje broda do faze isporuke svesti na 30 dana. Ističe kako s dodatnim smjenama svoje zadatke oko izgradnje kostura jahte mogu završavati i za deset dana, ali da je potrebno usaglasiti se i s kooperantima koji bi u istom roku dostavili opremu za jahtu čime bi ona bila završena u puno kraćem periodu od 30 dana.
Iako je koronavirus pogodio bh. ekonomiju Kraljević nije otpuštao radnike jer, kako kaže, to ne bi bilo fer prema njima koji nisu krivi za virus.
“Ne bi bilo pošteno prema radnicima, nismo ni smanjivali plaću jer nisu oni krivi što je došao virus. Sve smo to prebrodili preko vlastitih leđa i to je samo osnažilo ekipu koja radi na ovom brodu jer su dobili povjerenje da će i u narednom periodu sve prema njima biti ispoštovano, a ja znam da će samim tim sa zadovoljstvom i ugodno raditi na novim modelima”, izjavio je Kraljević.
Na izgradnji jahte s kooperantima uključeno je blizu stotinu radnika, a na izgradnji kostura u ovoj firmi angažovano je deset radnika. S povećanim interesom tržišta razmatrat će se i nova smjena te veći broj uposlenih. Mjere koje su poduzele nadležne institucije u BiH u vrijeme koronavirusa prema riječima našeg sagovornika pomoć treba dati firmama s velikim brojem radnika i malim profitom.
“Teško je biti pametan i teško je biti sudija, to su dva najgora zanimanja na svijetu – dijeliti pravdu. Ne postoji čarobni štapić da se pomoć pošteno podijeli. Nas su pitali da li smo radili više ili manje u odnosu na protekle godine, kada nismo ni postojali, a vidim da su stvari poredane na drugačiji način i nema čarobne formule. Svako ko ima mnogo radnika i radi s malim profitom treba imati pomoć, a nama, ja nisam ni očekivao pomoć, a iznenadio bih se i da nešto dobijem. Lično bih sredstva koja bi dobio usmjerio ka drugima kojima je pomoć potrebnija”, dodaje Kraljević.
Nova Derubis jahta za 30-ak dana bit će prezentovana u Sarajevu što će ujedno biti i svjetska prezentacija kao pokazatelj šta je u Bosni i Hercegovini moguće napraviti.
“Ovo je bosanski proizvod i od ovoga ćemo napraviti brend. Moram vam reći da smo tehnološki ispred svjetskih kompanija. Mi brod pravimo danas, a oni su svoje kalupe napravili prije desetak godina i iste prave godinama. Uveli smo više novina i svako ko dođe na prezentaciju vidjet će o čemu pričamo. Slika je slika, ali uživo je nešto drugo”, zaključio je Kraljević u razgovoru za Klix.ba.