Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • Grb BiH slavi svoj rođendan, prije 22 godine zamijenjen onaj s ljiljanima

    Tadašnji visoki predstavnik u BiH Carlos Westendorp izabrao je i nametnuo grb BiH na današnji dan, 20. maja 1998. godine jer se članovi Parlamentarne skupštine BiH nisu mogli dogovoriti o tome.

    Prema nekim objašnjenjima, žuti trokut na grbu simbolizira oblik zemlje, njegove tri stranice simboliziraju tri naroda, žuta boja – Sunce dok zvjezdice predstavljaju evropsku opredjeljenost BiH. Zakon o grbu usvojen je tek 2001. godine.

    Grb je sastavni dio zastave Bosne i Hercegovine i simbol njenog historijskog i državnog kontinuiteta i u novim, promijenjenim društvenim okolnostima.

    Zamijenjeni grb Republike Bosne i Hercegovine sa ljiljanima ostao je kao svojevrsni nacionalni simbol Bošnjaka.

    Izvor: Klix.ba

  • Na KCUS-u testirano 511 uzoraka, nema novozaraženih

    U posljednja 24 sata na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu testirano je 511 uzoraka na prisustvo koronavirusa.

    Osam uzoraka bilo je pozitivno, ali u svim slučejavima radilo se o retestiranju, tako da nije bilo novih zaraženih pacijenata, rekla je generalna direktorica KCUS-a prof. dr. Sebija Izetbegović.

    Pozitivni retestirani uzorci su iz Cazina i Bosanskog Petrovca.

    Izvor: bhrt.ba

  • EU4Business/ Poziv za dodjelu bespovratnih sredstava poljoprivrednicima

    Projekt Evropske unije EU4Business objavio je danas javni poziv potencijalnim korisnicima bespovratnih sredstava kako bi se ublažio negativan utjecaj COVID-19 na poljoprivredno-prehrambeni sektor u Bosni i Hercegovini.

    Glavni ciljevi javnog poziva su, kako je to navedeno u objavi, doprinijeti ublažavanju negativnog utjecaja epidemije COVID-19 na poljoprivredno-prehrambeni sektor u BiH, optimizacija operativnih troškova, održavanje produktivnosti i likvidnosti i konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora u BiH.

    Prihvatljivi podnosioci prijava za dodjelu bespovratnih sredstava mogu biti mikro, mala i srednja preduzeća, obrti/preduzetnici i/ili zadruge sa uspostavljenom mrežom kooperanata/individualnih poljoprivrednih proizvođača koje se bave:

    • proizvodnjom i/ili otkupom i/ili skladištenjem i/ili plasmanom svježih poljoprivrednih i gotovih prehrambenih proizvoda; ili
    • proizvodnjom i/ili otkupom i preradom, skladištenje i plasmanom poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.

    Ukupna raspoloživa sredstva iznose do 1.8 miliona KM. Bespovratna sredstva po jednoj prijavi bez PDV-a mogu iznositi od 50.000 KM do 150.000 KM.

    Informacije o načinu popunjavanja i dostave prijave se nalaze u Smjernicama za podnosioce prijava na javni poziv.

    Krajnji rok za podnošenje prijava je srijeda, 3. juni 2020. godine do 15:00 sati.

    Izvor: Klix.ba

  • Danas je Svjetski dan pčela/ Koliko smo zaista svjesni njihovog značaja?

    Ujedinjene nacije (UN) ove godine su za temu Svjetskog dana pčela – 20. maj, odabrale slogan “Spasite pčele”, što dovoljno naglašava ozbiljnost situacije i nužnost zaštite pčela, drugih oprašivača i njihovih staništa.

    Pčela (latinski Apis mellifera) najvažniji je oprašivač među insektima. Pčele doprinose složenim, međusobno povezanim ekosistemima koji omogućavaju suživot raznovrsnom broju različitih vrsta.

    Za pčele se nerijetko kaže da su jedan od nosivih stubova života na Zemlji. Ovi fascinantni insekti, koji planet nastanjuju oko 110 miliona godina, su mala – velika čuda prirode čijem se načinu života i inteligenciji moramo diviti. Shvaćajući značaj i ulogu pčele u prirodi, brojni drevni narodi su je smatrali svetom, ističu iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

    Po čemu su pčele posebne?

    Na svijetu postoji skoro 20.000 različitih vrsta pčela. Pčele naučnike oduševljavaju brojnim nevjerovatnim sposobnostima poput memorije, osjećaja za vrijeme i prostor, mogućnosti lokaliziranja tačnog odredišta cvijeta, ali i razlikovanja više od 130 mirisa s 98-postotnom tačnošću. Jednako je čudesan i njihov „društveni“ život, jer žive u zajednicama koje predstavljaju najviši nivo organizacije „životinjske društvenosti“, uspostavljen davno prije socijalnih mreža savremenog Homo sapiensa. Unutar DNK pčele, naučnici su otkrili iznenađujuće sličnosti i veze pčela sa sisarima i čovjekom.

    O posebnosti pčela govori i istraživanje koje su sproveli Centar za pčelarsko preduzetništvo Univerziteta Major i Pčelarska korporacija Čilea, koje je pokazalo da su pčele jedina stvorenja na svijetu koja ne nose bilo kakve patogene, bilo da je riječ o gljivicama, virusima ili bakterijama.

    Pčele su, s obzirom na njihovu izuzetnu osjetljivost, najbolji pokazatelj zagađenja i okolišnih uvjeta. Biljke i pčele su prirodno povezane neraskidivom vezom, koja im osigurava međusobni opstanak. Ovaj socijalni insekt ima važnu ulogu u očuvanju i poboljšanju biodiverziteta, a svojim oprašivanjem biljaka doprinosi funkcionisanju lanca ishrane.

    Pčele i ostali polinatori oprašuju skoro 90 posto cvjetnica i 70 posto svih svjetskih usjeva. Ono što ističe pčele među ostalim oprašivačima je to što pčele žive u zajednici koja je sposobna preživjeti veliku hladnoću i pri tome othraniti leglo tako da u rano proljeće ima dovoljan broj jedinki koje su sposobne u velikoj mjeri oprašivati sve što u prirodi cvijeta, ističe Aida Šanjta Reis, koja vodi Laboratoriju za dijagnostiku bolesti pčela zeničkog Instituta.

    Prema američkom Ministarstvu poljoprivrede, oprašivanje od strane samo jedne medonosne pčele vrijedi 14,6 milijardi dolara vrijednosti usjeva godišnje. Ako se ima u vidu da svaki treći zalogaj u ishrani čovjeka zavisi od pčela i njihove oprašivačke djelatnosti, nije teško zaključiti da bi sa nestankom pčela polako nestao i čovjek.

    Kako bi mogli nahraniti rastuću svjetsku populaciju, treba nam sve više i više hrane, koja mora biti raznovrsna, uravnotežena i dobre kvalitete. Pčele su poznate po svojoj ulozi u visokokvalitetnoj hrani (med, matična mliječ i polen), kao i drugim proizvodima koji se koriste u medicini i drugim industrijama (pčelinji vosak, propolis i pčelinji otrov).

    Međuvladina naučno-politička platforma o biodiverzitetu i uslugama ekositema (IPBES) procijenila je da pčele ne samo da osiguravaju sigurnost u hrani, nego obavljaju i ekonomske aktivnosti vrijedne 577 milijardi dolara. U svakoj zemlji ukupna korist od pčela koja se ostvari oprašivanjem, sto puta je veća od vrijednosti dobijene od svih pčelinjih proizvoda zajedno. Pčele povećavaju prinose mnogih voćaka poput jabuka, šljiva, krušaka, trešanja i višanja za oko 60 posto, suncokreta za 40 posto, sjemena djeteline za oko 70 posto, a plodove i sjemenje raznog povrća za više od 70 posto.

    U SAD najveći prihod pčelari ostvaruju od usluga oprašivanja poljoprivrednih kultura pčelama. Iznajmljuju svoja pčelinja društva, najviše radi polinacije badema u Kaliforniji, gdje se odvija najveći dio globalne proizvodnje badema u svijetu, i polinacije jabuka u državi Vašington. Cijena iznajmljivanja košnica odnosno oprašivanja kreće se od 50 do 250 dolara po košnici.

    Pčele najčešće ubija ljudska nepažnja

    Međutim, uprkos svom značaju koje pčele imaju, nerijetko se dešavaju pomori ovih životinja izazvani ljudskom nepažnjom i nemarom, koji osim što utiču na cjelokupan ekosistem, izazivaju i veliku materijalnu štetu vlasnicima košnica. Na Evropu otpada 10 posto svjetske populacije pčela, od toga 2.000 vrsta divljih pčela.

    Međutim, broj oprašivača u Evropi smanjen je u posljednjih 30 godina za tri četvrtine. Nedavne studije pokazuju da je čak 90 posto pčela već nestalo sa planete. Razlozi ovog istrebljenja zavise od geografskog područja, ali među glavne spadaju nаjnovije poljoprivredne tehnologije, klimаtske promjene, GMO, snažni pesticidi, prehrambeni stres, širenje bolesti, štetočine i prirodni neprijаtelji pčela. Također industrijski i ispušni plinovi mnogobrojnih zagađivača nepovoljno utječu na njihov razvoj i opstanak, ističe Šanjta-Reis.

    Ukoliko se ostvari najcrnji scenarij i pčele jednog dana zaista izumru, stotine miliona usjeva će propasti, a čovječanstvo će se suočiti sa najvećom prijetnjom od svog postanka što bi na kraju neminovno dovelo do svjetskog rata zbog gladi. – naglašava se u izvještaju UN-a iz 124 zemlje.

    S obzirom da se pčela već nalazi na listi ugroženih vrsta, borba za život sve manje populacije pčela nema alternativu. Zbog toga se ovoj vrsti sve više ustupa dosta medijskog prostora i rade se različite kampanje širom svijeta kako bi se ukazalo na značaj ovog malog i krhkog, a tako bitnog organizma za cijelu planetu Zemlju.

    Otkud 20. maj? UN je prepoznao važnost pčela u ekosistemu, te je Generalna skupština UN-a krajem 2017. godine donijela odluku da se 20. maj proglasi Svjetskim danom pčela. Zašto baš ovaj dan? Zbog toga što je na ovaj dan rođen pionir pčelarstva Anton Janša 1734. godine u Sloveniji. Cilj je da se podigne svijest o njihovom značaju i upozori na enormno smanjenje broja pčela u svijetu, kažu iz INZ-a.

    Predviđeno je da se Svjetski dan pčela obilježava kroz edukaciju i aktivnosti usmjerene na podizanje svijesti o značaju pčela i drugih oprašivača, na opasnosti sa kojima se suočavaju, kao i njihov doprinos održivom razvoju”. Pčela je kao životinjska vrsta 2019. godine proglašena za najvažnije živo biće od strane Earthwatch Instituta.

    U svijetu je već odavno aktuelna, kako ekološka, tako i svijest o zdravim stilovima življenja i prehrane, pri čemu se pčelarstvo, pčele i njihovi vrhunski proizvodi stavljaju u fokus. Međutim, u Bosni i Hercegovini je stanje u pčelarstvu daleko od idealnog i mi očigledno nismo dovoljno svjesni značaja razvoja pčelarstva i funkcije pčelara kao najbitnije karike egzistiranja medonosnih pčela u našoj državi. BiH je na dnu ljestvice zemalja u Evropi kada je u pitanju korištenje meda u ishrani.

    Pčelarska industrija i problemi u BiH

    Iako kvalitetom meda, itekako možemo konkurirati svjetskom tržištu, kod nas je prisutan uvoz meda niske kvalitete uz obaranje cijene domaćem kvalitetnom medu. Nedovoljno kvalitetno nije riješeno ni označavanje meda kao ni mehanizmi zaštite proizvođača, ali i potrošača. Ipak, pčelarstvo u BiH je zadnjih desetak godina u ekspanziji, jer je proizvodnja meda postala značajan izvor dodatnih prihoda seoskih domaćinstava.

    -U sadašnjim uvjetima pčelarska proizvodnja u BiH je organizirana u okviru udruga i saveza, a često pčelari obavljaju svoju djelatnost potpuno individualno. Posljednjih godina prisutna su poboljšanja u području zakonske regulative i standardizacije koja je ipak još uvijek siromašna i nedovoljna, a cjelokupan institucionalno pravni okvir je nekonzistentan. Osim pčelara, njihovih udruženja i saveza, neophodna je zainteresovanost i aktivno učešće veterinarskih organizacija i nadležnih ministarstava, navode u Institutu.

    Iako pčele direktno zаvise od brige pčelаrа koji neprestano istražuju, nadgledaju zdravlje, stanje i očuvanje pčela, subvencije su, u odnosu na druge poljoprivredne grane, nerazrađene i nedorečene, čime su pčelari u startu zakinuti. Posebno je neophodno kvalitetnije uređenje državnih programa zaštite od bolesti pčela kao i zaštite od predatora.

    Pčelarskoj proizvodnji u BiH je neophodno povećanje produktivnosti i unapređenje osiguranja kvalitete. Zbog toga je neophoda izgradnja sistema kontrole proizvodnog lanca i uspostava zakonskog okvira sljedljivosti uz kontrole pčelarskih proizvoda na tržištu kao i kontrola unutar pčelarskih udruženja.

    Zajedno možemo doprinijeti razvoju ove oblasti kroz kontinuirane edukacije, unaprjeđenje postojećih kurikula i osmišljavanja škola pčelarstva. Izradom strateškog programa za sektor pčelarstva zajedno sa proizvođačkim grupama, koji treba da se organizuje prema principima EU, možemo direktno doprinijeti razvoju globаlne strаtegije zа zаštitu i ponovno naseljavanje pčela i drugih oprašivača.

    Kako pomoći pčelama i pčelarima?

    S obzirom da pčelarstvo predstavlja općedruštveni interes, naglasak bi se trebao staviti na motivisanje novih mladih pčelara kroz subvencije. Evropska unija na primjer redovno sufinansira programe pčelarstva, gdje je za period od 2020-2022 planirala izdvojiti od 36-40 miliona eura. Na ovaj način oni utiču na povećanje broja pčelara i košnica, te preko njih i na procentualno veću produkciju meda.

    Jačanjem pčelarstva kao bitne razvojne privredne grane, direktno jačamo i našu ekonomiju, ruralni razvoj, ekologiju, zdravlje i biodiverzitet u Bosni i Hercegovini. Svjetski dan pčela izvrsna je prilika da se pčele na jedan dan stave u središte razgovora, ne samo u naučnim, već i u političkim krugovima.

    Zajedničkim snagama (organizacija, istraživačkih i obrazovnih institucija, civilnog društva, privatnog sektora, poljoprivrednika i pčelara, kao i svakog pojedinca) možemo inicirati konkretne akcije koje bi stvorile više pejzaža prilagođenih pčelama i drugim oprašivačima, te povećali njihov broj i produktivnost. Jer njihovim sigurnim oprašivanjem štitimo našu prehrambenu sigurnost. Slavimo zajedno, podižemo svijest i učinimo nešto dobro za pčele, kaže se na kraju saopćenja INZ-a.

    Izvor: tntportal

  • Oblačno sa kišom i pljuskovima

    Danas se u Bosni i Hercegovini očekuje pretežno oblačno vrijeme sa kišom, pljuskovima i grmljavinom. Ponegdje u centalnim i istočnim područjima, uz kišu moguća je i pojava grada. Krajem dana, postupan prestanak padavina, najprije u sjevrnim područjima, a u noći sa srijede na četvrtak i u ostalim djelovima. Vjetar slab do umjeren istočnog smjera, a u sjevrozapadnim područjim na momente i pojačan. Poslije podne, vjetar mijenja smjer na sjever. Jutarnja temperatura od 10 do 16, na jugu do 19, a najviša dnevna od 13 do 19, na jugu od 22 do 24 stupnja.

  • Izmijenjen Pravilnik o registraciji vozila

    Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine donijelo je Pravilnik o izmjeni i dopuni Pravilnika o registriranju vozila.

    Potreba za donošenjem ovog pravilnika javila se uslijed proglašenja stanja prirodne ili druge nesreće na teritoriji BiH uzrokovane pandemijom koronavirusa, a sve kako bi Ministarstvo pomoglo građanima svoje zemlje, poštujući sve zakonske odrednice.

    Nakon što je ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Vojin Mitrović predložio donošenje odluke o produženju važenja registracije vozila u Bosni i Hercegovini za vozila koja su registrirana u BiH a čija je potvrda o registraciji istekla poslije 15. marta 2020. godine do 30. aprila 2020. godine, koja nije dobila podršku na sjednici Vijeća ministara BiH održanoj 1. aprila 2020. godine, ova oblast je uređena kroz izmjene Pravilnika.

    – Stoga je u Pravilnik dodat stav u kojem stoji da se: „za vozila čija je registracija istekla nakon 16. marta 2020. godine, zahtjev za produženje registracije vozila može podnijeti najkasnije 90 dana od dana prestanka stanja prirodne ili druge nesreće na teritoriji BiH, a ukoliko se zahtjev za produženje registracije vozila ne podnese do roka predviđenog ovim članom, vozilo se službeno odjavljuje iz evidencije registriranih vozila a vlasnik vozila dužan je vratiti registarske tablice nadležnom organu u roku od osam dana.“- saopćeno je.

    Izmjene Pravilnika o registriranju vozila upućene su na objavu u Službene novine Bosne i Hercegovine, a stupa na snagu narednog dana od dana objave.

  • Federacija i kantoni omogućili naknade za više od 30.000 demobilisanih boraca

     

    Nakon što je donesen federalni Zakon o pravima demobilisanih branilaca i članova njihovih porodica za borce starije od 57 godina samo pet kantona izmijenilo je zakonske akte i omogućilo pravo na egzistencijalnu naknadu borcima mlađim od 57 godina.

    Pravo na egzistencijalnu naknadu demobilisanim borcima mlađim od 57 godina prvi je omogućio Bosansko-podrinjski Kanton Goražde, nakon čega su i Zeničko-dobojski, Tuzlanski, Kanton Sarajevo i Zapadnohercegovački kanton također kroz izmjene i donošenje adekvatnih akata omogućili ovo pravo braniocima.

    Procedura donošenja izmjena i dopuna kantonalnih procesa bila je usporena uprkos nekoliko radnih sastanaka na kojima je federalni ministar Salko Bukvarević pozivao kantonalne vlasti da ubrzaju ove procese, ali su u konačnici ovi kantoni ipak iznašli mogućnosti kako bi demobilisanim braniocima mlađim od 57 godina omogućili pravo na egzistencijalnu naknadu.

    Novo pravo u Kantonu Sarajevo je i personalna asistencija za ratne vojne invalide – paraplegičare i 100 posto ratne vojne invalide prve grupe kojima je priznato pravo na dodatak za njegu i pomoć druge osobe.

    Na federalnom nivou pravo na egzistencijalnu naknadu do sada je ostvarilo oko 15.000 branilaca, a zahtjev podnijelo njih oko 18.000. Na mjesečnom nivou u prosjeku 200-300 novih korisnika ostvaruje pravo, dok njih oko 50 prestaje uživati pravo po različitim osnovima. U konačnici, ovo znači da će u narednim godinama, nakon što napune 57 godina, svi demobilisani branioci preći na federalni nivo i naknade dobijati iz federalnog Budžeta. Za ove namjene redovno se iz Budžeta Vlade FBiH svakog mjeseca na račune više od 102.000 korisnika, uz ostale boračke naknade kao što su porodične invalidnine, naknade dobitnicima najvećih ratnih priznanja i odlikovanja i ratnim vojnim invalidima, doznačava više od 26 miliona KM.

    U posljednih šest godina isplata naknada nije kasnila te su iste doznačavane na račune korisnika do 10. u mjesecu. U skladu sa opredjeljenjem Vlade FBiH i resornog Ministarstva, a prema riječima federalnog ministra, boračka kategorija je najzaslužnija kategorija naših sugrađana za odbranu države i oni su prioritet u isplati, bez obzira na uvjete uzrokovane pandemijom virusa COVID- 19.

    Ministar Salko Bukvarević je uputio poziv i drugim kantonima da ubrzaju procedure i donesu akte kojima će omogućiti pravo na egzistencijalnu naknadu borcima mlađim od 57 godina. Zahvalio je kantonalnim vlastima koje su imale razumijevanja za boračku populaciju i koji su usvojili izmjene i dopune kojima su omogućili ovo pravo braniocima, saopćeno je iz Federalnog ministarstva za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata.

    Izvor: Faktor

  • Mahir Beathouse iz bolnice: Imao sam četiri operacije za 28 dana i nema nazad

    Muzičar Mahir Beathouse, nakon što je prije skoro mjesec pao s velike visine s balkona porodične kuće u sarajevskom naselju Mahmutovac, nalazi se na liječnju na KCUS-u. Iza sebe ima četiri operacije, i kako doznajemo, ima jake bolove nakon zahvata u kojem su mu povezani pokidani nervi u nozi.

    – Danas je 28. dan otkako sam u bolnici. Imao sam četiri operacije za 28 dana. Posustajanja nema, nazad nema, samo naprijed. Osmijeh mi je na licu, nije lažan nego stvaran. Hvala Bogu, naoražan sam strpljenjem, morate biti i vi... Nemojte se nervirati zbog korone, pokušajte biti smireni, pokušajte da vam osmijeh ne silazi s lica, to je najvažnije. Volim vas puno, hvala na podršci. Ako Bog da, nadam se da ću iz ovog izaći jači i pametniji. Volim vas – poručio je Mahir na Instagramu.

    Ranije je za “Avaz” rekao da  je Hitna pomoć intervenirala brzo kao u “američkim filmovima”.

    – Kažu mi da su me spasili u deset minuta. Pritisak mi je bio 40/20, a izgubio sam četiri i po litra krvi, a 0+ sam grupa – kaže nam muzičar.S Klinike za kardiovaskularnu hirurgiju KCUS-a prebačen je na Kliniku za rekonstruktivnu i plastičnu hirurgiju.

    – Kažu mi da će oporavak i rehabilitacija dugo trajati, ali bit će to sve u redu – poručio je Mahir.

  • Raspodjela zekata i sadekatu-l-fitra kroz fondove Bejtu-l-mala

    Izdvajanje zekata i sadekatu-l-fitra u Bejtu-l-mal Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini je ibadet – materijalna obaveza svih muslimana. U tim sredstvima je pravo siromaha i slabih, te pravo ispunjavanja potreba očuvanja, funkcioniranja i unaprjeđenja rada institucija i ustanova Islamske zajednice.

    Izdvajajući zekat i sadekatu-l-fitr vjernici izvršavaju svoju obavezu, a nadležni organi Islamske zajednice  preuzimaju odgovornost za pravilnu raspodjelu prikupljenih sredstava na način kako je to Kur’an definirao.

    Vehid Arnaut, rukovodilac Ureda za zekat, pojašnjava da je Islamska zajednica koncipirala sistem utemeljen na praksi Božijeg poslanika, a.s., koji podrazumijeva da se sredstva od zekata i sadekatu-l-fitra prikupljaju na organizovan način i da se ulažu u razvojne i održive projekte.

    – Od osnivanja Bejtu-l-mala do danas, podrška procesu obrazovanja ostala je prioritet, jer je obrazovanje najkraći put kojim se od primaoca dolazi u poziciju davaoca zekata, čime se podiže kvalitet društva u cjelini. Svjesni smo da ljudi pomoć iz Bejtu-l-mala uglavnom shvataju kao pomoć siromasima, ali je Bog definisao osam kategorija onih koji imaju pravo na pomoć. Siromasi su samo jedna od njih, ističe Arnaut.

    Posredstvom Ureda za društvenu brigu dio prikupljenih sredstava zekata i sadekatu-l-fitra dodjeljuje se korisnicima u okviru Fonda za socijalno ugrožene kategorije. Materijalna pomoć se osigurava onima koji su u potrebi: povratnicima, starima, bolesnima, siročadima, samohranim osobama, osobama s posebnim potrebama, migrantima, itd.

    Sredstva iz ovog fonda koriste se i za osiguravanje stipendija učenicima slabijeg imovnog stanja, podršku organizacijama koje se bave zdravstvenim, socijalnim i humanitarnim radom, te za projekte pomoći u kriznim situacijama, kao što su poplave, požari ili zemljotresi.

    – Osim navedenog, sredstva od zekata i sadekatu-l-fita distribuiraju se i putem drugih fondova Bejtu-l-mala, te se kroz različite vidove projekata i podrške plasiraju lokalnim zajednicama i raznim institucijama. Naravno, tim sredstvima isključivo se podmiruju potrebe korisnika zekata definisanih u Kur’anu, navodi Arnaut.

    Posredstvom Fonda za odgoj i obrazovanje u ustanovama Islamske zajednice finansira se rad obdaništa, mekteba, medresa, fakulteta, Studentskog centra Islamske zajednice, dodjeljuju stipendije nadarenim studentima i postdiplomantima, te osigurava podrška za takmičenja iz različitih naučnih oblasti i odlaske na međunarodna takmičenja.

    – Primarna uloga Islamske zajednice jeste da se brine o organizaciji vjerskog života muslimana u Bosni i Hercegovini i Bošnjaka u dijaspori, makar se radilo i o području u kojem živi samo jedan Bošnjak. Cilj nam je da se razumije kako sredstva od zekata i sadekatu-l-fitr koje vjernici izdvajaju pomažu da se ezan čuje i u tim područjima, ističe Arnaut.

    Kroz Fond za vjersko-prosvjetne aktivnosti Rijaseta pomaže se, između ostalog, organizacija vjerskog života u kazneno popravnim ustanovama, edukacija osoba s posebnim potrebama, pruža podrška projektima na prevenciji nasilja i ekstremizma, za saradnju s nevladinim organizacijama, za hifz Časnog Kur’ana, te za projekte Mala medresa, Mreža mladih, Savjetovališta za brak i porodicu, itd.

    Preostala sredstva se izdvajaju posredstvom fondova kroz koje se pruža podrška za organizaciju vjerskog života na nivou muftijstava i dijasporalnih zajednica, za naučno-istraživačke institucije i projekte, te za promociju islamskih vrijednosti u medijskom prostoru. Kroz ove fondove se pomaže rad Gazi Husrev-begove biblioteke, Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka, Instituta za društvena i religijska istraživanja, Media centra Islamske zajednice, itd.

    – Obaveza sadekatul-fitra izvršava se isključivo tokom mjeseca ramazana, odnosno prije klanjanja Bajram-namaza, a naša je praksa da se i obaveza izdvajanja zekata uglavnom izvršava u ramazanu. Kako bi vjernicima olakšala izvršavanje ove vjerske dužnost, Islamska zajednica je omogućila i online uplatu zekata i sadekatu-l-fitra na linku uplata.islamskazajednica.ba, zaključuje Arnaut.

  • Obućarska industrija u BiH: Nije bilo otkaza, briga je hoće li Nijemci i Austrijanci imati novca za kupovinu cipela

    Kožarsko-prerađivačka i gumarska industrija u Bosni i Hercegovini, posebno ona koja se tiče proizvodnje obuće, ovisna je o inostranim partnerima na dva načina.

    U pravilu kompanije koje proizvode obuću ili njene dijelove repromaterijal nabavljaju u inostranstvu, baš kao i što većinu robe plasiraju na međunarodna tržišta. Pandemija koronavirusa itekako je utjecala na rad preduzeća iz ove branše.

    – Naši poslovni partneri su iz Austrije, Francuske i Njemačke, a njihovi dobavljači iz Italije. To je poslovni lanac koji je zbog ove krize mnogo oštećen. U aprilu smo morali otkazivati nekoliko dogovorenih poslova. Radili smo sa 100 posto kapaciteta, a produktivnost je bila jedva 50 posto. Samim tim prihodi su opali za više od pola. Imali smo veće troškove, morali smo osigurati novac za dezinfekciju, zaštitnu opremu, prijevoz je bio skuplji nego inače – kaže Alija Šehović, direktor kompanije za proizvodnju obuće Intral BH iz Tuzle, čiji su proizvodi prisutni širom svijeta.

    Uprkos svim tim problemima, Intral BH je zadržao sve radnike.

    – Nije bilo otkaza, svi od 300 radnika su ostali. Stabilizaciju lanca dobavljača možemo očekivati tek kada se otvore granice Evropske unije, tek tamo u drugoj polovini juna. No, i tada ne možemo biti sigurni u značajno poboljšanje situacije. Potrošači su u vrijeme krize usmjereni na kupovinu prehrambenih artikala i zato će sigurno doći do pada kupovne moći. Mjere nadležnih institucija neće biti dovoljne za oporavak privrede. Istovremeno, Agencija za bankarstvo FBiH ostavila je mnogo prostora bankama da se ponašaju kako se ponašaju, a to u svakom slučaju ne ide u prilog privrednicima – smatra Šehović.

    Firma Thema iz Gradačca za proizvodnju obuće u potpunosti je orijentisana na međunarodno tržište. Jedno vrijeme bili su prislijeni obustaviti rad.

    – Nismo radili od kraja marta do 13. aprila, i to iz dva razloga. Zbog predostrožnosti i suzbijanja širenja pandemije koronavirusa obustavili smo proizvodnju. U jednoj hali imamo 300 ljudi i nismo htjeli ništa rizikovati. Pored toga, bilo je onemogućena dostava repromaterijala iz Italije. Imali smo pad proizvodnje i prihoda, ali nismo se opredijelili za šivanje maski – kaže Nizara Halilbašić, direktorica Theme.

    Situacija se u maju polako popravlja, ali je sve to daleko od stanja prije krize.

    – Dostava repromaterijala iz Italije još nije počela, očekujemo da se to desi do kraja ovog mjeseca. Jedna firma iz Austrije dostavlja, dok druga ima problema. Uprkos svemu, nismo nijednog radnika otpustili. Radimo i nadamo se boljim vremenima. Firma ima kredit koji redovno vraća, nismo tražili odgodu – ističe Halilbašić.

    Svjesna je da će mjeseci pred nama donijeti otkazivanja narudžbi.

    – Naša roba ide prije svega u Njemačku i Austriju. Zavisimo od toga kako će se ove države ekonomski oporavljati. Nijemci su poslovično oprezni, vodit će računa o svakom euru. Ova sezona proljeće-ljeto je ranije ugovorena i ne bi trebalo biti problema. Kad je u pitanju sezona august-mart, svjesni smo da će biti otkazivanja narudžbi, u kojem obimu, tek ćemo vidjeti – govori Halilbašić.

    Izvor: Faktor