Federalno ministarstvo finansija osiguralo je sredstva za isplatu invalidnina za ratne vojne invalide, porodice poginulih boraca i nosioce ratnih priznanja za maj 2020. godine, u ukupnom iznosu od 26.274.689,71 KM.
Također su osigurana sredstva za isplatu civilnih invalidnina (tuđe njege i pomoći) u iznosu od 11.583.727,37 KM.
Nalozi za isplatu invalidnina tim kategorijama upućeni su bankama, saopćeno je iz Ministarstva finansija Federacije BiH.
Desetine hiljada ljudi širom BiH obradovane su obrocima i paketima s hranom zahvaljujući velikoj donaciji dobrotvora Agana Hodžića, koji je humanitarnim organizacijama oporukom ostavio gotovo 1,2 miliona KM.
O dobrom djelu Agana Hodžića pisali su brojni mediji u BiH, ali i regionu, a početkom 2018. godine, kada su sredstva iz njegove oporuke postala operativna, izvještavano je o konvojima s hranom koji su dopremani u mnoge bh. krajeve.
– Kroz ovu donaciju Crveni križ FBiH je osigurao pomoć za više od 12.000 domaćinstava širom Federacije. Podijelili smo više od 5.000 humanitarnih paketa i pomogli rad 12 kuhinja širom FBiH – kazao je za „Avaz“ generalni sekretar CKFBiH Namik Hodžić.
Agan je ostavio ukupno 1.152.995,94 KM za tri humanitarne organizacije – Narodnu kuhinju „Stari Grad“, „Merhamet“ i Crveni križ FBiH. Crveni križ je na osnovu te oporuke dobio 384.331,98 KM.
Oporukom je novac namijenjen za nabavku hrane siromašnima te poboljšanje obroka korisnicima kuhinja Crvenog križa i drugih javnih kuhinja u FBiH, što je i učinjeno. Za prehrambene pakete utrošeno je 186.776,21 KM, za poboljšanje obroka u kuhinjama CK u Sarajevu i Mostaru 150.810,48 te za poboljšanje obroka u 12 javnih kuhinja u Federaciji 186.776,21 KM.
Iz Crvenog križa FBiH još jednom su izrazili zahvalnost na ovoj donaciji te pozvali i druge koji su u mogućnosti da slijede primjer ovog velikog humaniste.
– Agan Hodžić bio je skroman čovjek i nije volio da se ističe. Otac mu je bio radnik, majka domaćica, pa je tako i sam naučio šta znači raditi, poštovati rad i novac. Uvijek je bio svjestan novca, ali nikada nije bio njegov rob – ispričao nam je njegov sestrić Enver Ahmetspahić
Niko, kako kaže, Aganovim činom nije bio iznenađen, jer je on cijeli život proveo pomažući drugima.
Želio je da njegova donacija bude anonimna i vjerovatno je to ono što najviše govori o njegovoj veličini.
– Nije veliki onaj koji pokloni nešto, pa se busa u prsa, već suprotno. On je živio skromno, a volio je ljude svih vjera i nacija. Za njega je čovjek bio čovjek i upravo je zbog toga tražio da donacija ne bude javna – rekao je Ahmetspahić.
– Agan je, i pored ogromnog novca koji je stekao svojim dugogodišnjim radom, bio skroman i posljednje godine proveo je u Gerontološkom centru u Sarajevu. I tu je živio poput drugih stanara i ničim se nije isticao, a niko od njih nije bio svjestan da on ima toliki novac – ispričao je Enver Ahmetspahić.
AVAZ
Žuti meteoalarm aktiviran je danas za područje cijele Bosne i Hercegovine za zbog jake grmljavine. Prema najavama meteorologa u većem dijelu BiH se očekuje se pretežno oblačno i nestabilno vrijeme sa kišom, pljuskovima i grmljavinom.
Prije podne padavine u Hercegovini, Krajini i na zapadu Bosne, a poslije podne i tokom noći u većini područja. Vjetar u Bosni slab promjenljivog smjera, a u Hercegovini umjeren jugo.
Dnevna temperatura kretat će se od 19 do 25 stepeni Celzijusa.
U Sarajevu pretežno oblačno vrijeme. Tokom poslijepodneva su mogući lokalni pljuskovi i grmljavina.
Kako je pojašnjeno na stranici Federalnog hidrometeorološkog zavoda, žuti meteoalarm predstavlja “opasno vrijeme”.
– Neuobičajene vremenske prilike su prognozirane. Šteta i ljudske žrtve su moguće. Budite oprezni i redovno se informišite o očekivanim meteorološkim uvjetima. Budite svjesni rizika koji je neizbježan. Slijedite uputstva data od strane vaših državna tijela – stoji u pojašnjenju.
Zamjenica predsjedavajućeg Vijeća ministara i ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković primit će sutra humanitarnu pomoć za borbu protiv pandemije koronavirusa koja je upućena iz Narodne Republike Kine.
Donaciju će ministrici Turković uručiti ambasador Narodne Republike Kine u BiH Ji Ping. Riječ je o pomoći u kojoj je 42.000 maski, čiji je donator Dječji hor kineskog grada Wuxi.
Djeca iz hora su napisala pismo predsjedavajućem Predsjedništva BiH Šefiku Džaferoviću, koje će ambasador Ji Ping tom prilikom uručiti ministrici Biseri Turković.
Primopredaja humanitarne pomoći bit će izvršena ispred zgrade Ministarstva vanjskih poslova BiH.
Evropska unija u potpunosti će dovršiti otvaranje unutrašnjih granica do kraja juna i počet će s ukidanjem putnih ograničenja u i iz drugih zemalja u julu, saopćila je povjerenica za unutrašnju politiku Ylva Johansson.
Johansson je kazala da će većina vlada država članica EU ukinuti unutrašnje granične kontrole do 15. juna, ali da će nekima trebati do kraja mjeseca da to učine.
– To dakle znači da će unutrašnje granične kontrole biti ukinute do kraja juna. Trebali bismo razmotriti postepeno ukidanje ograničenja na putovanja u EU koja nisu od ključnog značaja – kazala je ona, prenosi Reuters.
Faktor
Pripadnici Oružanih snaga Bosne i Hercegovine (OSBiH) su, nakon što je prestala potreba za karantinom, demontirali šatorska naselja te povukli ostatak resursa s deset graničnih prijelaza, na kojima su bili angažirani u sklopu mjera na suzbijanju pandemije koronavirusa (Covid-19).
Angažman pripadnika OSBiH u okviru misije civilno-vojne saradnje, a u skladu s Odlukom Predsjedništva Bosne i Hercegovine, prethodno je usaglašen i koordiniran od nadležnih institucija i kriznih tijela.
– Nakon donošenja Odluke Predsjedništva Bosne i Hercegovine, ministar odbrane BiH je svojim naredbama odobravao upotrebu resursa OSBiH. Shodno izvještajima iz potčinjenih jedinica, OSBiH su postavile šatore na deset graničnih prijelaza (GP), te ih opremili kompletima vojničkih kreveta, izvršile dezinfekciju, dezinskeciju i deratizaciju (DDD mjere) postavljenih šatorskih objekata i nastavile da vrše obezbjeđenje i čuvanje postavljenih materijalno-tehničkih sredstava (MTS) – rečeno je Feni u Ministarstvu odbrane BiH.
Na upit u vezi s hronologijom i dinamikom aktivnosti na tom planu, iz resornog ministarstva navode kako je 19. marta na osam graničnih prijelaza (Gradiška, Izačić, Bijača, Brod, Rača, Šepak,Vardište i Klobuk) dopremljeno ukupno 25 šatora i 584 vojnička kreveta, te angažirano 66 motornih vozila, uz sudjelovanje 278 vojnih i jedne civilne osobe na transportu i postavljanju MTS-a.
Prema podacima Ministarstva odbrane, narednog dana, 20. marta na GP ‘Brčko’ dopremljen je jedan jedan veliki šator i 105 kreveta, te su angažirana 54 pripadnika OSBiH.
Kako iz tog ministarstva nadalje navode, 21. marta na GP u Kozarskoj Dubici dopremljena dva komandna, dva velika i jedan šator srednje veličine te 50 vojničkih kreveta, uz angažman deset vojnih osoba.
– Ministarstvo odbrane BiH je, na zahtjev Koordinacionog tijela BiH za zaštitu i spašavanje, 1. aprila odobrilo izmještanje šatorskih naselja sa GP Šepak na GP Karakaj i sa GP Gradina na GP Gradiška – pojašnjavaju iz Ministarstva.
Istovremeno, ističu kako je neprekidno vršeno osiguranje i čuvanje svih uspostavljenih šatorskih naselja na graničnim prelazima s minimalnim brojem ljudi (39 vojnih osoba).
Preciziraju kako je, nakon prestanka potrebe za karantinom, te donošenja odluka nadležnih organa, u drugoj polovini maja izvršeno povlačenje resursa OSBiH i ljudstva sa spomenutih lokaliteta- graničnih prijelaza.
Kako je poznato, u šatorska naselja koja su na graničnim prijelazima podigli/osiguravali pripadnici OSBiH bila su u funkciji prevencije i sprečavanju širenja koronavirusa, odnosno smještaja (14-odnevnog karantina/izolacije) osoba koje u Bosnu i Hercegovinu dolaze iz inozemstva.
Osim pripadnika OSBiH, koji su bili angažirani na osiguranju šatorskog karantina, na graničnim prijelazima angažirani su sanitarni inspektori, epidemiolozi i medicinsko osoblje, te pripadnici Civilne zaštite.
Devet novozaraženih osoba registrovano je u posljednja 24 sata u Živinicama, a svi su vezani za porodični klaster u kojem je ranije potvrđeno pet slučajeva.
Za Klix.ba je potvrđeno da se radi o tri muške osobe srednje životne dobi, četiri ženske osobe srednje životne dobi i dvoje djece.
U Živinicama je od početka pandemije otkriveno ukupno 24 zaraženih osoba, a posljednji klaster (14 slučajeva) je najbrojniji.
Treba istaći da su sve zaražene osobe asimptomatski slučajevi odnosno ne pokazuju nikakve simptome bolesti.
162 je ukupno testiranih u protekla 24 sata, a trenutno je aktivno 27 slučajeva i četiri klastera. Od početka epidemije 27. marta u TK je registrovano 113 pozitivnih slučajeva, tri osobe su preminule.
Epidemiolozi nastavljaju tragati za svim potencijalno zaraženim odnosno onima koji su dolazili u kontakt sa osobama kod kojih je potvrđeno prisustvo koronavirusa.
Ovlašteni službenici Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) Bosne i Hercegovine u više odvojenih akcija na području Hercegovine privremeno su oduzeli 7.305 paklica cigareta i 19,5 kg rezanog duhana, bez akciznih markica ukupne tržišne vrijednosti 43.395 KM.
U mjestu Borci, općina Konjic, privremeno je oduzeto 6.740 paklica cigareta, koje nisu bile obilježene akciznim markica UIO. Aktivnosti na terenu proveli su službenici Grupe za sprečavanje krijumčarenja i prekršaja iz regionalnog centra UIO u Mostaru u saradnji sa policijskim službenicima Konjic. Vrijednost privremeno oduzete robe procjenjuje se na 37.070 KM.
Na području Trebinja, Bileće, Čapljine i Ljubuškog službenici Grupe za prečavanje krijumčarenja i prekršaja privrmeno su oduzeli 565 paklica cigareta i 19,5 kg rezanog duhana. Predmetna akcizna roba ukupne tržišne vrijednosti 6.325 KM, pronađena je na više lokacija i nije bila obilježena akciznim markicama UIO
U aktivnostima na terenu ovlašteni službenici UIO su koristili specijaliziranu opremu koju je Upravi donirala Vlada SAD-a putem Programa EXBS.
UIO BiH poziva sve građane da na otvorenu liniju 080 02 06 07 prijave svaki oblik utaje carine ili PDV-a, ili nelegalnu prodaju trošarinskih proizvoda. Svi pozivi su besplatni i potpuno anonimni.
Faktor
Nisu samo građani Bosne i Hercegovine nezadovoljni radom pravosuđa. Evropska unija (EU), koja je uložila milione eura u izgradnju pravosudnih institucija i jačanje njihovih kapaciteta, dijeli to nezadovoljstvo, te su, sudeći prema posljednjim reakcijama, odlučili glasno progovoriti o njemu.
Zbog “zabrinjavajuće ograničenih rezultata u postizanju ciljeva reforme u proteklim godinama”, Evropska komisija je pismom obavijestila šefa Visokog sudskog i tužilačkog vijeća(VSTV) BiH Milana Tegeltiju da preispituju podršku pravosuđu putem te institucije, a šef Delegacije EU-a u BiH Johann Sattler otvoreno je iskazao nezadovoljstvo radom pravosuđa i VSTV-a.
S druge strane, oni koji su trebali biti personifikacije efikasnog, nezavisnog i modernog pravosudnog sistema i u čije su usavršavanje BiH i EU uložili velika sredstva su u međuvremenu izrasli u političke marionete koje se “potkivaju” po kafanama, kradu mobitele iz dokaznih materijala ili ovjekovječeni snimcima nadzornih kamera podmeću dokaze.
Sistem koji je omogućio nedodirljivost osoba čiji profesionalni i moralni integritet ne “pokriva” ni potrebu za prisvajanjem mobitela ili novca iz dokaznog materijala je platforma koju, očigledno, nisu spremni promijeniti i koju grčevito čuvaju uz podršku političkih mentora čije predmete zauzvrat deponuju duboko u rijetko otvarane prašnjave ladice.
Zbog situacije u pravosuđu, koja je temelj svih ostalih izazova sa kojima se naša zemlja suočava, je Brisel, prema informacijama Faktora, i prije zvaničnih kritičkih istupa počeo raditi na ispravljanju anomalija koje onemogućavaju vladavinu prava.
Jedan od najvažnijih segmenata novog pristupa je razbijanje sistema koji omogućava nedodirljivost pravosudnih zvaničnika. Taj sistem obesmišljava postojanje Ureda disciplinskog tužioca, s obzirom da je bez “dobre volje” članova VSTV-a efikasnost tog Ureda maksimalno ograničena, čemu je javnost imala priliku svjedočiti u aferi “Potkivanje”. Tada je, podsjetit ćemo, Ured podnio tužbu protiv predsjednika VSTV-a Milana Tegeltije, ali je Disciplinska komisija, koju su činile Tegeltijine kolege, tu tužbu rutinski odbacila.
Evropska komisija je 11. februara ove godine dopisom upozorila VSTV da poduzme hitne korake s ciljem uspostave posebne jedinice za integritet u okviru Sekretarijata VSTV-a. Ta jedinica bi trebala provjeravati imovinske kartone članova Vijeća, ali ona još uvijek nije formirana.
Nedodirljivost pravosudnih zvaničnika je u posljedičnoj vezi sa nedodirljivošću političkih zvaničnika čiju kontrolu nad pravosuđem je prepoznala i EU.
Nekoliko je predmeta koji su, prema našim informacijama, “zapali za oko” zvaničnicima EU-a, a koji savršeno ilustriraju postojanje političke kontrole nad pravosuđem. Zanimljivo je da se uglavnom radi o aferama u kojima su glavni akteri zvaničnici Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH.
Pavlović banka
Jedan od tih predmeta je “Pavlović banka”, u okviru kojeg je Tužilaštvo BiH, “istražujući” sumnjivi kredit Milorada Dodika u toj banci za kupovinu vile na Dedinju, hapsilo i ispitivalo sve osim glavnog aktera priče – Milorada Dodika.
Protiv Dodika, vlasnika Pavlović banke Slobodana Pavlovića, te još nekoliko osoba je podnesena krivična prijava jer su nezakonitim aktivnostima šefu SNSD-a 2008. godine omogućena novčana sredstva u iznosu od 1.468.373,00 KM po osnovu navodnog kredita. Dodik je za 750.000 eura kupio vilu u Beogradu, tvrdeći da je to uradio kreditom od Pavlović banke, ali se ispostavilo da je kredit uzeo tek godinu dana kasnije.
Bobar banka
Imao je Dodik “sreće” i kada je u pitanju predmet “Bobar banka”, u kojem se optuženi terete da su, djelujući kao organizirana grupa, finansijskim kriminalom i različitim zloupotrebama napravili štetu od 122,5 miliona KM i doveli Bobar banku do propasti.
Protiv bivšeg glavnog državnog tužioca Gorana Salihovića je Ured disciplinskog tužioca pokrenuo istragu jer su se pojavili transkripti presretnutih telefonskih razgovora između Dodika i novinara Mate Đakovića, u kojima se, navodno, potvrđuje da će istrage protiv Dodika u predmetima “Bobar banka”, “Pavlović banka”, ali i u aferi “Kilogram zlata” biti obustavljene.
Zgrada Vlade RS-a
Ranije je, podsjećamo, Osnovni sud u Banjoj Luci oslobodio Dodika optužbi da je od januara 1998. do kraja 2000. godine isplatama po raznim osnovama oštetio budžet RS-a za 3,17 miliona KM, a protiv njega su obustavljane istrage vezane za izgradnju autoputa Banja Luka – Bosanska Gradiška, te izgradnju zgrade Vlade RS-a u Banjoj Luci.
Vrlo je zanimljivo da su predmet protiv Dodika koji se odnosio na izgradnju zgrade Vlade RS-a i čuveni predmet “Reket”, u kojem su glavni akteri bili zvaničnici Socijaldemokratske partije (SDP), nakon Općih izbora 2010. godine, na kojima su ove dvije stranke pobijedile, iz Tužilaštva BiH proslijeđeni Specijalnom tužilaštvu RS-a, odnosno Tužilaštvu Kantona Sarajevo (KS), što je prethodilo propašću tih predmeta.
Reket
U predmetu “Reket” su za organizirani krminal osumnjičeni tadašnji predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija, potpredsjednik te stranke i tadašnji načelnik Općine Novi Grad Damir Hadžić, te direktor građevinske firme “Butmir” Husein Hasibović. Istraga je pokrenuta zbog pokušaja uzimanja 2,2 miliona KM mita od predsjednika Uprave “ASA holdinga” Nihada Imamovića i drugih privrednika za usvajanje regulacionog plana “Alipašin most 7” u općini Novi grad Sarajevo. Tužilac je naredio istragu nakon što je Federalna uprava policije u oktobru 2009. godine podnijela krivične prijave protiv Hadžića i Hasibovića. Pokušaj uzimanja mita prijavio je Nihad Imamović, koji bez usvajanja regulacionog plana “Alipašin most 7” nije mogao nastaviti gradnju stambeno-poslovnog objekta u sarajevskom naselju Otoka.
Referendum
U posebnom fokusu EU-a je predmet “Referendum”, kojeg je svojom optužnicom obesmislilo Tužilaštvo BiH. Iako sam Dodik nije skrivao da stoji iza organizacije neustavnog referenduma o “danu RS-a”, čime je narušio ustavnopravni poredak BiH, Tužilaštvo BiH je propustilo optužiti tadašnjeg predsjednika entiteta RS. U konačnici je optužnicu protiv članova Komisije za provođenje referenduma odbio Sud BiH.
“Čović i ostali”
I predmeti koji se odnose na Dodikovog dugogodišnjeg političkog partnera, predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića, su zaslužili pažnju zvaničnika EU-a.
U tom se kontekstu spominje predmet “Čović i drugi”, u kojem je šefa HDZ-a BiH krajem 2006. godine Sud BiH nepravosnažno osudio na pet godina zatvora zbog optužbi da je za vrijeme obnašanja dužnosti federalnog ministra finansija vlasnicima firme “Lijanovići” omogućio izbjegavanje plaćanja carinskih taksi. Nakon žalbenog postupka, Sud BiH se u julu 2008. godine proglasio nenadležnim, te je predmet ustupljen Tužilaštvu Kantona Sarajevo. Međutim, originalni dokazi u tom predmetu su “misteriozno nestali” na putu iz jednog u drugo tužilaštvo.
Živko Budimir
S druge strane, oni zvaničnici koji se nisu uspjeli “izboriti za naklonost” pravosuđa su nerijetko bivali žrtve istog, te su procesuirani zbog nepostojećih ili čak benignih prekršaja u poređenju sa navedenim aferama. Jedan od najupečatljivijih takvih predmeta je onaj koji se vodio protiv bivšeg predsjednika FBiH Živka Budimira, koji je 2012. godine bio prepreka za rekonstrukciju federalne vlasti, koju su trebali činiti SDP, SBB, HDZ i HDZ 1990. Optužbe na račun navodne Budimirove zloupotrebe položaja su okončane oslobađajućom presudom.
Taj predmet neodoljivo podsjeća na aktuelni predmet “Respiratori”, u kojem je među optužene “uguran” i federalni premijer Fadil Novalić, čime se on nastoji eliminirati iz Vlade FBiH, što bi otvorilo prostor nekim drugim političkim opcijama da preuzmu punu kontrolu nad ovim entitetom.
Tužilaštvo BiH ima vrlo selektivan pristup pravdi koji se ne ogleda samo u imenima optuženih u predmetu “Respiratori”, već i u, primjera radi izostanku reakcije na aferu “mobilna bolnica” u entitetu RS.
Ta selektivnost nije svojstvena samo Tužilaštvu BiH već i nižim pravosudnim institucijama. Pohvalna je namjera Općinskog suda u Sarajevu da se istraži odgovornost aktera afere “Asim”, ali je vrlo znakovit izostanak bilo kakve reakcije na aferu “Mašić”, na koju je ukazao bivši generalni sekretar SDP-a Irfan Čengić.
– Zato su mi pomalo smiješne bile kritike SDP-a na račun afere “Asim” i organizovanja izbora unutar sarajevske SDA – napisao je Čengić u dokumentu u kojem detaljno govori o zloupotrebama položaja i ucjenama koje su prethodile izboru Damira Mašića za predsjednika Kantonalnog odbora SDP-a Sarajevo.
Sumnjiva dugovanja SDP-a prema hrvatskoj firmi umiješanoj u pranje novca, te prema firmi iz Širokog Brijega su nakon prijave organizacije Transparency Intrnational postale predmet istrage Centralne izborne komisije (CIK) BiH.
Međutim, sudeći prema reakcijama, za eventualne neregularnosti koje su Transparency International i cjelokupna javnost u BiH prepoznali u SDP-ovim relacijama sa tim firmama nema interesovanja među pravosudnim institucijama.
Ratni zločini
Odnos Tužilaštva BiH prema procesuiranju ratnih zločina savršeno ilustrira pristrasnost i političku kontrolu nad radom te pravosudne institucije.
Nakon presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) ratni zločini HVO-a i pripadajućih vojnih, paravojnih i policijskih formacija za Tužilaštvo BiH ne postoje. U prošloj godini je najviše optužnica podignuto protiv pripadnika Vojske RS-a, njih 20, u kojima je optuženo ukupno 27 osoba, od kojih su četiri nedostupne pravosudnim institucijama BiH.
S druge strane, protiv pripadnika Armije RBiH su podignute tri optužnice, ali je njima obuhvaćeno čak 18 osoba, čime Tužilaštvo nastoji izmijeniti karakter ratnih dešavanja u BiH, na način da se zločini Armije RBiH predstavljaju kao sistemski zločini u kojima je učestvovao veći broj pripadnika, dok su zločini Vojske RS-a uglavnom bili postupci “neodgovornih pojedinaca”.
udbina predmeta iz kategorije “A”, koje je MKSJ proslijedio domaćim pravosudnim institucijama, je obavijena velom tajne. Niko ne zna šta se desilo sa više od 800 predmeta u kojima su okončane istrage, a u kojima su obrađeni uglavnom zločini nad Bošnjacima.
– U Tužilaštvu BiH je ostalo 190 osoba sa oznakom “A”. Ostali su predmeti proslijeđeni ostalim tužilaštvima. Niko se ne brine za to šta se tamo dešava – pravdala se Tadić na posljednjoj sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Umjesto 190 osoba koje je MKSJ svrstao u kategoriju “A”, Tužilaštvu BiH je prioritet, primjera radi, procesuiranje Sakiba Mahmuljina za navodno granatiranje Kalinovika, dok, s druge strane, za opsadu Goražda, u kojoj je poginulo više od 4.000 osoba, niko nije odgovarao.
Među domaćim političkim elitama postoji barem deklarativna opredijeljenost za evropske integracije, a upravo je jačanje vladavine prava, kako je kazao Sattler, suština tog integracionog procesa. Mijenjanje postojećeg pravosudnog sistema, njegovo temeljno reformiranje, prioritet je za BiH i to ne samo u kontekstu evropskog puta. Usvajanje novog Zakona o VSTV-u, koji se skriva u ladici HDZ-ovog ministra pravde Josipa Grubeše, trebao bi biti prvi korak na tom putu.
Izvor: Faktor
Prvog radnog dana u junu, hrvatski poslodavci su na penziono osiguranje prijavili 1.388 novozaposlenih radnika. Ukupan broj osiguranika na početku meseca bio je milion i 520 hiljada, što je oko 6.000 zaposlenih više nego krajem aprila, dok je karantin bio u punom jeku.
Hrvatska je iz izolacije izašla s približno jedan posto manje zaposlenih u odnosu na stanje koje je imala sredinom marta, piše Večernji list, ali kako je njihova ekonomija podložna velikim sezonskim promjenama – realniju sliku stanja na tržištu rada poslije korone, daje poređenje s istim razdobljem prošle godine.
Premijer Hrvatske, Andrej Plenković, kaže da je Hrvatska prošle godine u ovo vrijeme imala 51.000 zaposlenih više, odnosno milion i 578 hiljada osiguranika. Tih 50-ak hiljada izgubljenih radnih mesta, posljedica su korone, i prije svega su se desila u turizmu, trgovini, transportu, uslužnim sektorima.
Na proljeće i ljeto 2019, hoteli i restorani su zapošljavali oko 30.000 radnika više nego danas, trgovina njih osam hiljada više, prijevoz – oko 2.000, a poljoprivreda je zadržala zaposlenost. Građevinski sektor je u plusu za oko četiri hiljade radnika.
Veliku potražnju za građevinskim radnicima i majstorima podstaknuo je zemljotres, jer su vlasnici oštećenih zgrada i kuća sami krenuli u obnovu.
– Što se tiče ekonomije, ukupno smo pomogli s 30 milijardi kuna. Nikada nijedna vlada nije tako stala iza hrvatskih radnika, poslodavaca i privatnog sektora – tvrdi Plenković, koji kampanju za novi mandat temelji na zaustavljanju epidemije i snažnoj pomoći privredi.
Za razliku od Amerike, gdje je nezaposlenost eksplodirala, Evropa je ipak uspjela da sačuva radna mjesta tako što je uvela programe subvencija, bilo da je riječ o kraćem radnom vremenu, ili o podršci za preduzeća.
U Hrvatskoj se broj nezaposlenih osoba, od uvođenja karantina, popeo na 17 posto, u Austriji se udvostručio, a Njemačka je u maju dobila oko 169 hiljada novozaposlenih, uz oko 10 miliona zaposlenih kojima država pokriva primanja.
S Ekonomskog instituta Zagreb navode da je u Hrvatskoj stepen potražnje za radom još uvek daleko ispod onog prije pandemije. Na primjer, u odnosu na maj 2019., u istom mesecu 2020. potražnja je bila niža oko 40 posto, s tim što sada ima najmanje interesa za nekad najtraženija zanimanja.
Potražnja za trgovcima, konobarima i kuharima pala je 72, 85 i 74 posto, u odnosu na maj 2019. godine. Izuzetak među tim dramatičnim pokazateljima su zanimanja vezana za sanaciju pandemije i zagrebačkog zemljotresa.
U odnosu na maj prošle godine, sada se traži 57 posto više zidara, te 46 posto više medicinskih sestara, dok potražnja za ljekarima i stomatolozima ide na 21 procenat.
Gledajući regionalno, Ekonomski institut ističe da sve hrvatske regije bilježe značajan pad, a najviše južni i sjeverni Jadran.
U maju 2020. u odnosu na isti mjesec prošle godine, taj pad se mjeri sa 70 i 68 posto. Socijalni partneri počeli su pregovore o modelu subvencioniranja skraćene radne sedmice, pa se očekuje u narednim danima očekuju detalji.
Avaz