Category: BiH

  • Dvije uposlenice Opće bolnice pozitivne na koronavirus, zatvaraju se odjeli za ginekologiju i pedijatriju

    Dvije uposlenice Opće bolnice Abdulah Nakaš u Sarajevu pozitivne su na prisustvo korona virusa, potvrdio je za N1 direktor ove ustanove Zlatko Kravić.

    On je kazao da se zatvaraju odjeli za ginekologiju i pedijatriju u ovoj bolnici. Radi se na tome da se pronađe rješenje za smještaj pacijenata, potvrdio je direktor bolnice za N1.

    Kako je potvrdio Kravić, zdravstveno osoblje ove ustanove bit će testirano u narednim danima.

    Inače, prema podacima Federalnog zavoda za javno zdravstvo u protekla 24 sata u Federaciji BiH testirano je 527 uzoraka, od kojih je 26 pozitivnih na COVID-19. Novi slučajevi registrirani su u Zeničko-dobojskom, Tuzlanskom, Unsko-sanskom, Hercegovačko-neretvanskom i i Kantonu Sarajevo.

  • SASTANAK KRIZNIH ŠTABOVA/STOŽERA: “Svjesni smo mogućnosti pogoršanja situacije, nastaviti raditi i djelovati nesmanjenim intezitetom”

    SASTANAK KRIZNIH ŠTABOVA/STOŽERA: “Svjesni smo mogućnosti pogoršanja situacije, nastaviti raditi i djelovati nesmanjenim intezitetom”

     

    U Sarajevu je u organizaciji Kriznog štaba/stožera Federalnog ministarstva zdravstva održan radni sastanak predstavnika kriznih stožera/štabova kantonalnih ministarstava zdravstva i predstavnika zavoda za javno zdravstvo kantona/županija.

    “Naša borba unutar javnozdravstvenog sustava sa COVID-19 je počela još krajem siječnja, i od tog dana koji izgleda tako daleko, do danas smo svi zajedno mnogo toga prošli. Sve to vrijeme zdravstveni sustav, predvođen profesionalcima iz područja javnog zdravlja, i uz asistenciju drugih institucija uključenih u odgovor na COVID-19 je neprestano djelovao i radio. Danas možemo reći da smo u prvom valu izbjegli crni scenarij širenja koronavirusa koji nažalost nisu izbjegle i neke mnogo razvijenije i bogatije zemlje od naše”, kazao je u uvodnom obraćanju federalni ministar zdravstva dr. Vjekoslav Mandić.

    Potcrtao je kako su izbjegnuti crni scenarij te i trenutno zadovoljavajuća situacija prije svega “rezultat rada zdravstvenog sektora, u prvom redu epidemiologa i javnozdravstvenih djelatnika na terenu koji su u protekla 4 mjeseca radili danonoćno, te i sada rade dok traje ovaj sastanak”:

    “To je rezultat rada svih naših zdravstvenih institucija, ustanova i zdravstvenih djalatnika, pravodobno uvedenih restriktivnih mjera, rada inspektora na graničnim prijelazima, kao i rada policajaca koji su obavljali nadzor nad osobama u izolaciji. Rezultat je to i naših građana koji su se pridržavali propisanih mjera, kao i medija koji su dali doprinos i sve vrijeme objavljivali i javnosti prenosili propisane mjere i preporuke i svih onih koji su radili kako bi svi ostali koji su u jednom trenutku bili u izolaciji imali osnovne potrepštine za život”, kazao je te dodao da je to i rezultat rada svih drugih institucija izvan zdravstvenog sustava koje su dale doprinos u odgovoru na COVID-19:

    “U konačnici – to je rezultat rada kriznih stožera svih ministarstava zdravstva, rezultat vašeg neprocjenjivog angažmana u ovoj borbi, to je vaš rezultat”, poručio je na početku sastanka dr. Mandić, upozorivši da je pred svima još puno posla:

    “Kao što znate, nije gotovo. Svi zajedno smo svjesni mogućnosti pogoršanja situacije, kao i sindroma sagorijevanja onih koji su iznijeli prvi val. Moramo nastaviti raditi i djelovati nesmanjenim intezitetom. Ne smijemo se opustiti i moramo se fokusirati na daljnje aktivnosti i jačanje kapaciteta javnozdravstvenog odgovora na COVID-19”.

    Glavna tema sastanka bila je odgovor na pandemiju COVID-19 u FBiH, bilo je govora o hronologiji poduzetih mjera vezano za pojavu COVID-19, trenutnoj epidemiološkoj situaciji u FBiH, iskustvima u odgovoru na COVID-19 na razini kantona/županija kao i prijedlogu aktivnosti u narednom periodu. Kako je rečeno, naredni period uz redovne aktivnosti biće iskorišten za još bolje organiziranje, prikupljanje iskustava i pripremu odgovora u zavisnosti na daljnji razvoj situacije, a kao jedna od mogućih mjera spomenuta je i mogućnost proglašenja stanja epidemije.

    “Epidemija je mogla biti proglašena i ranije, ali stanje nesreće koje je bilo proglašeno je praktično zamijenilo tu mjeru. Imamo zahtjeve dva kantona, očekuje se i treći i time će biti ispoštovani preduvjeti  i sa time ćemo moći da još efikasnije nastavimo naše djelovanje”, kazao je dr. Goran Čerkez nakon sastanka, dodajući da će uz sve planirane aktivnosti uz ulogu kriznih štabova/stožera i ministarstava zdravstva u budućem periodu velika uloga, kao i tokom ranijeg perioda, biti na stanovništvu:

    “Jako je bitno da se svi odgovorno ponašamo i da jedni druge podstičemo da tako radimo. Mi smo dovoljno puta ponovili šta svi trebamo raditi, ljudi to u najvećoj mjeri to poštuju, i jako je važno da se svi posvetimo provođenju mjera da bismo imali situaciju onakvu kakvu želimo”, dodao je.

    Prim.dr Nermin Avdić, direktor Zavoda za javno zdravstvo Hercegovačko-neretvanskog kantona kazao je da će i pored trenutne povoljne epidemiološke situacije i u budućnosti dolaziti do pojave žarišta na određenim prostorima i ulazak virusa, te da se treba kontinuirano raditi na preveniranju:

    “Mjere koje su trenutno na snazi će sigurno dalje ostati, održavamo ih i one se u slučaju potrebe mogu i pojačati. Na ovom sastanku smo razmotrili sve opcije, razmijenili iskustva da vidimo koje bismo mjere trebali eventualno smanjiti, a koje ponačati. Prijedlog s kantona je da se proglasi epidemija u Federaciji iz razloga što bismo tada imali lakše i brže djelovanje u slučaju pojave većeg broja oboljelih, zakonska regulativa bi nam omogućila da brže djelujemo, brže provedemo mjere i da ih provodimo na samim kantonima ili u određenim općinama gdje nam se to javi ”, pojasnio je dr. Avdić.

    Ministrica zdravstva Tuzlanskog kantona dr. Dajana Čolić kazala je kako je situacija u ovom kantonu u kojem se pojavilo žarište trenutno pod kontrolom:

    “Epidemiološke ekipe su na terenu, priukupljaju kontakte, uzimaju se uzorci i naši uposlenici u Zavodu za mikrobiologiju neprestano rade nova testiranja, čekamo rezultate i pratićemo kako će se situacije dalje odvijati. U svakom slučaju bi nam uvođenje epidemije olakšalo naš daljnji rad i postupanje. Ne možemo se vratiti na stanje prirodne nesreće, ali proglašenje epidemije bi nam svakako dosta pomoglo”, kazala je dr. Čolić.

    Ministar zdravstva Zeničko-dobojskog kantona dr. Adnan Jupić kazao je kako je i u Zeničko-dobojskom kantonu epidemiološka situacija stabilna, iako se radi o kantonu koji bilježi najveći broj oboljelih, ali ne i najveću incidencu u odnosu na broj stanovnika.  Napomenuo je da je specifičnost ovog kantona to što je 80-90 odsto svih oboljelih iz tri privredna subjekta te potcrtao važnost pridržavanja mjera zaštite:

    “Potrebno je pojačati inspekcijski nadzor i da ljudi koji organizuju posao u privatnim ili državnim firmama povedu računa o pridržavanju epidemioloških mjera jer ovo se može desiti u bilo kojem kantonu. To se sigurno ne bi desilo da su provedene i poštovane sve mjere. Trenutni kapaciteti u ovom kantonu su takvi da mogu odgovoriti svim eventualijama”, potcrtao je.

    Naredbom Kriznog štaba/stožera Federalnog ministarstva zdravstva koja je na snazi od 31.05. dozvoljeno je kantonalnim/županijskim stožerima ministarstava zdravstva uvođenje i restriktivnijih mjera spram procjene epidemiološke situacije u kantonu odnosno općini, uz prethodnu suglasnost Kriznog stožera Federalnog ministarstva zdravstva, te je na sastanku ponovo potcrtana mogućnost i potreba djelovanja na nivou kantona i lokalnih zajednica u cilju saniranja pojedinačnih žarišta.

  • Izdate upute za građane BiH koji namjeravaju putovati van države

     

    Zbog sprečavanja širenja koronavirusa uvedene su posebne mjere na graničnim prelazima Bosne i Hercegovine i većine evropskih zemalja. Bosna i Hercegovina otvorila je granice prema Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori.

    Odluka se odnosi samo na građane te tri države, dok državljani ostalih zemalja u BiH mogu ući zbog poslovnih obveza (pod uslovom da posjeduju poziv pravnog lica iz BiH i potvrdu o negativnom testu na virus SARS-KOV-2, ne stariju od 48 sati od trenutka ulaska).

    ”Ulazak u Hrvatsku dozvoljen je samo njihovim državljanima, strancima koji imaju prijavljen boravak i vozačima teretnih vozila. Privremeno su zatvoreni svi granični prelazi za pogranični saobraćaj između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Srbija je otvorila granične prelaze za putnički i robni saobraćaj. Crna Gora je otvorila granice za državljane BIH”

    Podsjećamo, državljani BiH koji se vraćaju u BiH od 21.05. više ne idu u samoizolaciju.

    Vanjske granice Europske unije (plus Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska) bit će zatvorene do 15.06.  Mjera se odnosi na sve građane nečlanica Europske unije koji neće moći ući u EU ako nemaju dugotrajnu adresu u jednoj od država članica, ako nisu članovi obitelji građana EU ili ako nisu diplomati. I dalje će se propuštati dvosmjerni transportni promet, te liječnici koji rade u EU, a žive pograničnom području u nekoj od država izvan EU, saopšteno je iz BIHAMK-a.

  • EU sa 20 miliona eura pomaže poljoprivredno-prehrambenom sektoru BiH

    Evropska unija (EU) izdvojila je 20 miliona eura za modernizaciju poljoprivredno-prehrambenog sektora u Bosni i Hercegovini.

    Sredstva će biti dostupna u okviru četvorogodišnje projekta EU4Agri (2020-2024), koji će podržati oko 2.600 poljoprivredno-prehrambenih proizvođača diljem BiH, saopćila je Delegacija EU u BiH.

    – Na ovaj način EU pruža podršku ovom sektoru ne samo u otvaranju novih radnih mjesta, već očuvanju postojećih i oporavku od posljedica COVID-19 pandemije. Ukupna vrijednost projekta je 20,25 miliona eura, a provode ga i sufinansiraju sa 250.000 eura Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH i Češka razvojna agencija (CzDA).

    Podrška poljoprivredno-prehrambenom sektoru će biti provedena putem poziva za dodjelu grantova u tri oblasti: 1) ulaganje u primarnu proizvodnju i kapacitete za preradu u cilju ojačanja tržišne efikasnosti, 2) jačanje savjetodavnih usluga za unapređenje znanja i razvoj vještina, i 3) jačanje i diverzifikacija ruralne ekonomije. Projekat će također korisnicima pružiti tehničku pomoć kako bi što uspješnije iskoristili raspoloživa bespovratna sredstva – citat je iz saopćenja.

    Prvi javni pozivi za dodjelu grantova u okviru projekta EU4Agri planirani su za juli, septembar i oktobar 2020. Svi pozivi će biti objavljivani na web stranici UNDP-a u BiH (VIDEO), kao i na društvenim mrežama EU u BiH.

  • Ekshumacija u Bratuncu: Pronađeni posmrtni ostaci najmanje dvije žrtve genocida u Srebrenici

    Na području Kameničkog brda, općina Bratunac, danas je izvršena ekshumacija prilikom koje su, na površini terena, pronađeni nekompletni posmrtni ostaci najmanje dvije žrtve proteklog rata.

    Prema informacijama Instituta za nestale osobe BiH pretpostavlja se da je riječ o žrtvama genocida počinjenog u julu 1995. godine na području Srebrenice.

    Posmrtni ostaci danas ekshumiranih žrtava su prebačeni u Komemorativni centar u Tuzli radi sudsko – medicinskog vještačenja i kriminalističko – tehničke obrade te izuzimanja koštane srži, a kako bi se identitet žrtava utvrdio putem DNK analize. Ekshumacija odnosno asanacija terena je izvršena po naredbi Suda BiH i pod nadzorom Tužilaštva BiH.

  • Odbrana Ratka Mladića traži da se on izmjesti u bolnicu u Hagu: “Jako je oslabio, smršao, ne može da jede, anemija ga ruši…”

     

    Član Mladićeve Odbrane, advokat Miodrag Stojanović je za BIRN BiH rekao da se Mladić trenutno nalazi u stacionaru u Pritvorskoj jedinici, gdje ima medicinski tretman.

    Istakao je kako je “nešto novo” da Odbrana traži da se Mladić prebaci u bolnicu u Hagu, ali da je stalni zahtjev Odbrane njegovo izmještanje u Rusiju.

    Stojanović je naveo kako se Mladićevo stanje komplikuje zato što “zarastanje tih rezova ne ide u željenom pravcu”.

    – On je jako oslabio, smršao je, ne može da jede, anemija ga ruši, ne može da stoji, tako da je u jednom vrlo, vrlo ozbiljnom zdravstvenom stanju – pojasnio je Stojanović.

    Mladićev sin Darko Mladić u razgovoru za BIRN BiH je kazao da porodica stalno traži izmještanje u bolnicu, ali da do jučer kada su se čuli, nije bio premješten. On tvrdi da se zdravstveno stanje njegovog oca kontinuirano pogoršava, te da mjere koje se poduzimaju u Hagu, medicinski eksperti iz Srbije smatraju neadekvatnim.

    U jednom od ranijih podnesaka Odbrana je ukazala na potrebu za Mladićevim stalnim boravkom u bolnici radi stabilizacije njegove anemije i zbog niskog nivoa hemoglobina još od 28. februara 2020. godine.

    Također je navedeno da su medicinski stručnjaci iz Srbije i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) pregledali izvještaje registrara Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS) i “ograničenu medicinsku dokumentaciju” koja je ustupljena Mladiću, njegovoj Odbrani i porodici.

    Prema podnesku, ovi medicinski stručnjaci su saglasni da se nije obratila adekvatna pažnja na njegovu anemiju, te da je registrarov prijedlog liječenja neprikladan.

    Također su se složili da je potrebna hitna hospitalizacija Mladića kako bi se utvrdili uzroci anemije, poput unutrašnjeg krvarenja, kao i da mu se obezbijedi transfuzija kako bi se “spriječio katastrofalan događaj”.

    – Dramatični pad hemoglobina u kratkom vremenskom razdoblju je ozbiljan i potencijalno ukazuje na fatalno stanje i stoga zahtijeva hitnu pažnju – složili su se medicinski stručnjaci, prema podnesku.

    Oni su naglasili da bi svaka značajna anemija mogla biti razarajuća, čak i sa smrtnim ishodom, između ostalog, od moždanog i srčanog udara.

    Istakli su i da bi terapiji koju je predložio registrar, čak i da nema krvarenja, bili potrebni mjeseci da se ispravi s obzirom na druge Mladićeve zdravstvene probleme.

    – Odbrana je dobila neformalne i formalne, ali alarmantne informacije o daljnjem naglom padu nivoa hemoglobina Mladića na vrijednost 4,4, kao i da se tek sada provodi transfuzija koja je dio njegovog liječenja – stoji u podnesku Odbrane od 5. juna ove godine.

    Odbrana smatra da tako važne medicinske informacije nisu blagovremeno dostavljene ni Odbrani ni Žalbenom vijeću i zahtijevaju hitnu intervenciju.

    – Registrar je dopustio da se zdravlje Mladića i stanje teške anemije i niskog hemoglobina pogoršavaju u stanje gore nego prije operacije, suprotno medicinskim savjetima koje je Odbrana dala, što predstavlja nepoštivanje pravde i medicinsko zanemarivanje – navodi se u podnesku.

    U podnesku od 6. juna registrar predlaže da se zahtjev Odbrane odbije.

    – Uvjeren sam da registrar, Pritvorska jedinica i medicinski tim Pritvorske jedinice nisu propustili da objave medicinske informacije Mladićevoj Odbrani i da nisu propustili svoje obaveze dostavljanja informacija. U potpunosti sam zadovoljan time da je zdravstvena njega koju Mladić dobija adekvatna i usmjerena na brzo odgovaranje na bilo koju zdravstvenu potrebu koju ima – navodi se u podnesku registrara Olufemija Eliasa.

    I u jučerašnjem podnesku predsjedniku Mehanizma, Odbrana je zatražila trenutnu hospitalizaciju Mladića, potpuno otkrivanje medicinske dokumentacije i poduzimanje svih koraka za odgovarajuću medicinsku dijagnostiku i liječenje.

    Prvostepenom presudom Haškog tribunala Mladić je 2017. godine proglašen krivim za genocid u Srebrenici, progone Bošnjaka i Hrvata, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce, te je osuđen na doživotnu kaznu zatvora.

    Mladić je na tu presudu uložio žalbu, ali je to učinilo i Haško tužilaštvo, tražeći da on bude proglašen krivim i za genocid počinjen u još šest općina 1992. godine.

    Mladić je operisan 28. marta ove godine, a ljekari su, kako je navedeno iz MMKS-a, zaključili da se on oporavlja dobro.

    Iznošenje žalbi na presudu Mladiću već je ranije odgađano zbog izmjena u Žalbenom vijeću, koje će donijeti konačnu presudu, ali i zbog pandemije koronavirusa. Prema ranijem planu, konačna presuda trebala je biti izrečena krajem ove godine, no zbog pandemije koronavirusa, završetak žalbenog postupka na suđenju Mladiću očekuje se u prvoj polovini 2021. godine, a presuda, čiji termin još nije potvrđen, trebala bi biti izrečena devet mjeseci nakon iznošenja žalbi.

  • Obilježena godišnjica formiranja Patriotske lige BiH

     

    Povodom obilježavanja godišnjice formiranja Patriotske lige Bosne i Hercegovine, danas je ministar za boračka pitanja Kantona Sarajevo Hajrudin Grabovica na Šehidskom mezarju Kovači položio cvijeće i odao počast svim poginulim borcima za Bosnu i Hercegovinu.

    Pripadnici Patriotske lige BiH prvi su stali u odbranu, prihvatajući tako prvi udar nadolazeće agresije na međunarodno priznatu državu BiH, nakon čega je uslijedilo formiranje Teritorijalne odbrane i Armije Republike Bosne i Hercegovine.

    U tadašnjem Domu policije u Sarajevu, 10. juna 1991. godine, formiran je Savjet za nacionalnu odbranu u kojem je bilo sedam članova. Potom je Krizni štab odbrane grada Sarajeva preuzeo naziv Patriotska liga regije Sarajevo.

    Uloga Patriotske lige je značajna i u odbrani Sarajeva i tuzlanske regije, ali i svih dijelova naše zemlje.

    Kasnije su, tokom rata, sve jedinice Patriotske lige odlukom Predsjedništva BiH od 23. juna 1992. godine ušle u sastav Armije Republike BiH.

  • Košarac ostaje ministar: Nisam primitivan, nisam kriminalac, nisam jet set, ali nisam razmišljao

     

    Prijedlog rekonstrukcije Vijeća ministara Bosne i Hercegovine nije dobio podršku Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

    Za smjenu ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH je glasalo 13 zastupnika, protiv 15, a suzdržanih je bilo 11. Zahtjev za smjenu zamjenika ministra civilnih poslova Siniše Ilića nije dobio entitetsku većinu.

    Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Staša Košarac je uoči glasanja kazao da nije lako prisustvovati današnjoj sjednici na kojoj se raspravlja o njegovoj smjeni.

    – Većinu vas dobro poznajem. Imali smo i imat ćemo različite stavove, ali nikada nikoga od vas nisam uvrijedio. Nisam ja ničiji neprijatelj. Nisam ja niti primitivan, niti sam kriminalac, niti ću biti ministar koji će s bilo kime praviti dilove – izjavio je Košarac.

    Priznao je da je otišao na proslavu doktoru koji je liječio njegovu pokojnu majku, te da je doktor Šabanović kućni prijatelj koji je obilazio njegovu majku.

    – Ja nikome od vas ne bi želio da imate takvu situaciju. Nisam nikakav član jet seta – kazao je Košarac.

    Dodao je da “nije razmišljao” u trenutku kada je pozvan na zabavu.

    – Vi dobro znate da mi ovdje jedemo isti hljeb i vi dobro znate da u našoj praksi je problem kada negdje dođemo, a isto je problem kada negdje ne dođemo – izjavio je Košarac.

    Nije želio komentirati ponašanje drugih političkih stranaka, čiji su zvaničnici, tvrdi, također pravili probleme.

    – Poštovat ću odluke Parlamentarne skupštine BiH – zaključio je Košarac.

  • Civilna zaštita Tuzlanskog kantona: Imamo veći broj zaraženih nego u jeku pandemije

    Direktor Kantonalne uprave civilne zaštite TK Zoran Jovanović smatra da se pokazalo da je popuštanje mjera bilo preuranjeno te da je u tom kantonu trenutno broj zaraženih veći nego u najvećem jeku pandemije koronavirusa.

    “Mi i danas imamo primjere zemalja koje su prije nas zahvaćene pandemijom, gdje još uvijek koronavirus nije nestao. Mi smo odjednom odlučili na svoju ruku krenuti s prestankom stanja prirodne nesreće”, stav je Jovanović.

    Mišljenja je da su građani previše opušteni i da se ne pridržavaju mjera, zbog čega bi broj zaraženih mogao biti i veći.

    “Građani se više ne pridržavaju ni onih mjera koje su ostale obavezne i još uvijek su na snazi, a to su maske u zatvorenom prostoru i fizička distanca. Stoga stalno apeliram na građane da se pridržavaju mjera, jer naredbe kriznih štabova nisu bezveze propisane”, poručio je direktor Kantonalne uprave CZ TK.

    Nakon otvaranja granica i značajnog broja dolazaka iz dijaspore, Jovanović upozorava kako mora postojati kontrolisan protok ljudi.

  • Vlada Federacije BiH odobrila zaduživanja od čak 460 miliona KM

    Kako je saopćeno Federalna vlada je, s ciljem prikupljanja sredstava za finansiranje izdataka utvrđenih Budžetom FBiH za 2020. godinu, donijela četiri odluke o odobravanju zaduženja FBiH putem emisije obveznica.

    “Odlukama su odobreni nominalni iznosi do 60.000.000 KM, 100.000.000 KM, te dva puta do 50.000.000 KM. S istim ciljem su odobrena i tri zaduženja Federacije BiH putem emisije trezorskih zapisa: jedna do 100.000.000 KM i dva puta do 50.000.000 KM. Kako je obrazloženo, ne znači da će do ovih zaduženja i doći”, navode iz Vlade.

    Vlada FBiH je na današnjoj sjednici dala prethodne saglasnosti na prijedloge rješenja o dodjeli dijela sredstava Trajnog revolving fonda kod Union banke d.d. Sarajevo Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije za dugoročno finansiranje projekata putem dodjele kredita za 2019. godinu.

    Riječ je o kreditima u iznosu od po 500.000 KM za privredna društva Građevinar d.o.o. Mostar i Nevistić-commerce d.o.o. Export-Import Tomislavgrad.

    Za realizaciju ovih odluka zaduženi su Federalno ministarstvo finansija, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije i Union banka d.d. Sarajevo, svako u okviru svoje nadležnosti.

    Federalna vlada je usvojila izvještaje o dodijeljenoj državnoj podršci u Federaciji BiH za 2019. godinu, te zadužila Federalno ministarstvo finansija da ga, sukladno Zakonu o sustavu državne potpore u BiH, dostavi Vijeću za državnu potporu BiH, s ciljem sačinjavanja godišnjeg izvješća o dodijeljenoj državnoj potpori u BiH koje bi bilo dostavljeno Vijeću ministara BiH.

    Za izradu ovog izvještaja je popunjene propisane obrasce dostavilo osam kantona s pripadajućim općinama, te šest federalnih ministarstava. Dva kantona i ostala ministarstva su dostavili informacije da u svojoj aktivnosti za 2019. godinu nisu dodjeljivali sredstva koja se odnose na državnu potporu.

    Ukupna dodijeljenja državna potpora u 2019. godini iznosi 323.319.192 KM ili 165,31 milijuna eura, uključujući i potporu dodjeljenju poljoprivredi. Sudjelovanje državne potpore u bruto domaćem proizvodu Federacije BiH iznosi 1,53 posto.
    Dodijeljena državna potpora bez poljoprivrede za 2019. godinu iznosi 240.991.695 KM ili 123,22 milijuna eura.

    Podrška za promoviranje regionalnog razvoja iznosile su 330.000 KM ili 0,17 miliona eura, što čini 0,10 posto ukupno dodijeljenje potpore u 2019. godini.
    Državna pomoć za gospodarstvo (horizontalna) je dodijeljena u iznosu od 36.343.136 KM ili 18,58 milijuna eura, što čini njezino sudjelovanje u ukupno dodijeljenoj državnoj potpore za 2019. godinu od 11,24 posto.

    Protekle godine nije dodjeljivana vertikalna državna potpore sektorima proizvodnje čelika, vađenja ugljena i prometa.

    Državna podrška male vrijednosti (de minimis), koja se dodijeljuje u maksimalnom iznosu od 200.000 KM po korisniku, u razdoblju od tri fiskalne godine, u 2019. godini je dodijeljenja u iznosu od 13.853.559 KM ili 7,08 milijuna eura, što iznosi 4,28 posto od ukupne državne potpore. Državna potpora može biti odobrena kao naknada za obavljanje i izvršavanje javnih usluga od općeg ekonomskog interesa, koje su posebno bitne za život građana i koje bi bez državne potpore bile dostupne građanima po nepovoljnijim uvjetima korištenja. To mogu biti usluge javnog prijevoza putnika, eneregije, poštanske i ostale slične usluge. Državna potpora za usluge od općeg ekonomskog interesa dodijeljena je u iznosu 190.465.000 KM ili 97,38 milijuna eura, što čini sudjelovanje ove državne potpore u ukupno dodijeljenoj za 2019. godinu od 58,91 posto.

    Državna podrška u sektoru poljoprivrede je za 2019. godinu dodijeljena u ukupnom iznosu od 82.327.497 KM ili 42,09 miliona eura, što čini 25,46 posto od ukupno dodijeljene.

    Federalna vlada je podržala inicijativu da kreditnim zaduženjem kod Evropske unije budu osigurana sredstva za makrofinansijsku pomoć Bosni i Hercegovini u iznosu do 250 miliona eura. Konačna raspodjela između entiteta i Brčko Distrikta BiH bit će usaglašena do ili tokom pregovora. Prihvaćena je i informacija o zajmu Evropske unije za makrofinansijsku pomoć BiH, kao osnova za vođenje pregovora.
    Federalno ministarstvo finansija i Ured premijera FBiH zaduženi su da u tim za pregovore o ovom zajmu imenuju ovlaštene predstavnike. Konačna odluka o zaduženju bit će donijeta po okončanju pregovora sa Evropskom komisijom koja djeluje u ime Evropske unije, s kojom će biti utvrđeni konačni uslovi kreditnog zaduženja.

    Federalno ministarstvo finansija će Vladi FBiH podnijeti informaciju o pregovorima, kao i tekst usaglašenog sporazuma o kreditnoj liniji između Evropske unije i Bosne i Hercegovine. Ovo ministarstvo je zaduženo i da ovaj zaključak dostavi Ministarstvu finansija i trezora BiH radi dalje procedure u vezi s kreditnim zaduženjem.

    Cilj makrofinancijske pomoći je ublažiti socijalne i ekonomske posljedice pandemije COVID-19, odnosno ublažiti ograničenja koja Bosna i Hercegovina ima s finansiranjem iz vanjskih izvora, ublažiti platnu bilansu i budžetske potrebe, ojačati stanje deviznih rezervi i pomoći BiH i u rješavafnju tekućih vanjskih i finansijskih poteškoća. Pomoć Europske unije dolazi uz resurse koje je BiH dobila od međunarodnih finansijskih institucija (MMF-a i Svjetske banke, te drugih kreditora) i bilateralnih donatora kao podršku vlastima za ekonomsku stabilizaciju i program reformi.