Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • U BiH 4.931 predškolska ustanova, upisano više od 41 hiljadu djece

    U BiH 4.931 predškolska ustanova, upisano više od 41 hiljadu djece

    Prema prethodnim podacima, u školskoj 2023/2024. godini u Bosni i Hercegovini ukupno ima 4.931 predškolska ustanova sa 41.214 djece. U odnosu na prethodnu školsku godinu broj djece korisnika predškolskih ustanova porastao je za 6,3 posto, a broj zaposlenih veći je za 6,7 posto.

    Od ukupnog broja djece u predškolskom vaspitanju i obrazovanju njih 59,7 posto obuhvaćeno je u javnim ustanovama, dok je u privatnim ustanovama obuhvaćeno njih 40,3 posto. Na mjesto u predškolskim ustanovama čekalo je 65.332 djece što je u odnosu na prethodnu školsku godinu manje za četiri posto, podaci su Agencije za statistiku BiH.

    U školskoj 2023/2024. godini u jasličkoj grupi je boravilo 10251 dijete, što je za 9,6 posto više u odnosu na prethodnu školsku godinu. Najveću grupu među njima čine djeca uzrasta od 2 do 3 godine (56,9 posto).

    Agencija za statistiku BiH prikuplja i objavljuje podatke dobijene na osnovu statističkih istraživanja o obrazovanju koja provode entitetski zavodi za statistiku i Brčko distrikt BiH.

    Predškolsko vaspitanje i obrazovanje je djelatnost koja obuhvata vaspitanje i obrazovanje, njegu i zaštitu djece starosti od šest mjeseci do polaska u osnovnu školu i obavlja se u javnim i privatnim predškolskim ustanovama.

    Rad sa djecom u predškolskim ustanovama organizuje se u vaspitnim grupama prema uzrastu djece. Vaspitne grupe mogu biti jasličke – za djecu starosti od šest mjeseci do tri godine, vrtićke – za djecu starosti od tri godine do polaska u školu i mješovite – grupe za djecu različitog uzrasta.

    avaz.ba

  • Jak zemljotres pogodio BiH

    Jak zemljotres pogodio BiH

    Bosnu i Hercegovinu je oko 9:20 sati pogodio jak zemljotres.

    Kako javlja EMSC, prema prvim informacijama, zemljotres je bio jačine 4,2 stepena po Rihteru. Zemljotres je bio na dubini od šest kilometara.

    Epicentar je bio 15 kilometara od Sarajeva.

    “Vogošća, lijepo se zaljuljalo nekih tri sekunde”, “Kratko podrhtavanje”, “Prilično treslo” su samo neki od komentara.

    Za sada nema informacija o povrijeđenima ili materijalnoj šteti.

    avaz.ba

  • Aerodrom Mostar dobija važne destinacije

    Aerodrom Mostar dobija važne destinacije

    Italijanski prevoznik SkyAlps ovog ljeta proširuje svoju prisutnost u regiji pokretanjem šest novih linija iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Osim toga, ima planove za daljnji rast svojih operacija u regiji 2025., piše Biznisinfo.

    Kompaniji su nedavno odobrene subvencije za pokretanje letova iz Mostara za Veronu, Rim, Minhen i Bari, koji će započeti krajem aprila i početkom maja.

    – Mostar ima ogroman potencijal u poređenju s drugim aerodromima. Nadam se da će kvalitet turista koje ćemo prevoziti ispuniti očekivanja svih. Ovo je, vjerujem, tek početak plodne višegodišnje saradnje – rekao je Aleks Spinato, generalni direktor SkyAlpsa za zrakoplovstvo i operacije.

    Dalje širenje

    SkyAlps iduće godine planira daljnje širenje u regiji otvaranjem baze u Mostaru i uvođenjem letova za Štutgart, Beč, Napulj, Palermo i Kataniju, rekao je generalni direktor Aerodroma Mostar Marko Đuzel.

    BiznisInfo.ba podsjeća da Croatia Ailrines već leti za Zagreb, a da je potpisan ugovor sa kompanijom Air Serbia koja uvodi letove za Beograd.

    Inače, aviokompanija SkyAlps, koja se može pohvaliti flotom od šest turboelisnih aviona Dash 8 sa 76 sjedišta, također planira proširiti svoju prisutnost na hrvatskom tržištu. Prijevoznik će s letovima između Verone i Brača započeti 8. juna ove godine, a sezonski sedmični let trajat će do 14. septembra.

    SkyAlps također planira otvoriti letove između Verone i Zadra počevši od 15. juna, koji će letjeti jednom sedmično do 7. septembra. Oni će nadopuniti postojeće sezonske letove između Bolzana i Brača.

    Niska potražnja

    Prevoznik će ovo ljeto održavati dvadeset redovnih letova sedmično u i iz regije, udvostručivši svoje operacije u odnosu na prošlu godinu. Također će održavati niz chartera.

    SkyAlps je započeo s radom u junu 2021., u početku je pokrenuo letove kao virtualni zračni prevoznik dok nije dobio vlastiti certifikat zračnog prevoznika u januaru 2023.

    Prevoznik planira više nego udvostručiti svoju flotu Dash 8 na četrnaest aviona tokom sljedeće godine, što će mu omogućiti daljnji rast. Prošle godine avioprevoznik je planirao ući na slovensko tržište s letovima iz Bolzana, Napulja i Pise za Maribor, no usluge su otkazane prije lansiranja zbog niske potražnje, izvijestio je Ex-Yu Aviation News.

    Izvor: Avaz/Biznisinfo

  • Uvođenje interneta u svim školama BiH koštat će 9,2 miliona

    Uvođenje interneta u svim školama BiH koštat će 9,2 miliona

    Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto ranije je kazao da je nulti prioritet osigurati širokopojasni internet u svim školama u BiH te je obećao da će uskoro sve škole u Bosni i Hercegovini imati internet.

    Međutim, umrežavanje škola i uvođenje širokopojasnog interneta zahtjeva puno vremena, ali i jako puno novca. Prema podacima UNICEF-a, tokom 2024. godine planira se uvođenje mjerenja interneta u realnom vremenu u svim školskim objektima, što će omogućiti identifikaciju lokaliteta na kojima je potrebno intervenirati.

    Ranije su Ministarstvo prometa i komunikacije Bosne i Hercegovine, Regulatorna agencija za komunikacije Bosne i Hercegovine, kompanije BH Telecom, Eronet, Mtel i Telemach tokom Digitalnog samita Zapadnog Balkana 2023 usaglasili Poziv na akciju. Nakon toga UNCEF u BiH počeo je pripremati niz aktivnosti kojima se nastoje podržati obrazovne i komunikacijske vlasti u jačanju ekosistema za obrazovanje za 21. vijek.

    UNICEF u BiH je krajem 2023. godine prezentirao i rezultate studija izvodljivosti za izgradnju internet infrastrukture prema školskim objektima koji nemaju pristup internetu.

    Rezultati mapiranja internet umreženosti osnovnih, srednjih, centralnih i područnih škola prikazani su na globalnoj mapi Giga inicijative – zajedničke inicijative UNICEF-a i Međunarodne unije za komunikacije koja za cilj ima umrežavanje svih škola na internet do 2030. godine.

    Rezultati UNCEF-a pokazuju da je potrebna investicija od 9,2 miliona konvertibilnih maraka koja bi imala petostruko veći socio-ekonomski povrat, u roku od dvije godine. U tom smislu, UNICEF će nastaviti pružati podršku multi-sektorskim platformama koje za cilj imaju zajedničke investicije u oblasti jačanja ovoga ekosistema.

    Iz UNICEF-a su kazali da važnost sigurne i kvalitetne internet konekcije, osim za obrazovanje u 21. vijeku, ima svoj važan utjecaj na širi socio-ekonomski razvoj. Najsvježiji podaci pokazuju da povećanje povezanosti škola na internet za 10 posto povećava BDP po staNovniku za 1,1 posto.

    Od više od 500 škola u BiH koje nemaju pristup internetu, više od 99 posto su područne škole, u zajednicama koje su često višestruko izolovane. Škole predstavljaju centar zajednica i života u njima, a povezivanje škola na internet znači i povezivanje zajednica, jačanje komunikacije, razmjene i otvaranje mogućnosti za privređivanje u tehnologijom podržanim industrijama.

    Pristup sigurnom i kvalitetnom internetu u školama znači mogućnost izbora, pristup informacijama neophodnim za razvoj i obrazovanje u 21. vijeku, naveli su iz UNICEF-a.

    Rezultati posljednjeg PISA istraživanja objavljenih krajem 2023. godine, daju čvrst argument za integraciju tehnologija u proces učenja – učenici koji su dnevno provodili do jedan sat na digitalnim uređajima za učenje u školi postigli su 14 bodova više u matematici nego učenici koji nisu provodili vrijeme na tim uređajima, čak i nakon uzimanja u obzir socio-ekonomkog profila učenika i škola. Ovaj pozitivan odnos uočen je u više od polovine (45 zemalja i ekonomija) svih sistema s dostupnim podacima.

    Bosna i Hercegovina nije učestvovala u PISA 2022 istraživanju. Ali, podaci Mapiranja IKT resursa osnovnih i srednjih škola u BiH, koje je sproveo UNICEF, pokazuju da omjer dostupnih digitalnih uređaja po učeniku nije optimalan za učenje u 21. vijeku.

    U BiH u prosjeku 19,9 učenika dijeli jedan računar. Kanton Sarajevo raspolaže najvećim brojem uređaja po učeniku, dok učenici u Tuzlanskom kantonu imaju najmanji broj uređaja na raspolaganju.

    UNICEF procjenjuje da osnovnim i srednjim školama u BiH nedostaje više od 344,690 računara koji ispunjavaju preporučene IKT standarde za obrazovne institucije, odnosno investiciju od 247 miliona dolara.

    U prethodnom periodu UNCEF je donirao računarsku opremu za više od 200 osnovnih i srednjih škola u BiH. Veliku nabavku i popravak postojećih računara nedavno je izvelo i Ministarstvo za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo.

    Iz kabineta ministrice za odgoj i obrazovanje KS su za Klix.ba kazali da škole u Kantonu Sarajevo su prije posljednje velike nabavke imale računare u kabinetima Informatike, međutim značajan broj tih računara je bio zastario, to jeste postao neupotrebljiv. Iz tog razloga je u 2022. godini i 2023. godini realizirana nabavka od 2.050 novih računara, a 1.700 računara je unaprijeđeno. Prosječno je svaka škola dobila 35 kvalitetnih računara.

    Dakle, prije samog uvođenja širokopojasnog interneta u sve škole u Bosni i Hercegovini, potrebna su velika ulaganja kako bi se svakoj školi obezbijedio neophodan broj računara preko kojih će se taj internet koristiti.

    Izvor: Klix

  • Nebojša Marović nije sankcionisan, i dalje liječi: Na kostima Srebreničana vršio eksperimente, potom ih zabetonirao

    Nebojša Marović nije sankcionisan, i dalje liječi: Na kostima Srebreničana vršio eksperimente, potom ih zabetonirao

    Kosti koje su pronađene u dvorištu Nebojše Mraovića u Brčkom su posmrtni ostaci Mensura Nukića i Salke Hadžića, žrtava srebreničkog genocida, potvrđeno je identifikacijom u Komemorativnom centru u Tuzli. Nebojša Mraović, ljekar po zanimanju, kosti je u svoje dvorište donio još 1997. godine, koristio ih, kako je ranije kazao, za eksperimente i planiranje operacija, a zatim zabetonirao ispod fontane.

    Slučaj je ovo koji otvara brojna pitanja, ali i zahtijeva reakcije, ne samo pravosudnih institucija nego i ljekarskih komora, jer je Mraović, kao ljekar, duboko iznevjerio svoju dužnost čuvara medicinske etike, a kao čovjek, ljudskog dostojanstva.

    Nekompletni posmrtni ostaci Mensura Nukića i Salke Hadžića pronađeni su 2000. godine u masovnim grobnicama u Vlasenici. Kako ni godinama kasnije članovi porodice nisu pronašli kompletne posmrtne ostatke, ukopi su obavljeni 2011. i 2022. godine. No, od traženja porodice nisu odustale. Poziv na identifikaciju posmrtnih ostataka koji su pronađeni zakopani u dvorištu u Brčkom, Idriza Nukića je, na prvu, ostavio bez teksta, no kasnije su se, kaže, otvorila nova pitanja i sumnje u vezi glavnim akterom priče – ljekarom Nebojšom Mraovićem, piše Federalna.

    “On nema ni ljudskosti, nema ni morala – nema ništa. Njegove izjave navodno da je išao u lov – ja poštujem to, ali on je išao u lov na ljude. On bi mogao da otvori još tih kutija, a vidjet ćemo – sud će reći svoje najbolje”, govori Idriz, brat ubijenog Mensura Nukića.

    Teško da čovjek nakon genocida može pomisliti na nešto gore i monstruoznije, kaže Fatima Berković, rođaka ubijenog Salke Hadžića. A onda vam, priča, 28 godina poslije saopće da je neko pronašao posmrtne ostatke za kojima tragate i uzeo ih sebi: “To je nešto grozno, s obzirom na to da je to ljekar, a ne znam ni može li se takva osoba nazvati ljekarom. Očekujem da čovjek bude kažnjen. Vršiti eksperimente nad nečijim kostima, uzimati samovoljno, toliko držati, zakopati u dvorištu – ja ne znam, to za mene nije čovjek, a kamo li ljekar“.

     

    Federalna televizija je, nakon identifikacije žrtava, pokušala stupiti u kontakt s Mraovićem, no naši pozivi su odbijeni. Nakon što je prijavljen, te izvršena ekshumacija, Mraović, saznajemo, nije osjetio krivicu. U ranijim medijskim istupima je obrazložio otkud kosti u njegovom dvorištu.

    „On je prilikom lova išao često na to područje, pronašao je neke kosti i donio ih kući te koristio za eksperimente. Svaki normalan čovjek kada bi pronašao neke kosti, neko njih traži, prijavio bi to policiji, a pogotovo jer je on te kosti pronašao na prostoru Cerske“, navodi Sead Golić, sekretak Udruženja porodica nestalih, nasilno odvedenih i ubijenih Bošnjaka Brčko.

    Ono što zabrinjava jeste da, iako je od ekshumacije prošlo nekoliko mjeseci, Mraović i dalje obavlja posao ljekara. Iz Tužilaštva BiH kažu da je istraga u toku: „Tužilaštvo BiH i SIPA intenzivno rade na navedenom predmetu, te se preduzimaju potrebne radnje sa ciljem donošenja tužilačke odluke. Kada odluka bude donesena, javnost će biti informisana”.

  • U Neumu će se opet tražiti radnik više, smještajni kapaciteti za ljetnu sezonu već su gotovo popunjeni

    U Neumu će se opet tražiti radnik više, smještajni kapaciteti za ljetnu sezonu već su gotovo popunjeni

    Smještajni kapaciteti u Neumu za ljetnu sezonu već su gotovo popunjeni, a načelnik Dragan Jurković osvrnuo se na problem radne snage s kojim se suočava, ne samo ovaj jedini grad na moru u našoj zemlji, nego i zemlje u okruženju.

    Iako postoje okolnosti u kojima izlaz treba tražiti u stranim radnicima, načelnik naglašava važnost poticanja domaće radne snage.

    – Nedostatak radne snage je problem koji postaje vidljiv zadnjih nekoliko godina i problem koji će u budućnosti biti još veći. Tome svakako pridonosi iseljavanje, ali i manji natalitet. Danas smo svjedoci da nemamo mladih koji bi radili u turističkom sektoru. Sigurno će problem biti puno izraženiji u idućem periodu ukoliko ne nađemo model da svi budu zadovoljni, od poslodavaca do radnika – rekao je Feni načelnik Jurković.

    On smatra da ne treba posezati za stranom radnom snagom, sve dok postoji domaća, ali nekad okolnosti nalažu drugačije.

    – Ipak, nadam se da će naši domaći ljudi biti zadovoljni uvjetima koji im se nude i da ćemo imati manji dotok strane radne snage. Ali činjenica je da, kako mi idemo vani raditi, tako neko dolazi ovdje. To je tako na tržištu rada – ističe načelnik.

     

    Dovođenje radne snage iz Nepala

    Bili to domaći ili strani, izgledno je da će se ponovno tražiti radnik više jer su hotelijeri najavili izuzetno uspješnu nadolazeću ljetnu sezonu. Prema riječima vlasnika hotela Tomislava Lovrića, kapaciteti su već sada popunjeni više od 80 posto.

    Lovrić pojašnjava da, uz veliki broj hotela i ugostiteljskih objekata, Neum s nekoliko hiljada stanovnika ne može zadovoljiti potrebe svih objekata. Stoga su se posljednjih godina odlučili na dovođenje radne snage iz Nepala.

    – Riječ je o nekoliko čistačica i spremačica iz Nepala. Međutim, u hotelima su pretežno zaposleni domaći ljudi. Do prije par godina tu je radio veliki broj radnika iz ostatka Bosne i Hercegovine, no većina ih je uz hrvatske radne dozvole i bolje uvjete, otišla dalje. Ali ima ih još koji dolaze u Neum – pojasnio je Lovrić.

    Nakon što je zbog zakonskog ograničenja godinama djelovala samo na kantonalnom nivou, Neum je u prošloj godini formirao i lokalnu Turističku zajednicu od koje načelnik Dragan Jurković, kako je rekao, očekuje puno.

    – Sigurno će se time rasteretiti obaveze koje je općina do sada imala, a to je promocija Neuma kao destinacije, odnosno uređenje hortikulture koja je vrlo bitna, uređenje grada, obale i obalnog pojasa. Dio tih obaveza s općine će sigurno preći na Turističku zajednicu – rekao je on.

    Osim toga, načelnik kaže da se na ovakvo zakonsko rješenje dugo čekalo jer bi se jako malo sredstava prikupljenih od boravišne takse vraćalo u lokalnu zajednicu, zbog čega nije bilo interesa za naplatu. Sada bi se od novca koji se bude uplaćivao u kantonalnu Turističku zajednicu, 60 posto sredstava vratilo lokalnim zajednicama.

     

    Veliko gradilište i pripreme za rekordnu sezonu

    Od velikog je to značaja i hotelijerima, kaže vlasnik hotela Tomislav Lovrić jer su dvadeset godina funkcionirali bez lokalne Turističke zajednice. Izrazio je zadovoljstvo što će dio naplate od boravišnih dozvola sada ići gradovima i općinama koje turista posjećuje.

    Lovrić je na kraju istaknuo da je Neum u posljednje vrijeme poput jednog velikog gradilišta te da se uveliko sprema za sezonu za koju očekuje da će biti rekordna.

    – Uz pomoć Vlade Federacije BiH, a dijelom i Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona, realizirali smo projekt sanacije primorske ulice. Ulica koja je najbliža uz obalu u novom je izdanju. Planiramo, nadam se do samog početka sezone, završiti i dio šetnice od velikog parkinga do Grand hotela. Naš glavni infrastrukturni projekt je zgrada općine koju privodimo kraju i nadamo se u prvoj polovici ove godine da će i ti radovi biti završeni – pojasnio je načelnik Dragan Jurković.

    Dodaje da se radi i na uređenju kanalizacijskog sistema u gradu, dok Ceste Federacije rade oborinske vode.

    – Imamo veliki broj planova i projekata za budući period. Svakako želim istaknuti obrazovanje gdje kroz obrazovne ustanove želimo pridonijeti poboljšanju uvjeta za našu djecu i to ćemo nastaviti raditi. Osim toga, radit ćemo na uređenju parkova, a nadam se izgradnji parka pored nove zgrade općine – zaključio je načelnik Neuma Dragan Jurković.

  • Moguće vratiti staro državljanstvo, a da se ne izgubi njemačko

    Moguće vratiti staro državljanstvo, a da se ne izgubi njemačko

    U iseljeništvu živi oko 2,2 miliona osoba koje vode porijeklo iz BiH, a prema riječima stručnjaka, ako se nastave dosadašnji migracijski trendovi, u dogledno vrijeme bit će više domaćeg stanovništva izvan granica zemlje nego na njezinu teritoriju. U izvješću o realizaciji politike o suradnji s iseljeništvom za 2023., koju je uradilo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, navedeno je da je migracijom iz zemlje stvorena snažna dijaspora, odnosno iseljeništvo. Od procijenjenog broja domaćeg stanovništva koje živi izvan granica, odnosno 2,2 miliona, njih 1,8 milijuna rođeno je u BiH.

    – Najveći broj iseljenika održava snažne veze s BiH, posebno s mjestima porijekla, sa željom da doprinesu ekonomskom i društvenom razvoju BiH. Ljudi u iseljeništvu najviše su zainteresirani doprinijeti razvoju zemlje putem prijenosa znanja i iskustva – navedeno je u izvještaju.             Također, dodaju da s novim generacijama u iseljeništvu slabi povezanost i osjećaj pripadnosti zemlji podrijetla. – Nove generacije mladih ljudi u iseljeništvu su obrazovanije i bolje integrirane u zemljama prijama, a samim tim i veliki resurs za doprinos razvoju zemlje porijekla – stoji u dokumentu resornog ministarstva.

    Za mnoge Bosance i Hercegovce prvi izbor je Njemačka. Dugotrajne, naporne i skupe procedure za dobivanje njemačkog državljanstva od 1. marta odlaze u prošlost, piše portal Večernjeg lista BiH. Novi njemački zakon strancima sada omogućava dobivanje državljanstva nakon pet godina boravka u toj zemlji, umjesto dosadašnjih osam.

    Ako je stepen integracije iznimno dobar, državljanin Njemačke može se postati i nakon tri godine. Nameće se pitanje što je sa strancima koji su godinama imali tzv. Duldung – ili u prijevodu trpljeni boravak, koji je znatno ograničen. Što se tiče onih koji su u braku s njemačkim državljanima, vrijeme čekanja smanjit će se na samo četiri godine. Ublažena pravila će se primjenjivati i na gastarbajtere koji su u Njemačku počeli stizati od 1950-ih godina pa nadalje.

    Ova grupa ljudi više neće biti obvezna podvrgnuti se testu. Oni će morati samo dokazati da govore njemački kako bi dobili državljanstvo. Zamjenik predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamenta BiH Denis Zvizdić uputio je prošle godine zastupničku inicijativu u kojoj traži pokretanje procedure zaključenja sporazuma o dvojnom državljanstvu između BiH i Njemačke. U tom slučaju, kako je naveo Zvizdić, više od 30.000 bivših bh. državljana moglo bi vratiti državljanstvo BiH.

    Istog su se ranije morali odreći. S obzirom na informaciju da SR Njemačka planira do kraja 2023. usvojiti novi Zakon o državljanstvu koji dopušta dvojno državljanstvo SR Njemačke i BiH, potrebno je u skladu s člankom I., stavkom 7., tačkom d) Ustava BiH pristupiti zaključivanju sporazuma o dvojnom državljanstvu između BiH i SR Njemačke.

    Navedena ustavna odredba propisuje da državljani BiH mogu imati dvojno državljanstvo druge države pod uvjetom da postoji bilateralni ugovor između BiH i te države kojim se to pitanje uređuje… – napisao je Zvizdić u obrazloženju.

    Reformom je omogućeno i vraćanje starog državljanstva a da se ne izgubi njemačko. S druge strane, nužno je imati boravište u BiH, najmanje godinu dana. Problem bi mogao biti entitetski zakon u BiH. –

    U Zakonu o državljanstvu RS-a nije navedeno precizno da mogu zadržati njemačko državljanstvo, a da dobijem bh. državljanstvo, tj. RS, i tu bi mogli biti potencijalni problemi.

    Zakon o državljanstvu BiH i Federacije BiH predviđa tu mogućnost nešto lakše – kaže advokat Kasim Rašidović iz Wuppertala.

     

    Dio onih koji su otišli iz BiH nikada se više ne odluči vratiti u svoju zemlju te pristupa i odricanju od bh. državljanstva. Ipak, u odnosu na prethodne godine, primjetno je da se broj zahtjeva smanjio. Iz Ministarstva civilnih poslova BiH kazali su da se državljanstva BiH prošle godine odreklo 2147 osoba, što je znatno manje u odnosu na prethodne godine. Prema podacima Ministarstva, trend porasta broja zahtjeva za odricanje od bh. državljanstva bio je u konstantnom rastu do 2023. Naime, od 1996. do 2000. broj zahtjeva kretao se od šest do 63, da bi u 2001. drastično porastao na 2608 zahtjeva, a u 2002. na čak 8346. Godine 2003. državljanstva BiH odrekao se najveći broj građana – njih 9128.

    Od tada broj zahtjeva za odricanje od bh. državljanstva počeo se smanjivati. Građani državljanstvo BiH najčešće zamjenjuju s državljanstvom Njemačke i Austrije. BiH ima potpisane sporazume o dvojnom državljanstvu sa Srbijom, Hrvatskom i Švedskom te građani koji stječu državljanstvo tih država mogu zadržati i državljanstvo BiH.

     

    vecernji.ba

  • Farmeri nezadovoljni, oporavak teče sporo

    Farmeri nezadovoljni, oporavak teče sporo

    Pojava afričke kuge nanijela je ogromne ekonomske gubitke, koji, procjenjuje se, iznose više od 25 miliona KM, dok su indirektni gubici daleko veći. Entitetsko ministarstvo poljoprivrede u RS-u do sada je isplatilo više od 21 milion KM, a radilo se i na donošenju Pravilnika o biosigurnosnim mjerama. Ipak, farmeri nezadovoljni.

    Farme prazne. Oporavak teče sporo. Nedostaje farmerima i novca za nova ulaganja, a pred njih su stavljene nove mjere i uslovi. Dosadašnji način proizvodnje, jasno je, više neće moći primjenjivati. Obnova stočnog fonda na čekanju, a vrijeme ističe.

    „Mi više ne možemo čekati. Mi se moramo pokušati organizovati, jer ako za dva mjeseca ne budemo ubacili svinje u reprodukciju, u proizvodnju, mi cijelu godinu nećemo imati šta prodati“, upozorava Savo Bakajlić, predsjednik Asocijacije udruženja poljoprivrednih proizvođača BiH.

    Do 21. marta na snazi je zabrana ponovnog useljavanja svinja u farme gdje se pojavila afrička kuga, ali su kontrole pokazale da se, nažalost, ne ponašaju svi odgovorno. Donošenjem novog Pravilnika doprinjeće se višem nivou biosigurnosnih mjera na farmama

    „Za farme visokog kapaciteta, visokog nivoa biosigurnosti, Pravilnik će predviđati stroge mjere, a kada su u pitanju ekstenzivna, porodična gazdinstva – ići će se na najblažu moguću varijantu, a koja će dati dovoljne efekte da se smanji rizik u tom dijelu“, objašnjava Dragan Knežević, direktor Veterinarskog instituta ’Dr. Vaso Butozan’.

    Ali, kako te mjere učiniti dostupnim farmerima? 95 odsto njih sa područja Semberije ekstenzivno drže životinje i riječ je o nebranjenom području. Obezbjeđivanje farmi po evropskim standardima jako je skupo, kažu farmeri, koji su zbog pretrpljenih šteta ostali bez mogućnosti bilo kakvog ulaganja.

    „Naš prijedlog je bio da farme koje su već stabilizovane, pokušamo obnoviti. Jednostavno, mi se ne možemo biosigurnosnim mjerama zaštititi od jednog virusa, a koje oni sad nalažu – da je da se pokuša proizvodnja obnoviti, pa ćemo se onda usklađivati sa EU“, dodaje Bakajlić.

    Ipak, riječ struke je zadnja: Za ponovno useljavanje farmi na kojima se ranije pojavila afrička kuga moraju biti stvoreni preduslovi od kojih je najvažniji poštivanje biosigurnsnih mjera. Farmere uvjeravaju u isplativost proizvodnje i pomoć pri obnovi kroz Pravilnik o kapitalnim investicijama.

    „Niko ne garantuje da virus neće opet doći, jer nije zaštićena nijedna zemlja – kao što znate, i ovaj i mnogi drugi virusi su i u najrazvijenijim zemljama. Ali su posljedice manje ako preduzmemo ove mjere“, kaže Drago Nedić, predsjednik ekspertske grupe za praćenje afričke kuge svinja.

    Njegoslav Lukić, predstavnik resora za veterinarstvo u Ministarstvu poljoprivrede RS-a, tvrdi da proizvodni troškovi neće biti značajno povećani i da će ministarstvo kroz svoj Pravilnik o kapitalnim investicijama ispratiti Pravilnik o biosigurnosnim mjerama te farmerima omogućiti da unaprijede svoju proizvodnju kroz te biosigurnosne mjere.

    Pravilnik je u fazi nacrta, a svjetlo dana bi, navode, mogao vidjeti po prestanku važenja zabrane uvođenja životinja na farme. Na sjednici Vlade RS-a našla se i izmjena uredbe kojom se definiše da oni farmeri čije životinje nisu propisno obilježene, životinje bez poznatog porijekla, te farmeri čija imanja nisu registrovana u Veterinarskom informacionom sistemu, u budućnosti više neće imati pravo na nadoknadu štete u slučaju izbijanja afričke kuge.

    federalna.ba

     

  • Odbrana Fikreta Hodžića podnijela apelaciju Ustavnom sudu BiH

    Odbrana Fikreta Hodžića podnijela apelaciju Ustavnom sudu BiH

    Odbrana Fikreta Hodžića podnijela je apelaciju Ustavnom sudu BiH, koji je pravosnažno osuđen na pet godina zatvora u predmetu Respiratori.

    Hodžićeva advokatica Mirna Avdibegović u apelaciji navodi povredu prava na pravično suđenje, budući da je Hodžić osuđen za krivično djelo, koje mu po pravnoj kvalifikaciji, nikada nije stavljeno na teret optužnicom. Dalje navodi da se Fikret Hodžić nikada nije mogao braniti od navoda izrečenim u presudi, budući da mu isti nikada nisu obrazloženi.

    Osim Hodžića, u ovom predmetu osuđeni su i bivši premijer Federacije BiH Fadil Novalić na 4 te suspendovani direktor Federalne uprave civilne zaštite Fahrudin Solak na 6 godina zatvora. Njihove odbrane su također najavile podnošenje apelacije Ustavnom sudu BiH.

    federalna.ba

  • U Tuzli novi protesti nakon ubistva Amre Kahrimanović: “Ubili su je našim parama, mi smo kupili taj pištolj”

    U Tuzli novi protesti nakon ubistva Amre Kahrimanović: “Ubili su je našim parama, mi smo kupili taj pištolj”

    U Tuzli će danas biti organizovan novi protest – mirna šetnja, a nakon ubistva Amre Kahrimanović koju je usmrtio policijski službenik Uprave policije MUP-a TK.
    Amrin brat, Nedžad Kahrimanović pozvao je sugrađane da mu se pridruže.
    “Mi smo u četvrtak vidjeli kako su se oni dogovorili, da neko ne dođe, da neko ne glasa. Molim vas Tuzlo, izađite u što većem broju. Samo tako će razumjeti da moraju otići. Kompletna BiH sutra treba da izađe u 12 sati i da stane. Ovo se ne radi samo o Tuzli nego o cijeloj BiH. Ubili su Amru našim parama, mi smo kupili taj pištolj. BiH je kupila taj pištolj”.

    U četvrtak je održana vanredna sjednica Skupštine TK. Usvojeno je osam zaključaka, među kojima su i zahtjevi za ostavke ministra unutrašnjih poslova TK te članova Nezavisnog odbora.

    sin Damir, rekao je u programu N1 kako Vlada TK ne pokazuje empatiju. Naglasio je kako mu je jako teško i bolno nastaviti govoriti o ovoj temi.
    “Ja nisam dobro. Ja patim. Ne mogu svoju majku u miru da oplačem. Ja ne spavam od te kobne noći, na tabletama sam. Srce mi je slomljeno. On mi je uništio porodicu i moje snove. Smatram da treba da dobije maksimalnu zatvorsku kaznu. Istrajat ćemo u ovoj borbi – ja radim ovo samo zbog svoje majke. Ja ovu snagu i dostojanstvo imam samo zbog nje. Borićemo se i za Nizamu, i za sve žrtve”, poručio je Amrin sin Damir.
    Protesti počinju u 12 sati. Mirna šetnja će biti organizovana od tržnog centra u kojem je Amra ubijena do MUP-a TK.