Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • Kantoni u FBiH i dalje čekaju novac od MMF-a

    Kantonima i opštinama u Federaciji Bosne i Hercegovine još nisu doznačena sredstva od MMF-a. Oko 330 miliona eura kredita, dio koji je dobila Federacija BiH, trebalo bi raspodijeliti na 10 kantona.

    Međutim, u nedostatku prijedloga i kriterijuma po kome bi trebalo da bude raspoređen, novac još nije u opticaju.

    “O raspoređivanju novca od MMF-a nakon što stigne”, poručuju iz kantonalnih vlada o novcu koji je izvjestan period odležao na računu Centralne banke Bosne i Hercegovine dok se čekala odluka Vijeća ministara o njegovoj raspodjeli.

    Vijeće je dalo zeleno svijetlo, ali novac i dalje čeka raspodjelu. Ovaj put po kantonima. Kontaktirali smo pres službu Vlade Tuzlanskog kantona. Kratko poručuju da sve zavisi od Federalne vlade. Isto misle i u Hercegovačko-neretvanskom kantonu.

    “Mi smo informirani da sredstva na računa naše županije će doći kada Federalna vlada donese određene odluke. Imali smo neke informacije da bi se to trebalo dogoditi u sedmici iza nas. Mi to zaitsa ne znamo. Sredstva u ovom trenutku nisu na računu Ministarstva finansija. Dajte da o tome kako ćemo ih trošiti razgovaramo kada dođu”, rekao je portparol Vlade HNK Pero Ćiro Pavlović.

    Iz Federalnog ministarstva finansija, koje bi trebalo donijeti prijedlog odluka i kriterija na koji način raspodijeliti novac kantonima, nije stigao odgovor, uprkos brojnim pozivima i pisanom upitu. Iz Federalne vlade podsjećaju da je za transfer kantonima u iznosu od 200 miliona KM Parlament donio kriterije, a to je broj stanovnika.

     

    “Stav našeg predsjedništva Saveza opština i gradova jeste da se svima dodijeli jednak iznos, odnosno 375 000 KM po principu humanosti i solidarnosti imajući u vidu da su manje sredine možda i više pogođene pandemijom koronavirusa”, smatra Vesna Travljanin, direktor Saveza opština i gradova FBiH.

     

    Da situacija nije podgrijana samo koronavirusom, nego da na dio uzavrele atmosfere oko raspodjele novca utiču i predstojeći lokalni izbori, smatraju ekonomisti.

     

    “Što više dobiju sredstava od ove pomoći moći će više da pokažu da su uradili i dobiće veću količinu glasova na izborima. U isto vrijeme oni drugi koji dobiju manje imaće manje glasova. U tom takmičenju ko će više sebi sredstava obezbijediti kroz ovu raspodjelu poredi i traži se način da se dobije više glasova. Žao bi mi bilo kada bi se to potvrdilo, ali bojim se da ne griješim previše. Novac je uvijek preduslov za dobru izbornu trku”, ističe ekonomista Željko Rička.

     

    Na spisak nelogičnosti naše zemlje tokom pandemije uvrštena je još jedna. COVID 19 uzrokovao je dodatno pogoršanje ekonomskog stanja, novac ММF-а koji bi mogao pomoći stoji neraspoređen i neiskorišten, jednako kao i uskladištene donacije medicinske pomoći prijeko potrebne bolnicima.

    izvor: bhrt.ba

  • Koliko su vjerski skupovi u BiH s hiljadama posjetilaca prijetnja za širenje virusa

    Protekle sedmice u BiH održana su tri velika vjerska skupa. Prvi kod Jajca u Podmilačju, drugi u Međugorju, a treći na Ajvatovici. Na ovim skupovima prisustvovale su hiljade posjetilaca i s opravdanjem se postavlja pitanje koliko je održavanje takvih skupova opravdano s obzirom na nestabilnu epidemiološku situaciju.

    Bez obzira na lična uvjerenja nekih vjernika koji su stava “da je vjera u Boga jača od svakog virusa”, pitanje je koliko je organizovanje takvih masovnih skupova zaista potrebno, opravdano i razumno u ovim vremenima.

    Snimci iz Međugorja, Podmilačja i Ajvatovice samo su dokaz koliko se zapravo nepoštuju epidemiološke mjere i krizni štabovi koji se mjeseci borbe sa koronavirusom i donose preporuke i naredbe s ciljem sprečavanja širenja virusa koji hara cijelim svijetom. Time se nepoštuju ni mnogi građani BiH koji mjesecima izbjegavaju javna okupljanja, izlaske u ugostiteljske objekte, redovno nose maske i poštuju fizičku distancu.

    Na kraju, broj zaraženih najbolje oslikava u kojoj smo fazi borbe s koronom kao i restriktivne mjere koje su nam uveli susjedi poput Hrvatske i Crne Gore.

    I dok nadležne epidemiološke službe, zavodi i ministarstva zdravstva upozoravaju na kršenje preporuka poput držanja fizičke distance i nošenja zaštitnih maski, vjerske zajednice u BiH stoje iza skupova koje su okupile veliki broj osoba. Ipak, ističu da su “učinili sve da poštuju preporuke kako bi se zaštitilo zdravlje građana”.

    No ni preporuke Kriznog štaba FBiH da organizatori reduciraju broj osoba na javnim skupovima, nisu spriječile hiljade vjernika da krenu ka Podmilačju, Međugorju ili Ajvatovici.

    Tim povodom pitali smo Islamsku zajednicu u BiH i Vrhbosansku nadbiskupiju kako komentarišu skupove s velikim brojem posjetilaca ako se zna da broj zaraženih konstantno raste.

    Fotoreporteri portala Klix.ba svjedočili su da fizičke distance na spomenutim lokacijama gotovo da nije ni bilo, a veoma mali je postotak onih koji su nosili maske i drugu zaštitnu opremu.


    “Možemo vas informisati da je Organizacioni odbor “510. Dani Ajvatovice” obavio konsultacije sa nadležnim državnim organima i da je donesena odluka da se organizuje smanjeni broj programskih sadržaja i samo one aktivnosti na kojima je manji broj ljudi, te koje se održavaju na otvorenom, odnosno gdje se mogu ispoštovati mjere nadležnih organa. Sličnih skupova je ovih dana bilo u Srednjobosanskom kantonu, ali i širom BiH i nisu bili u fokusu medija, što ukazuje na selektivno ‘interesovanje javnosti’ kod nekih medija”, naveli su u odgovoru za Klix.ba.

    Iz IZ BiH kažu da su tokom jučerašnjeg skupa na Ajvatovici organizatori insistirali na držanju fizičke distance koja je, koliko je to moguće, očuvana i tokom molitve na otvorenom.

    “Islamska zajednica u BiH će i dalje insistirati na pridržavanju svih mjera koje propisuju nadležni državni organi iz dubokog uvjerenja da je očuvanje ljudskih života prije svega vjerska obaveza. Svjesni smo da je došlo do opuštanja građana pa i članova Islamske zajednice, te stoga koristimo i ovu priliku da još jednom pozovemo sve nas da pokažemo odgovornost za vlastitio zdravlje i zdravlje naših najmilijih. Za bilo kakve propuste na tom planu ne možemo tražiti opravdanje niti ćemo to činiti.”

    Iz Vrhbosanske nadbiskupije do trenutka objavljivanja ovog članka nisu odgovorili na naše pitanje.

    Ipak, činjenica je da se desetak hiljada hodočasnika iz svih krajeva BiH okupilo u Međugorju 25. juna na centralnoj svečanosti 39. godišnjice Gospinih ukazanja u tom mjestu.
    Iako je misno slavlje održano pod otvorenim nebom, zbog velikog broja vjernika bilo je teško držati socijalnu distancu. Zaštitne maske malo ko je nosio. No vjernici s kojima smo razgovarali kazali su kako straha nemaju od koronavirusa.

    Treće veliko okupljanje dogodilo se u Podmilačju kod Jajca gdje je održana sveta misa povodom blagdana Svetog Ivana Krstitelja kojem je prisustvovalo blizu 5.000 vjernika.
    Događaj koji je ranijih godina okupljao na dvodnevnom obilježavanju više od stotinu hiljada vjernika, ove godine zbog pandemije koronavirusa okupio je ukupno nešto više od 20.000 osoba.

    Iako je župnik župe u Podmilačju Filip Karadža za Klix.ba kazao da su morali poduzeti sve mjere opreza za vrijeme pandemije koronavirusa te da ga je iznenadio broj vjernika koji se i ove godine okupio, vjernici nisu specijalno pazili na fizičku distancu i nošenje zaštitnih maski.

    izvor: klix.ba

     

  • Preminuo hrabri sarajevski komičar Jasmin Džemiđić

    Vijest o smrti Džemiđića iznenadila je vjerne poštovaoce njegovog svestranog djelovanja. Kako nezvanično saznajemo, Džemiđić je bio u teškom zdravstvenom stanju, a tačni uzroci njegove smrti još nisu poznati.

    Novinarka i rediteljica Lejla Zvizduć podijelila je tužnu vijest o smrti Džemiđića putem svog Facebook profila napisavši: “Anđele, raširi krila u nekom boljem svijetu. Vidimo se gore na novoj predstavi”.

    Džemiđić će ostati upamćen kao čovjek dobrog duha koji je nasmijavao cijelu regiju.
    Godinama se bavio stand-up komedijom, a kako je sam znao reći, komičar je postao sasvim slučajno.

    Rođen je sa dječijom paralizom, ali to ga nije spriječilo da ostvari svoje snove. Sve što mu se dešavalo okretao je na smijeh, dok je iz životnih situacija koje mu nisu bile smiješne pokušavao izvući pouku.

  • Poslijepodne lokalni pljuskovi

    Danas u Bosni, u jutarnim satima nešto više oblaka. Tokom dana, sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. U Hercegovini vedro. Poslije podne lokalni pljuskovi su mogući ponegdje u centralnoj i istočnoj Bosni. Vjetar slab do umjeren promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura od 15 do 21, na jugu do 24, a najviša dnevna od 26 do 32, na jugu do 35 stupnjeva.

  • Druga bh. povorka ponosa 23. augusta u Sarajevu

    Druga Bosanskohercegovačka povorka ponosa bit će održana 23. augusta u Sarajevu s ciljem da se doprinese boljem položaju lezbejki, gejeva, biseksualnih, trans, interspolnih i kvir osoba u društvu, saopćili su organizatori.

    Iako su suočeni sa epidemiološkom situacijom uzrokovanom virusom korona, LGBTIQ zajednica poručuje da zna kako je to svakodnevno živjeti u izolaciji i strahu od potencijalnih napadača.

    Zato će koristeći pravo na javno okupljanje koje im je Ustavom zagarantovano i organizirati povorku jer ne mogu čekati i trpiti sporost sistemskih promjena.

    Nastojat će reagovati na tešku ekonomsku i socijalnu situacija koja je dodatno pogoršana aktuelnom pandemijom, nezaposlenošću, korupcijom, odlaskom mladih iz države i drugim problemima koji utiču na njihove živote.

    Među njima izdvajaju one da “u BiH ne postoje sigurni javni prostori za LGBTIQ osobe”, te se suočavaju sa homofobijom odlaskom u javne institucije, kafiće, restorane, pozorišta, kina ili bilo koje drugo javno mjesto.

    Izvor: Fena

  • Sutra izbor predsjednika CIK-a BiH

    Sjednica Centralne izborne komisije BiH, na kojoj će biti izvršen izbor predsjednika CIK-a BiH, bit će održana sutra, 30. juna.

    U skladu s članom 2.6 Izbornog zakona BiH, predsjednik Centralne izborne komisije BiH bira se iz reda članova CIK-a BiH. Po jedan član Centralne izborne komisije BiH iz reda Hrvata, Bošnjaka, Srba, i član iz reda ostalih obavlja funkciju predsjednika Centralne izborne komisije BiH po principu rotacije i to jedanput u sedam godina, u trajanju od 21 mjesec – saopćeno je iz CIK-a.

    S obzirom da aktualnoj predsjednici CIK-a BiH Vanji Bjelica-Prutina 30. juna 2020. godine ističe mandat na mjestu predsjednice, potrebno je izvršiti izbor novog predsjednika CIK BiH koji će tu funkciju preuzeti 1. jula 2020. godine.

    U saopćenju se navodi da će se budući predsjednik CIK-a BiH birati između članova CIK BiH iz reda hrvatskog naroda.

    Sjednice CIK-a BiH javnost može pratiti uživo putem live streaminga na web stranici CIK BiH, navodi se u saopćenju.

    Dnevni avaz

  • Suđenje Suniti Hindić u Mostaru: S mjesta ubistva za vožnju taksijem do Bugojna platila prstenom

    Suđenje Suniti Hindić u Mostaru: S mjesta ubistva za vožnju taksijem do Bugojna platila prstenom

    Liječnica je kazala kako je na poziv ženske osobe tog jutra sa ekipom Hitne medicinske pomoći došla na mjesto zločina. U sobu su ušli sa policijom, gdje su kako je kazala muškarca zatekli u lokvi krvi i sa raširenim zjenicama. Naglasila je kako je već bio mrtav, ali da su ga pokušali reanimirati bezuspješno. Kazala je i kako je soba bila tamna , sa prigušenim svjetlom tako da se teško što moglo vidjeti, ali da je zapazila pištolj na ormariću pored kreveta.

    Ajdin Begović, taksista koji je Hindić vozio od Jablanice do Bugojna kaže kako je na stajalište taksista na autobusnoj stanicu u Jablanici ona stigla sa vozilom crvene boje oko 8:15 sati.

    Foto: G. Š./Klix.baFoto: G. Š./Klix.ba

    Ističe kao je on bio na prvom mjestu za vožnju, te da je njegov kolega kod kojeg je vozilo stalo dogovorio vožnju do Bugojna za 70 KM.

    Begović koji je Hindić prepoznao u sudnici je kazao je kako je imala crni šal preko glave i da je bila bosa, te da ga je zamolila da uključi grijanje navodeći da ima groznicu. Potom ga je pitala može li voziti brže jer ima smrtni slučaj. Kaže kako ju je na njegovo pitanje rekla da je u pitanju majka, nakon čega se komunikacija nije ni nastavila. Kada su stigli rekla mu je da će njezin otac platiti vožnju, te joj je kako navodi pomogao da izađe do stana, jer je navela da je bole noge. No vrata je otvorila žena, koju je Hindić pitala ima li 70 KM, na što je ona rekla da nema više od 20KM. Potom mu je Hindić dala prsten da odnese na otkup, za koji je kako navodi dobio 65 KM, ali je zamolio da mu se na račun napiše 55 KM, kako bi on zaradio 10 KM i njoj vratio 5 KM kusura. No, kad se vratio kako priča vrata mu je otvorilo dijete, a ona je kazala kako joj kusur ne treba. Vrativši se u vozilo kako dalje navodi prijetio je da je sjedište na kojem se Hindić vozila bilo mokro.

    Pripadnici Policijske uprave Bugojno, Elvedin Mandžuka i Enes Šehić svjedočili su na okolnosti 5. oktobra 2019.godine kada su po depeši MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona izuzeli odjeću Sunite Hindić iz stana Razije Hindić, koja je po njihovom navođenju njezina majka.

    Kazali su kako ih je Razija dobrovoljno pustila u stan i pokazala im mjesto na kojem se nalazila Sunitina odjeća, te da su izuzeli crne hlače, bež džemper, crni šal i grudnjak.

    Foto: G. Š./Klix.baFoto: G. Š./Klix.ba

    Tokom njihovog svjedočenja Hindić se vidno uznemirila, kada su na upit tužiteljice Tanje Marčinko izjavili da je službeno poznaju od ranije. Mandžuka je naveo da je ona bila problematična još u osnovnoj školi. Tužiteljica Marčinko je zatražila da to pojasne, na što se usprotivila odvjetnica Nada Dalipagić, koja je braniteljica Sunite Hindić. Navela je kako nema potrebe za takvim pitanjima, s obzirom na to da njena branjenica nije do sada kažnjavana, što je predsjedavajući Sudskog vijeća, Elis Sultanić uvažio, unatoč navođenju tužiteljice Marčinko da to govori o karakteru osobe koja je počinila najteže krivično djelo.

    Suđenje će biti nastavljeno 9. jula kada će videolinkom biti saslušana dvojica svjedoka iz Hrvatske, koji nisu mogli doći zbog novonastale situacije uzrokovane koronavirusom. Oni su u noći koja je prethodila ubistvu bili u motelu, a Dalipagić je kazala kako su to svjedoci koji su vidjeli da je Sunita cijelu večer sjedila s ubijenim, te su se ljubili što pokazuje da su bili u izrazito bliskoj vezi i da su pili žestoka pića.

    Klix.ba

  • Ne morate prelaziti granicu BiH da biste uživali na odmoru, ove blagodati naše zemlje trebate posjetiti

    I dok pandemija koronavirusa zatvara granice, postavlja pravila, poziva na distancu, pa ono što smo nekada zvali odmorom, uz sve nabrojane mjere, polako počinje da liči na noćnu moru, dragi Bosanci i Hercegovci, vrijeme je da prigrlimo ljepote naše domovine jer raj “stanuje” svuda oko nas.

    I baš zato ne trebaju nas ljutiti, ili ne daj Bože rastužiti, rigorozne mjere koje je uvela Hrvatska, do sada nam omiljena destinacija za ljetovanje. Hvala im, otvorili su nam oči da bolje pogledamo oko sebe.

    A i zašto bismo punili budžet onih koji nas smatraju nepoželjnim (naravno, ne mislimo na sve stanovnike Hrvatske), odnosno, zar nije bolje novac ostaviti u svojoj domovini, pomoći bh. ekonomiji i tako učiniti dobro i sebi.

    Bosna geografski jeste mala, ali zato je puna kulturno-historijskih i prirodnih ljepota, kakve ćete malo gdje vidjeti u svijetu. I uz puno manje novca, sve ih možete obići u samo nekoliko dana.

    Ovo svakako ne smijete propustiti.

    Bihać: Grad koji vrijedi posjetiti

    Bihać, grad na rijeci Uni. Smješten na izuzetno povoljnom polažaju oduvijek je bio raskrižje važnih puteva. Sam doticaj Istoka i Zapada, starog i novog vidljiv je na svakom koraku. Prirodne ljepote i ukusna hrana nešto je što se ovom gradu ne može osporiti. Oni koji su posjetili Bihać pažnju znaju šta znači krajiška gostoljubivost i srdačnost. Kroz samo središte grada protiče nadaleko poznata rijeka Una i koji god dio rijeke Une da se pogleda, priča je za sebe. S obzirom na to da se na širem području Općine Bihać nalazi Nacionalni park Una, svakako da svako ko planira posjetu Bihaću obavezno planira i posjetu Nacionalnom parku Una i obilazak prelijepih slapova u Martin-Brodu i na Štrbačkom buku koji će svakog, bez imalo skromnosti rečeno, ostaviti bez daha. Osim prelijepih vodopada, NP Una na svom području ima mnogo ostataka starih gradova, neki od njih su pristupačni za turiste: Orašac i Ostrovica. Rafting je nešto što u Bihaću zauzima posebno mjesto i što se zapravo podrazumijeva da svako treba da iskusi kada dođe u Bihać, pogotovo u ljetnim mjesecima.

    Kraljevski grad Jajce

    U Jajcu vrijedi ostati više od jednog dana, vrijeme možete provesti u razgledanju grada, te obilazeći kulturno-historijsku baštinu, 31 nacionalni spomenik kulture BiH, Katakombe, Tvrđavu u Jajcu, gradsku zonu, Muzej Avnoja, Franjevački samostan Sv. Luke unutar kojeg postoji muzej Franjevačkog samostana gdje se nalazi i Kraljeva soba (soba posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića), Hram Boga Mitrasa, Esma Sultan džamija, toranj sv. Luke i brojni drugi kulturno-historijski spomenici iz različitih razdoblja. Posjeta i razgledanje prirodne baštine, Veliko i Malo Plivsko jezero, Vodopad u Jajcu, Mlinčići, rijeka Pliva. Posjetioci mogu uživati i u planinarenju, biciklizmu, zatim u vožnji čamcima po Plivskim jezerima, u raftingu na Plivi.

    Japodski otoci

    Svakom od nas, sigurno je nekada iskočila neka slika jezera u obliku srca. Ne, nije u pitanju neka egzotična svjetska destinacija već Japodski otoci. Japodski otoci nalaze se nadomak Bihaća, u mjestu gdje pet drvenih mostića povezuju pet riječnih ada, koje gledajući iz zraka daju ovu jedinstvenu sliku “srca prirode”.

    Travnik (grad i okolica)

    Mogućnost kreiranje dnevnih izleta po različitim temama, posjete kulturno-historijskim i prirodnim znamenitostima, Plava voda, tvrđava Stari grad, Šarena džamija, Katolički školski centar, vezirska turbeta, Zavičajni muzej Travnik, Muzej “Rodna Kuća Ive Andrića” , Franjevački samostan u Gučoj Gori, Hadži Ali-begova džamija…

    Fojnica, grad i okolica

    Prilikom posjete Fojnici treba obići Franjevački samostan sa muzejom, Atik džamiju, jedna od najstarijih u BiH, Tekiju u Vukeljićima, te porodični muzej Hadžimejlića. Nadomak Fojnice su i prirodne baštine, te se može otići na izlet na Prokoško jezero, a obavezno posjetiti i slapove Kozice. Posjetioci imaju mogućnost da odu na organizirano planinarenje, na raspolaganju im je i brdski biciklizam, vožnja ATM vozilima, zatim motokross na planinama Vranica, Pogorelica, Lopata i Zec planine. Posebno se ističe posjeta Prokoškom jezeru, jednom od najljepših jezera u Bosni i Hercegovini sa brojnim smještajem u planinskim kolibama i sa mogućnosti degustacije i usluživanja u domaćim specijalitetima. Ono po čemu je grad Fojnica zapravo poznat jeste Lječilište Reumal sa svojim brojnim programima unapređenja zdravlja i fizičke spremnosti.

    Valja istaknuti i Franjevački samostan Sv. Duha u Fojnici sa svojim čuvenim muzejom kojeg iz godine u godinu posjećuje sve veći broj posjetitelja i turista (oko 10.000 knjiga – biblioteka sa brojnim inkunabulama, crkvena zbirka, muzejska zbirka…). Veliki broj aktivnosti moguće je realizirati u Rekreacijskom centru “Brusnica” i njihovoj smještajnoj i gastro ponudi (jahanje, planinarenje, biciklizam, moto cross i ATM vožnja…) koji je smješten na planini Vranica. Dodatne smještajne kapacitete možete pronaći u nekoj od brojnih planinskih kuća.

    Mostar – na listi UNESCO-a (Stari most sa starom gradskom jezgrom)

    Mostar je glavno središte Hercegovine. U gradu i njegovoj blizini se nalaze jedinstveni lokaliteti kulturno-historijskog blaga od kojih treba posebno istaknuti Stari most, koji spaja lijevu i desnu obalu hercegovačkog bisera – rijeke Neretve. Znamenitosti Mostara koje vrijedi posjetiti: Muzej Starog mosta, Muzej Hercegovine, Karađoz-begova džamija, Kajtazova kuća, Koski Mehmed-pašina džamija, Kriva ćuprija…

    BIKE PARK PRENJ čini 360km mapiranih i na terenu označenih šumskih i nekategorisanih puteva na širem području planine Prenj, namijenjenih prvenstveno za brdski biciklizam, ali i za druge vidove rekreacije.

    BIKE PARK VELEŽ čini 200km mapiranih i na terenu označenih šumskih i nekategorisanih puteva na širem području planine Velež, namijenjenih prvenstveno za brdski biciklizam, ali i za druge vidove rekreacije.

    Sportsko-avanturistički park “Fortica” – Glavna atrakcija sportsko-avanturističkog parka “Fortica” jeste 570m dug ZIP LINE sa kojeg se pruža fantastičan pogled na Mostar. Osim toga lokalitet parka je idealan za brdski biciklizam.

    Blagaj sa rijekom Bunom – iznimna vrijednost historije, prirode i mjesto vjerskog hodočašća

    Blagaj je oduvijek bio mjesto u koje se dolazilo zbog njegove ljepote, njegove očaravajuće prirode i historije koja je osjetna u svakom trenutku. Neponovljivi ambijent Vrela Bune, mira derviške tekije i svježine rijeke Bune čine ga posebnim. Znamenitosti: Tekija, izvor rijeke Bune, Stari grad Blagaj, Stjepan grad… Ribolov na rijeci Buni, Eko centar Blagaj – Adrenalin Tour Blagaj-Via ferrata Vulin potok.

    Ruište, planinsko izletište nadomak Mostara

    Udaljeno samo 25 km od Mostara, smješteno na obroncima planine Prenj, na nadmorskoj visini od 1.050 metara. Turisti ovdje dolaze i zimi i ljeti. Ruišta su polazna tačka za alpiniste koji se žele popeti na Prenj. Ljeti, to je idealno mjesto da se pobjegne od hercegovačkih nesnosnih vrućina. Posebnost ovog mjesta su endemske vrste bora, poznata “munika”, i izuzetno čist okoliš.

    Područje Općine Konjic sa Boračkim jezerom

    Stari grad je veoma lijep za šetnju, kao i centar grada iz kojeg se u svakom pravcu pruža interesantan vidik na okolnu prirodu. Dok ste u Konjicu, obavezno prošetajte obnovljenom Kamenom ćuprijom, sagrađenom 1682. godine. Od početka 1900. Konjic je poznat po svom drvorezbarstvu. Središte turističke ponude Konjica je zasigurno Boračko jezero i dolina Glavatičevo. Posjetiti: Zavičajni muzej Konjic.

    Boračko jezero – Idealno je mjesto za porodicu i odmor u prirodnom okruženju, a brojni sadržaji koji se mogu pronaći na jezeru učinit će svačiji boravak nezaboravnim. Na Boračkom jezeru postoji kamp u kojem možete doći s kamp kućicom i tu provesti svoj godišnji odmor.

    Rafting na Neretvi – Tokom plovidbe Neretvom rafteri mogu da uživaju u odmoru i ljepotama Malog i Velikog kanjona, uz netaknutu prirodu i prizore koji nisu vidljivi sa puta, kao i u četiri adrenalinska brzaka, koji su poredani tako da je svaki naredni ekstremniji od prethodnog.

    Lukomir – Lukomir je podbjelašničko selo, na 1472 mnv. Selo je sačuvalo svoj etno izgled, posjećeno brojnim turistima zbog svoje autentičnosti i prirode koja ga okružuje.

    Jablanica sa Jablaničkim jezerom, spomenikom Bitke na Neretvi

    Posjetiti: Muzej “Bitka za ranjenike na Neretvi”.

    Jablaničko jezero – Prostire se od Konjica do Jablanice. Privlači kupače i ribolovce, a pogodno je i za sportove na vodi. Svojom ljepotom privlači mnoge turiste, a poznato je kao vikend-odmaralište turistima.

    Park prirode “Blidinje”, Jablanica

    Jedna od najljepših prirodnih cjelina na području BiH. Prostire se na podnožju planina Čvrsnice i Vrana. Zbog svog bogatstva flore i faune, te prekrasne netaknute prirode predstavlja savršeno mjesto za bijeg od stresa svakodnevnog života.

    Ramsko jezero, Prozor-Rama

    Prozor i Rama se nalaze na najsjevernijem području Hercegovine. Prekrasno Ramsko jezero dominira cijelim područjem. U sredini Ramskog jezera se nalazi otok Šćit sa Franjevačkim samostanom. Ova planinska regija je prepuna bujnog zelenila i čiste vode. U prekrasnim bojama i tišini ovog kraja putnici mogu pronaći istinski mir.

    Međugorje – značajno mjesto vjerskog hodočašća u svjetskim razmjerima

    Međugorje je najveće turističko i hodočasničko središte Bosne i Hercegovine i zbog toga je u njemu mnoštvo različitosti što ga po tome čini i najbogatijim središtem u regiji. Međugorje je jedna privlačna atrakcija i za običnog turistu i slučajnog prolaznika, koji se želi uvjeriti u nove mogućnosti života i po tome jedinstveno mjesto u ovom dijelu Evrope.

    Neum – smješten na obali Jadranskog mora

    Mediteranska klima s puno sunčanih dana u godini čini Neum poželjnom turističkom destinacijom kroz cijelu godinu. Čisti primorski zrak, šetnja obalom, noćna zabava, sportovi na vodi ostat će vam dugo u lijepom sjećanju. Hercegovačka izvorna kuhinja i razni morski specijaliteti od ribe, rakova, školjki samo su dio bogate gastro ponude u hotelima. Zaleđe Neuma je bogato nasadima maslina i vinograda, idealno područje za ljubitelje agroturizma.

    Počitelj – živopisni gradić u dolini Neretve

    Historijski gradić Počitelj, izgrađen ispod tvrđave, ima orijentalni izgled i kao takav potpuno je u funkciji turizma i kulturnih priredbi. Udaljen je svega 3 km od Čapljine. Likovna kolonija u Počitelju je najveća kolonija u jugoistočnoj Evropi. Svake godine u ljetnom periodu ova kolonija okupi mnoge umjetnike iz raznih dijelova Evrope i kao takva je veoma zanimljiva turistima koji posjećuju stari grad Počitelj.

    Park prirode “Hutovo blato”, Čapljina

    Riječ je o jednom od najbogatijih rezervata ptica močvarica u Evropi. Udaljeno je 8 km od Čapljine, a prostire se na površini od 7.000 ha. U okrilju netaknute prirode svoje zimsko utočište nađe više od 200 vrsta ptica. Vode Hutova blata bogate su ribom, od kojih su najbogatije jegulja i šaran. Ponuda: odmor, ribolov i foto – safari.

    Kanu safari na Trebižatu, Čapljina

    Zahvaliujući čistoj i netaknutoj prirodi na rijeci Trebižat, organiziraju se izleti – kanu safari. Jednodnevni izlet u okviru kojeg je vožnja kanuima na stazi dugoj oko 10 km, ručak u prirodi, kupanje u čistoj rijeci, jedinstvena turistička ponuda.

    Mogorjelo, Čapljina

    U neposrednoj blizini Čapljine smješteno je Mogorjelo. To je bila rimska Villa rustica. Taj spomenik spada među najljepša zdanja kasne antičke arhitekture. Sama Villa svojim bogatstvom, ljepotom i osebujnošću arhitekture predstavlja oazu vrednota i ljepote, okruženu bogatom mediteranskom vegetacijom.

    Stolac sa kulturnim i prirodnim naslijeđem

    Stolac je grad smješten na krajnjem istoku Hercegovačko-neretvanskog kantona, na obalama rijeke Bregave. Stolac je prostor s najduljom i najraskošnijom historijom gradskog života u BiH, a spada u malu skupinu balkanskih prostora na kojima su sačuvana materijalna svjedočenja o urbanim oblicima života kroz razdoblje dugo duže od 3.500 godina, koliko su stari posljednji poznati nalazi ilirskog grada Daorsona. Znamenitosti za posjetiti: Daorson, nekropole stećaka Radimlja i Boljuni, Muzej Stolac – Šarića kuća, Stari grad Vidoški, Stambeni kompleks Begovina.

    Pećina Vjetrenica, Ravno

    Vjetrenica je najveća i najpoznatija pećina u BiH, zaštićeni je spomenik prirode koji se nalazi u općini Ravno. Magična ljepota, prostrani hodnici i dvorane, podzemne vode i vodopadi, vjetar koji stalno struji čine ovu pećinu jedinstvenom u svijetu.

    Vinska cesta Hercegovine

    Gdje ima vina, ima i kulture, s tim i prirodnih ljepota, vrhunske gastronomije, radosti i kulture življenja… Hercegovina, zemlja svjetlosti sa svojim gostoljubivim vinarima i ugostiteljima već šest godina ima svoju Vinsku cestu Hercegovine, proizvod u kome je objedinjeno sve ono sto vrijedi posjetiti, kušati i doživjeti. Najljepše od svega je ugodna šetnja ili vožnja hercegovačkom vinskom cestom, hercegovačkim mjestima, selima i nezaboravnim krajolicima, gdje vas uz put prate vinogradi, maslinici, ljekovito bilje…

    Trebinje i smaragdna Trebišnjica

    Trebinje nudi brojna mjesta i izletišta na kojima možete pronaći odmor za oči i dušu, a neka od njih su Jazina, Studenac, Ubla, u podnožju Orjena sa crnogoričnom šumom i čistim zrakom. Mir možete pronaći i u gradskom parku, a osim toga, hedonisti imaju priliku uživati i u okrepljujućoj hladovini stogodišnjih platana na samom gradskom trgu. Farmakolozi i ljekari za ovaj grad kažu da je poput besplatne apoteke ili sanatorijuma, budući da zbog odličnih klimatskih uvjeta pogoduje zdravlju ljudi. Stari grad i utvrđenje Kastel, kako ga zovu mještani, izgrađeni su oko 1715. godine. Muzej Hercegovine, uski sokaci, kaldrme, kapije, mostovi…, čine ovaj dio grada autentičnim i veoma interesantnim turistima.

    Sarajevo

    U Sarajevu ćete naići na tragove neolitske butmirske civilizacije, Ilira, Rimljana, Slavena, ostavštine srednjovjekovnog Bosanskog kraljevstva, Osmanskog i Austrougarskog carstva, Kraljevine i Socijalističke Republike Jugoslavije… Samo u posljednjih 100 godina Sarajevo se nalazilo u 6 različitih država, bilo svjedokom Sarajevskog atentata, Prvog i Drugog svjetskog rata, XIV Zimskih olimpijskih igara, najduže opsade jednog grada u modernoj historiji… Sarajevo je mjesto bogate historije i svojim posjetiteljima ima za ispričati mnoštvo fascinantnih priča. Sarajevo je i jedan od rijetkih gradova gdje tokom desetominutne šetnje možete naići na bogomolje najznačajnijih monoteističkih religija svijeta – pravoslavnu i katoličku crkvu, sinagogu i džamiju. Sve te tradicije začinile su i jedinstvenom učinile kulturnu mješavinu Sarajeva. Svaki grad ima svoj jedinstveni ritam, a ritam Sarajeva je lagan i opuštajući. Jutro u Sarajevu započinje tradicionalnom bosanskom kafom, koja se služi u malim bakrenim posudama (džezvama). A ako ljepotu jednog grada čine ljudi, onda Sarajevo definitivno spada među najljepše gradove na svijetu.

    Panonska jezera u Tuzli

    Kada pričamo o tome šta vidjeti u Bosni i Hercegovini, moram svakako spomenuti Tuzlu, jedini grad u Evropi koji ima slana jezera i jedini grad na svijetu čija se slana jezera, kupalište i plaža nalaze u centru grada. Kompleks Panonskih jezera čine tri jezera različite veličine i dubine, te Slani slapovi. Pored jezera, u sklopu ovog kompleksa nalaze se i Arheološki park neolitsko-sojeničko naselje i Muzej geološka postavka “Pannonica”, dječiji zabavni park, sportski tereni, te mnogi drugi ugostiteljski, kulturni i zabavni sadržaji.

    Nacionalni park “Sutjeska”

    Nacionalni park “Sutjeska” čuva najraznovrsniji kompleks ekosistema u BiH, a u srcu Parka smješten je i strogi prirodni rezervat Perućica (površine 1.434 ha), koji je ujedno najočuvanija i najveća prašuma u Evropi, u kojoj je od osnivanja Nacionalnog parka strogo zabranjena bilo kakva intervencija i uplitanje čovjeka.

    Pješčane piramide kod Foče

    Pješčane piramide jedinstvena su i rijetka prirodna pojava. One u Koloradu, Đavoljoj Varoši u Srbiji i Dolomitima u Italiji već su poznate atrakcije, ali ove u blizini Foče još nisu. Specifičnost pješčanih piramida je da vremenom postaju sve više. Zbog erozije pijeska sa podnožja, samo tijelo piramida svakoga dana sve je duže. Iako ne rastu, njihova visina se tako faktički povećava.

    Izvor: Faktor

  • Reis Kavazović o situaciji s COVID-19 u Sandžaku: Pokažimo jedinstvo, bratstvo i humanost

    Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini (IZBiH) Husein ef. Kavazović uputio je danas apel svim muslimanima i građanima Sandžaka, a posebno članovima Islamske zajednice da se pridržavaju svih mjera zaštite od širenja koronavirusa.

    Pozvao je nadležne državne organe u Srbiji i lokalne vlasti da pokažu odgovornost za svoje građane i da zanemare sve razlike i podjele.

    – Ovo je vrijeme da pokažemo svoje jedinstvo, bratstvo i humanost među svim građanima, a pripadnicima Zajednice posebno – kaže se u apelu.

    Reisu-l-ulema je pozvao i nadležne organe u Bosni i Hercegovini da, i pored svih izazova s kojima se i naša zemlja suočava, ipak nađu načina da pomognu građanima Novog Pazara i drugih sandžačkih općina koje se trenutno nalaze u posebno teškom stanju.

    Posebno je apelovao na ljekarska udruženja da pokažu solidarnost i pomognu svojim kolegama u Novom Pazaru, s obzirom na to da je evidentan nedostatak stručnog ljekarskog kadra.

    Također je pozvao sve ljude, a posebno pripadnike Islamske zajednice u domovini, domovinskim zemljama i dijspori da pokažu solidarnost sa građanima Sandžaka u ovim teškim trenucima.

    Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini će u skladu sa svojim mogućnostima pružiti pomoć Mešihatu IZ u Srbiji i građanima Novog Pazara.

    Već danas je u Novi Pazar iz nadležne uprave Rijaseta poslana pošiljka sa zaštitnim odijelima i maskama, a u petak će u svim džamijama na području IZBiH biti organizovana i sergija.

    Reisu-l-ulema i nadležne uprave će i dalje biti u kontaktu sa predstavnicima Islamske zajednice u Srbiji, kako bi se pratila situacija i organizovao adekvatan odgovor na krizu.

    Izvor: Mina

  • Bijeli nišani, novi vizuelni identitet Memorijalnog centra Srebrenica

     

    Memorijalni centar Srebrenica predstavio je novi logotip i vizuelni idenitet ove institucije koji će se u budućnosti koristiti u komunikaciji prema javnosti.

    Idejno rješenje novog vizuelnog identiteta osmislio je i razvio kreativni tim agencije “Fabrika” koji je svoj rad na ovom projektu realizirao “pro bono”, kao donaciju i izraz podrške radu Memorijalnog centra.

    – Izuzetno nam je zadovoljstvo što imamo priliku da radimo sa ‘Fabrikom’ i što smo dobili njihovu podršku na ovaj način. Uvijek smo smatrali izuzetno važnim da Memorijalni centar Srebrenica dobije svoj jedinstveni vizuelni identitet koji će našu instituciju učiniti prepoznatljivom u svijetu, baš na onaj način kako je to ‘cvijet Srebrenice’ kao univerzalni simbol genocida u Srebrenici učinio za okupljanje organizacija i ljudi koji se aktivno bore protiv negiranja genocida širom svijeta-  rekao je direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić.

    Predloženi vizuelni identitet danas je usvojio Upravni odbor Memorijalnog centra Srebrenica. Ključni motiv nove oznake su prepoznatljivi bijeli nišani mezarja u Potočarima. 

    Agencija “Fabrika” je također pripremila i kratki video povodom 25. godišnjice genocida u Srebrenici na engleskom i bosanskom jeziku, a koji će biti predstavljen javnosti i ustupljen na besplatno korištenje svim medijima krajem ove sedmice.

    Dnevni avaz