Category: BiH

U jedanaest godina prosječna neto plaća po zaposlenom u Federaciji BiH porasla je za 459 KM, s tim da je samo u posljednje tri godine uvećana za 303 konvertibilne marke

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u FBiH u decembru 2020. godine iznosila je 993 KM, a pokrivenost sindikalne potrošačke košarice prosječnom plaćom bila je 51,57 posto, što je za 6,5 posto više nego što je to bio slučaj u decembru 2023. godine

Sve manja mogućnost pronalaska domaće radne snage, kao i nemogućnost zadržavanja kvalificiranih radnika u posljednje vrijeme dovode do rasta cijena rada u Federaciji BiH, međutim, visoka stopa inflacije i svakodnevni rast cijena to povećanje čine nevidljivim, piše Večernji list BiH.

 

Podaci po godinama

U jedanaest godina prosječna neto plaća po zaposlenom u Federaciji BiH porasla je za 459 KM, s tim da je samo u posljednje tri godine uvećana za 303 konvertibilne marke. Naime, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom za decembar 2023. godine u Federaciji BiH iznosila je 1.296 KM i nominalno je niža za 1,1 posto, a realno za 0,9 posto u odnosu na prethodni mjesec. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u Federaciji BiH u decembru 2020. godine iznosila je 993 KM, a pokrivenost sindikalne potrošačke košarice prosječnom plaćom bila je 51,57 posto, što je za 6,5 posto više nego što je pokrivenost sindikalne potrošačke košarice bila prosječnom plaćom u decembru 2023. godine.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom za decembar 2012. u Federaciji BiH iznosila je 837,30 KM, dok je za taj isti mjesec prosječna bruto plaća iznosila 1278,67 KM. Podaci Federalnog zavoda za statistiku pokazuju kako je u odnosu na isti mjesec prethodne godine prosječna isplaćena neto plaća za decembar 2023. godine nominalno viša za 9,8 posto, a realno viša za 9 posto.

Nadalje, analiza podataka prema djelatnostima pokazuje da je u decembru 2023. u odnosu na studeni iste godine došlo do povećanja mjesečne neto plaće najviše u djelatnostima financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja – za 3,9 posto, stručne, naučne i tehničke djelatnosti za 2,1 posto te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti za 1,9 posto.

 

Usporedba

U isto vrijeme najveće smanjenje prosječne mjesečne isplaćene neto plaće zabilježeno je u djelatnostima prerađivačke industrije – za 4,3 posto, djelatnosti prijevoza i skladištenja za 2,8 posto i djelatnosti vađenja ruda i kamena za 2,3 posto. Prosječna mjesečna isplaćena bruto plaća po zaposlenom za decembar 2023. godine u Federaciji BiH iznosila je 2018 KM i nominalno je niža za 0,9 posto, a realno za 0,7 posto u odnosu na prethodni mjesec.

U odnosu na isti mjesec prethodne godine prosječna bruto plaća zaposlenih za decembar 2023. godine nominalno je viša za 10,2 posto, a realno je viša za 9,3 posto, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku.

Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za decembar 2023. godine iznosila je 2882,90 KM. Pokrivenost sindikalne potrošačke košarice prosječnom plaćom bila je oko 45 posto. Prilikom izrade sindikalne potrošačke košarice u obzir je uzeta prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH te minimalni troškovi života četveročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dvoje djece, od kojih jedno pohađa srednju, a drugo osnovnu školu.

 

 

Šta čini potrošačku korpu

Potrošačku korpu čine sljedeće kategorije (pored naziva je postotak udjela pojedinačne kategorije u sindikalnoj potrošačkoj košarici): prehrana – 44,39 posto, stanovanje i komunalne usluge – 13,75 posto, higijena i održavanje zdravlja – 9,31 posto, obrazovanje i kultura – 10,41 posto, odjeća i obuća – 10,41 posto, prijevoz – 4,79 posto, održavanje kućanstva – 6,94 posto.

U kategoriji prehrane korištene su cijene iz triju trgovačkih centara za 86 artikala. Kada je riječ o higijeni i održavanju zdravlja, ubrojeni su troškovi za deset stavki, a za stanovanje i komunalne usluge troškovi za šest stavki, priopćeno je iz Saveza samostalnih sindikata BiH.

Stanje socijalne potrebe termin koji postaje potpuno uobičajan. U tom stanju sve je više bh. građana. Niska primanja, vrtoglavi rast cijena. Siromašnih sve više.

Tako su redovi pred javnim kuhinjama širom Bosne i Hercegovine sve duži. Tako je i u banjalučkom „Mozaiku prijateljstva“.

Od prosječne, a posebno od minimalne plate, nemoguće je živjeti. Radnik ne može da zaradi onoliko koliko mu je potrebno novca za jedan mjesec, upozoravaju sindikati.

Reformu poreskog, ali i socijalnog sistema davno je trebalo provesti. Socijalne pravde nema. Radnici se ne bune. Raslojavanje stanovništva sve veće, upozoravaju ekonomisti.

U Bosni i Hercegovini, prema objavljenim podacima UN-a u prošloj godini, 15 odsto stanovništva je apsolutno siromašno. Pomoć je potrebna gotovo svima.

U Federaciji Bosne i Hercegovine je predložen novi zakon o unutrašnjoj trgovini i među brojnim drugim mjerama inicirano da prodajni objekti ne rade nedjeljom.

Zakon je predložen iz Federalne vlade te u parlamentarnu proceduru upućen u formi nacrta i kao takav kandidiran za jednu od tačaka dnevnog reda sjednice Predstavničkog doma Federalnog parlamenta sazvane za 4. mart.

Kad će eventualno biti u najavljenom dnevnom redu Doma naroda, zasad nije poznato, ali se zna da nijedan pa ni ovaj zakon u Federaciji ne može stupiti na snagu bez podrške oba doma.

Već i sama proceduralna forma nacrta znači da bi tekst, nakon prvog kruga izjašnjavanja i eventualne podrške Parlamenta, a prije drugog, konačnog glasanja oba doma, mogao biti upućen u javnu raspravu, što nije neobično u parlamentarnoj praksi.

Stoga je nemoguće predvidjeti da li će i kada eventualno biti konačno izglasan u Parlamentu i u tom slučaju, stupiti na snagu po objavi u Službenim novinama.

Ukoliko nacrt odobre oba doma, daljni put teksta vremenski može zavisiti od roka određenog za okončavanje eventualne javne rasprave a i od pitanja kad će po njenom završetku ponovno biti pred članovima oba doma na zasebnim sjednicama, tada već u formi konačnog prijedloga.

Kompanija koja je nakon povlačenja WizzAir-a iz Tuzle uvela jeftine letove prema nekim evropskim gradovima onemogućila je online prodaju karata.

Pokušali smo kupiti kartu za neke od letova iz Tuzle ali sistem Lumiwingsa za sve letove navodi da su “sold out” što je gotovo nemoguće.

Direktor tuzlanskog aerodroma Dževad Haličević kazao nam je da se radi o sistemskoj reorganizaciji letova. Dodao je i da se tuzlanski aerodrom bori za svakog putnika ali i da broj putnika koji leti novim letovima nije zadovoljavajući.

Moguće je da kompanija da bi smanjila gubitke radi reorganizaciju letova kako bi smanjila gubitke u zimskom sistemu letenja pa je i iz tog razloga nemoguće doći do online karata.

Sezona pojačane frekvencije putnika tek se očekuje i ne bi bilo logično da se kompanija baš pred sezonu povuče.

Otežavajuća okolnost za poslovanje kompanije svakako je i veliki broj jeftinih letova koji će u aprilu krenuti iz Sarajeva.

Aerodrom Tuzla  je u januaru mjesecu ostvario promet 19.171 putnika. Ovo je daleko manje nego u istom mjesecu prošle godine kada je aerodrom imao 58.304 putnika. No, nije se ni očekivalo da će ova kompanija ostvariti promet kao WizzAir, zbog znatno manje flote, frekvencije i destinacija letova.

Podsjetimo, Lumiwings je privatna kompanija iz Grčke koja u svojoj floti ima samo dva aviona.

Udruženje Pomozi.ba objavilo je da su prikupljena sredstva za liječenje malene Nahle Numić.

Nahla Numić iz Travnika je 19. januara tekuće godine napunila godinu dana. Sada bi trebala početi izgovarati prve riječi, ali to nije moguće jer joj je ustanovljeno obostrano oštećenje sluha, a u njenom organizmu je detektovan citomegalovirus.

Za ugradnju kohlearnih implantata ovoj preslatkoj bebi potrebno je 34.500 eura. Kohlearni implantat je vještačko unutrašnje uho, a idealno vrijeme za ovu operaciju je od 12 mjeseci života pa do 24 mjeseca.

“Za 24 sata prikupili smo sredstva za liječenje malene Nahle Numić zahvaljujući vašoj pomoći. Ovim putem vas molimo da pomognete i Bahri Goran za koju smo prije sat vremena pokrenuli apel sa humanitarnim brojem 17043. Ona se u jednoj od istanbulskih bolnica bori za život, a njene kćerkice žive u neizvjesnosti da li će njihova mama ozdraviti i vratiti se kući”, navodi se u saopštenju iz Udruženja Pomozi.ba.

 

federalna

Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH u ovoj godini planira izgradnju novih međunarodnih graničnih prijelaza u Uvcu, između BiH i Srbije, te Strmici, na granici BiH i Hrvatske.

 

Dva prijelaza

Planom investicija za 2024. godinu procijenjena vrijednost ova dva prijelaza iznosi milion maraka, po 500.000 KM za oba.

– Kad je u pitanju rekonstrukcija, u 2024. godini je planirano za međunarodni granični prijelaz Izačić, između BiH i Hrvatske, 500.000 KM. Za prijelaz Rača, između BiH i Srbije, 500.000 KM, za prijelaz Ustibar prema Srbiji 400.000 KM i za prijelaz Ripač, na granici BiH i Hrvatske, 300.000 KM. Planirano je da se izvrši i adaptacija objekata carinskih ispostava Bosanski Novi i Višegrad s planiranim ulaganjima od po 300.000 KM – kazao je za “Avaz” Ratko Kovačević, načelnik Odjela za komunikacije UIOBiH.

Uvjet planiranim ulaganjima je usvajanje budžeta institucija BiH za ovu godinu.

 

Satima čekaju

Šef Sektora za transport Vanjskotrgovinske komore BiH Zijad Sinanović kaže da BiH ima sistemski problem s rasporedom graničnih prijelaza, ali da je ovo pitanje aktuelno samo u ljetnim mjesecima i u vrijeme praznika, kada zastoji na granicama traju satima.

– Nejednaka je opterećenost i palijativna, privremena rješenja više ne predstavljaju rješenje. Gotovo 70 posto našeg izvoza usmjereno je prema zemljama EU i logično je da imamo preveliko opterećenje na sjeveru i sjeverozapadu. Šezdeset posto prelazaka teretnih vozila odvija se preko četiri granična prijelaza – Orašje, Šamac, Bosanski Brod i Bosanska Gradiška, od 15 kojih imamo – kaže Sinanović.

 

Gubici od 122 miliona eura

Dok bi, prema planovima UIOBiH, izgradnja jednog graničnog prijelaza koštala oko pola miliona maraka, gubici koje trenutno trpimo zbog stanja na granicama mnogo su veći. Po metodi koju je primijenila Privredna komora Hrvatske, VTK je uradila analizu štete.

– U 2022. godini 122 miliona eura smo izgubili zbog zadržavanja na 15 graničnih prijelaza, i to ako računamo minimalna zadržavanja od dva-tri sata, iako znamo da su ona mnogo duža – kaže Sinanović.

Zadnjih nekoliko godina smo svjedoci velikog zagađenja gradova, pa čak i Mostara koji nije prije bio u tolikoj mjeri zagađen. Iz tog razloga, Agromediteranski fakultet Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru je pustio u upotrebu uređaj za praćenje kvalitete zraka čiji podaci će od danas biti dostupni građanima. Radi se o jednom od najmodernijih uređaja za praćenje parametara koji određuju kvalitetu zraka. EkoNET je rješenje zasnovano na oblaku u paketu s prenosnim uređajem opremljenim nizom senzora koji omogućava Agromediteranskom fakultetu da ima detaljan uvid u kvalitet zraka u realnom vremenu. Na ovaj način se omogućava praćenje koncentracije različitih parametara u zraku poput PM1, PM2.5 i PM10, CO, NO₂, O₃, SO₂, temperature, vlažnosti i pritiska. Praćenje kvalitete zraka pruža korisnicima važne informacije o okolini u kojoj se nalaze, i također može da doprinese podizanju svijesti o značaju očuvanja čistog zraka i uticaja na donošenje odluka kojima se poboljšava ukupna ekološka situacija.

Također, ovakvi podaci pružaju mogućnost i da se na osnovu izračunatih parametara napravi procjena potencijalnih rizika po zdravlje stanovnika udisanjem zagađenog zraka.

Dekanica Agromediteranskog fakulteta Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru, prof.dr. Alisa Hadžiabulić objašnjava šta su PM čestice i zašto je važno pratiti količinu prisutnih čestica u zraku? “PM (Particulate Matter) su sitne čestice koje zagađuju vanjski i unutrašnji zrak. Određena količina čestica prašine u atmosferi je prirodna, ali problem nastaje kada se njihova količina naglo povećava. Prirodne čestice rezultat su požara, vulkanske aktivnosti ili erozije. Primarni izvor čestica prašine je ljudska aktivnost (spaljivanje otpada, industrijska postrojenja, prerada metala, rudarstvo ili izgaranje fosilnih goriva). Kategorije PM čestica se kreću od 1.0, 2.5 do 10. Izgaranje nafte, benzina, dizela ili drveta proizvodi veliki udio PM2.5 čestica u zraku. PM10 uključuje prašinu iz zgrada, odlagališta i poljoprivrede, nastaje spaljivanjem otpada, industrijskim aktivnostima te sadrži pelud ili bakterije. Ove čestice se emituju u zrak direktno iz izvora (primarne čestice) ili nastaju u atmosferi hemijskim reakcijama plinova (sekundarnih čestica), kao što su sumporov dioksid, dušikovi oksidi i neki organski spojevi. Ove čestice u zraku imaju štetno djelovanje na zdravlje ljudi i okoliš. I PM2.5 i PM10 čestice se mogu udahnuti, od kojih se neke talože u dišnom sistemu. PM2.5 ulazi dublje u pluća (plućne alveole), gdje se taloži i ulaze u krvotok. Mogu uzrokovati akutni i hronični bronhitis ili astmu. PM10 čestice se zadržavaju u u gornjim dišnim putevima, ali mogu prodrijeti i u donje dišne putove. Mogu izazvati iritaciju gornjih dišnih puteva ili kašalj. Čestice taložene na površini pluća mogu uzrokovati oštećenje tkiva ili upalu pluća. Najosjetljivija grupa su starije osobe s hroničnim bolestima srca ili pluća, astmatičari i djeca, koji su skloniji bolesti jer udišu više zraka od odraslih, brže dišu i puno više vremena provode na otvorenom. Na kraju dekanica Hadžiabulić napominje da “Svaki grad ima svoju specifičnu kombinaciju izvora zagađenja i saglasno tome i specifičnu kombinaciju polutanata, a Agromediteranski fakultet Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru uz ovakav uređaj može detektovati ove polutante i podatke ovim putem stavlja na raspolaganje široj zajednici”.

Implementaciji ovog značajnog projekta za širu zajednicu doprinijeli su mladi ljudi kojima je meteorologija jedno šire interesovanje, Dino Memić magistar saobraćaja i komunikacija koji se uspješno bavi meteorologijom i ima vlastite meteo stanice i Azer Zekić mašinski inžinjer. Oni su  svoje resurse stavili u funkciju i završili konačne faze instalacije i obuke na ovom uređaju.

Ovom prilikom još jednom im zahvaljujemo za realizaciju ove značajne aktivnosti za Agromediteranski fakultet i za sve građane Mostara. Pomenuti podaci će biti dostupni na web stranici Agromediteranskog fakulteta https://af.unmo.ba/ .

 

Otpremnina je jedan oblik novčane pomoći radniku u određenim slučajevima kada radniku prestaje ugovor o radu, ali samo kada su ispunjeni određeni uslovi.

Više o tome kada radnik može ostvariti pravo na otpremninu te pod kojim uslovima možete čitati u nastavku teksta.

Koje uslove je potrebno ispuniti za dobijanje otpremnine?

Za početak, kao što je to u praksi, otpremnina se najčešće dobija kada poslodavac otkazuje ugovor o radu, ali u slučaju da su ispunjeni određeni uslovi. Osim toga, isplaćuje se i u slučaju prestanka radnog odnosa nakon ispunjenja uslova za odlazak u penziju, a moguća je i u slučaju sporazumnog prestanka ugovora o radu, pišu Nezavisne.

Inače, u BiH je pravo na otpremninu propisano zakonima o radu RS i FBiH.

Da bi radnik, prema ovim zakonima, ostvario pravo na otpremninu, ugovor o radu sa poslodavcem mora biti zaključen na neodređeno vrijeme.

U skladu s tim, iznos otpremnine se određuje u zavisnosti od dužine neprekidnog trajanja radnog odnosa sa poslodavcem s kojim se ugovor o radu raskida.

Pravo na otpremninu se, u skladu sa zakonima, ostvaruje uz sljedeće uslove:

• da je zaključen ugovor o radu na neodređeno vrijeme;

• da poslodavac otkazuje ugovor o radu;

• da je radni odnos trajao najmanje dvije godine neprekidnog rada prije otkaza;

• da se ugovor ne otkazuje zbog kršenja obaveze iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu od strane radnika.

Kako se utvrđuje visina otpremnina?

U zavisnosti od načina prestanka radnog odnosa, razlikujemo pravo na otpremninu:

– kada poslodavac otkazuje ugovor,

– u slučaju nezakonitog otkaza,

– kod otkaza ugovora o radu u slučaju promijenjene radne sposobnosti.

Otpremnina se utvrđuje pravilnikom o radu ili ugovorom o radu i ne može se utvrditi u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne neto plate isplaćene radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca.

Iako visina otpremnine zavisi od odluke poslodavca, važno je znati da je zakonski propisano da ona ne može biti veća od šest prosječnih mjesečnih plata isplaćenih radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

Osim toga, otpremnina ne mora biti isključivo u novčanom obliku, nego i u nekom drugom vidu naknade, a način, uslovi i rokovi isplate otpremnine utvrđuju se pisanim ugovorom između radnika i poslodavca.

Pravo na otpremninu ili novčanu naknadu radnika u drugim slučajevima prestanka radnog odnosa utvrđuje se opštim aktom i ugovorom o radu. O načinu i rokovima isplate otpremnine poslodavac i radnik mogu zaključiti poseban sporazum.

Otpremnina u slučaju odlaska u penziju

U pogledu drugonavedene vrste otpremnine, poslodavac je dužan istu isplatiti prilikom odlaska radnika u penziju.

U slučaju odlaska radnika u penziju, otpremnina se ne računa na ranije opisan način, nego je njena visina definisana Odlukom Vlade Republike Srpske iz 2016. godine i iznosi tri prosječne neto plate radnika obračunate u skladu s kolektivnim ugovorom.

S druge strane, u FBiH, u slučaju odlaska u penziju, a s obzirom na to da je prestala primjena Opšteg kolektivnog ugovora, isplaćivanje otpremnine nije više zakonska obaveza poslodavca.

Zakon o radu je propisao kaznu za poslodavce samo u slučaju ako otkažu ugovor radniku, a ne isplate otpremninu u zakonom predviđenim situacijama (otkaz kod promijenjene radne sposobnosti – u slučaju da uskrati radniku uvećanu otpremninu ili u slučaju kada uskrati radniku otpremninu u skladu sa članom 111. Zakona o radu). Bitno je znati da u slučaju nezakonitog otkaza ugovora o radu samo sud može dosuditi pravo na otpremninu i to u slučaju kada to radnik potražuje u sudskom sporu.

Program N1