Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • SIPA vrši pretrese u ZDK i KS, Uzunović osumnjičen za davanje lažnog iskaza

    SIPA vrši pretrese u ZDK i KS, Uzunović osumnjičen za davanje lažnog iskaza

    Po nalogu Tužilaštva Kantona Sarajevo, pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) rano jutros započeli su pretrese na više lokacija na području Zeničko-dobojskog kantona i Kantona Sarajevo zbog dokumentiranja krivičnog djela davanje lažnog iskaza.

    U toku dana u prostorijama SIPA-e u svojstvu osumnjičenog bit će ispitan Kenan Uzunović kojeg Tužilaštvo Kantona Sarajevo tereti za davanje lažnog iskaza.

    Naime, nakon što je Kenan Uzunović, inače, zastupnik u Zastupničkom domu Federalnog parlamenta u medijima rekao kako mu je nuđen novac da ne glasa za novu Vladu Federacije, Tužilaštvo KS je po službenoj dužnosti formiralo predmet kako bi provjerilo takve navode.

    Tokom davanja iskaza u svojstvu svjedoka a na poziv Tužilaštva KS, Uzunović je lažno naveo da je svoj telefon kojim je snimio audio zapis u kojem mu se nudi novac od N.N. osobe, promijenio a snimak izbrisao. Međutim, istragom je utvrđeno da nije promijenio telefon, već ga je nakon saslušanja ugasio i prestao koristiti iako je znao da on predstavlja bitan dokaz u ovom krivičnom postupku, saopćili su iz Tužilaštva Kantona Sarajevo.

  • Banke u FBiH u 2023. godini ostvarile dobit od 520 miliona KM

    Banke u FBiH u 2023. godini ostvarile dobit od 520 miliona KM

    Ukupani prihod banaka na kraju 2023. godine iznosili su milijardu i 485,69 miliona KM, a 55,7 posto tih prihoda odnosi se na neto kamatne

    Dobit je veća za 44,1 posto u odnosu na 2022. godinu.

    Trinaest banaka sa sjedištem u Federaciji BiH ostvarilo je u 2023. godini neto dobit od 520,67 miliona KM, dok je dobit prije oporezivanja iznosila 556,83 miliona KM, pokazuju preliminarni podaci Agencije za bankarstvo FBiH.

    Dobit je veća za 44,1 posto u odnosu na 2022. godinu i iznosila je 361,38 miliona KM.

    Ukupani prihod banaka na kraju 2023. godine iznosili su milijardu i 485,69 miliona KM, a 55,7 posto tih prihoda odnosi se na neto kamatne i slične prihode, dok su ukupni rashodi banaka sa sjedištem u FBiH na kraju 2023. iznosili milijardu i 16,93 miliona KM.

    Ukupna aktiva banaka sa sjedistem u FBiH na kraju 2023. godine iznosila je oko 29,02 milijarde KM (2022: 27,19 milijardi KM), a ukupan kapital 3,58 milijardi KM (2022: 3,24 milijarde KM).

    Ukupni depoziti banaka sa sjedištem u FBiH krajem 2023. iznosili su oko 23,9 milijardi KM (2022: 22,4 mlrd). U sektorskoj strukturi, dominiraju depoziti stanovništva u iznosu od 11,88 mlrd KM (49,7 posto ukupnih depozita), zatim privatnih preduzeća i društva u iznosu od 5,64 mlrd KM (23,6 posto), vladine institucije 3,11 mlrd KM (13 posto), javna preduzeća 1,75 mlrd KM (7,3 posto).

    Ukupni krediti iznosili su skoro 17,48 milijardi KM, a najviše (49,9 posto) je kreditno zaduženo stanovništvo u iznosu od 8,71 milijardi KM i privatna preduzeća i društva u iznosu od skoro 7,54 milijarde KM (43,1 posto).

  • Šta nam je preostalo za otvaranje pregovora o članstvu u EU

    Šta nam je preostalo za otvaranje pregovora o članstvu u EU

    Sljedeće sedmice Bosna i Hercegovina trebalo bi da politički usaglasi preostale uslove kako bi provela procedure usvajanja i omogućila Evropskoj uniji da odluči o otvaranju pregovora o članstvu tokom marta, izjavio je za BHRT Edin Forto, ministar komunikacija i transporta BiH. Od skraćene liste uslova usvojen je Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorističkih organizacije, te otvoreni pregovori sa Fronteksom. Preostalo je usaglašavanje Zakona o sprečavanju sukoba interesa i Zakona o sudovima.

    Potrebno je još vrlo malo napora da bude usaglašen Zakon o sprečavanju sukoba interesa, vjeruje član radne grupe Predrag Kojović. Od 15 preporuka Evropske unije, većina je prihvaćena, a preostale su definicije kriterijuma u izboru članova komisije i pitanje nadležnosti.

     

    Predrag Kojović, član Radne grupe za Zakon o sprečavanju sukoba interesa BiH

    Moguće da će EU donijeti pozitivnu odluku i ako usvojimo ovakav zakon koji nije sasvim u skladu sa EU standardima, ali stvar je u našim rukama ja bih volio da mi uradimo svoj posao 100%.

    Evropska unija insistira na ustavnoj definiciji etničke raspodjele mjesta u Komisiji, dok HDZ BiH insistira na preciznijoj definiciji. S druge strane, SNSD insistira na očuvanju entitetske nadležnosti u ovoj oblasti.

     

    Radovan Kovačević, delegat u Domu naroda PSBiH (SNSD)

    Smatramo da sve ono u BiH što nije nadležnost BiH, mogu da se usvajaju zakonska rješenja koja se tiču isključivo institucija BiH. Ja sam o tome govorio i na sjednicama Doma naroda i nasjednicama svih drugih komisija

     

    Ilija Cvitanović, delegat u Domu naroda PSBiH (HDZ 1990)

    Na žalost bojim se trendu političkom i strah me je hoćemo li uspjeti u ovom roku kratkom koji je pred nama koji nam ne treba zbog EU nego nam treba zbog nas samih.

    Vremena je sve manje. Sljedeće sedmice preostali zakoni moraju biti usaglašeni kako bi na vrijeme prošli proceduru kroz Savjet ministara i paralamentarnu skupštinu, kaže ministar Forto.

     

    Edin Forto, ministar komunikacija i prometa BiH

    Potreban je razum potrebno je da neku dnevnu politiku nadvlada neka mudrost. Da otvorimo pregovore i da onda kroz te pregovore sa EU adresiramo sva goruća pitanja bilo koje političke grupacije u BiH, ali kad to radite kroz evropsku perspektivu kroz evropske pregovore onda to ima smisla. Ovako kad to radite onda je to samo dnevna politika.

    No, postoje rezerve čak i u slučaju da Evropska unija odluči o otvaranju pregovora.

     

    Milorad Dodik, predsjendik Republike Srpske

    Mi ćemo redefinisati svoju politiku ukoliko se to desi da dođe se do odobravanja pregovaračkog postupka bez datuma.

    S jedne strane postoji uvjerenje da će prevladati potreba Evropske unije da zbog globalne bezbjednosne krize uz minimum uslova prigrli region zapadnog Balkana. S druge nepomirljivi politički odnosi unutar Bosne i Hercegovine ne daju preveliku nadu u ispunjenje domaćeg zadatka.

     

    Sanja Tepavčević, analitičar

    I mislim da ta vanjska  situacija rat u Ukrajini, izbori i polarizacija u Americi, jačanje Kine koja se mora spomenuti, da će više to uticati na ubrzavanje pregovora o pristupanju, ne samo BiH nego cijelog zapadnog Balkana.

     

    Mladen Bubonjić, analitičar

    Kad je riječ o zakonu o sudovima ko zna možda i tu se nešto ispregovara ali uzevši u obzir što se do sada dešavalo da su gotovo nepomirljivi stavovi ne samo o sjedištu nego i o sudijama. Bojim se da će na tom zakonu da se lome koplja, ali opet ko zna možda se ponudi neka ponuda koju ne mogu odbiti.

    Odjeci posjete Briselu predsjedavajuće Savjeta ministara Bosne i Hercegovine Borjane Krišto ukazuju da je i unutar članica Evropske unije slična dilema oko toga da li će prevladati strateški interes Unije ili ono što im na sto stave vlasti Bosne i Hercegovine.

     

  • Uništavanje vozila koja su oduzeta od “bahatih vozača”

    Uništavanje vozila koja su oduzeta od “bahatih vozača”

    Počelo je uništavanje oduzetih vozila u Banlozima kod Zenice. Najavljeno je uništavanje 29 automobila, koji su oduzeti zbog počinjenih prekršaja u saobraćaju. Riječ je o višestrukim povratnicima u činjenju ovih prekršaja. Uz pomento, još 22 vozila biće prodata.

    Presudama i odlukama Suda naloženo je uništavanje i prodaja vozila u cilju spriječavanja njihovog eventualnog korištenja za druge prekršaje. Riječ je o kontinuiranom procesu koji provodi Zeničko-dobojski kanton.

    Policija navodi kako je ovo odgovor bahatim vozačima, koji ugrožavaju druge učesnike u saobraćaju.

    Oduzimanjem i prodajom vozila, ne smanjuje se iznos kazni počinioca prekršaja, on se i dalje tereti za njih.

     

  • Grad u BiH u kojem je u 2023. godini rođeno samo jedno dijete

    Grad u BiH u kojem je u 2023. godini rođeno samo jedno dijete

    Kanton 10 od 2018. nije povećavao dječji dodatak. Taj propust donekle je ispravljen pri usvajanju ovogodišnjeg proračuna

    Ako je suditi po vitalnoj statistici, Kanton 10, ali i cijelu Bosnu i Hercegovinu ne čeka svijetla budućnost. Premda ga čini šest lokalnih samouprava, i prostorno je najveći u Federaciji BiH, bijela kuga je realno stanje ovog kantona, a tu je i neprekidni trend iseljavanja i traženja bolje budućnosti u zemljama Zapadne Evrope, pa i onima preko okeana.

    Već više od jednog desetljeća u Kantonu 10 broj umrlih u pravilu je bio dva puta veći od broja novorođenih, a u 2023. godini odnos između rođenih i umrlih je jedan prema dva i pol.

    -Rođeno je 261 dijete, podatak se odnosi na sve općine, a u isto vrijeme u kantonu je umrlo 667 osoba, navodi dr Diana Mamić, ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Kantona 10.

    Najgore je u Bosanskom Grahovu

    Najgore stanje je u Bosanskom Grahovu, budući da je u prošloj godini rođeno samo jedno dijete, a umrlo je 29 osoba. Prema analizama proteklih godina, u prostorno najvećem kantonu bijela kuga je stalno stanje.

    -Od 2005. do 2023. velika je razlika u broju rođenih i umrlih, do sada smo izgubili 8.426 stanovnika, što je otprilike veličine grada Livna, ističe Mamić.

    Lokalne samouprave nastoje pomoći mladim obiteljima jednokratnim novčanim naknadama za novorođenu djecu.

    -Za prvo novorođeno dijete potpora iznosi 700 KM, za drugo dijete 900, treće 1.100, četvrto i svako sljedeće 1.400 maraka, navodi Darko Čondrić, gradonačelnik Livna (HDZBiH).

    Tu su i druge mjere iz nadležnosti lokalne samouprave:

    -Potpore privatnim vrtićima, besplatan školski prijevoz, subvencija prve stambene nekretnine – sve su to demografske mjere koje su u našoj nadležnosti i možemo ih donijeti, ali ne može grad sam riješiti demografiju, to je strategija države, kantona, ističe Čondrić.

    Povećali dječji doplatak

    Kanton 10 od 2018. nije povećavao dječji dodatak. Taj propust donekle je ispravljen pri usvajanju ovogodišnjeg proračuna.

    -Uspjela sam osigurati amandman vrijedan 1.400.000 KM za dječiji doplatak, što bi značilo da se dječji doplatak povećava sa 30 na 50 KM po djetetu. Treba još na tome raditi, više ulagati, ali za početak ovo je jedna lijepa priča, kaže Marija Bagarić, neovisna vijećnica u Skupštini Kantona 10.

    Taj doplatak primaju sva djeca do 15. godine, no, iseljavanje i bijela kuga učinili su svoje pa se i broj korisnika s početnih 5.856 smanjio na sadašnjih 5.310, piše Federalna.ba.

  • Za ovaj posao u FBiH konačno ukidaju uslove koje mladi uopće nisu mogli ispuniti

    Za ovaj posao u FBiH konačno ukidaju uslove koje mladi uopće nisu mogli ispuniti

    Za posao zatvorskog stražara u svim kazneno-popravnim zavodima na području FBiH vlada poprilična nezainteresiranost mlade populacije. Informacije su to iz Federalnog ministarstva pravde.

    No, kako i ne bi bilo nezainteresiranosti kada aktuelni Zakon o izvršenju krivičnih sankcija propisuje uvjete za posao zatvorskog policajca-stražara koje mlada populacija, i da hoće, jednostavno ne može ispuniti.

    Dakle, navedeni zakon koji je star 25 godina, i dalje propisuje da osobe koje se na navedene pozicije primaju na rad moraju, između ostalog, regulirati vojnu obavezu i ne smiju biti starije od 25 godina.

    U ovom slučaju jedan uvjet je eliminatoran za drugi odnosno oba su eliminitarna za bilo koga ko ima 25 godina i manje a želi da aplicira.

    Naime, vojna obaveza je poodavno ukinuta, a dobna granica od 25 godina je veoma ograničavajući faktor za dobivanje posla. Zbog te činjenice Vlada FBiH je napravila izmjene koje će se naći na narednoj sjednici Predstavničkog doma odnosno 4. marta. Izmjenama se ukida vojna služba, a dobna granica se diže na 27 godina.

    Dodatno, izmjena zakona koji je posljednji put dopunjavan davne 2011. godine, se osigurava informatička obrada podataka te elektronska razmjena između KPZ-ovima.

    Fokus

  • Mlaćo i Cikotić negirali krivicu za ratne zločine na području Bugojna za koje ih tereti Tužilaštvo BiH

    Mlaćo i Cikotić negirali krivicu za ratne zločine na području Bugojna za koje ih tereti Tužilaštvo BiH

    Pred Sudom Bosne i Hercegovine jutros je održano ročište za izjašnjenje o krivici u predmetu Dževad Mlaćo i drugi, u kojem su se prvooptuženi Mlaćo i drugooptuženi Selmo Cikotić izjasnili da nisu krivi.

    Mlaćo se za ratne zločine nad ratnim zarobljenicima tereti u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva općine Bugojno, a Cikotić u svojstvu komandanta Operativne grupe Zapad Trećeg korpusa Armije RBiH.

    “Nisam kriv”, izjavila su obojica optuženih pred vijećem kojim predsjedava sudija Braco Stupar, prenosi Detektor.

    Inače, prema prvobitnoj optužnici u ovom predmetu je optuženi bio i Tahir Granić, ali je Sud BiH sredinom prošlog mjeseca odbio optužnicu u odnosu na osumnjičenog

    “Optuženi Dževad Mlaćo i Selmo Cikotić se terete da su tokom rata u BiH i u vrijeme oružanog sukoba između HVO i ARBiH, u vremenskom periodu od 18. jula 1993. godine do polovine aprila 1994. godine, Dževad Mlaćo kao predsjednik Ratnog predsjedništva opštine Bugojno, a optuženi Selmo Cikotić kao komandant OG Zapad ARBiH od 12. marta 1993. do 13. aprila 1994. godine, a od navedenog dana u svojstvu načelnika štaba u 7. korpusu ARBiH, za vrijeme obavljanja pomenutih dužnosti i funkcija, u okviru svojih ovlaštenja, postupali suprotno pravilima međunarodnog humanitarnog prava, te suprotno Naredbi Predsjedništva RBiH o primjeni pravila međunarodnog ratnog prava u Oružanim snagama RBiH i Dopunskog protokola II iz 1977. godine”, stoji u optužnici.

    U optužnici se dodaje da je optuženi Dževad Mlaćo naredio ubistva zarobljenika hrvatske nacionalnosti, njih 23 do 26, na način da je napravljen spisak tzv. “ekstrema” zarobljenika HVO, a potom odvođenje tih lica u prostorije BH banke, gdje su mučeni i premlaćivani, nakon čega su od strane pripadnika vojne policije odvođeni u posebne prostorije na lokalitetu Rostovo, da bi potom bili likvidirani od strane pripadnika vojne policije.

    Dalje se navodi da je optuženi Selmo Cikotić propustio da preduzme sve moguće mjere u granicama svojih ovlaštenja da spriječi učinjenje krivičnih djela ubistava i nečovječno postupanje, koje su izvršene na način da su, nakon što je Dževad Mlaćo u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva opštine Bugojno, nakon 15. vanredne sjednice Ratnog predsjedištva, dana 22.07.1993. godine, kao de facto autoritet civilne i vojne vlasti na području opštine Bugojno, čije su se odluke poštovale i provodile, donio odluku da se određeni broj zarobljenika hrvatske nacionalnosti koje je označio kao “esktremni dio” tajno likvidira.

    “Optuženi se tereti i da je izdavao naredbe da se zarobljena lica hrvatske nacionalnosti izvode na obavljanje prinudnih radova na prvim borbenim linijama, svjestan da je takvo postupanje nedozvoljeno i nezakonito, jer im je na takav način ugrožen život, na koji način je nečovječno postupao prema istima”, zaključuje se u optužnici.

    Klix.ba

  • Međunarodni dan maternjeg jezika

    Međunarodni dan maternjeg jezika

    Danas se obilježava Međunarodni dan maternjeg jezika, čiji je cilj njegovanje kulturne i jezičke različitosti.

    UNESCO je 1999. godine na 30. zasjedanju Glavne skupštine, na prijedlog Bangladeša, proglasio 21. februar Međunarodnim danom maternjeg jezika.

    Važnost tog dana potvrđena je 2001. godine aklamacijom na 31. Glavnoj skupštini. Tada je usvojena Deklaracija o kulturnoj različitosti, gdje u 5. članu piše “…svakoj se osobi mora omogućiti izražavanje i stvaranje djela na jeziku koji izabere, posebno na maternjem jeziku…” Od tada se u svijetu svake godine slavi Međunarodni dan maternjeg jezika kao jedan od zajedničkih simbola ravnopravnosti svih naroda.

    Maternji jezik je neotuđivo pravo svakog pojedinca. Obilježavanjem Dana maternjeg jezika skrećemo pažnju na važnost učenja svog maternjeg jezika što podrazumijeva njegovanje kulturne i jezičke tradicije pisane na maternjem jeziku.
    Bogatim programom Institut za jezik obilježava Dan instituta te Dan maternjeg jezika
    Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu najavio je različite sadržaje za manifestaciju ‘Dani Instituta’, koja počinje na Međunarodni dan maternjeg jezika – 21. februara i završava 21. marta na Svjetski dan poezije.

    Tokom manifestacije će biti realiziran raznovrstan program, a jedan od sadržaja su Dani otvorenih vrata, kada svako zainteresiran može posjetiti Institut i saznati više o njegovom radu. Planirana su inostrana i domaća stručna predavanja, javne tribine u Bosni i Hercegovini i regiji, predstavljanje knjiga, izrada stručnih promotivnih letaka te saradnja sa kolegama slavistima.

    Također biće održane javne tribine na kojima će biti riječi o aktuelnim društveno-jezičkim pitanjima u Kozarcu, Banjaluci, Bijelom Polju i Novom Pazaru. Institut će svoj rad ove godine predstaviti i u Tuzli, Kalesiji, Visokom i Zagrebu.

    Direktor Instituta Jasmin Hodžić istakao je da će u okviru aktivnosti Instituta za jezik u srijedu u Rektoratu Univerziteta u Sarajevu Dan maternjeg jezika biti obilježen uz predstavljanje izdanja Instituta za jezik UNSA.
    “Sam početak manifestacije Dani Instituta za jezik je vezan za Međunarodni dan maternjeg jezika koji je polazna osnova i klica, sjeme iz koje je nastala cijela manifestacija, sve je u duhu odnosa jezika i društva, jezika i identiteta, jezika i kolektiviteta, jezika i individualnih vrijednosti”, naveo je Hodžić.

    Ovogodišnja UNESCO-ova tema proslave Međunarodnog dana maternjeg jezika za 2024. godine je “Višejezično obrazovanje kao temelj međugeneracijskog učenja”, gdje se ističe da upravo obrazovanje na maternjem jeziku podržava učenje, razvoj pismenosti i usvajanje dodatnih jezika.

  • Ko vrijedi više, BH Telecom ili Mtel?

    Ko vrijedi više, BH Telecom ili Mtel?

    Dionice kompanije Telekom Srpske, odnosno Mtel, koja je u većinskom vlasništvu Telekoma Srbija pale su jučer na najnižu cijenu u posljednjih nekoliko godina.

    Na jučerašnjem trgovanju na Banjalučkoj berzi dionice ove kompanije su oslabile za 0,87 posto i zasustavile se na 1,14 KM. Ovo je najniža cijena u posljednjih nekoliko godina, izvještava BiznisInfo.ba. Prema ovoj cijeni dionice, ukupna tržišna kapitalizacija, odnosno vrijednost kompanije, je oko 560 miliona KM.

    Podsjetimo da je pad vrijednosti kompanije počeo 25. maja prošle godine kada je firma izgubila oko četvrtine vrijednosti za samo dva dana.

    Poređenja radi, vrijednost dionice BH Telecoma danas je oko 12,5 KM. S obzirom na to da je kapital kompanije podijeljen na 63.457.358 dionica, tržišna vrijednost BH Telecoma trenutno je nešto više od 793 miliona maraka. Vrijednost BH Telecoma trenutno je, dakle, čak 40 posto veća od Mtelove.

    Pritom je ovo najniža vrijednost dionice BH Telecoma od početka godine. Dionice firme su u januaru išle i do 14,5 KM, što diže vrijednost firme na čak 920 miliona KM, prema podacima BiznisInfo.ba.

    BiznisInfo.ba

  • FBiH u januaru smanjila izvoz za 1,6 posto, a uvoz za 11,5 posto

    FBiH u januaru smanjila izvoz za 1,6 posto, a uvoz za 11,5 posto

    U januaru se iz FBiH najviše izvozilo u Njemačku, Hrvatsku i Austriju, a najviše se uvozilo iz Italije, Njemačke i Kin

    Federacija BiH je u januaru 2024. godine ostvarila izvoz u vrijednosti 799.020.000 KM, što je za 1,6 posto manje u odnosu na decembar 2023. godine ili 17,3 posto manje u odnosu na januar 2023. godine.

    U januaru ove godine ostvaren je uvoz u vrijednosti 1.400.557.000 KM, što je za 11,5 posto manje u odnosu na decembar 2023., odnosno 2,8 posto više u odnosu na januar 2023. godine.

    Procent pokrivenosti uvoza izvozom u januaru je 57,1 posto, što je više u odnosu na decembar 2023. kada je pokrivenost iznosila 51,3 posto.

    Trgovinski deficit Federacije BiH za januar 2024. je iznosio 601.537.000 KM, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku.

    U januaru se iz FBiH najviše izvozilo u Njemačku, Hrvatsku i Austriju, a najviše se uvozilo iz Italije, Njemačke i Kine.