Category: BiH

Komemorativni skup u Potočarima protekao je mirno i bezbjedno, potvrđeno je iz Policijske uprave Zvornik.

Srebrenica je postala sinonim za patnju i stradanje nevinih ljudi, a tada počinjeni zločin naziva se jedinim pravim imenom – genocidom. Gošnjica genocida u Srebrenici sada se obilježava diljem svijeta. S porodicama žrtava i našim narodom suosjećaju ljudi na svim meridijanima, poručio je Šefik Džaferović tokom obraćanja na obilježavanju 25. godišnjice genocida nad Bošnjacima Srebrenice.

“Danas smo ovdje u potočarskoj dolini tuge i bola da zajedno na bolji svijet ispratimo posmrtne ostatke devet nevinih žrtava, od kojih su neki bili tek stasali momci, ubijeni samo zato što su pripadali jednom narodu – zato što su bili Bošnjaci. U potočarsku dolinu, natopljenu suzama i tugom danas će pored stotina njihovih vršnjaka biti spušteni tabuti sa posmrtnim ostacima Salke Ibiševića, koji je ubijen u 23. godini i tek po nekoliko godina starijih Seada Hasanovića, Alije Suljića, Hasiba Hasanovića i Kemala Musića. Smiraj će naći i ljudi koji su ubijeni u srednjoj životnoj dobi: Zuhdija Avdagić, Bajro Salihović, Ibrahim Zukanović, ali i Hasan Pezić, ubijen u dobi od 70 godina”, rekao je Džaferović.

Kako je kazao, njihovi će bijeli nišani biti pored nišana drugih nevino pobijenih srebreničkih muškaraca, dječaka, žena, pored nišana najmlađe žrtve, novorođenčeta Fatime Muhić, i najstarije žrtve, starice Šahe Izmirlić ubijene u 94. godini života.

“Nikome i nizašta krivih. Ovdje smo da iskažemo saosjećanje sa njihovim porodicama i da se sa dužnim pijetetom sjetimo svih žrtava genocida u Srebrenici, ali da podsjetimo da više od 1.000 ljudi čija su tijela premještana po masovnim grobnicama s ciljem prikrivanja zločina, još uvijek nisu pronađena”, rekao je Džaferović.

Podsjetio je da “ovu, 25. godišnjicu genocida nad Bošnjacima ‘Zaštićene zone UN-a Srebrenica’ dočekujemo u posebnim okolnostima izazvanim pandemijom koronavirusa”. No, nastavio je, to nas nije spriječilo da ovdje, u našoj Bosni i Hercegovini, ali i diljem svijeta na dostojanstven način obillježimo ovu najtužniju godišnjicu u historiji našeg naroda.

“I nikad i ništa nas neće spriječiti da to radimo. Naša je obaveza da pamtimo, čuvamo istinu o genocidu i upozoravamo: i zbog sebe, ali i zbog cijelog svijeta. To je naša dužnost od danas do Sudnjeg dana. O genocidu nad Bošnjacima u Srebrenici se sve zna, istina je jasna i cjelovita i ona je zapečaćena pravosnažnim presudama međunarodnih i domaćih sudova. Iz tih presuda je jasno da je genocid u Srebrenici bio planirani i sistematski izvršen zločin kojeg su počinili Karadžićevi i Mladićevi odredi smrti, Vojska i Policija Republike Srpske, potpomognuti jedinicama iz Srbije, s ciljem da se na ovom prostoru potpuno zatre postojanje jednog naroda. Srbija i njen tadašnji režim proglašeni su odgovornim, jer su mogli, a nisu spriječili genocid”, poručio je Džaferović.

Podsjetio je i na to da genocid, koji se odvijao pred očima cijelog svijeta, mogli su, ali nažalost nisu spriječili ni tadašnji vodeći svjetski čelnici, uključujući i Ujedinjene nacije. Kako je kazao, uprkos rezoluciji kojom je Srebrenica proglašena “zaštićenom zonom UN-a” izostali su konkretni koraci koji bi zaustavili brutalne likvidacije nevinih muškaraca, djece, žena, trudnica, staraca i starica.

“Rezultat izostanka konkretne akcije da se zaustave ideologija zla i njene horde ubica su bijeli nišani ovdje u Potočarima. Oni će zauvijek biti opomena čovječanstvu da ne smije biti nikakvih kalkulacija u suprotstavljanju zlu”, rekao je Džaferović.

Podsjetio je da su zvaničnici UN-a i sami priznali da će Srebrenica zauvijek ostati crna mrlja na obrazu svih onih koji su mogli, a nisu spriječili genocid.

U svom Izvještaju o Srebrenici Ujedinjene nacije su navele: “Kroz greške, loše odluke i nemogućnost spoznaje zla koje nam se suprotstavljalo, propustili smo da ispunimo našu dužnost i pomognemo da se spase ljudi Srebrenice od srpske kampanje masovnog ubijanja. Niko ne žali više od nas za šansama za mir i pravdu koje su propuštene. Niko ne osuđuje više od nas propust međunarodne zajednice da preduzme odlučne korake da zaustavi patnju i rat koji je proizveo toliko žrtava”.

“Danas, 25 godina poslije u cijelom civiliziranom svijetu sazrela je svijest o razmjerama zločina koji je počinjen i načinjenim greškama. Srebrenica je postala sinonim za patnju i stradanje nevinih ljudi, a tada počinjeni zločin naziva se jedinim pravim imenom – genocidom. Gošnjica genocida u Srebrenici sada se obilježava diljem svijeta. S porodicama žrtava i našim narodom suosjećaju ljudi na svim meridijanima. Danas ste mogli čuti i poruke lidera modernog svijeta, kod kojih ne postoji dilema šta se tih julskih dana 1995. godine dogodilo i ko je odgovoran za to. Te poruke mnogo nam znače i koristim ovu priliku da se zahvalim svim predsjednicima, premijerima i drugim zvaničnicima koji su iskazali suosjećanje s porodicama žrtava genocida, i koji su svojim angažmanom doprinijeli da se izborimo za istinu”, rekao je Džaferović.

Istovremeno, iskoristio je priliku da sve “naše prijetalje diljem svijeta upozori da osim riječima i djelima pokažu da ne prihvataju pokušaje negiranja genocida i slavljenje i veličanje organizatora i počinitelja tog stašnog zločina”.

“A tome, nažalost, svjedočimo. Umjesto očekivane katarze, priznanja genocida, izvinjenja, hapšenja i procesuiranja brojnih direktnih izvršilaca koji su još uvijek na slobodi, svjedoci smo da se isto onako planski i sistematski kako je počinjen, genocid danas planski i sistematski nastoji negirati. Umjesto priznanja, iskrenog izvinjenja i osude, ideologija koja je osmislila i realizirala genocid, a koja je itekako živa i u Bosni i Hercegovini i u Srbiji, danas napada istinu minimizirajući i negirajući genocid. Nauka kaže da je to posljednja faza genocida. To nije samo uvreda porodicama žrtava, nego je mnogo više od toga. Negatori genocida, ustvari, najviše govore o sebi samima i šalju nam jasnu poruku da nisu odustali”, pojasnio je Džaferović.

Poručio je da im se “zbog toga i mi, i cijeli svijet moramo odlučno suprostaviti. Za greške i neodlučnost nema prostora”.

“Krajnje je vrijeme da nam se pomogne i da međunarodna zajednica, koja za to ima mandat, odmah nametne zakon o zabrani negiranja genocida. Pitanje zabrane negiranja genocida je civilizacijsko pitanje i ne tiče se samo Srebrenice, Bošnjaka i Bosne i Hercegovine, već cijelog svijeta. To je univerzalno pitanje borbe dobra i zla. Proteklih godina s ovog mjesta s kojeg se obraćam, kao i na drugim mjestima, mnogo puta su izgovorene riječi istina i pravda. To nisu samo obične riječi, to je i naša poruka. Prihvatanje istine i pravedno kažnjavanje počinilaca genocida, kao i počinilaca drugih zločina ma gdje su oni počinjeni i ma ko ih je počnio, je prvi i osnovni preduvjet za vraćanje povjerenja na ovim prostorima”, poručio je Džaferović.

Naglasio je da “povjerenja ne može biti dok traju nasrtaji na istinu, negiranje genocida i veličanje, slavljenje i nagrađivanje počinilaca”.

“Zbog toga i danas, kao što je to činjeno i mnogo puta ranije, upućujem poziv političkim, vjerskim i intelektualnim elitama srpskog naroda, koji je kroz historiju i sam mnogo propatio, da smognu snage i iskreno i bez rezerve se suoče s istinom i ograde se od ideologije i režima koji je u ime tog naroda počinio genocid nad Bošnjacima. Neka to učine zbog porodica žrtava, zbog nas, ali najviše zbog sebe. Neka to teško breme ne ostavljaju kao teret generacijama koje dolaze”, istakao je Džaferović.

Poručio je da “te generacije, i iz jednog i iz drugog naroda, zaslužuju bolje živote od života koje mi živimo, a obaveza naše generacije je da im to obezbijedimo”.

“Na ovim prostorima smo oduvijek živjeli zajedno. I valja nam i dalje živjeti zajedno. Naše boli, naše tuge, naše nesreće i naša stradanja ćemo pamtiti i živjeti s njima, ali smo dužni da mislimo i na sadašnjost i na budućnost. Dok čekamo dan u kojem će kod naših komšija nadvladati snage spremne da se suoče s istinom i time omoguće proces vraćanja povjerenja, na nama je da svakodnevno ulažemo napore u izgradnji društva i države u kojoj će svaki čovjek na svakom njenom pedlju, bez obzira na etničku ili vjersku pripadnost, biti jednakopravan”, rekao je Džaferović.

Naglasio je da je na nama da, uprkos otporima, uz pomoć naših prijatelja gradimo modernu, demokratsku i prosperitetnu državu koja će biti dijelom evropske porodice, i u kojoj će ljudi moći da mirno grade budućnost za sebe i svoju djecu, ali i državu koja će garantirati da se nikada i nikome ne dogode slični zločini.

“Posebnu obavezu imamo prema Srebrenici i kompletnom Podrinju, koji moraju biti mjesta održivog povratka, u kojima će ljudi živjeti mirno, od svoga rada. Na tom planu je urađeno dosta stvari, ali se još mnogo toga mora uraditi. Žrtve ćemo zauvijek pamtiti, istinu o genocidu čuvati, a na svakome od nas je da pokažemo posebnu odgovornost i pomognemo da Srebrenica ponovo postane mjesto života. To je naš dug prema nevinim žrtvama i njihovim porodicama”, dodao je Džaferović tokom obraćanja na obilježavanju 25. godišnjice genocida nad Bošnjacima Srebrenice.

U Memorijalnom centru u Potočarima danas se obilježava 25. godišnjica genocida nad Bošnjacima u “zaštićenoj zoni UN-a” Srebrenica. Tokom komemoracije prikazane su poruke više od četrdeset državnika širom svijeta. 

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović na današnjem obilježavanju 25. godina od genocida u Srebrenici, naglasio je kako je jasno da je genocid u Srebrenici bio planiran i sistematski izvršen zločin kojeg su počinili Karadžićevi i Mladićevi odredi smrti, Vojska i Policija Republike Srpske, potpomognutim jedinicama iz Srbije.

Džaferović je ponovo poslao poruku da “pomirenja ne može biti dok se genocid negira” te da međunarodna zajednica ima mandat i mogućnost da zabrani negiranje genocida, jer je se to i ne tiče same Srebrenice već je civilizacijsko pitanje.

– Umjesto priznanja, iskrenog izvinjenja i osude, ideologija koja je osmilila i realizirala genocid, a koja je itekako živa i u Bosni i Hercegovini i u Srbiji, danas napada istinu minimizirajući i negirajući genocid. Nauka kaže da je to posljednja faza genocida.

To nije samo uvreda porodicama žrtava, nego je mnogo više od toga. Negatori genocida, ustvari, najviše govore o sebi samima i šalju nam jasnu poruku da nisu odustali.

Zbog toga im se i mi, i cijeli svijet moramo odlučno suprostaviti. Za greške i neodlučnost nema prostora.

Krajnje je vrijeme da nam se pomogne i da međunarodna zajednica, koja za to ima mandat, odmah nametne Zakon o zabrani negiranja genocida.

Pitanje zabrane negiranja genocida je civilizacijsko pitanje i ne tiče se samo Srebrenice, Bošnjaka i Bosne i Hercegovine, već cijelog svijeta. To je univerazlno pitanje borbe dobra i zla – kazao je, između ostalog, Džaferović.

12:12 – Predsjednik Rublike Slovenije Borut Pahor u video obraćanju povodom 25. godišnjice genocida u Srebrenici poručio je da prošlost ne možemo promijeniti ali možemo promijeniti budućnost.

– Za budućnost Bosne i Hercegovine je ključna istina, a ne poricanje, poštovanje, a ne mržnja, dijalog, a ne svađanje. Nužni su oprost i poštovanje različitosti. Pomirenje nije akt prošlosti, to je zalog suživota i prijateljstva koji izlazi iz zajedničkog bola – istakao je.

Pahor je kazao da to ne znači zaboraviti sve loše što je bilo napravljeno, već da su empatija i želja za suživotom, prijateljstvom i mirom jači od tmurne prošlosti.

– Za mirnu evropsku budućnost Bosne i Hercegovine potrebna je hrabrost. Hrabrost je jedina koja može, uprkos strašne boli koja prati sjećanje na žrtve genocida, dovesti do oprosta, do pomirenja, do dijaloga i saradnje te sa malim a čvrstim koracima do ponovnog međusobnog povjerenja – naveo je Pahor uz poruku “Sretno Bosno i Hercegovino”.

12:10 – Predsjednik Francuske Emmanuel Macron u svom današnjem obraćanju povodom 15. godina od genocida u Srebrenici poslao je snažnu poruku svijetu, da Srebrenica ostaje bolan simbol neuspjeha međunarodne zajednice u pružanju zaštite civilima kada im je ta pomoć bila najpotrebnija.

– Mržnja je prije 25 godina dovela do neopisivog užasa. Obraćam vam se danas kako bih iz Francuske poslao poruku solidarnosti. Francuske koja pamti i uvijek će pamtiti patnju koju je vaša zemlja iskusila prije 25 godina, u najmračnijim trenucima koje je Evropa vidjela od završetka Drugog svjetskog rata. 11. jula 1995. godine, i u danima koji su uslijedili, ovdje, u Srebrenici, u Bosni i Hercegovini se desila jedna od najgorih tragedija u modernoj historiji. Francuska nije zaboravila više od 8.000 žrtava, odraslih i djece, koji su ubijeni – rekao je Macron.

Dodao je kako sa dubokim emocijama pozdravlja i preživjele genocida i njihove porodice.

– Izražavam im iskreno saučešće. Uprkos trenutnoj zdravstvenoj krizi, bilo je izuzetno važno da se okupimo i da obilježimo 25. godišnjicu genocida u Srebrenici i da odamo počast žrtvama. Srebrenica ostaje bolan simbol neuspjeha međunarodne zajednice u pružanju zaštite civilima kada im je ta pomoć bila najpotrebnija. Ova neizbrisiva mrlja na našem zajedničkom sjećanju nas tjera da tražimo istinu i pravdu. To je neophodno za mirni suživot različitih zajednica. Dvadeset pet godina nakon ovih tragičnih događaja, još mnogo toga se treba uraditi da bi došlo do pomirenja i mirnog suživota za sve u Bosni i Hercegovini i regionu zapadnog Balkana. Svi moramo prihvatiti prošlost. Nema prostora za poricanje istorije ili revizionizam, niti za veličanje osuđenih ratnih zločinaca u zemlji i regionu koji su izrazili želju da se pridruže Evropskoj uniji i time pridržavaju vrijednostima EU – poručio je Macron.

12:00 – Recep Tayyip Erdoğan, predsjednik republike Turske:

– Danas smo zajedno da se prisjetimo žrtava genocida u Srebrenici, jedne od najbolnijih i najsramotnijih stranica u historiji, i da podijelimo žalost naše bošnjačke braće – rekao je, između ostalog.

11.56 – Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović poslao je poruku porodicama žrtava genocida, građanima Bosne i Hercegovine i prisutnim gostima na obilježavanju 25. godišnjice genocida u Srebrenici.

– Najtačnije je reći da se genocid u Srebrenici može objasniti istorijom koja mu je prethodila. Takve zločinačke zamisli imaju najsnažnije uporište u velikodržavnim ideologijama. One su postojale i danas nažalost postoje na našim prostorima. One su izvorište zla i stradanja, i platforma za udruživanje zločinaca. Sve dok takve ideologije žive, dok imaju sljedbenike koji negiraju počinjene zločine i zagovaraju nove, ne prestaje ni opasnost od novih stradanja. Genocid u Srebrenici, koji je zajednička sramota svih koji ga nijesu spriječili, i nas i međunarodne zajednice, svjedočanstvo je strašne stvarnosti jednog krvavog rata, vječita opomena i podsjećanje za sve naše narode da bez istine o prošlosti nema ni mirne, ni sigurne budućnosti.

Sjećanje na zločin koji se desio u Srebrenici smatram pozivom da se i danas traga za istinom, da ne zaboravimo da je ispunjenje pravde naša obaveza. Srebrenica jeste sinonim zločina, ali moramo sve učiniti da bude i sinonim pravde – rekao je, između ostalog, Đukanović.

11:50 – Munira Subašić, predsjednica Udruženja “Pokret majke enklava Srebrenica i Žepa”, u obraćanju na obilježavanju 25. godišnjice genocida nad Bošnjacima Srebrenice poručila je da je zakon o zabrani negiranja genocida prevencija da se ne desi novi genocid i rat koji bi pokosio Evropu i cijeli svijet.

– Želim prvo da uputim poruku zločincima: ‘Mi ćemo vas proganjati i nikada nećemo posustati i uvijek će biti neko ko će vas progoniti. To je naše pravo i obaveza. Dobro zapamtite, ne postoji mjesto gdje vas nećemo pronaći i progoniti – poručila je Subašić.

11:45 – Premijer Velike Britanije Boris Johnson u svom obraćanju povodom obilježavanja 25. godina od srebreničkog genocida je poručio kako se ova zločin ne smije zaboraviti i da je dužnost prema žrtvama da se genocid u Srebrenici pamti.

– Veliki broj porodica još uvijek ne zna šta se desilo njihovim najmilijim. Veliki broj počinilaca još uvijek nije odgovarao za počinjeno. A postoje i oni koji bi radije zaboravili i negirali grozotu onoga što se desilo. Ne smijemo dozvoliti da se to desi. Dužnost nam je prema žrtvama i budućim generacijama da pamtimo Srebrenicu i da osiguramo da se nikada ne ponovi.

11:35 – Kanadski premijer Justin Trudeau istaknuo je, u video poruci u povodom 25. godišnjice genocida u Srebrenici, da su dešavanja iz jula 1995. godine tamni period historije koji se ne smije zaboraviti.

– Dok obilježavamo 25. godišnjicu te tragedije zavjetujemo se da ćemo pamtiti i poštovati one koji su nepravedno patili i smrtno stradali. Žalimo sa porodicama žrtava, njihovim prijateljima i najmilijima. Odajemo poštovanje preživjelima koji nastavljaju da žive sa bolnim sjećanjima, dalje se bore za istinu i pravdu – kazao je Trudeau.

11.23 – Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen povodom poručila je danas u svom obraćanju da je Srebrenica i dalje otvorena rana na evropskoj savjesti.

– – Za neke rane su potrebne decenije da zacijele, neke majke nikada nisu pronašle smiraj za svoju djecu, preživjeli se i dalje bude tokom noći, neke se porodice nikada nisu vratile u svoje domove. Srcem sam uz vas. Teško je i pojmiti razmjere ove ogromne tragedije, danas oplakujemo i sjećamo se, uz vas smo u žalosti, sjećamo se grešaka i tražimo pravdu dok radimo na pomirenju – rekla je Leyen.

11:00 – Ministar vanjskih poslova Republike Češke Tomáš Petříček obratio se danas video porukom povodom 25. godišnjice genocida u Srebrenici.

– Čast mi je što vam se danas obraćam, jer duboko poštujem ovaj događaj. Prije dvadeset pet godina, u i oko Srebrenice je počinjen genocid. To se desilo tek generaciju ranije, u našoj Evropi… Teško je zamisliti danas. Ali, teško je bilo zamisliti i tada, a desilo se! Srebrenica će nas stalno podsjećati da ne postoji vrijeme koje je u potpunosti sigurno i isključuje ogromne tragedije. Mi, kao ljudski rod to ne smijemo zaboraviti”, kazao je Petříček.

Kako je kazao, Srebrenica ostaje velika trauma građanima Bosne i Hercegovine.

– Mislim da se uvijek isplati tražiti odgovore na pitanje kako je zaista prebroditi. U Drugom svjetskom ratu Čehoslovačka je ispaštala u rukama njemačkih nacista i njihovih pomagača. Jevreji i drugi narodi, pa i slučajno odabrano lokalno stanovništvo su bili predmetom istrebljenja. Mi smo to u značajnoj mjeri prebrodili. Njemačka je priznala zločine nacista i jasno osudila ovaj svoj dio historije. To je oživilo češko-njemačke odnose i dovelo do njihovog procvata. Isto se može desiti i u BiH. Genocid u Srebrenici, dokazan detaljnim sudskim procesima, se ne smije na koji način opravdavati. Prepoznavanje činjenica, pokajanje i sjećanje – ja vjerujem da je to jedini pravi smjer. Ovo vrijedi za sve strane i sve aktere koji su počinili zločine bilo kada u ratu. Nije samo Srebrenica u pitanju. Da budem jasan: ovdje nema mjesta politikanstvu. Poigravanje sa tragedijama u svrhu dobijanja političkih poena, glorifikacija ratnih zločinaca ili pokušaji da se promijeni historija će samo eskalirati tenzije i konflikt – naveo je.

Misli da je potrebno upravo suprotno – depolitizirani historijski pregled prošlosti, prepoznavanje svih pritužbi i zajednička predanost boljoj budućnosti.

– Ovo traži iskren napor i hrabre korake političara na svim stranama, ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i izvan njenih granica. Učinite da se to desi, jer najveća mi je želja da pozdravim pomirenu, mirnu, demokratsku i prosperitetnu Bosnu i Hercegovinu kao članicu Evropske unije u što skorije vrijeme – kazao je ministar vanjskih poslova Republike Češke Tomáš Petříček.

10:45 – Mike Pompeo, američki državni sekretar: “Od tog strašnog dana, stasala je generacija. Oni među nama koji se sjećaju šta se dogodilo prije četvrt stoljeća moraju za ovu generaciju graditi mirniju i prosperitetniju budućnost u demokratiji. Izgradimo budućnost koja će biti dobra za sve narode – bez obzira na rasu ili religiju – i ujediniti nas zajedničkim vrijednostima, utemeljenim na pravima pojedinca. Učinimo da ta budućnost, u kojoj će se grozne lekcije Srebrenice pamtiti i nikada ne ponoviti, bude svjetlija. Danas, Sjedinjene Države nanovo izražavaju svoju posvećenost tom cilju, zajedno sa našim partnerima u Bosni i Hercegovini i širom svijeta. Bog vas blagoslovio”.

10:31 – Bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Bill Clinton uputio je snažnu poruku povodom 25. godišnice genocida u Srebrenici.

– Širom svijeta, konflikti bazirani na etničkoj, rasnoj i vjerskoj pripadnosti nastavljaju da donose neizdrživu patnju i gubitke porodicama, urušavanje društvima i ekonomijama i srceprajuće, srceparajuće brojke izbjeglica. Isuviše puno ljudi na Zemlji danas može se lično poistovjetiti sa majkama, ženama i djecom koji su izgubili svoje voljene u Srebrenici. 25 godina kasnije čini se da nismo puno toga naučili na mnogo mjesta. Čak i kada ste ispoštovali teške političke kompromise Dejtonskog sporazuma i najvažnije – sačuvali ste mir. Važnije je sada nego ikada da se sjetimo da u Bosni i širom svijeta istinska demokratija zahtijeva istinsku posvećenost inkluzivnom društvu, uključujući zajedničko odlučivanje, posvećenost vladavini prava i otkrivanje teške istine o prošlosti kako biste bili slobodni graditi drugačiju budućnost.

Nadam se da će u sljedećih 25 godina, svi građani Bosne i svi mi širom svijeta koji vam žele dobro, sjetiti žrtava 11. jula i raditi još više nego što već jeste da se održi i jača mir, da se prošire ekonomske prilike, da se izgradi inkluzivna budućnost za vašu djecu i unučad. Radeći to bi se napravila adekvatna posveta onima kojih se sjećamo danas i napravit će primjer idućoj generaciji i cijelom svijetu – da konflikti iz prošlosti ne moraju zasjeniti obećanu budućnost. To je pravi dar koji možete dati u čast onih koji su platili najveću cijenu. Hvala vam – naveo je bivši američki predsjednik.

10:25 – Charles, Prince od Walesa, Ujedinjeno Kraljvstvo: “Grozni događaji 1995. godine, od strane međunarodnih sudova potvrđeni kao genocid, su strašna mrlja na našoj kolektivnoj svijesti”.

10:20 – Na komemoraciji su se obratili i Serge Brammertz, glavni tužilac Mehanizma za međunarodne krivične sudove i Predsjednik Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove Carmel Agius.

– Školski udžbenici u Bosni i drugdje u regionu ne govore istinu o genocidu. Političke vođe – naročito u Republici Srpskoj i Srbiji – nastavljaju da negiraju genocid. Oni ekstremniji nazivaju ga prevarom ili mitom, dok oni koji pokušavaju održati određeni privid sofisticiranosti vode polemiku o pravnim konceptima kao kvazistručnjaci. Tome se mora stati na kraj. Međunarodna zajednica se već predugo nada da će ovaj problem jednostavno nestati. Neće. Daljim tolerisanjem negiranja genocida, u bilo kom obliku, iznevjeravamo žrtve Srebrenice još jednom, kao što smo to učinili prije dvadeset pet godina. Svi mi moramo provoditi politiku nulte tolerancije kada je riječ o negiranju genocida, baš kao što to činimo s rasizmom i drugim oblicima diskriminacije. A vapaji žrtava za zakonima kojima se suzbija negiranje genocida zaslužuju mnogo više razmatranja i podrške. Stoga, u zaključku, obilježimo ovu 25. godišnjicu genocida u Srebrenici ne samo riječima, nego djelom. To bi bila uistinu primjerena počast žrtvama i preživjelima, i sjećanje na Srebrenicu. Hvala vam što ste mi dopustili da vam se danas pridružim – zaključio je Brammertz.

9:50 – Danas je 11. juli, dan kada obilježavamo 25. godišnjicu genocida nad Bošnjacima “sigurne zone UN-a Srebrenica”. Danas smo ovdje jer nam naša kultura sjećanja nalaže da ne zaboravimo i podsjećamo da je u Srebrenici počinjen genocid nad Bošnjacima Podrinja, rekao je Hamdija Fejzić, predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje 25. godišnjice genocida nad Bošnjacima “SZ UN-a” Srebrenica iz jula 1995. godine.

Poručio je da “smo danas ovdje zbog njih, zbog nas”.

– Zbog naše djece da znaju i da se čuje o genocidu u Podrinju. Da pamtimo žrtve, da generacije prenose novim naraštajima istinu i da se ta istina nikad ne zaboravi. Danas će napokon smiraj naći devet žrtava genocida, danas će se oni pridružiti do sada ukopanoj 6.643 žrtvi ubijenoj u julu 1995. godine. Tu smo danas sa svima vama zajedno da sjedočimo i samo istinu govorimo. Srebrenica je danas mrlja u historiji svjetske organizacije Ujedinjenih nacija. Srebrenica je mrlja svih savjesti moćnika tog vremena. Srebrenica je danas borba za pravdu. Srebrenica je više od 8.372 ponovljene istine. Srebrenica smo svi mi koji danas stojimo na strani istine i na pravoj strani historije – pojasnio je Fejzić.

Kako je kazao, za njih koji žive u Srebrenici, svaki dan je 11. juli.

– Svaki dan se borimo za istinu, borimo se i onda kada negiraju genocid – rekao je Fejzić.

Faktor

Genocid u Srebrenici potvrđen je brojnim presudama međunarodnih i sudova u regionu, kojima je sudski i činjenično, a temeljeno na relevantnim dokumentima, vještačenjima i svjedočenjima, verificiran najteži zločin počinjen na evropskom tlu nakon Drugog svjetskog rata.

Između ostalih, izvršenje genocida u i oko Srebrenice (Rezolucijom Vijeća sigurnosti broj 819 od 16. aprila 1993. godine ustanovljena kao zaštićena zona UN-a) potvrdila je i najviša sudska instanca u sistemu Organizacije ujedinjenih nacija – Međunarodni sud pravde (ICJ) u Hagu presudom od 26. februara 2007. godine.

Rješavajući po tužbi Bosne i Hercegovine protiv Srbije ( tužba pokrenuta 1993. godine protiv tadašnje Savezne Republike Jugoslavije-SRJ ), ICJ je utvrdio odgovornost Srbije zbog kršenja Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, a istom presudom direktnim izvršiocima genocida označeni su vojska i policija Republike Srpske (RS).

Presudom ICJ-a je, između ostalog, utvrđeno “da je Srbija prekršila obavezu sprječavanja genocida iz Konvencije o spriječavanju i kažnjavanju zločina genocida u vezi sa događajima u Srebrenici u julu 1995. godine, te da nije ispunila obaveze iz privremenih mjera koje je Sud naredio 8. aprila i 13. septembra 1993. godine u ovom predmetu, tako što je propustila poduzeti sve mjere koje je imala na raspolaganju da spriječi genocid u Srebrenici”.

Prema podacima Balkanske istraživačke mreže u BiH (BIRN BiH), Haški tribunal (ICTY), Sud Bosne i Hercegovine, te sudovi u Srbiji i Hrvatskoj dosada su osudili ukupno 47 osoba na više od 700 godina zatvora, te izrekli četiri doživotne kazne (od čega jedna nepravomoćna) za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge zločine počinjene u Srebrenici u julu 1995. godine.

Najveći broj presuda za Srebrenicu izrekao je Sud BiH, osudivši ukupno 25 osoba, u Haagu je osuđeno 14 bivših pripadnika vojske i policije Republike Srpske, dok je srbijansko pravosuđe osudilo pet osoba za zločine u Srebrenici, a u Hrvatskoj osuđena su dvojica bivših pripadnika “Škorpiona”.

Za genocid u Srebrenici osuđeni su i najviši civilni i vojni dužnosnici RS-a – Radovan Karadžić, prvi predsjednik RS i vrhovni komandant Vojske RS, koji je u martu 2019. godine u Haagu osuđen pravomoćno na kaznu doživotnog zatvora za genocid u Srebrenici, kao i zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja u drugim dijelovima BiH, kao i bivši komandant VRS-a Ratko Mladić, koji je u prvostepenom postupku, također, osuđen na doživotni zatvor za genocid, zločine protiv čovječnosti, kršenje zakona i običaja ratovanja, odnosno, udružene zločinačke poduhvate, ubistva, progone, terorisanje civila i uzimanje talaca.

Proglašavajući Mladića krivim za genocid u Srebrenici, Haški tribunal je utvrdio – da je imao genocidnu namjeru da uništi Bošnjake u Srebrenici kao značajan dio zaštićene grupe, a dokaz za tu njegovu namjeru, po presudi, bila je poruka Srebreničanima da “mogu opstati ili nestati”.

“Mladić je više puta izjavljivao da je došlo vrijeme za osvetu Turcima, kao i da bi Turaka davno nestalo da ih ne čuva međunarodna zajednica”, rečeno je prilikom izricanja prvostepene presude u novembru 2017. godine, kojom je, kao i drugim presudama ICTY-a i Suda BiH, utvrđeno kako su pripadnici vojske i policije RS u julu 1995. izvršili napad na tada zaštićenu enklavu Srebrenicu, nakon čega je više od 7.000 muškaraca i dječaka ubijeno, a više od 40.000 žena, djece i starijih protjerano.

Hronologija presuda

Prva presuda kojom je utvrđen genocid u Srebrenici bila je ona koju je Radislavu Krstiću, bivšem načelniku Štaba/zamjeniku komandanta Drinskog korpusa VRS-a, izrekao ICTY, a koji je 2004. godine pravomoćno osuđen na 35 godina zatvora.

ICTY je onda konstatirao kako je zločin planiran s vrha, te da su najodgovorniji članovi Glavnog štaba VRS-a.

“Vijeće naziva masakr u Srebrenici njegovim pravim imenom – genocid. Oni koji su za njega odgovorni, nosit će žig i on će služiti kao upozorenje drugima koji pomisle da počine jedan tako jeziv čin”, kazao je, između ostalog, sudija Theodor Meron na izricanju presude Krstiću.
Kako se u toj presudi navodi, „za čuvanje, prevoz i pogubljenje bosanskih muslimana angažovane su jedinice VRS-a, uključujući pripadnike Zvorničke brigade te Desetog diverzantskog odreda. Učešće tako velikog broja jedinica pokazuje do koje je mjere proces bio isplaniran, a učešće Diverzantskog odreda pokazuje da je u tu operaciju bio direktno umiješan Glavni štab VRS-a”.

Kada se radi o vojnom aspektu presuda za Srebrenicu, najviše je osuđenih iz Glavnog štaba VRS-a i Zvorničke brigade, a kada se radi o policijskim strukturama, najveći broj bivših pripadnika Drugog odreda Specijalne policije Šekovići i Centra za obuku “Jahorina” MUP-a RS.

Da je genocid u Srebrenici bio svjesno planiran dokazuje i dokument broj 283/95 od 13. jula 1995., koji je potpisao tadašnji načelnik Centra javne bezbjednosti (CJB) Zvornik Dragomir Vasić, a radi se o dokumentu koji je ICTY-u dostavio jedan od članova ekspertnog tima za istraživanje ratnih zločina.

Vasić je, kao svjedok Tužiteljstva u Hagu, u procesu generalu Momčilu Perišiću, bivšem načelniku Generalštaba Vojske Jugoslavije, svjedočio “da je načelnik bezbjednosti Glavnog štaba Vojske Republike Srpske Ljubiša Beara dobio od generala Ratka Mladića naređenje da pobije Muslimane zatočene u Bratuncu nakon okupacije Srebrenice”.

Ljubiši Beari je u ICTY-u na suđenju za genocid izrečena kazna doživotnog zatvora, kao i Zdravku Tolimiru, načelniku Sektora za obavještajno-bezbednosne poslove Glavnog štaba VRS-a.
Beara je 2017. godine preminuo tokom izdržavanja kazne u zatvoru u Njemačkoj, a Tolimir godinu prije, u trenutku kada je čekao upućivanje na izdržavanje kazne.

Bivšem načelniku uprave za operativno-nastavne poslove Glavnog štaba Radivoju Miletiću je izrečena zatvorska kazna u trajanju 18 godina, dok je član Glavnog štaba VRS-a Milan Gvero osuđen na pet godina, ali je umro dok se nalazio na privremenoj slobodi.

Pri Glavnom štabu VRS-a djelovao je 10. diverzantski odred, čijih je šest nekadašnjih pripadnika osuđeno zbog pogubljenja na ekonomiji “Branjevo”, u blizini zvorničkog sela Pilica, gdje je ubijeno oko 800 muškaraca, od kojih su neki imali poveze na očima i rukama, a koji su prethodno dovezeni autobusima iz škole u ovom mjestu.

Dražen Erdemović je bio prvi koji je u ICTY-u priznao krivicu zbog sudjelovanja u ubistvima zarobljenih muškaraca i dječaka, te je 1996. godine osuđen na pet godina, dok je Marko Boškić priznao krivnju te je u Sudu BiH, po sklopljenom sporazumu, osuđen na deset godina zatvora.
Na dugotrajne kazne zatvora osuđeni su – Franc Kos, koji je dobio 35 godina, Stanko Kojić 32 i Zoran Goronja 30 godina, dok je Vlastimiru Golijaninu izrečena zatvorska kazna u trajanju od 15 godina.
Kosu, bivšem komandiru Prvog bijeljinskog voda 10. diverzantskog odreda, izrečena je do sada najveća kazna u Sudu Bosne i Hercegovine zbog zločina u Srebrenici.

“Ubijali smo po deset ljudi koje je Vojna policija izvela iz autobusa. Zarobljenici iz prva dva autobusa imali su vezane ruke, a mislim da su ostalima i oči bile vezane. Za strijeljanje ljudi iz jednog autobusa trebalo nam je do sat vremena”, rekao je Kos tokom svjedočenja.

Srbija je donijela dvije presude za zločine u Srebrenici. Jedna je donesena nakon što je s bivšim pripadnikom 10. diverzantskog odreda Brankom Gojkovićem zaključen sporazum o priznavanju krivice kojim je osuđen na zatvorsku kaznu u trajanju deset godina.

Drugom presudom su četvorica nekadašnjih pripadnika paravojne jedinice “Škorpioni” – Slobodan Medić, Branislav Medić, Pero Petrašević i Aleksandar Medić – osuđeni na ukupno 53 godine zatvora za ubistva Srebreničana počinjena oko Trnova.
U Hrvatskoj su također bivši pripadnici “Škorpiona” Milorad Momić i Slobodan Davidović zbog zločina kod Trnova osuđeni na po 15 godina zatvora.

Dosad je osuđeno šest nekadašnjih pripadnika Zvorničke brigade VRS-a, a najstrožija kazna, od 35 godina, za pomaganje u genocidu izrečena je načelniku bezbjednosti u brigadi Dragi Nikoliću, dok je zamjenik komandanta Dragan Obrenović osuđen na 17 godina nakon priznanja krivnje.

“Kriv sam i za ono što nisam učinio, što nisam pokušao zaštititi te zarobljenike, bez obzira na privremenost moje tadašnje funkcije. Iznova sebi ponovo postavljam pitanje šta sam mogao da učinim, a šta nisam učinio. Hiljade nevinih žrtava je stradalo. Ostali su grobovi, izbjeglice, sve razoreno i nesreća opšta. Dio odgovornosti za to snosim i ja”, kazao je Obrenović.

Bivši komandant Zvorničke brigade Vinko Pandurević je osuđen na 13 godina zatvora zato što nije spriječio i kaznio svoje podređene koji su sudjelovali u zločinima počinjenim u Srebrenici, a načelnik inžinjerije u brigadi Dragan Jokić osuđen je na devet godina.
Pomoćnik načelnika za bezbjednost Milorad Trbić je zbog genocida osuđen na 20 godina, nakon što je Sud BiH zaključio da je sudjelovao u udruženom zločinačkom poduhvatu i operacijama hvatanja, zatvaranja i pogubljenjima po prijekom postupku, te potom pokopavanja i prikrivanja tijela ubijenih Bošnjaka iz Srebrenice.

Trbić je prva osoba koju je Sud Bosne i Hercegovine osudio zbog genocida, dok je Slavko Perić, pomoćnik komandanta za bezbjednost Prvog bataljona Zvorničke brigade VRS-a, dobio 11 godina zatvora za pomaganje u genocidu.
Veza između Glavnog štaba VRS-a i policijskih jedinica na terenu u Srebrenici, prema presudama u ICTY-u, bio je Ljubiša Borovčanin, koji je od 10. jula 1995. bio komandant združenih snaga jedinica policije, a koji je u Haagu osuđen na 17 godina zatvora.

Kako je sudski utvrđeno, masovna ubistva Srebreničana nakon 11. jula vršena su i u skladištu Zemljoradničke zadruge u Kravici, za šta je osuđeno ukupno devet nekadašnjih pripadnika Drugog odreda Specijalne policije Šekovići, od kojih su većina bivši pripadnici Trećeg voda Skelani ove jedinice.

Tako su na po 20 godina zatvora osuđeni Željko Ivanović, Brano Džinić i Radomir Vuković, a ista kazna je izrečena komandiru Trećeg voda Skelani Milenku Trifunoviću te nekadašnjim pripadnicima tog voda Slobodanu Jakovljeviću, Branislavu Medanu, Aleksandru Radovanoviću i Petru Mitroviću.

Kako je presudama potvrđeno, pripadnici Drugog odreda Šekovići sudjelovali su u zarobljavanju velikog broja Srebreničana, koji su sprovedeni u skladište Zemljoradničke zadruge Kravica, gdje su ubijeni.
U presudama je, također, navedeno da su Trifunović, Radovanović i Mitrović iz automatskih pušaka pucali u zarobljene, Džinić i Vuković su na njih bacali ručne bombe, a Jakovljević, Medan i Ivanović su čuvali stražu kako bi spriječili bjekstvo zarobljenika kroz prozore skladišta, u čemu im se, nakon što je ispalio hice, pridružio i Mitrović.

Jedini bivši pripadnik Drugog odreda Šekovići koji je sporazumom priznao krivicu za sudjelovanje u pretresanju bošnjačkih sela u Srebrenici, zarobljavanju i spovođenju muškaraca do magacina u Kravici, a potom čuvanju straže kako neko od napadnutih ne bi pobjegao, jeste Vaso Todorović, koji je osuđen na šest godina.
Osim policajaca Drugog odreda Šekovići, za zločine počinjene u Kravici osuđeni su i pripadnici Centra za obuku “Jahorina” pri MUP-u RS.

Komandant ovog centra u julu 1995. Duško Jević i komandant Prve čete ove jedinice Mendeljev Đurić osuđeni su na po 20 godina zbog učešća u ubistvima u Kravici i prisilnom premještanju civilnog stanovništva s područja Srebrenice.

U sudskoj odluci stoji “da su njih dvojica, svjesni da će muškarci biti pogubljeni po prijekom postupku, naredili pripadnicima Prve čete da sudjeluju u prisilnom premještanju, odvajanju vojno sposobnih muškaraca, njihovom zatvaranju i držanju u tkz. ‘bijeloj kući’, te kasnijem masovnom ubijanju zarobljenih u skladištu u Kravici”.
Na istu kaznu od 20 godina je osuđen Božidar Kuvelja, kao pripadnik Drugog voda u Prvoj četi, zbog sudjelovanja u prisilnom preseljenju i ubistvima muškaraca u Kravici.

“Vijeće je zaključilo da je, nakon masovnog ubistva muškaraca u Kravici 13. jula 1995. godine, Kuvelja u jutarnjim satima narednog dana pucao iz puškomitraljeza u preživjele koji su na prevaru pozvani da izađu iz skladišta”, navedeno je u presudi Kuvelji.

Čak trojici bivših pripadnika ove jedinice su kazne izrečene po sporazumima o priznanju krivnje, te je Dragan Crnogorac osuđen na 13 godina, a Milivoje Ćirković i Zoran Kušić na po pet godina zatvora.
Ćirković i Kušić su priznali da su u blizini Zemljoradničke zadruge Kravica, po naređenju svojih starješina, ubili po jednog zarobljenika bošnjačke nacionalnosti.

Zbog genocida i drugih zločina u Srebrenici počinjenih nakon 11. jula 1995. godine, Apelaciono vijeće Suda BiH je u oktobru 2018. osudilo Ostoju Stanišića, bivšeg komandanta Šestog bataljona Zvorničke brigade VRS-a na pet godina zatvora za pomaganje u genocidu, smanjivši mu prvobitnu kaznu od 11 godina zatvora.
Vijeće je zaključilo kako su pripadnici Šestog bataljona VRS-a 14. i 15. jula 1995. godine pod nadzorom optuženog, sudjelovali u prihvatu i osiguranju više stotina zarobljenih muškaraca, koji su držani u školi u zvorničkom selu Petkovci, a kasnije je njih više od 700 strijeljano na obližnjoj brani.

“Optuženi je angažovao pripadnike Šestog bataljona da čuvaju zatvorenike pred školom, mada je nesporno da su ih čuvali i drugi pripadnici VRS-a. Vijeće je, također, zaključilo da je Stanišić znao za plan ubijanja, ali nije moglo zaključiti da je dijelio genocidnu namjeru sa izvršiocima”, rečeno je prilikom izricanja presude.

U Haagu bi tek trebala biti izrečena pravomoćna presuda Ratku Mladiću, koji je u prvostepenom postupku osuđen na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici i druge teške zločine.

BHRT

U posljednja 24 sata u Bosni i Hercegovini potvrđena je zaraza koronavirusom kod 316 osoba, što je najviše od početka pandemije.

Od toga broja, 197 zaraženih je u Federaciji, a 119 u Republici Srpskoj.

Prema podacima Federalnog zavoda za javno zdravstvo u protekla 24 sata (do 12h) u Federaciji BiH testirano je 1.050 uzoraka. Novi slučajevi registrirani su u Tuzlanskom (73), Zeničko-dobojskom (17), Hercegovačko-neretvanskom (18), Zapadno-hercegovačkom (1), Srednjobosanskom (6), Unsko-sanskom (4), Bosansko-podrinjskom (5), Posavskom (1) i Kantonu Sarajevo (72).

U Federaciji BiH do sada je testirano 66.744 uzoraka, a COVID-19 je potvrđen kod 3.517 osoba. Zaključno sa današnjim danom, u Federaciji BiH oporavljena su 1.453 pacijenta, 28 pacijenata oporavilo se u protekla 24 sata. Trenutno je aktivno 1.988 slučajeva-oboljelih od COVID-19, a do sada je zabilježeno 76 smrtnih slučajeva. U posljednja 24 sata prijavljena su tri smrtna slučaja, radi se o muškim osobama iz Sarajeva (1935. i 1952.). i Visokog (1949.)

Od posljednjeg izvještaja o epidemiološkoj situaciji u Republici Srpskoj, u posljednja 24 sata, u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske, Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, Bolnici Sv. Vračevi u Bijeljini i Univerzitetskoj bolnici u Foči izvršeno je testiranje 580 laboratorijskih uzoraka, a novi virus korona (SARS-CoV-2) potvrđen je kod 119 osoba u Republici Srpskoj.
Radi se o 68 muških i 51 ženskoj osobi, od kojih je 29 mlađe, 67 srednje i 23 osoba starije životne dobi.

Prema mjestu prebivališta, 27 je iz Banje Luke, 12 iz Zvornika, po devet iz Foče i Nevesinja, sedam iz Istočnog Sarajeva, po pet iz Bijeljine, Trebinja, Ljubinja i Laktaša, po četiri iz Pala i Кotor Varoši, po tri iz Modriče, Višegrada, Bosanske Dubice i Doboja, po dvije iz Prijedora, Dervente, Prnjavora, Novog Grada, Gacka i Rogatice i po jedno iz Čelinca, Mrkonjić Grada i Milića.

Do sada je u Republici Srpskoj potvrđeno 3.151 slučaj virusa korona, a preminulo je ukupno 138 osoba kod kojih je potvrđen test na novi virus korona.

U Republici Srpskoj, od novog virusa korona, do sada se oporavilo ukupno 1.604 osoba. Na SARS-CoV-2 testirano je ukupno 41.529 osoba.

Ukupan broj hospitalizovanih u Republici Srpskoj je 174, u Univerzitetsko kliničkom centru Republike Srpske 44, a u opštim bolnicama 130.

U Republici Srpskoj pod zdravstvenim nadzorom trenutno je 3.781 osoba, a nadzor je završen kod 38.863 osoba.

Uz prisustvo volontera, uposlenika i prijatelja MFS-EMMAUS-a, danas je svečano otvoren 15. po redu Međunarodni omladinski radni kamp, s ciljem promocije tolerancije, suživota i jednakosti za sve.

Djevojka po imenu Nejra Lilić je ponosno stala pored mezara svoga oca u Srebrenici. Diplomirala je i došla da kaže svome ocu.

– U ime članova moje porodice koji su nestali, pronađeni, pokopani, mog oca, djeda, dajdže, rođaka i mnogih drugih … Srebrenica nije bijeli cvijet; to nije promjena fotografije vašeg profila ili objavljivanje priče. Srebrenica je mnogo više; treba biti puno više.

Srebrenica mora biti upozorenje, kao pokazatelj mračne strane ljudske svijesti.  Međutim, uloga Srebrenice jeste priznata ali nije shvaćena. Srebrenica nije samo 11. juli; Srebrenica traje cijelu godinu, ne zbog tuge i sjete, već kao upozorenje i izvor motivacije. 

Probudimo se iz pasivnosti, jer nam niko neće pomoći ako sami sebi ne pomognemo. 

Moju Srebrenicu, svaki bijeli nišan, moje ruke grle u nadi da će doći do promjene – vaša Nejra.