U Neumu, jedinom bosanskohercegovačkom gradu na obali Jadranskog mora, turistička sezona je u punom jeku, kao da nije pandemija koronavirusa, javlja reporter Anadolu Agency (AA).
Plaže su danas bile krcate turista iz cijele Bosne i Hercegovine. Mnogi su kao destinaciju odabrali Neum, jer većina građana BiH nije u mogućnosti putovati u susjednu Hrvatsku (gdje ih veliki broj tradicionalno ljetuje) zbog propisanih epidemioloških mjera i karantina koje je ova zemlja uvela za sve Bosance i Hercegovce koji ne posjeduju i hrvatsko državljanstvo.
Iako turistički radnici Neuma zadovoljno “trljaju ruke”, ono što može zabrinuti jeste da se na centralnim plažama ni danas nisu poštovale epidemiološke mjere, odnosno u mnogim slučajevima propisana distanca, dok su rijetki koristili maske na kojima insistiraju ljekari kako bi se pokušalo ublažiti širenje koronavirusa. U Bosni i Hercegovini danas je najgori dan od početka pandemije koronavirusa jer je zabilježen 331 slučaj zaraze u posljednja 24 sata, a još pet osoba je preminulo.
Član Evropskog parlamenta i član Komisije za okoliš iz Hrvatske Ivan Sinčić u protekla dva dana bio je gost Semira Osmanagića na bosanskim piramidama, a nakon obilaska svim građanima BiH je poručio da priču o bh. piramidama trebaju izgurati na vrh svijeta.
Semir Osmanagić nakon prvog reketa svijeta Novaka Đokovića na Arheološkom parku Ravne 2 ugostio je i člana evropskog parlamenta Ivana Sinčića koji je u protekla dva dana obišao brojne lokacije u Visokom.
“U protekla dva dana sam mu pokazao nekoliko lokacija na kojim radimo, a između ostalih belvedere pogled na piramidu Sunca i arheološke sonde na sjevernoj strani piramide Sunca, podzemne tunele Ravne i dolinu našeg parka, sonde na zapadnoj strani piramide Mjeseca, kristalnu piramidu, a imamo još lokacija za obići. Nadam se da će iz Visokog otići s finim utiscima”, kazao je Osmanagić.
Sinčić je naglasio da je oduševljen posjetom Visokom i bh. piramidama, kao i drugim ljepotama ovog kraja.
“Moram reći da sam oduševljen i da pozivam svakoga, da bar jednom dođe ovdje i doživi ovaj prostor i ljude. Ovo je jedna svjetska priča koja ima ogroman potencijal.
Ovdje se moraju nastaviti istraživanja, ova priča je stara desetinama hiljada godina u prošlosti i morate biti ponosni na to”, kazao je Sinčić te dodao:
“Nemojte se sramiti. Napravite sve da ovo dignete na vrh svijeta.”
Za bh. fenomen je prvi put čuo prije 15 godina dok je bio student te da nikada do sada nije posebno došao u Visoko i upoznao se sa svim detaljima ovog lokaliteta.
“Svim kolegama parlamentarcima ću prenijeti iskustva i vjerujem da ćemo se naći zajedno ovdje u narednim vremenima. BiH nije članica EU, a kada će biti ovisi od njenih naroda. Međutim EU ima alate i programe da pomogne i zemljama izvan EU i sve ćemo alate skenirati da bi pružili podršku”, zaključio je Sinčić.
Nakon izjava Osmanagić je nastavio obilazak parka sa svojom gostom koji će, kako je obećao, ponovo se vratiti u Visoko.
USAID, zajedno sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice i agencijom za ravnopravnost polova u BiH, započinje projekat s ciljem osiguravanja sredstava za osam sigurnih kuća kako bi na taj način pružili podršku i pomoć ženama i djeci koji su izloženi nasilju.
Ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Miloš Lučić i direktorica USAID-a u BiH Nensi J. Eslik (Nency J. Eslick) potpisali su Memorandum o dodjeli grant sredstava nevladinim organizacijama koje posjeduju sigurne kuće u vrijednosti od više od 160.000 KM.
Ovaj novac je obezbijedio USAID, a direktorica je kazala da je ženama za vrijeme pandemije dvostruko teže i da je broj slučajeva porodičnog nasilja povećan za čak 50 posto.
– Potrebna je ogromna hrabrost da žena progovori ukoliko je izložena porodičnom naselju, a kada jednom progovori o tome moramo se pobrinuti da joj bude osigurana odgovarajuća briga i usluge koje su joj potrebne, posebno ukoliko ima djecu koja su također izložena nasilju, a ona treba i želi da ih zaštiti – poručila je Eslik.
Kazala je kako vjeruje u to da u BiH ima sposobnih socijalnih radnika i policijskih službenika koji žele da osiguraju podršku ženama koje trpe nasilje, ali da su im često ruke svezane ili zbog preplitanja nadležnosti nisu u mogućnosti da reagiraju.
USAID se nada će ovim grantom bar nevladinim organizacijama pomoći da budu učinkovitije u pružanju pomoći i sigurnosti ženama i djeci koje su žrtve rodno zasnovanog nasilja.
Ukupan broj zaposlenih u Federaciji Bosne i Hercegovine na dan 20. juli iznosi 517.369, rekao je za Faktor v. d. direktora Porezne uprave Federacije BiH Šerif Isović.
Dodaje da je to u odnosu na 16. mart ove godine manje za 16.707 osoba.
Podsjećamo, 16. marta ove godine u Federaciji BiH je zbog koronavirusa donesena odluka o proglašenju stanja nesreće, kada su mnogi radnici ostali bez posla jer su na snagu stupile mnoge mjere zabrane rada, pa su se njihovi poslodavci odlučili na otpuštanje. Stanje nesreće je prestalo 31. maja.
Od početka pandemije u Federaciji BiH je na dan 5.5.2020. godine zabilježen najmanji broj zaposlenih i bio je 507.607. Od 5. maja do danas broj zaposlenih je porastao za 9.762.
Entitetske zdravstvene institucije saopćile su jutros kako je u Bosni i Hercegovini u posljednja 24 sata registrovano 324 novih slučajeva zaraze koronavirusa. Riječ je o najvećem broju zaraženih od početka pandemije.
U protekla 24 sata, u Federaciji BiH testirano je 1.209 uzoraka, od kojih je 190 pozitivno na SARS-CoV-2.
Novi slučajevi registrirani su u Unsko-sanskom, Srednjobosanskom, Zeničko-dobojskom, Hercegovačko-neretvanskom, Zapadno-hercegovačkom, Tuzlanskom, Bosansko-podrinjskom, Kantonu 10 i Kantonu Sarajevo.
U Federaciji BiH do sada je testiran 78.221 uzorak, a SARS-CoV-2 je potvrđen kod 5.082 osobe.
Zaključno sa današnjim danom, u Federaciji BiH oporavljeno je 2.219 pacijenata, dok je trenutno aktivno 2.750 slučajeva pozitivnih na SARS-CoV-2.
Od 113 potvrđenih smrtnih ishoda u Federaciji BiH, 73 osobe su muškog (64.6%) i 40 ženskog spola (35.4%). Što se tiče starosne strukture, 78 preminulih pacijenta (69.03%) je imalo preko 65 godina.
Kanton Sarajevo
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, potvrđeno je 90 novih slučajeva zaraze koronavirusom u Kantonu Sarajevo. Ovo su rezultati analize provedene u protekla 24 sata nad uzorcima prikupljenim u periodu od 17. do 21. jula ove godine.
U Izolatoriju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu hospitalizirano je 60 osoba. Većina ih je vitalno stabilna, s tim da je i danas jedna osoba priključena na respirator, dok su dvije osobe, nažalost, preminule. U protekla 24 sata iz Izolatorija je otpušteno 10 osoba.
Podaci za Brčko bit će poznati u poslijepodnevnim satima.
Republika Srpska
Od posljednjeg izvještaja o epidemiološkoj situaciji u Republici Srpskoj, u posljednja 24 sata, izvršeno je testiranje 653 laboratorijska uzorka, a koronavirus (SARS-CoV-2) potvrđen je kod 134 osobe.
Radi se o 68 muških i 66 ženskih osoba, od kojih je 37 mlađe, 82 srednje i 15 osoba starije životne dobi.
Do sada je u ovom bh. entitetu potvrđeno 3.898 slučajeva koronavirusa, a preminulo je ukupno 149 osoba kod kojih je potvrđen test na koronavirus. Od koronavirusa do sada oporavilo ukupno 1.916 osoba. Na SARS-CoV-2 testirano je ukupno 45.666 osoba.
Članica Centralne izborne komisije (CIK) BiH Vanja Bjelica Prutina skrenula je tokom današnje sjednice pažnju da prvi put u historiji ova institucija nije kadrovski pojačana u oči održavanja izbora.
– Najmanji problem što članovi CIK-a imaju svoje sjednice i subotom i nedjeljom. Ali treba ukazati na činjenicu da ovako više ne može, jer zaposleni u CIK-u imaju sva prava kao i drugi uposleni u državnom sektoru. Stiče se dojam da sav teret neobezbjeđenja budžeta treba da podnose zaposleni u CIK-u i pritome ne mislim na članove CIK-a. Obzirom da ne znamo koliko će trajati usaglašavanje teksta državnog budžeta mi trebamo zauzeti stav na koji način ćemo dalje postupati. Mislim da smo iznijeli ogroman teret i nadljudskim naporima smo došli do svih odluka, a ranije su nam je u tom pomagalo i do 35 ljudi koji su zapošljavanji pred izbore – pojasnila je Bjelica-Prutina.
Dodala je da se CIK treba odrediti koji je to datum nakon kojeg CIK nije u mogućnosti nastaviti rad na provođenju lokalnih izbora.
– Bojim se da niko do sad nije shvatao naše apele, ukoliko usaglašavanje budžeta ne bude završeno za tri dana mislim da trebamo od Savjeta ministara da tražimo da se posebnom odlukom osiguraju sredstva – istakla je Bjelica-Prutina.
Članica CIK-a Irena Hadžiabdić je tokom rasprave istakla da ako novac ne bude do kraja mjeseca obezbijeđen ne mogu se štampati glasački listići.
– To znači da ne možemo odštampati glasačke listiće koji moraju biti spremni do sredine septembra – pojasnila je Hadžiabdić.
Predsjednik CIK-a Željko Bakalar predložio je, a što su ostali članovi prihvatili, da se danas dopisom na ovo upozore predsjedavajući i ministri Vijeća ministara BiH.
Zavod za izvršavanje kaznenih sankcija, pritvora i drugih mjera Bosne i Hercegovine, odnosno državni zatvor, otvoren je danas u Vojkovićima u Istočnom Sarajevu i prvi je zatvor na državnom nivou.
Ova institucija prve zatvorenike mogla bi primiti na jesen, ukoliko ne bude nepredviđenih problema, najavio je državni ministar pravde Josip Grubeša, koji je zajedno sa šefom Delegacije Evropske unije i specijalnim predstavnikom EU-a u BiH Johannom Sattlerom svečano otvorio zatvorske prostorije.
Kompleks zatvora prostire se na 24.000 metara kvadratnih, a svaka ćelija u kojoj će biti smješten po jedan zatvorenik je površine 12 kvadratnih metara. Izgradnja i funkcioniranje državnog zatvora u potpunosti su usklađeni sa evropskim zatvorskim pravilima i standardima. Grubeša je naglasio da je otvaranje zatvora strateški prioritet Ministarstva i da je zadovoljan urađenim poslom, iako su projekt od početka pratili brojni problemi. No, istakao je, odgovoran angažman osoblja dao je rezultate.
– Nakon što zaposleni prođu obuku, očekujemo prijem prvih zatvorenika – rekao je Grubeša.
Sattler je poručio da efikasan rad državnog zatvora pomaže radu Suda i Tužilaštva BiH te doprinosi stabilnosti BiH.
– Generalna percepcija nekažnjivosti nanosi velike štete radu pravosuđa – naglasio je Sattler te dodao da je jasna važnost vladavine prava i da bez iskoraka na tome nema iskoraka ni na evropskom putu. Naglasio je i da je novac uložen u ovaj projekt bez sumnje otišao na pravu adresu.
Realizacijom planiranog projekta BiH dobija zatvorske kapacitete maksimalne sigurnosti, kapaciteta 348 mjesta, od čega 298 za zatvorenike i 50 za pritvorenike.
Izgradnja je finansirana kreditom Razvojne banke Vijeća Evrope u iznosu 19,3 miliona eura. BiH je uložila 6,45 miliona eura, donacije EU-a iznose 9,15 miliona eura, tehnička pomoć Evropske komisije 1,7 miliona eura, donacija Švedske je bila dva miliona eura, a Vlada SAD-a dala je 1,1 milion dolara za obuku zatvorskog osoblja.
Ovim zatvorom će se značajno rasteretiti entitetski zatvorski kapaciteti i riješiti problem prebukiranosti. Prema sistematizaciji u državnom zatvoru će biti uposleno oko 280 radnika.
Otvaranje državnog zatvora upriličeno je uz ograničen pristup novinara zbog, kako je navedeno, poštivanja mjera u borbi protiv koronavirusa. Mogli su prisustvovati samo mediji u državnom vlasništvu, odnosno javni TV servisi i entitetske novinske agencije. No zvanice na ovom događaju tih se mjera, očito, nisu pridržavali jer su prisustvovali i pozirali bez maski. Bar je tako po onome što možemo vidjeti na fotografiji Federalne novinske agencije (Fena).
U Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu testirano je 308 uzoraka na prisustvo koronavirusa.
Kako je za Faktor potvrdila generalna direktorica KCUS-a prof. dr. Sebija Izetbegović, u Sarajevu je bilo 67 pozitivnih pacijenata, u Goraždu četiri, Kaknju tri te Vitezu dva.
Također, deset retestiranih pacijenata bilo je pozitivno.
U izolatoriju na Podhrastvima smješten je 61 pacijent, a dva su jučer preminula.
Policija u manjem bh. entitetu po hitnom postupku kažnjava svakoga ko se uslika sa zastavom sa ljiljanima u RS-u. Obrazloženje je da ova zastava izaziva uznemirenost stanovnika, ne propuštajući da je nazovu zastavom Armije Republike Bosne i Hercegovine, što nije istina. Također, u Srebrenici je bio slučaj da je nastavničko vijeće kaznilo učenika jer je na ulici nekoliko metara nosio zastavu s ljiljanima.
Podsjećanja radi, Republika Bosna i Hercegovina je 22. maja 1992. godine primljena u Ujedinjene nacije pod zastavom sa ljiljanima, motivima zastave srednjovjekovne Bosne, bosanske dinastije Kotromanić.
Potpredsjednik manjeg bh. entiteta Ramiz Salkić kaže da ovakvo ponašanje vlasti i policije u RS-u je vrsta modernog etničkog čišćenja. Naglašava da ne smijemo zapostavljati zastavu s ljiljanima koja je dio naše historije, kulture i tradicije.
Neprijateljsko raspoloženje spram Bošnjaka
– Ja tu nalazim neku vrstu neprijateljski raspoloženog okruženja. Takvo raspoloženje generira vlast. Generiše se neprijateljsko raspoloženje spram Bošnjaka i da se oni ovdje tretiraju kao neka prijetnja po sigurnost Srba, po sigurnost ustavnog poretka entiteta i svega drugog. To je generalno politika vlasti u ovom entitetu koja se provodi godinama. Na početku procesa povratka svima je jasno i svi znaju koliko je bilo ubistava povratnika, oružanih napada. Danas se to provodi na jedan drugi način – govori Salkić.
Ramiz Salkić
Dodaje da Bošnjaci povratnici završavaju škole, fakultete, ali ne postoji nikakva mogućnost za zaposlenje.
– I to je jedan vrsta modernog etničkog čišćenja, gdje su oni pustili: “Uredu, vratite se, živote na svojim ognjištima, ako možete preživjeti. Mi vam nećemo dati da se zaposlite u javna preduzeća, u lokalne zajednice, nećete se zaposliti u entitetske agencije, ministarstva, u elektroprivredu, zdravstveni, obrazovni sektor, pa ako možete, preživite”. To je jedno klasično moderno etničko čišćenje koje se dešava nažalost svih ovih godina bez ozbiljne reakcije bilo koga u ovoj zemlji – ukazuje Salkić.
Naglašava kako je on za to da svi budu jednaki i ravnopravni na cijeloj teritoriji Bosne i Hecegovine.
– Kada je riječ o zastavi sa ljiljanima, to je zastava Bosne i Hercegovine primljene u Ujedinjene nacije.Svi oni koji danas negiraju tu zastavu, morali bi biti svjesni da žive u državi koja je priznata pod tom zastavom i oni tu historijsku činjenicu ne mogu izbrisati koliko god da mrze tu zastavu – kaže Salkić.
Zasmetalo nastavnici: Škola kaznila učenika iz Srebrenice zbog zastave s ljiljanima!?
Upitali smo Salkića na koji način utjecati da se ova situacija promijeni.
– Na svima nama je odgovornost. Dakle, 2002. godine kada su se donosili amandmani na ustav entiteta oni nisu mogli biti prihvaćeni, a da neki Bošnjaci nisu bili za to. Neki Bošnjaci 2002. godine u vrijeme Alijanse za promjene su prihvatili da imamo ovakav ustav entiteta RS, a onakav FBiH. I sve ono što se događalo poslije, neki su klimali glavom, da li su to bili slabići ili ljudi koji nisu imali viziju, koji nisu imali viziju cjelovite Bosne i Hercegovine, to je drugo pitanje – prisjeća se Salkić i dodaje:
Srebrenica je prilika da pokažemo snagu
– Mi imamo biološki potencijal u smislu glasača i ostaje samo da ljudi budu animirani, da budu svjesni svoje odgovornosti i moći. Vrlo često ljudi nisu svjesni šta znači taj njihov glas. Uvijek pozivam i potenciram da ljudi trebaju da se registruju, da glasaju, da budu aktivni sudionici procesa. Ne možemo kritikovati, a da istovremeno ne budemo učesnici u procesu. Srebrenica je bila i ponovo je prilika da pokažemo tu našu snagu, ali ne samo Srebrenica. S ogromnim smo mi kapacitetom u Prijedoru, Doboju, Kotor Varoši, Bijeljini, Zvorniku, Bratuncu, pa i u Foči, Novom Goraždu, Vukosavlju. Samo je do nas hoćemo li se u tom smislu aktivirati i hoćemo li iskreno u tom pravcu djelovati. Ili ćemo kritikovati, biti analitičari, savjetovati, a da ne poduzimamo ništa.
Ukazuje da Ravnogorski četnički pokret koji se postrojava u Višegradu, a koji izaziva jezu među povratnicima još uvijek nije zabranjen, a smeta im zastava s ljiljanima.
– Oni naravno njeguju i baštine ono što oni osjećaju da je njihovo. I kroz vijekove taj pokret je radio na realizaciji velikosrpskih ideja, projekata. I, to se događalo od 1941. do 1945 godine, to se događalo i u ovoj agresiji na Bosnu i Hercegovinu, i to će se opet događati u nekom ciklusu u nekom vremenu kada se stvore okolnosti, ambijent o kojem oni pričaju da dovršavaju svoje projekte. Ako neko misli da se to neće ponovo dogoditi u budućnosti, taj je u velikoj zabludi, i on i svi njegovi su u velikoj opasnosti. Četnički ravnogorski pokret bi trebao biti zabranjen. Čak i ako bude zabranjen, on će opet djelovati i negdje se spremati za nešto što su njihovi pokvareni ideali i velikosrpski ciljevi – upozovara Salkić i dodaje:
– S druge strane, mi smo čini mi se nekako olahko prihvatili da ne ističemo zastavu s ljiljanima smatrajući da ćemo na takav način odobrovoljiti Srbe i Hrvate, da eto i oni odustaju od neke svoje priče. Ne bi trebalo nijedan skup da se dešava a da nema istaknute zastave s ljiljanima, jer je to legalna i legitimna zastava Bosne i Hercegovine kroz njenu historiju. Ova zastava je dio naše historije, naše kulture, tradicije i toga se nikada ne bi trebalo odricati.
Zdravstveno stanje premijera Federacije Bosne i Hercegovine Fadila Novalića je stabilno, saopćeno je Vladi Federacije BiH danas u poslijepodnevnim satima iz Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu.
– Premijer Novalić je stabilan i bolje je – navedeno je u informaciji iz Kabineta generalne direktorice KCUS-a, saopćeno je iz Vlade FBiH.
Federalni premijer je u srijedu, 15. jula 2020. godine, hospitaliziran na Klinici Podhrastovi KCUS-a, nakon što je potvrđeno da je pozitivan na koronavirus, te mu je zdravstveno stanje (upala pluća) zahtijevalo klinički tretman.
Ramiz Salkić