Category: BiH

  • Pad cijena goriva u Federaciji Bosne i Hercegovine

    Dok su cijene sirove nafte na svjetskim tržištima porasle jučer nakon postepenog oporavka najvećih svjetskih ekonomija od krize izazvane korona virusom, Ministarstvo trgovine Federacije Bosne i Hercegovine nije zaprimilo nova obavještenja od distributera nafte i naftnih derivata o poskupljenju maloprodajnih cijena goriva u Federaciji.

    Potvrđeno je to za N1 u tom ministarstvu uz napomenu da je u nekoliko slučajeva jučer zabilježen pad cijena goriva u ovom bh. entitetu.

    Prema obavještenjima o promjeni cijena i marži, koje su benzinske pumpe dostavile Federalnom ministarstvu trgovine, raspon maloprodajnih cijena naftnih derivata jučer u Federaciji BiH je sljedeći: Premium bezolovni benzin 95, BAS EN 228 – BMB 95 iznosi od 1,61 do 1,91 KM/litru, a DIZEL BAS EN 590 (10 ppm) iznosi od 1,61 do 1,91 KM/litru.

    Trenutna prosječna maloprodajna cijena naftnih derivata u Federaciji BiH za Premium bezolovni benzin 95, BAS EN 228 – BMB 95 iznosi 1,83 KM/litru i za DIZEL BAS EN 590 (10 ppm) 1,80 KM/litru.

    – U toku jučerašnjeg dana u eOPC aplikaciji ovog Ministarstva evidentirane su četiri nove obavijesti o promjeni cijena i marži i iste se odnose na sniženje cijena od 0,05 do 0,10 KM/litru – istaknuli su za N1 iz Federalnog ministarstva trgovine.

    Iz ovog ministarstva su napomenuli da sve informacije o cijenama naftnih derivata građani mogu saznati putem mobilne aplikacije Federalnog ministarstva trgovine FMT FBIH oil info, u kojoj su cijene poredane od najnižih do najviših.

    Kada je u pitanju svijet, na londonskom tržištu, na primjer, cijena barela porasla je za 0,6 posto u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila 43,62 dolara.

    Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 1,7 posto višoj cijeni, na 41,29 dolara.

    Rast cijena nafte izazvalo je i slabljenje dolara, što obično potiče kupovinu roba izraženih u dolarima, poput nafte, jer postaju jeftinije za vlasnike drugih valuta.

    Nakon što su u aprilu ove godine zbog krize izazvane pandemijom pale više od 30 posto i dostigle najniži nivo u posljednje dvije decenije, cijene nafte posljednjih mjeseci počele su rasti, zahvaljujući prije svega značajnim fiskalnim i monetarnim poticajnim mjerama u najvećim svjetskim ekonomijama, što je dovelo do obnavljanja ekonomskih aktivnosti, a time i potražnje za naftom.

    Globalna potrošnja nafte i dalje je na niskom nivou uslijed porasta broja slučajeva COVID-19 u svijetu.

    Tenzije između SAD-a i Kine dodatno su eskalirale nakon što je američka administracija 22. jula naredila zatvaranje kineske diplomatske misije u Houstonu, u saveznoj državi Teksas, da bi potom Kina naredila SAD-u da zatvori svoj Generalni konzulat u gradu Chengduu.

  • U Federaciji BiH ipak neće biti turističkih vaučera, paket 3+1 nije isplativ

    Ministrica okoliša i turizma u Federaciji BiH je u maju najavila da Vlada FBiH planira program pomoći turizmu u vidu vaučera. Trebalo je da zažive krajem ljeta, no izgleda da ih ipak neće biti.

    Đapo je ranije kazala da su ispitivanjem tržišta shvatili da turistički vaučeri ne bi dali značajne rezultate u smislu pomoći ugostiteljima, a ni građanima.

    “Htjeli smo izaći s paketima 3+1. Da jednu noć pokriva vaučer Vlade FBiH, ali to ne bi imalo smisla, jer su hoteli davali vaučere 2+2 i nije bilo očekivanih posjeta”, rekla je Đapo.

    Kazala je da se turistička sezona može spasiti ako Bosanci i Hercegovci budu ljetovali u svojoj državi, ali je pozvala i Vijeće ministara da otvori granice jer nam je to potrebno da bi turizam preživio.

    “Potrebno nam je u pograničnim dijelovima BiH da ljudi iz Hrvatske dođu za vikend na ručak”, navela je Đapo.

    Na koji način Federacija BiH planira pomoći turistima nije u potpunosti jasno, ono što se zna jeste da je resorna ministrica tražila od Vlade FBiH 20 miliona KM za pomoć hotelijerima i turističkim agencijama.

    U Republici Srpskoj pak postoje turistički vaučeri u iznosu od 100 KM, a moguće ih je iskoristiti do 15. novembra ove godine samo kod ugostitelja ili turističkih agencija upisanih u evidenciju ministarstva.

    Vaučer se može koristiti za plaćanje troškova usluge smještaja u minimalnom trajanju od tri noćenja zaredom, a ukoliko su u pitanju dva korisnika, onda u minimalnom trajanju od četiri noći zaredom.

    Ove vaučere je moguće iskoristiti u tek nekoliko ugostiteljskih objekata u Republici Srpskoj, a prema onome što je resorna ministrica u RS-u Suzana Gašić kazala, do 25. jula izdato je 3.800 ovih vaučera od predviđenih 50.000.

    Osim što građani uzimaju mnogo manje vaučera nego što je očekivano, upitno je i to koliko je zapravo od ovih skoro 4.000 vaučera iskorišteno.

    Negodovanje postoji i kod uslova o broju noćenja. Iz opozicije su kazali da bi trebao biti olakšan taj uslov, dok kod građana postoji dilema isplati li im se uopšte vaučer od 100 KM u smještajima koji su preskupi za njihove džepove, a moraju uplatiti minimalno tri dana.

    Klix

  • U Federaciji BiH još 162 osobe oboljele od COVID-19, ukupno u BiH 229

    U protekla 24sata u Federaciji BiH testirano je 989 uzoraka, od kojih su 162 pozitivna na koronavirus.

    Novi slučajevi registrovani su u Unsko-sanskom, Srednjobosanskom, Zeničko-dobojskom, Hercegovačko-neretvanskom, Zapadnohercegovačkom, Bosansko-podrinjskom, Tuzlanskom i Kantonu Sarajevo.

    Institutu za javno zdravstvo FBiH prijavljena su dva nova smrtna slučaja uzrokovana koronavirusom. Oba smrtna slučaja registrovana su na području Gračanice.

    U pitanju su muškarac (1938) i žena (1935).

    U Federaciji BiH do sada je testirano 83.705 uzoraka, a koronavirus je potvrđen kod 6.105 osoba.

    Zaključno sa današnjim danom, u Federaciji BiH oporavljeno je 2.997 pacijenata, dok je trenutno aktivno 2977 slučajeva pozitivnih na SARS-CoV-2.

    Od 131 potvrđenog smrtnog ishoda u Federaciji BiH, 86 osoba je muškog (65.65 posto) i 45 ženskog spola (34.35 posto). Što se tiče starosne strukture, 94 preminula pacijenta (71.75 posto) su imala preko 65 godina.

    Podsjetimo, u entitetu Republika Srpska je potvrđeno 66 novih slučajeva koronavirusa, što predstavlja nastavak nepovoljne epidemiološke situacije u ovom entitetu.

    Testiran je ukupno 381 uzorak.

    Najviše novooboljelih je iz Banje Luke i u općinama u istočnom dijelu RS-a.

    Prijavljen je jedan smrtni slučaj i radi se o osobi starije životne dobi iz Bosanskog Šamca.

    Od hospitaliziranih, najviše je onih sa srednje teškom kliničkom slikom.

  • Svjetski dan hepatitisa – zajedničkim djelovanjem do budućnosti bez hepatitisa u svijetu

    Svjetski dan hepatitisa obilježava se svake godine 28. jula kako bi se povećala svijest o virusnom hepatitisu, upali jetre koja uzrokuje niz zdravstvenih problema, uključujući rak jetre, ističu iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).

    Pet glavnih sojeva

    Postoji pet glavnih sojeva virusa hepatitisa – A, B, C, D i E. Zajedno, hepatitis B i C su najčešći uzroci smrti, a 1,4 miliona života se izgubi svake godine. Usred pandemije COVID-19, virusni hepatitis i dalje oduzima hiljade života svakog dana.

    Ovogodišnja globalna tema je “Budućnost bez hepatitisa”, s jakim naglaskom na prevenciju hepatitisa B (HBV) kod majki i novorođenčadi. Danas 28. jula WHO – Svjetska zdravstvena organizacija će objaviti nove preporuke o sprječavanju prenošenja virusa s majke na dijete. HBV se može spriječiti među novorođenčadima primjenom sigurne i djelotvorne vakcine.

    Čak 290 miliona ljudi širom svijeta živi bez svjesnosti virusnih hepatitisa. Na Svjetski dan hepatitisa, 28. jula, pozivamo ljude iz cijelog svijeta da poduzmu akciju i podignu svijest o pronalaženju „nestalih milijuna“.

    Svake se godine, na globalnom nivou, u cijelom svijetu 28. juli se obilježava kao Svjetski dan hepatitisa. Datum je određen na dan rođenja američkog naučnika Berija Blumberga (Baruch Samuel Blumberg) 1925. godine,  (28.7.1925.-5.4.2011.), dobitnika Nobelove nagrade za medicinu iz 1976. godine, zaslužnog za otkrivanje hepatitis B virusa i razvoj vakcine protiv njega.

    Aktivnosti koje pridonose eliminaciji hepatitisa su podizanje svijesti stanovništva, edukacija i informisanje, testiranje i pravovremeno dijagnosticiranje, liječenje, ciljane prevencije koje se odnose na rutinsko vakcinisanje protiv hepatitisa B, osiguranje kvalitete krvi i krvnih derivata u sistemu zdravstvene zaštite, te prevencija rizičnog korištenja droga (programi smanjenja štete), ističu iz INZ-a.

    WHO poziva sve zemlje da zajedno rade na uklanjanju virusnog hepatitisa kao prijetnje javnom zdravlju do 2030. godine. Sva novorođena djeca trebaju se cijepiti protiv hepatitisa B nakon rođenja, nakon čega slijede najmanje 2 dodatne doze. Sve trudnice trebaju se rutinski testirati na hepatitis B, HIV i sifilis i po potrebi se liječiti.

    Svako bi trebao imati pristup uslugama sprječavanja, testiranja i liječenja hepatitisa, uključujući ljude koji ubrizgavaju drogu, ljude u zatvorima, migrante i drugu vrlo pogođenu populaciju. Pravodobnim testiranjem i liječenjem virusnog hepatitisa može spriječiti rak jetre i druge teške bolesti jetre. Usluge prevencije i brige za hepatitis – poput imunizacije novorođenčadi, usluge smanjenja štete i kontinuirano liječenje kroničnog hepatitisa B – ključne su čak i tokom pandemije.

    Virusni hepatitis je osmi (8.) najveći svjetski ubica, više nego što ih umre od HIV/AIDS-a, tuberkuloze ili malarije. Hepatitis je virusna upala jetre koja dovodi do oštećenja ili uništenja njenih ćelija (hepatocita). Svi hepatitisi se razlikuju po načinima prijenosa, dužini inkubacije, težini bolesti, mogućnosti prelaska u hroničnu upalu tj. hronični hepatitis i razvoju teških komplikacija kao što su ciroza jetre i karcinom jetre.

    Hepatitis A je zarazna bolest koja se prenosi uglavnom putem konzumacije hrane ili pitke vode koja je zatrovana fekalijama zaražene osobe. Poznata je pod imenima „zarazna žutica“ ili „bolest prljavih ruku“. Bolest se spriječava higijenskim mjerama (pranje ruku, osiguravanje zdravstveno ispravne vode, pravilna termička obrada hrane) te vakcinisanjem protiv hepatitisa A.

    Hepatitis B i C nazivaju se i “tihim ubicama” – simptomi su vrlo često blagi ili neprepoznatljivi, a bolest može prijeći u hronični oblik s ozbiljnim komplikacijama i razvojem ciroze i karcinoma jetre ukoliko se na vrijeme ne prepozna i ne liječi. Procjenjuje se da svaki dvanaesti (12.) stanovnik Zemlje ima hronični hepatitis B ili C. Vakcina protiv hepatitisa B postoji! Vakcina protiv hepatitisa C ne postoji, ali hepatitis C se može izliječiti!

    Hepatitis B se prenosi kontaktom s krvlju ili drugim tjelesnim tekućinama (tj. slina, sperma i vaginalna tekućina) zaražene osobe. Može se prenijeti s majke na dijete tokom poroda. Za sprječavanje zaraze hepatitisom B je važno vakcinisanje te zdravstveno prosvjećivanje opće populacije o sprječavanju spolnog prijenosa (pravilnom upotrebom kondoma), sprječavanju prijenosa virusa zaraženim priborom za intravensko ubrizgavanje droga, korištenju sterilnih instrumenata i jednokratnog sterilnog materijala pri raznim medicinskim zahvatima, navode stručnjaci Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

    Načini prenošenja

    HCV se prvenstveno prenosi direktnim kontaktom sa zaraženom krvlju. U rijetkim slučajevima može se prenijeti spolnim odnosima i tokom poroda. Hepatitis C se ne prenosi uobičajenim socijalnim kontaktima. Obzirom da nema vakcine za hepatitis C potrebno je raditi na zdravstvenom prosvjećivanju (izbjegavanje dijeljenja igala i drugih predmeta, kao što su četkice za zube, žileti ili makazice za nokte sa zaraženom osobom, izbjegavanje tetovaža ili pirsinga u nelicenciranim objektima). HCV se ne širi ljubljenjem, respiratornim putem (kihanje, kašljanje), hranom, vodom ili socijalnim kontaktom (rukovanjem, grljenjem), stoga osobe koje su HCV pozitivne ne smiju biti isključene iz škole, posla, igre, vrtića i svakodnevnog života.

    Hepatitis D se širi kontaktom sa zaraženom krvlju, a nalazi se samo kod osoba koje su već zaražene virusom hepatitisa B. Prevencija se sastoji od vakcinisanja protiv hepatitisa B te zdravstvenog prosvjećivanja. Na kraju, hepatitis E se uglavnom prenosi fekalno-oralnim putem.  Rizik od izlaganja  se može smanjiti praktikujuću ispravnu higijenu i sanitaciju, a izbjegavajući pitku vodu koja je došla iz potencijalno nesigurnog izvora.

    Koji su simptomi hepatitisa – najopasnije od svega, osoba može biti zaražena,  a da i ne zna. U blagoj formi (ako se i pojave) simptomi su umor, tupa bol ispod desnog rebarnog luka, gubitak apetita, bol u mišićima i tetivama, proljev, povraćanje ili žutica (rijetko).

    Testirati na hepatitis se trebaju osobe koje uzimaju ili su uzimale opojne druge putem injekcije ili „šmrkanjem“, djeca majki zaraženih HCV-om, osobe rizičnog seksualnog ponašanja, osobe na dijalizi, hemofiličari, osobe koje su primale transfuziju ili su liječene krvnim derivatima prije aprila 1993. godine.

    Posljedice nečinjenja ili zanemarivanja ove opasnosti su hronični hepatitis, ciroza jetre, rak jetre, zatajenje jetre – transplantacija, smrt. Zato, testirajte se i spriječite posljedice na vrijeme, poručuju stručnjaci.

    Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica

  • Federalni ministar zdravstva dr. Vjekoslav Mandić : Aktivirati sve raspoložive resurse i kapacitete za laboratorijsku dijagnostiku koronavirusa

    Federalni ministar zdravstva dr. Vjekoslav Mandić uputio je kantonalnim/županijskim ministarstvima zdravstva poziv za proširenje laboratorijskih kapaciteta za obavljanje mikrobiološke djelatnosti – laboratorijske izolacije virusne RNA i identifikacije uzročnika zarazne bolesti (SARS CoV-2) radi utvrđivanja dijagnoze na COVID-19.

    “Imajući u vidu izrazito nepovoljnu epidemiološku situaciju COVID-19 u Federaciji BiH, ali i u bližem i daljem okruženju, što ima za posljedicu veliki pritisak na zdravstvene ustanove, posebno one dijagnostičke, zahtjevam aktiviranje svih rapoloživih resursa i  kapaciteta, kako bi se mogli što uspješnije nositi sa ovim zdravstvenim izazovom. Laboratorijska detekcija koronavirusa SARS-CoV-2 je od izuzetnog značaja za poduzimanje daljnjih mjera zaštite pučanstva od zaraznih bolesti, ali i uspješno liječenje”, stoji u dopisu ministra Mandića kojim od kantonalnih/županijskih ministarstava, a u skladu sa svojim ovlastima traži sljedeće:

    “Obavijestiti sve registrirane privatne mikrobiološke laboratorije s područja vašeg kantona, da ukoliko su zainteresirani, upute zahtjev prema Federalnom ministarstvu zdravstva za verifikaciju obavljanja laboratorijske dijagnostike-real time PCR za detekciju SARS-CoV-2 unutar registriranih mikrobiloških laboratorija”.

    Uz ispunjavanje posebnih uvjeta i po dobivanju ovlaštenja obavljanja laboratorijske PCR dijagnostike za detekciju SARS-CoV-2, a nakon provednog postupka, privatne mikrobiloške laboratorije, se uključuju u testiranje SARS-CoV-2, kao potpora javnom zdravstvenom sektoru uz obavezno vođenje evidencije o izvršenim laboratorijskim ispitivanjima na COVID-19.  Također, laboratorije će biti dužne dostavljati redovita izvješća nadležnim zavodima za javno zdravstvo kantona i Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH sukladno Pravilniku o načinu vođenja evidencije o izvršenim laboratorijskim izolacijama i identifikacijama.

    Laboratorijsku dijagnostiku-real time PCR za deteakciju SARS-CoV-2, i to bez obzira da li se isto obavlja u okviru sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja ili komercijalno, do sada su mogli obavljati samo laboratoriji zdravstvenih ustanova koji su verificirani od strane Federalnog ministarstva zdravstva, i za obavljanje predmetne djelatnosti do sada su verificirani klinički centri Sarajevo, Tuzla, Mostar, Opća bolnica „Prim dr. Abdulah Nakaš“ Sarajevo, Kantonalna bolnica Zenica, Opća bolnica Tešanj, kao i Kantonalna bolnica „Dr Irfan Ljubijankić“ Bihać. Određeno je da se u slučaju potrebe za dodatnim testiranjem, u funkciju javnog zdravstva u Federaciji BiH, za obavljanje laboratorijske dijagnostike na COVID-19 može uključiti i Veterinarski fakultet Univerziteta u Sarajevu-Laboratorij za molekularno-genetička i forenzička ispitivanja.

    Testiranja koja se svakodnevno obavljaju na osnovu medicinsko-epidemioloških indikacija se ne naplaćuju od pacijenata, već se obavljaju na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja. Prilikom pružanja usluga testiranja u komercijalne svrhe na zahtjev građana verificirane zdravstvene ustanove ne smiju koristiti testove i drugu potrebnu medicinsku opremu koju su dobile putem donacija, odnosno koje su im nabavljene iz sredstava proračuna na svim razinama, nego isključivo testove i opremu koju nabavljaju iz vlastitih sredstava.

  • Vlada FBiH: Pojedini kantoni nisu pooštravali mjere iako je to bilo potrebno

    Stanje prirodne nesreće je ukinuto 29. maja, mjere su ublažene zbog čega se kod stanovništva stvorio osjećaj da je epidemija prošla, no to nije tačno navode iz Vlade FBiH jer ubrzo, s relaksacijom obaveznih kontrolnih mjera i otvaranjem granica 21. maja 2020. godine, dolazi do uvoza novih slučajeva i ponovnog porasta broja COVID-19 slučajeva.

    Na podrušju Tuzlanskog kantona bilježi se povećan broj uvezenih slučajeva iz zemalja sa visokom transimisijom poput Švedske i Njemačke, a u Kantonu Sarajevo, prema Izvještaju Zavoda za javno zdravstvo KS bilježi se povećan broj uvezenih slučajeva iz susjednih zemalja Srbije i Crne Gore.

    “Također bilježimo i povećan broj pozitivnih slučajeva zbog organiziranja vjerskih skupova, političkih i drugih skupova, bez poštovanja propisanih mjera za sprječavanje širenja COVID-19 u većini kantona, što je nedopustivo!!!”, naveli su iz Vlade FBiH.

    Upravo zbog povećanog kretanja stanovništva nakon ublažavabnja mjera, a s druge strane zbog slabog osjećaja lične odgovornosti i nenošenja maski, neodržavanja fizičke distance značajno je povećan broj oboljelih od koronavirusa. Pogoršana epidemiološka situacija bila je razlog i za ponovno proglašenje epidemije zarazne bolesti COVID-19 u FBiH 17. jula.

    Krizni štab Federalnog ministarstva zdravstva je 23. jula pooštrio mjeru o okupljanju osoba na jednom mjestu – pa je tako u zatvorenom prostoru sada dozvoljeno okupljanje do 50 osoba, a na otvorenom prostoru do 100 osoba. Pored toga je ostavljen prostor kantonalnim štabovima da u zavisnosti od epidemiološke situacije donose restriktivnije mjere od onih koje su donijete na entitetskom nivou.

    Sa svakim donošenjem novih naredbi FMZ je poentirao da kantonalna ministarstva imaju tu mogućnost da poduzmu restriktivnije mjere u zavisnosti od situacije. Međutim kantoni se nisu usuđivali da “na svoju ruku” pooštravaju mjere iako je za tim bilo potrebe tvrdi se u vladinoj Informaciji za Parlament FBiH:

    “Imamo situaciju da rijetko koji krizni stožer kantonalnog ministarstva zdravstva je predložio poduzimanje bilo koje restriktivnije mjere, mada je to bilo evidentno potrebno na primjeru Tuzlanskog, Sarajevskog, Zeničko-dobojskog kantona, Hercegovačkoneretvanskog kantona, ali i drugih kantona”.

    Oni su poručili da je Krizni štab FMZ u stalnom zasjedanju, a da su mjere koje su do sada donosili s ciljem sprječavanja širenja virusa postigle efekat. U prilog tome navode da su uspjeli zaštiti starije osobe koje spadaju u najrizičniju grupu od oboljevanja te da se u FBiH nešto manje od 15 posto starijih od 65 godina zarazilo koronavirusom.

    Klix,.ba
  • Reis Kavazović pozvao muslimane da poste Dan Arefata

    Danas je reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini (IZBiH) Husein ef. Kavazović pozvao članove i pripadnike Zajednice da poste deveti dan posljednjeg mjeseca hidžretskog kalendara zul-hidždžeta poznatog kao Jevmu-l-Arefe (Dan Arefata).

    Dan Arefata je dan u kojem hadžije borave na Arefatu i ove godine je u četvrtak, 30. jula.

    U pozivu vjernicima reisu-l-ulema ih je podsjetio da je post Dana Arefata sunnet Poslanika a.s. (praksa koju je lijepo oponašati), kojeg su praktikovala četverica pravednih halifa, ashabi i naši dobri prethodnici na ovim prostorima. Podsjetio ih je na hadis koji prenosi Muslim od Ebu Katada da je Vjerovjesnik, a.s., govorio: “Post dana Arefata iskupljuje grijehe iz prošle i naredne godine…”

    – Ove godine su mnogi koji su imali nijjet odlaska na hadž bili spriječeni u tome i samo mali broj muslimana će obaviti ovu islamsku dužnost. Ali post ovog dana nam daje priliku da svi obilježimo ovaj mubarek dan – stoji u pozivu reisu-l-uleme.

    Također je podsjetio i na to da je po hanefijskoj pravnoj školi dozvoljeno nijjet (odluku) za dobrovoljni (nafila) post donijeti naknadno, tj. na sam dan posta.

  • Kako će se odvijati nastava u FBiH?

    Epidemiološka situacija se mijenja iz dana u dan pa je, smatra struka, još uvijek nezahvalno govoriti o tome šta nas čeka u septembru

    Kako će se nastava od jeseni odvijati u školama u Federaciji BiH znat će se 15 dana prije početka. Način izvođenja nastave neće biti jedinstven, jer će svaki kanton donositi odluku za sebe, ali je jedinstveno to da će sve ovisiti o epidemiološkoj situaciji i da će konačnu riječ dati struka, odnosno Krizni štab Federacije BiH.

    Iz Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke ističu kako se razmatraju tri moguća scenarija za početak školske godine a koji će biti provedeni u skladu sa epidemiološkom situacijom koja bude vladala u tom trenuku.Prvi podrazumijeva odvijanje nastave u učionicama uz poštivanje mjera zaštite od koronavirusa. Prema drugom modelu, nastava bi se dijelom odvijala u učionicama, a dijelom on line.

    “Da bi se morali postaviti prioriteti koji učenici će nastavu pratiti u školi a za ostale osigurati privremeni dolazak u odgojno obrazovne ustanove. Npr. učenici do 11.godine da imaju nastavu u školi, a svi ostali on line, ili da se naprave manje grupe učenika, ili da se učenici smjenjuju jednu sedmicu na nastavi u školi, a jednu sedmicu on line”, kaže Nadija Bandić, pomoćnica ministra u Sektoru za predškolsko, osnovno isrednje obrazovanje FMON.

    Treći model podrazumijeva potpuni povratak on line nastave ,ali na način da se stvori zajednička digitalna platforma za digitalne sadržaje na kojoj bi bili svi najbolji sadržaji koji bi olakšali nastavu. Epidemiološka situacija se mijenja iz dana u dan pa je, smatra struka, još uvijek nezahvalno govoriti o tome šta nas čeka u septembru.

    Fokus

  • Sladić: U narednim danima očekuje nas toplotni val, evo kakvo će vrijeme biti u augustu

    U danima koji su pred nama predstoji toplotni val, pa će u Hercegovini temperatura u petak ići do 41 stepen, govori meteorolog Nedim Sladić.

    Govoreći o augustu, Sladić kaže da prema sadašnjim pokazateljima, prva polovina mjeseca će biti topla iznad prosjeka. Dodaje kako nije isključeno da i u augustu imamo toplotni val.

    – Sparno vrijeme će se nastaviti i u narednim danima, pogotovo ova dva-tri dana bit će dosta vruće, jer nam sa sjevera Afrike pristiže vrlo vruć zrak koji će uzrokovati značajniji porast temperatura, biti će natprosječno toplo i takav trend će se zadržati do kraja mjeseca. Vrlo je vjerovatno da će se produžiti i do prvih pet dana augusta, ali u nešto blažem tonu. Do 30. jula očekivane temperature zraka u jutarnjim satima u Bosni su od 17 do 22, na jugu Hercegovine do 27, a dnevne od 32 do 36, u Hercegovini od 36 do 41 stepen s tim da
    Hercegovinu čeka prilično vreo petak, tada će biti teško podnošljivo – govori nam Sladić i dodaje:

    “S druge strane, vrlo je važno spomenuti da će u četvrtak polako prodirati malo svježiji zrak iz centralne Evrope i po rubu će zahvatiti naše sjeverne krajeve. Postoji vjerovatnoća kratkotrajnog pljuska i to u četvrtak i petak, u jugozapadnim i sjeverozapadnim i sjevernim predjelima Bosne”.

    Dodaje da će početak augusta biti sunčaniji i topliji.

    – Bit će do 30 stepeni u Bosni i do 36 u Hercegovini. Možemo reći da nema značajnijih promjena do 4. augusta. U prvoj polovini augusta će biti toplije od višegodišneg prosjeka. Što se tiče padavina, pljuskovi. Ne treba iznenaditi ako i u agustu nam dođe još jedan toplotni val – rekao nam je Sladić.

  • Najviše su plate u Kantonu Sarajevo, a najniže u SBK

    Prosječna plaća u Federaciji BiH, zaključno s prošlom godinom, prema podacima Federalnog zavoda za programiranje razvoja, iznosila je 928 KM.

    Kako bismo dobili odgovor na pitanje kako žive građani u Federaciji BiH, uporedili smo podatke o prosječnoj plaći po kantonima, ali i općinama. Prema podacima Zavoda za programiranje razvoja FBiH, najbolje se živi u Kantonu Sarajevo, gdje prosječna plaća iznosi 1.153 KM.

    Rudnici i šume

    Na drugom mjestu je Hercegovačko-neretvanski kanton, s prosječnom plaćom od 1.011 KM. Jedino ova dva kantona imaju prosječnu plaću višu od hiljadu maraka. Na trećem mjestu je Livanjski kanton, s prosječnom plaćom od 890 KM, dok je najniža zabilježena u Srednjobosanskom kantonu i iznosi 759 KM.

    Kad je riječ o općinama u FBiH, najvišu prosječnu plaću ima Centar u Sarajevu – 1.365 KM, na drugom mjestu je Novo Sarajevo s 1.290 KM, a potom slijedi Bosansko Grahovo s plaćom od 1.163 KM.

    Prosječnu plaću višu od hiljadu KM imaju i stanovnici Kupresa (1.019 KM), Trnova (1.010), Starog Grada Sarajevo (1.143), Gruda (1.022), Ravnog (1.158), Mostara (1.112), Dobretića (1.045), Kaknja (1.025) i Bihaća (1.014 maraka).

    S druge strane, najnižu plaću imaju stanovnici općine Doboj-Istok, a prosječna iznosi svega 571 KM. Malo bolje žive stanovnici općina Domaljevac-Šamac (616 KM), Gračanica (631), Tešanj (634), Bugojno (640), Čelić (655), Glamoč (671), Gornji Vakuf-Uskoplje (673), Drvar (677), Čitluk (675), Doboj-Jug (683), Gradačac (692) i Olovo (693 KM).

    Prema podacima Zavoda za statistiku RS, najviše plaće u tom bh. entitetu isplaćivane su u općinama koje imaju rudnike, termo i hidroelektrane te šume. Tako je najviša prosječna plaća u Stanarima – 1.180 KM, zatim u Ugljeviku 1.135 KM, dok je na trećem mjestu Gacko, sa 997 maraka. Na dnu popisa su Bosanska Kostajnica sa 650 maraka, Teslić sa 628 maraka, Jezero sa 571 markom, Donji Žabar sa 564 marke, a najniža primanja imaju stanovnici Kupresa, tek 505 KM.

    Domaća statistika

    Ekonomista Zlatko Hurtić za „Avaz“ kaže da u situaciji kada domaća statistika vezano za praćenje prihoda stanovništva nije dovoljno razvijena, podatak o prosječnoj plaći daje najpribližniju sliku životnog standarda po općinama.

     Očekivano je da najviše plaće imaju stanovnici KS i HNK, ako se uzme u obzir činjenica da su plaće u javnom sektoru visoke. Osim toga, u KS su smještene sve banke koje isplaćuju dosta visoke plaće, zatim državna i federalna administracija, čije su plaće, također, daleko iznad prosjeka u FBiH – pojašnjava Hurtić.

    – Nije čudno što je Bosansko Grahovo treće u FBiH po visini prosječne plaće, koja tamo iznosi oko 1.160 KM. To je zato jer ova općina ima tek oko 200 zaposlenih, i to uglavnom u javnom sektoru, a znamo da su njihove plaće inače znatno više nego u privatnom sektoru – pojasnio je Hurtić.

    Avaz