Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • Građani Federacije BiH sada mogu udruživati snage za proizvodnju i prodaju struje

    Građani Federacije BiH sada mogu udruživati snage za proizvodnju i prodaju struje

    U sklopu nedavno donesenog Zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije u Federaciji Bosne i Hercegovine, građanima se otvara prilika da postanu proizvođači električne energije. Ove ključne promjene liberalizirat će tržište i omogućiti novi pristup proizvodnji energije iz obnovljivih izvora.

    Novi zakon predstavlja inovativni sistem poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, uključujući aukcije za mala postrojenja (FIT aukcija) i velika postrojenja (FIP aukcija).

    Kroz transparentnu dodjelu poticaja temeljenu na tržišnim načelima, ovaj zakon potiče udruživanje građana u “zajednice obnovljive energije” i omogućava im da postanu tzv. “prosumers”, odnosno proizvođači i potrošači električne energije.

    Harmonizacija s propisima Europske unije i poštovanje međunarodnih obveza ključni su elementi zakona, koji slijedi najbolje prakse i akte EU-a.

    Ovim korakom ne samo da se potiče održivost i smanjenje emisija, već se omogućava građanima aktivno sudjelovanje u energetskoj tranziciji i smanjenje troškova za električnu energiju.

    Nova era energetskog sektora u Federaciji BiH obećava pozitivne promjene za građane, potičući ih na proaktivno uključivanje u proizvodnju i potrošnju električne energije iz obnovljivih izvora.

  • Novi zemljotres u BiH

    Novi zemljotres u BiH

    Čitaoci iz više krajeva banjalučke regije javljaju da su osjetili zemljotres

    Zemljotres jačine 2,8 stepeni po Rihteru pogodio je Bosnu i Hercegovinu u poslijepodnevnim satima.

    Zemljotres je bio na dubini od pet kilometara. Epicentar potresa bio je 32 kilometra od Banje Luke.

    Za sada nema informacija u eventualnoj materijalnoj šteti.

    EMSC javlja da se podrhtavanje osjetilo u Banjaluci u 16.48 sati.

    Čitaoci iz više krajeva banjalučke regije javljaju da su osjetili zemljotres.

    Navode da su osjetili blago podrhtavanje uz huk.

    Ovaj servis navodi da je par momenata ranije zemljotres bio i u Slavonskom Brodu.

  • U 2023. nastavljen ekonomski rast, ali sporije u odnosu na godinu ranije

    U 2023. nastavljen ekonomski rast, ali sporije u odnosu na godinu ranije

    Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je danas na sjednici Informaciju Direkcije za ekonomsko planiranje BiH o kretanju makroekonomskih pokazatelja za period januar – oktobar 2023. godine u Bosni i Hercegovini.

    Prema statističkim podacima, u 2023. godini je nastavljen rast ekonomske aktivnosti, ali znatno sporiji u odnosu na prethodnu godinu uslijed rasta cijena, slabljenja ekonomskog rasta u zemljama trgovinskim partnerima i djelomično efekta visoke osnovice iz prethodne godine. Ključno uporište ekonomskog rasta predstavlja domaća tražnja kroz povećanje potrošnje i djelomično investicija.

    S druge strane, nastavljen je trend usporavanja gospodarske aktivnosti. U tom periodu  registriran je pad fizičkog obujma industrijske proizvodnje, pad proizvodnje u okviru prerađivačke industrije i rudarstva, dok je u okviru sektora proizvodnje električne energije zabilježen blagi rast.

    Kada je u pitanju tržište rada, u septembru 2023. se nastavio uvećavati broj zaposlenih u odnosu na prethodni mjesec, kao i u odnosu na septembar 2022. godine. Ipak, primjećuje se da međugodišnja stopa rasta broja zaposlenih osoba usporava od početka godine zbog smanjenja broja zaposlenih u pojedinim djelatnostima, poput prerađivačke industrije. Rast ukupnog broja zaposlenih osoba najviše je potpomognut uvećanjem broja zaposlenih u području djelatnosti trgovine, obrazovanja, pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, kao i djelatnosti informacija i komunikacija.

    S druge strane, broj registriranih nezaposlenih osoba u Bosni i Hercegovini se nastavio smanjivati, uz postupno smanjenje stope nezaposlenosti.

    Prosječna neto plata u septembru 2023. godine bila je veća u odnosu na isti mjesec prethodne godine, ali uz sporiji realni rast zbog inflacije.

    Uslijed slabljenja ekonomskog rasta i potražnje za bh. izvoznim tržištima zemalja Evropske unije, Bosna i Hercegovina je u periodu januar-oktobar 2023. godine zabilježila pad robnog izvoza. S druge strane, rast svjetskih i potrošačkih cijena u zemlji negativno se odrazio na domaću tražnju, što je rezultiralo smanjenjem uvoza roba u Bosnu i Hercegovinu. Uslijed ovakvih trendova kretanja izvoza i uvoza roba, ukupni robni deficit u razdoblju januar – oktobar 2023. godine je bio nešto veći u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

    U 2023. godini inflacija u Bosni i Hercegovini postupno usporava i u oktobru je imala najniži nivo od početka godine.

     

    Tokom perioda januar-oktobar 2023. godine nastavljeni su pozitivni trendovi naplate ukupnih javnih prihoda na godišnjem nivou. Najveći doprinos rastu ukupnih javnih prihoda dali su porezni prihodi, podjednako i direktni i indirektni porezi.

    Vijeće ministara BiH je također usvojilo Informaciju o održavanju sedmog sastanka Pododbora za promet, energiju, okoliš i regionalni razvoj između Evropske unije i Bosne i Hercegovine, 21. marta 2024. godine.

    Zadužena je Direkcija za evropske integracije BiH da u saradnji s nadležnim institucijama u Bosni i Hercegovini i nadležnim službama Evropske komisije provede sve nužne radnje za održavanje sedmog sastanka Pododbora za promet, energiju, okoliš i regionalni razvoj između Evropske unije i Bosne i Hercegovine, a predsjedavajući delegacije Bosne i Hercegovine zadužen je da bude na raspolaganju medijima za upite u vezi s ovim sastankom, saopćeno je iz Vijeća ministara BiH.

  • Uskoro moguća zamjena bh. vozačkih dozvola u Italiji

    Uskoro moguća zamjena bh. vozačkih dozvola u Italiji

    Nakon 12 godina neuspješnih pokušaja usaglašavanja, Savjet ministara Bosne i Hercegovine utvrdio je Prijedlog sporazuma o uzajamnom priznavanju vozačkih dozvola između Bosne i Hercegovine i Republike Italije.

    “Zahvaljujući ovom Sporazumu, čije je potpisivanje iniciralo Ministarstvo, naši državljani koji žive u Italiji moći će zamijeniti važeće bh. vozačke dozvole za iste italijanske dokumente bez prethodnog polaganja teorijskog i praktičnog dijela vozačkog ispita, kao i obrnuto”, istakao je ministar transporta i komunikacija BiH Edin Forto.

    Naglasio je da je ovo od velikog značaja za bh. građane koji žive i rade u Italiji, posebno one čiji je svakodnevni posao vezan za upravljanje motornim vozilom.

    Prema Sporazumu, ugovorne strane uzajamno priznaju važeće vozačke dozvole u korist njihovih vlasnika koji stiču stalni boravak na teritoriji druge zemlje.

    Vozačka dozvola koju su izdala nadležna tijela jedne od ugovornih strana prestaje važiti na teritoriji druge strane godinu dana nakon što njen vlasnik stekne pravo stalnog boravka na teritoriji druge ugovorne strane.

    Slijedi dostavljanje Prijedloga sporazuma Predsjedništvu BiH i određivanje potpisnika, a zatim i samo potpisivanje, koje zavisi od spremnosti italijanske strane.

    Sporazum stupa na snagu nakon ratifikacije u obje države.

  • Fahrudin Solak i Fikret Hodžić zatražili odgodu izvršenja kazne zatvora

    Fahrudin Solak i Fikret Hodžić zatražili odgodu izvršenja kazne zatvora

    Fahrudin Solak, suspendirani direktor FUCZ -a, koji je pravosnažno osuđen u aferi “Respiratori” na šest godina zatvora i Fikret Hodžić, direktor “Srebrene maline”, koji su osuđeni u aferi “Respiratori”, na šest, odnosno pet godina zatvora tražili su odgodu izvršenja kazne u KPZ u Vojkovićima.

     

    Ova informacija potvrđena je za portal “Avaza” iz Suda BiH.

    – Molbu za odgodu izvršenja kazne zatvora podnijeli su Sudu osuđeni Fahrudin Solak i Fikret Hodžić, dok osuđeni Fadil Novalić, za sada, nije podnio molbu za odgodu izvršenja kazne zatvora – kažu za “Avaz” iz Suda.

    Presudom Suda BiH u predmetu “Respiratori” Fadil Novalić je osuđen na četiri godine zatvora, Fahrudin Solak na šest godina i direktor “Srebrne maline” Fikret Hodžić na pet godina.

    Njih trojica, prema presudi, zajedno su zloupotrijebili javni sistem nabavke prilikom čega je utrošeno 10,5 miliona KM. Novalić je kriv s obzirom na položaj premijera FBiH koji je imao, Solak zbog pozicije direktora FUCZ-a, koja je u tom trenutku bila jedna od najvažnijih instanci za pandemijske nabavke, a Hodžić kao direktor firme “Srebrena malina” koja je učestvovala u nabavci respiratora.

  • Propada li u BiH institucija braka: Za godinu se razvelo gotovo 3.000 parova

    Propada li u BiH institucija braka: Za godinu se razvelo gotovo 3.000 parova

    Broj sklopljenih brakova u BiH je u posljednjih 25 godina u kontinuiranom padu, a, s druge strane, broj razvoda je u porastu. Objavljeno je to nedavno u publikaciji „Žene i muškarci u BiH“ Agencije za statistiku BiH, a koja obuhvata podatke iz različitih statističkih i drugih oblasti, razvrstane po spolu. Ti podaci praktično daju kratak prikaz položaja žena i muškaraca u bh. društvu, a odnose se na 2022. godinu.

     

    Mlada i mladoženja

    Tako je u 2022. sklopljeno 17.427 brakova, što je za 5.793 manje nego u 1997. godini. Najveći broj brakova je sklopljen među supružnicima u dobi od 25 do 29 godina.

    – Prosječna starost mladoženje pri zaključenju prvog braka prije 25 godina iznosila je 28 godina. U 2022. godini taj broj je 29,8. Kod žena je to još izraženije, pa je prije 25 godina prosječna starost mlade bila 24,3, a u 2022. – 27,2 godine – navedeno je.

    U 2022. bilo je više od 1.000 razvoda u odnosu na 1997. godinu. U 2022. godini je razvedeno 2.865 brakova. Najveći broj razvoda, i kod žena i kod muškaraca, zabilježen je u životnoj dobi od 40 do 49 godina. Zabrinjavajuće je i to da veliki broj mladih ljudi više ne vjeruje u instituciju braka.

    Posljednji statistički podaci pokazali su i da se dobna granica za majčinstvo sve više pomjera. Štaviše, prosječna starost majke pri rođenju prvog djeteta je u posljednjih 15 godina porasla za 3,1 godinu. Tako je prosječna starost majke prema rođenju prvog djeteta u 2022. iznosila 27,9 godina.

     

    Rođena djeca

    U BiH je tokom 2022. godine rođeno 25.311 djece, a s aspekta spola je na 100 djevojčica rođeno 105 dječaka. Inače, kako je navedeno, od 2009. godine u BiH postoji trend negativnog prirodnog priraštaja, što znači da u referentnoj godini umre više osoba nego što ih se rodi.

    U 2022. je umrlo oko 9.000 osoba manje u odnosu na prethodnu godinu. S aspekta spola, u 2022. godini je umrlo 105 muškaraca na 100 žena.

     

    Više žena

    Prema podacima o broju stanovnika iz 2022. godine, uočava se najviša stopa maskuliniteta u starosnoj grupi od 0 do 19 godina, gdje na 100 žena dolazi oko 106 muškaraca. Idući prema starijoj životnoj dobi, stopa maskuliniteta ima tendenciju opadanja, pa od 50 godina i više u populaciji ima više žena nego muškaraca.

    Nakon tog perioda koeficijent maskuliniteta naglo opada, a najniži je u starosnoj grupi 80+ i bilježi vrijednost od 58, što znači da u najkasnijoj životnoj dobi na 100 žena dolazi oko 58 muškaraca.

    Prosječna starost umrlih raste, pa je na ukupnom nivou u posljednjih 20 godina porasla za 6,9 godina.

    5,2 godine u 2022. u prosjeku su žene živjele duže od muškaraca.

  • U digitalnoj eri BiH na začelju Evrope, digitalne vještine ispod prosjeka

    U digitalnoj eri BiH na začelju Evrope, digitalne vještine ispod prosjeka

    Rezultati istraživanja pokazuju da je postojeća informatička pismenost u Bosni i Hercegovini ispod prosjeka Evropske unije. I da cijela priča bude još više zabrinjavajuća – ne radimo mnogo da to promijenimo. Preporuke postoje, mladi su izuzetak, ali volja društva u cijelini – izostaje. Generacijski jaz nikad nije bio vidljiviji.

    Internet, za većinu, svaki dan: višesatno surfanje, društvene mreže, digitalni sadržaj. Na prvi pogled – svakodnevnica. Na drugi – medijski mrak. Bosna i Hercegovina na začelju Evrope, svaki četvrti stanovnik nije koristio internet najmanje tri mjeseca. U doba digitalne ere – u državi digitalna nepismenost.

    „Istakla bih taj eliminatorni faktor: kada su ispitanici popunjavali anketu, prvo pitanje je bilo – da li ste pristupali internetu u posljednja tri mjeseca, odgovor je bio da jedna četvrtina stanovništva Bosne i Hercegovine nije pristupila internetu u posljednja tri mjeseca, te samim time nisu mogli dalje učestvovati kao ispitanici u ovoj studiji“, ističe Amra Alagić, predsjednica Udruženja za digitalnu transformaciju BiH.

    Podaci su alarmantni. Tek nešto više od pet posto stanovništva ima digitalne vještine iznad osnovnog nivoa. Oko 30 posto one osnovne, a čak 41 posto stanovništva ni toliko. Smanjena digitalna pismenosti, očekivano, veća je kod starije populacije. Generacijski jaz uz brz napredak tehnologije uzrokuje i strah od promjena.

    „Kad je riječ o međugeneracijskom jazu i postojanju digitalnog jaza koji je izrražen kod starije populacije, on je i razumljiv zato što starija populacija taj digitalni jaz pravda jednim vidom nepovjerenja prema digitalizaciji, strahu od krađe ličnih podataka, krađe ideniteta i sl.“, objašnjava sociolog Almir Saračević.

    U zemlji kojoj sve glasnije prijeti opasnost da postane država staraca, ovakav zaostatak u tehnološkom smislu može predstavljati ozbiljan problem.

    Ono što je pozitivan pokazatelj jeste da čak 18% studenata ima kompetencije iznad prosječnog nivoa. Pokazuju to i mladi u Unsko-sanskom kantonu, pa pametnim korištenjem tehnologije, interneta, a potom i društvenih mreža, promovišu društveno koristan rad.

    „Društvene mreže koristimo u velikoj mjeri, prvo, što svoj rad plasiramo u javnosti, drugi ljudi mogu vidjeti šta smo realizirali, šta ćemo tek realizirati, naše sastanke i slično, koristimo ih za uređenje slika, objava, i to zahtijeva i informatičku pismenost, ali i kretivnost“, ističe Esma Merdić, predsjednica Vijeća učenika OŠ Harmani II.

     

    Dakle, kaskamo, ali nade ima. Uz konkretna rješenja:

    „Prije svega, reforma obrazovanja i razvoj vještina. Zatim, infrastruktura i pristup, potom javna svijest i digitalna inkluzija“, poručuje Alagić.

    Važna vještina u većini zemalja ključna je za privrednu, ekonomsku i industrijsku oblast. U većini – ne i u Bosni i Hercegovini. Jer osim istraživanja, dokaz su podaci – radi se nedovoljno. Oni koji žele da nauče uglavnom su prepušteni sami sebi. A do promjene u sistemu ostaje jedno: pozicija na dnu, poražavajuće brojke, a posljedice zabrinjavajuće.

  • Bh. građani posjeduju skoro dva miliona komada oružja, od toga je čak 750.000 nelegalno

    Bh. građani posjeduju skoro dva miliona komada oružja, od toga je čak 750.000 nelegalno

    U postratnoj Bosni i Hercegovini, opterećenoj nacionalnim, socijalnim i ekonomskim problemima, sveprisutnost oružja stvara ambijent opšte nesigurnosti za garđane. Vrlo jasni znaci upozorenja na ovakav razvoj situacije su i sve češći oružani incidenti i ubistva. Državni aparat, ali i društvo u cjelini, moraju se daleko ozbiljnije početi baviti ovim problemom.

    Prema zvaničnim statističkim podacima građani Bosne i Hercegovine posjeduju oko 1,2 miliona komada registrovanog oružja različitih kalibara. Procjenjuje se da uz ovaj broj građani posjeduju i oko 750.000 komada nelegalnog oružja. Sigurnosni stručnjaci naglašavaju da je legalno naoružanje pod nadzorom organa sigurnosti i nije toliki problem, već nelegalno oružje.

     

    SANDI DIZDAREVIĆ, ekspert za sigurnost

    “Puno veći problem je ilegalno oružje i ono je najčešće u rukama organiziranih kriminalnih grupa i vidimo da sva krvična djela koja su počinjena, govorimo o krvnim, seksualnim i drugim deliktima, su zapravo počinjena upravo nelegalnim naoružanjem.“

    Bosna i Hercegovina je izašla iz rata kao država u kojoj je oko milion građana patilo od PTSP-a. Ovi građani nisu imali adekvatnu psihološku pomoć i podršku, a uz ekonomske probleme i stalne političke tenzije, problemi su postali još izraženiji. Zato je sveprisutnost oružja u bh. društvu eksplozivan spoj koji se manifestuje kroz brojne slučajeve ubistava.

     

    MIRA VILUŠIĆ, psihoterapeutkinja i aktivistica “HO Horizonti” Tuzla

    “S druge strane, mi non-stop imamo poslije rata jako visok pritisak sa političkog vrha gdje narod ne može da uživa u tom miru, to je ‘pozitivan mir’, samo se ne puca, a evo vidimo da se počelo i pucati, i stalno daju poruku, odnosno model ponašanja s vrha, kako treba do dole da se spušta, kako treba da se opet nešto ratuje.“

    MUP Tuzlanskog kantona je u brojnim akcijama oduzeo tokom minule dvije godine preko 160 komada nelegalno posjedovanog oružja i eksplozivnih naprava. Nakon nekoliko godina primjetnog pojačanog interesa građana za nabavkom oružja, tokom zadnje dvije godine opada ovaj interes.

     

    ADNANA SPREČIĆ, portparol MUP-a TK

    “U 2022., dakle, bilo je izdatih 1629 oružnih listova, a u 2023. 1360.“

    Kompletan državni aparat mora uraditi puno više kako bi, prije svega, nelegalno naoružanje bilo pronađeno i oduzeto, ali i društvo u cjelini mora ovaj problem prepoznati kao prioritet za stvaranje sigurnog okruženja za buduće generacije.

     

    SANDI DIZDAREVIĆ, ekspert za sigurnost

    “Sa policijskog aspekta je to jedini način ofanzivnog policijskog djelovanja kroz pretrese, racije i slične radnje. Međutim, nije samo policija jedini subjekt države koji je odgovoran za ilegalno posjedovanje oružja. Prije svega kao članovi ovog društva, kao porodice smo odgovorni da držimo kontrolu i socijaliziramo vlastitu djecu. Ako mi kao porodice nemamo kontrolu nad vlastitom djecom, kada to dođe do policije onda je, nažalost, kasno.”

    Uz sistematičan pristup sigurnosnih agencija i policijskog aparata usmjerenog ka pronalasku i oduzimanju nelegalnog oružja, bh. duštvo, ako želi smanjiti prisutnost oružja i tako stvoriti sigurnije okruženje, mora poduzeti široku akciju da se poboljša i politička i opšta kultura dijaloga u javnom prostoru, a nasilje, posebno nad ženama i djecom, daleko drastičnije zakonski kažnjava.

     

    bhrt

  • Poplave u Čapljini i Neumu, očekuje se da će kiša večeras prestati

    Poplave u Čapljini i Neumu, očekuje se da će kiša večeras prestati

    Izvor: Srna, BHRT (J.K.)

    Obilna kiša prouzrokovala je probleme mještanima doline Neretve, posebno u Čapljini i, na hrvatskoj strani, u Metkoviću.

    Poplavljeni su podrumi porodičnih  kuća, kao i poljoprivredne površine.

    Foto: BHMETEO.ba

    Dosta problema zabilježeno je i na području Neuma, javio je Čapljnski portal. Navodi se da su padaline uzrokovale teškoće na cestama i da su poplavljeni brojni objekti u toj općini.

    Otkazana je i fudbalska utakmica između “Širokog Brijega” i “Željezničara” u Čitluku jer je teren u potpunosti poplavljen.

    Širom Hercegovine pada obilna kiša koja će večeras postepeno oslabiti i prestati.

    Portal “BHMeteo.ba” prenosi da sa sjevera Afrike pristiže i sve više pijeska, pa je riječ o “prljavoj kiši”.

  • U Bosnu i Hercegovinu iz inostranstva za devet mjeseci stiglo 2,77 milijardi KM

    U Bosnu i Hercegovinu iz inostranstva za devet mjeseci stiglo 2,77 milijardi KM

    Izvor: Srna (D.P.)
    Novčane doznake iz inostranstva u Bosnu i Hercegovinu u devet mjeseci prošle godine iznosile su 2,774 milijardi KM i veće su za oko 131 milion KM u odnosu na isti period 2022. godine, rečeno je iz Centralne banke BiH.

    Iz Banke su naveli da ne raspolažu podacima iz kojih zemalja BiH prima najviše novčanih doznaka, jer još nema zvanične procjene po zemljama, ali se može reći da uglavnom dolaze iz zemalja zapadne Evrope, Skandinavije i Sjeverne Amerike gdje je dijaspora najprisutnija.

    Ekonomski analitičar Igor Gavran rekao je Srni da su tri ključna faktora rasta novčanih doznaka iz inostranstva.

    “Nastavak iseljavanja građana iz BiH u kontinuitetu povećava broj i onih koji šalju doznake. Rast troškova života u BiH povećava potrebe onih koji su ostali u zemlji i zato trebaju više novca, a inflacija nominalno povećava ove iznose čak i kada stvarna vrijednosna razlika nije velika”, pojasnio je Gavran.

    On je izrazio žaljenje što se nastavlja trend da su novčane doznake iz inostranstva važnije i veće od investicija.

    Prema podacima Centralne banke ukupni tekući transferi u 2022. godini iznosili su 4,95 milijardi KM i veći su za 598 miliona KM u odnosu na 2021. godinu.

    Od ukupnog iznosa tekućih transfera, na novčane doznake iz inostranstva se odnosi 3,58 milijardi KM, a na ostale tekuće transfere 1,37 milijardi KM.

    Od ukupnog iznosa ostalih tekućih transfera, najveći dio u iznosu od 1,24 milijardi KM odnosi se na penzije iz inostranstva.