Aida Pilav, šefica Kriznog štaba KS, rekla je za “Avaz” da Krizni štab Kantona Sarajevo drži pod kontrolom epidemiološku situaciju u Kantonu i da posljedni podaci pokazuju da u zadnjih pet dana dolazi do blagog pada broja novozaraženih.
Ona je demantirala pisanje pojedinih medija da se nalazi na odmoru u Turskoj, ali nam je potvrdila da je na redovnom godišnjem odmoru i da je i dalje u punoj koordinaciji s kolegama iz Štaba. Sutra se vraća redovnim poslovima.
– Činjenica jeste da smo imali veliki skok broja zaraženih u julu,ali u posljednjih nekoliko dana dolazi do blagog pada broja novih slučajeva. Ovdje je pitanje kako se provode mjere i naredbe i ko ih i kako poštuje. Sarajevo i dalje nema značajnih epidemioloških žarišta, kao naprimjer u Staračkim domovima, socijalnim ustanovama, što je slučaj u regionu. Ali, ljudi unutar institucija se ponašaju neodgovorno i tu su naši problemi – kaže Pilav.
– Držimo situaciju pod kontrolom. Ali, svi se moramo ponašati odgovorno. Građani moraju biti oprezni ali i poštivati mjere. Ako se sami ne budemo odgovrno ponašali, ni zdravstvo nikome neće moći pomoći – kaže Pilav.
U protekla 24 sata u Bosni i Hercegovini zabilježeno je šest smrtnih slučajeva i svi su u Federaciji. Također, zabilježeno je 398 novozaraženih.
Na području FBiH u protekla 24 sata registrirano je šest smrtnih slučajeva uzrokovanih koronavirusom. U pitanju su četiri osobe iz Sarajeva, tri muške (1954., 1959., 1951.) i jedna ženska (1953). Jedan smrtni slučaj registrovan je u Kalesiji, preminula je žena (1960) i jedan u Gornjem Vakufu, u pitanju je muškarac (1951).U Federaciji BiH testirano je 1.645 uzoraka, od kojih je 326 pozitivno na koronavirus. Novi slučajevi registrirani su u svim kantonima u Federaciji BiH.
Do sada je testirano ukupno 94.035 uzoraka, a SARS-CoV-2 je potvrđen kod 8.352 osobe.
Zaključno sa današnjim danom, u Federaciji BiH oporavljeno je 4.609 pacijenata, dok je trenutno aktivno 3.547 slučajeva pozitivnih na SARS-CoV-2.
Sa današnjim danom, ukupan broj smrtnih ishoda na području Federacije BiH je 196, od toga 125 osoba je muškog i 71 ženskog spola.
U Rеpublici Srpskој u pоsljеdnjа 24 sata tеstirаno je 506 lаbоrаtоriјskih uzоrаkаFOTO: ARHIV
Оd pоsljеdnjеg izvјеštаја о еpidеmiоlоškој situаciјi u Rеpublici Srpskој, u pоsljеdnjа 24 sata tеstirаno je 506 lаbоrаtоriјskih uzоrаkа, а virus je pоtvrđеn kоd 72 оsоbe.
Rаdi sе о 37 muških i 35 žеnskih оsоbа, оd kојih је 14 mlаđе, 44 srеdnjе i 14 оsоbа stаriје živоtnе dоbi.
Prеmа mјеstu prеbivаlištа, 16 оsоbа је iz Bаnje Lukе, šеst iz Bosanske Grаdiškе, pеt iz Lаktаšа, pо čеtiri iz Dоbоја, Priјеdоrа, Zvоrnikа, Bosanskog Šаmcа i Fоčе, pо tri iz Dеrvеntе, Knеžеvа, Prnjаvоrа i Tеslićа, pо dviје iz Biјеljinе, Mrkоnjić Grаdа, Čеlincа i Šеkоvićа i pо јеdnа iz Višеgrаdа, Kоtоr Vаrоšа, Rоgаticе, Trеbinjа i Šipоvа.
Dо sаdа је u Rеpublici Srpskој pоtvrđеnо 5.501 slučајеvа kоrоne, а prеminula је ukupnо 191 оsоbа.
U Rеpublici Srpskој dо sаdа sе оpоrаvilо ukupnо 3.087 оsоba, a tеstirаna је 54.021.
Krizni štab Ministarstva zdravstva ovog kantona na 22. sjednici razmatrao je trenutnu epidemiološku situaciju, koja je veoma pogoršana u ovom kantonu.
U posljednjoj naredbi Kriznog štaba Bosansko-podrinjskog kantona zabranjuje se usluživanje nargila u svim objektima na području ovog kantona
Kako je istaknuto, na snazi su i dalje 37 naredbi i preporuka izdatih od stane Federalnog ministarstva zdravstva, a pored tih mjera u Kantonu juče su usvojene nove mjere i preporuke koje će biti na snazi narednih 15 dana. Ove mjere donesene su s ciljem suzbijanja dalje lokalne transmisije virusa koja je prisutna u kantonu i kako bise još jednom upozorilo građanstvo na opasnost od COVID 19.
Sve nove naredbe ovog kantona dostupne su na ovom LINKU.
Od posljednjeg izvještaja o epidemiološkoj situaciji u Republici Srpskoj, u posljednja 24 sata, izvršeno je testiranje 506 laboratorijskih uzoraka, a novi virus korona (SARS-CoV-2) potvrđen je kod 72 osobe.
Radi se o 37 muških i 35 ženskih osoba, od kojih je 14 mlađe, 44 srednje i 14 osoba starije životne dobi.
Prema mjestu prebivališta, 16 osoba je iz Banje Luke, šest iz Bosanske Gradiške, pet iz Laktaša, po četiri iz Doboja, Prijedora, Zvornika, Bosanskog Šamca i Foče, po tri iz Dervente, Kneževa, Prnjavora i Teslića, po dvije iz Bijeljine, Mrkonjić Grada, Čelinca i Šekovića i po jedna iz Višegrada, Kotor Varoši, Rogatice, Trebinja i Šipova.
Do sada je u Republici Srpskoj potvrđen 5.501 slučaj virusa korona, a preminulo je ukupno 191 osoba kod kojih je potvrđen test na novi virus korona.
U Republici Srpskoj, od novog virusa korona, do sada se oporavilo ukupno 3.087 osoba, testirana je ukupno 54.021 osoba.
Ukupan broj hospitalizovanih u Republici Srpskoj je 268, u Univerzitetsko kliničkom centru Republike Srpske 72, a u opštim bolnicama 196.
U Republici Srpskoj pod zdravstvenim nadzorom trenutno je 3.759 osoba, a nadzor je završen kod 45.816 osoba.
U posljednja 24 sata su analizirana 364 uzorka od kojih je u Kantonu Sarajevo pozitivnih bilo 74. Također su preminula četiri pacijenta, a oporavilo se 89 njih, podaci su Zavoda za javno zdravstvo KS.
Od 74 nova potvrđena slučaja koronavirusa 70 posto njih pripada porodičnom klasteru i u samoizolaciji se nalaze od ranije. Uzorci ovih osoba su prikupljani u periodu od 3. do 7. augusta, a analizirani u posljednja 24 sata.
Trenutno je na KCUS-u, odnosno na Podhrastovima nalazi 81 pacijent no nisu svi oni iz Kantona Sarajevo, također je otpušteno iz bolnice devet pacijenata.
Ukupan broj zaraženih koronavirusom u Kantonu Sarajevo je 3.035, izliječeno je 1.685 osoba, umrlo je 49 pacijenata, a aktivnih slučajeva trenutno je 1.301.
Broj aktivnih samoizolacija na osnovu Rješenja inspekcije ili na osnovu Rješenja Kantonalnog Ministarstva zdravstva je 1.837.
Na današnji dan 8. augusta 1925. godine rođen je Alija Izetbegović, prvi predsjednik međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine i vrhovni komandant Armije RBiH tokom agresije na BiH od 1992. do 1995. godine, te prvi predsjednik Stranke Demokratske akcije (SDA).
Izetbegović je rođen u Bosanskom Šamcu, a odrastao je i školovao se u Sarajevu, gdje je i diplomirao na Pravnom fakultetu.
Zbog svojih čvrstih političkih opredjeljenja u dva navrata bio je osuđivan i zatvaran, najprije 1946. godine, a zatim i 1983. godine u politički montiranom “Sarajevskom procesu”, kada je kao prvooptuženi u grupi od 13 muslimanskih intelektualaca osuđen na 14 godina zatvora.
Dobitnik je niza priznanja i nagrada, kao što su nagrada Kralja Fejsala za služenje islamu, medalje Centra za demokratiju iz Washingtona, a najuticajniji španski list, madridski “El-Mundo”, izabrao ga je 1995. za ličnost godine u svijetu. Govorio je nekoliko jezika, među kojima su i njemački, francuski i engleski. Autor je većeg broja publicističkih radova i studija, te svjetskih priznatih knjiga među kojima su najpoznatije “Islam između istoka i zapada”, “Problemi islamskog preporoda” i “Islamska deklaracija”, zbog koje je završio u zatvoru. Godine 1999. objavio je knjigu “Moj bijeg u slobodu”, a 2000. godine knjigu “Sjećanja”.
Tokom rata od 1992. do 1995. godine Izetbegović je pokušavao održati dobre veze i sa Istokom i sa Zapadom. Bio je izuzetno cijenjen u političkim krugovima kao primjer tolerantnog i mudrog političara, primjer modernog demokrate.
U svom posljednjem javnom nastupu, Izetbegović je poručio građanima BiH da “Srbi budu Srbi, Bošnjaci-Bošnjaci, Hrvati-Hrvati, ali da svi budu malo više Bosanci”, te da je važno da je “Bosna opstala”.
Oni koji su ga dobro poznavali govorili su da je bio spokojan u svojim posljednjim danima, ali da je bio staložen i razborit čovjek i u najtežim danima za Bosnu i Hercegovinu.
Umro je 19. oktobra 2003. godine i ukopan na Šehidskom mezarju Kovači u Sarajevu. Dženazi je prisustvovalo više od 100.000 osoba, među kojima su bili i brojni međunarodni i domaći zvaničnici.
– Danas se čini prikladnim da i nebo plače iznad BiH – kazao je tada Pedi Ešdaun (Paddy Ashdown), ističući kako je Izetbegović bio ličnost koja je uradila više nego bilo ko drugi da osigura opstanak moderne države BiH.
Danas u Bosni umjereno do pretežno oblačno vrijeme.
U poslijepodnevnim i večernjim satima u Bosni su mogući lokalni pljuskovi s grmljavinom. U Hercegovini sunčano uz umjerenu naoblaku. Jutarnja temperatura zraka između 13 i 18°C, a dnevna između 25 i 33°C.
U nedjelju sunčano uz umjerenu oblačnost. U poslijepodnevnim i večernjim satima u Bosni su mogući lokalni pljuskovi s grmljavinom. Jutarnja temperatura zraka između 14 i 19°C, a dnevna između 27 i 35°C.
U ponedjeljak sunčano uz umjerenu oblačnost. U poslijepodnevnim satima moguć je rijedak lokalni pljusak. U Hercegovini pretežno sunčano vrijeme. Jutarnja temperatura zraka između 14 i 19°C, a dnevna do 36°C
Krizni štab Federalnog ministarstva zdravstva sagledao je kompletnu epidemiološku situaciju COVID-19 u Federaciji BiH i donio novu naredbu i preporuke koje će se primjenjivati od sutra (8. august) te ih dostavio kriznim štabovima kantonalnih ministarstava zdravstva na daljnje postupanje.
Nakon što je Odlukom Vlade FBiH od 29.05.2020. stanje nesreće uzrokovane pojavom koronavirusa (COVID-19) prestalo sa 31.05., Krizni štab Federalnog ministarstva zdravstva donosi naredbe i odluke koje su obavezujuće za krizne štabove kantonalnih ministarstva zdravstva, zdravstvene ustanove i privatnu praksu, te pravne i fizičke osobe.
Novom naredbom mjere iz ranije naredbe produžene su za narednih 14 dana. Naredbom je obavezno nošenje zaštitnih maski u zatvorenom prostoru uz poštivanje distance od minimalno dva metra, kao i u otvorenom prostoru, ukoliko na otvorenom prostoru nije moguće održavati fizičku distancu od dva metra između osoba.
Usljed pogoršane COVID-19 epidemiološke situacije u novoj naredbi zadržana je restriktivnija odredba o okupljanju prema kojoj je “dozvoljeno okupljanje ljudi na određenom prostoru pod sljedećim uvjetima: ne više od 50 ljudi u zatvorenom prostoru i ne više od 100 ljudi na otvorenom prostoru”, stoji u naredbi uz napomenu kako su “za provođenje mjera na skupovima odgovorni organizatori okupljanja”.
-Organizator je dužan izvršiti prijavljivanje održavanja skupa sukladno propisima o javnom okupljanju, kao i kriznim štabovima kantonalnih ministarstvima zdravstva – stoji u naredbi koja je na snazi.
Iz Kriznog štaba FMZ napominju kako je kantonalnim zakonima o javnom okupljanju već regulirano da nadležni policijski organi kantona mogu zabraniti održavanje javnih priredbi, ako bi održavanjem javne priredbe moglo dovesti do ozbiljnijeg ugrožavanja zdravlja ljudi, te potcrtavaju kako je veoma bitno da uz sve što je učinjeno i što se čini na nivou FBiH, rukovođenje krizom ima i lokalni segment:
– U vrijeme kada imamo lokalnu transmisiju, i kada se situacija razlikuje po kantonima/županijama, veoma je bitno da se mjere donose na lokalnoj razini te stoga djelovanje kriznih štabova kantonalnih ministarstava zdravstva ima posebnu važnost – kažu iz Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva, napominjući kako se Naredbom Kriznog štaba koja je na snazi, kao i ranijim naredbama, dozvoljava kantonalnim štabovima ministarstava zdravstva uvođenje restriktivnijih i drugačijih mjera spram procjene epidemiološke situacije u kantonu, odnosno općini uz redovito obavještavanje Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva.
– Kantoni imaju mogućnost da u skladu s epidemiološkom situacijom u slučaju potrebe donose restriktivnije mjere. Epidemiološka situacija nije ista u svim kantonima Federacije BiH, te je stoga važno da kantoni, ali i općine u skladu s naredbom Kriznog štaba FMZ kojom im je to dozvoljeno – i u skladu s epidemiološkom situacijom donesu potrebne restriktivnije mjere kako bi se na tim područjima zaustavilo širenje infekcije – napominju, te pozivaju sve da se zajednički uključe, s obzirom da sve navedeno nije samo pitanje zdravstva, već zajedničkog djelovanja sa stanovništvom, ali i pitanje drugih institucija:
– U okolnostima ove ozbiljne javnozdravstvene krize bez presedana u svijetu, svi se trebaju aktivnije uključiti, preuzeti svoj dio odgovornosti i dati maksimalan doprinos u svom polju djelovanja. Krizni štab FMZ i Federalno ministarstvo zdravstva čine sve što je u okvirima njihovog djelovanja i nadležnostima, kao što to treba da rade i svi ostali akteri – vlade, ministarstva, javne institucije i organizacije koje su dužne postupati u okolnostima epidemije. Uz sve što je urađeno, za adekvatan odgovor na pojavu COVID-19 u našoj zemlji potrebni su maksimalna odgovornost, saradnja i zajedništvo kako zdravstvenih institucija i ustanova, tako i drugih javnih institucija na svim nivoima vlasti, medija, kao i svakog građanina pojedinačno.
Kriznim štabovima kantonalnih ministarstava zdravstva naredbom je naloženo da u saradnji sa mjerodavnim kantonalnim ministarstvima osiguraju rad ugostiteljskih objekata na području kantona ne duže od 23:00 sata.
Federalnoj upravi za inspekcijske poslove i kantonalnim upravama za inspekcijske poslove, kao i inspekcijama organiziranim pri mjerodavnim ministarstvima u kantonu, odnosno mjerodavnim općinskim i gradskim inspektorima naloženo je da kontinuirano kontroliraju provođenje naredbe u dijelu koji se odnosi na striktno poštovanje preporuka Zavoda za javno zdravstvo FBiH za sve one na koje se preporuke odnose, te u skladu sa svojim ovlastima poduzimaju mjere iz okvira svoje mjerodavnosti, koja uključuje pokretanje krivičnih prijava protiv počinitelja za koje se postavi osnovana sumnja da ne izvršavaju naredbe u uvjetima pandemije COVID-19 za krivična djela kažnjiva po Krivičnom zakonu Federacije BiH. Od mjerodavnih uprava policije i mjerodavnih tužilaštva traži se hitno postupanje po podnesenim krivičnim prijavama iz točke 5. ove naredbe, u skladu s njihovim ovlastima.
Stanovništvu na području Federacije BiH preporučuje se da zbog COVID-19 epidemiološke situacije izbjegavaju javna okupljanja i ograniče svoja kretanja, a u slučaju pojave nekih od simptoma kao što su povišena temperatura, kašalj, gubitak mirisa ili okusa, preporučuje se osobama sa simptomima, kao i članovima njihovog domaćinstva da ostanu kući, te se telefonski jave nadležnom ljekaru kako bi dobili daljnje upute.
– Preporučuje se osobama starije životne dobi, naročito onima sa hroničnim bolestima, da izbjegavaju bespotrebna kretanja i korištenje javnog prijevoza, te da redovno koriste zaštitnu opremu. Također, preporučuje se osobama starije životne dobi da maksimalno reduciraju odlaske u ordinacije kod porodičnog ljekara i u bolnice, ukoliko im nije prijeko potrebna zdravstvena njega. Preporučuje se najprije kontaktirati telefonom porodičnog ljekara, ukoliko je osobi ove dobi potreban recept ili ljekarski savjet – stoji između ostalog u preporukama Kriznog štaba FMZ.
“U nesreći kod Tešnja poginule sestre od 10 i 19 godina “, “Prozor: Mladić poginuo kada se s kamiona otkačila prikolica i udarila u njegov automobil”, “Kod Prijedora poginuo motociklista u sudaru s policijskim vozilom”, “Vozač automobila poginuo u sudaru s kamionom u Prnjavoru”, “Jedna osoba poginula u prevrtanju automobila kod Trnova”…
Piše: Faruk Vele
Ovo su neki od naslova koji su punili “crne hronike” u samo posljednjih dvadesetak dana.
Motocoklisti su još ginuli u Jablanici, Maglaju, u nesrećama kod Tuzle i Kaknja….
Javnost je posebno potresla nesreća trećeg dana Kurban-bajrama u Šijama kod Tešnja u kojoj su stradale sestre Nafa (19) i Ermelina Ažić (10). Sva bol svijeta se sručila na tešanjski kraj.
Dok se društvo bori s pandemijom COVID-19, olako se prelazi preko činjenice da desetine mladih i nešto starijih građana Bosne i Hercegovine gotovo svakodnevno gine na našim drumovima.
Hiljade povrijeđenih
Iako ćemo se suglasiti da su uzroci nesreća nerijetko povezani s “ljudskim faktorom”, uključujući i sasvim svjesno kršenje saobraćajnih propisa, ne možemo zanemariti i neke objektivne okolnosti u kojima se odvija naš saobraćaj, uključujući i stanje cesta, gustinu prometa, teretnjake na cestama, nepreglednost itd.
Sve je to dio jednog sistema, pa je problem potrebno sagledavati u cijelosti. Na koncu, posljedice su bolne - izgubljeni životi, ugašeni snovi, uplakane porodice, dodatne obaveze društvu u raznim segmentima. Zbog toga se ovim pitanjem daleko više moraju baviti i vlast, eksperti, obrazovni sektor, mediji, društvo u cjelini.
Umjesto liječenja posljedica, tretirajmo uzroke.
“Nažalost, svi smo zaokupljeni problemima oboljenja od COVID-19, pa se vrlo malo, gotovo nikako se ne bavimo ‘oboljenjem’ i pitanjem smrtnosti u saobraćaju na području Bosne i Hercegovine. Iako smo po ozljedama i smrtnosti u tom segmentu neusporedivo “gori” od COVID-19. Moramo shvatiti da saobraćaj odnosi živote i da osobe se ozljeđuju. Po ovom osnovu na području Bosne i Hercegovine na godišnjem nivou imamo oko 300 osoba koje ginu u saobraćaju, te 8-9 hiljada ljudi koji budu povrijeđeni u istom periodu. Svakako da posljedice većina nas zna. Ono što ne znamo i što nećemo da radimo da jeste ulažemo u poboljšanje faktora sigurnosti saobraćaja na bh. cestama”, kaže za Radiosarajevo.ba profesor Fakulteta za saobraćaj i komunikacije u Sarajevu prof. dr. Osman Lindov.
Foto: Dženan Kriještorac / Radiosarajevo.ba: Osman Lindov
Prema njegovim riječima, svi se trebaju brinuti i ulagati u poboljšanje faktora sigurnosti u saobraćaju od države BiH, preko entiteta do lokalne zajednice.
“Mi već 12 godina od prvog donesenog Zakona o sigurnosti na putevima u Bosni i Hercegovini nismo napraviti strategiju i akcioni plan za sigurnost cestovnog saobraćaja. Moram istaći da je novi ministar transporta Bosne i Hercegovine, dr. Vojin Mitrović, prije 15 dana, a poslije 12 godina čekanja, formirao Vijeće za sigurnost saobraćaja. To Vijeće će se organizirano baviti problemima sigurnosti saobraćaja na području Bosne i Hercegovine, zajedno s nižim nivoima vlasti iz oblasti saobraćaja i transporta. Zadat je i program gdje se treba u narednom periodu definirati i izraditi Strategija, te Akcioni plan sigurnosti u saobraćaju na području Bosne i Hercegovine”, govori profesor Lindov.
Prema njegovim riječima, ono što je potrebno što prije uraditi jeste definirati segmente i probleme sigurnosti saobraćaja koji utiču na dešavanje saobraćajnih nesreća, a prije svega raditi daleko više na sljedećim segmentima:
- Edukacija vozača i pješaka;
- Sanacija i rekonstrukcija cestovne infrastrukture, posebno crnih tačaka;
- Inspekcije i revizije sigurnosti cesta;
- Izdvojiti znatno veća financijska ulaganjima u segment cestovne sigurnosti;
- Kontinuirano sprovoditi programe osposobljavanja i edukacije iz oblasti sigurnosti saobraćaja kod svih uzrasta, sa adekvatnim i prihvatljivi programima edukacije ovisno od uzrasta.
“Također, imamo malih pokušaja i u ovom segmentu, ali najčešće se ‘zabrinemo’ samo nakon malo veće saobraćajne nesreće. Ono što se treba izdvojiti kao dobar primjer u segmentu cestovne sigurnosti, jeste trogodišnja studija koju po treći put radi JP Ceste FBiH, u segmentu identifikacije i analize “crnih tačaka” na magistralnim cestama na području FBiH, i koje takvu analizu koriste kao prioritet u rekonstrukciji onih dijelova ceste koje se pokažu kao opasne dionice ili lokacije”, ističe naš sagovornik.
Zbog svih nas
Nadalje, napominje kako bi trebalo raditi i na ostaloj mreži cesta u Bosni i Hercegovini, jer se to pokazalo kao dobra praksa koja može sa ne tako velikim finansijskim sredstvima umanjiti broj saobraćajnih nezgoda odnosno posljedica.
“Svakako za ovakve projekte treba osigurati znatno veća financijska sredstva, odnosno osigurati stalni priliv po osnovi sanacije i rekonstrukcije opasnih lokacija i dionica iz svih segmenata transporta i saobraćaja koji imaju “koristi” od saobraćaja i transporta, a to su: Ministarstva transporta, osiguravajuća društva, distributeri naftinih derivata, transporteri i dr.”, zaključio je profesor Lindov.
U nadi da se ovim pitanjem nećemo ponovo baviti tek kada se suočimo sa novim, možda i većim saobraćajnim nesrećama, sa, ne daj Bože, većim brojem smrtnih slučajeva, preporuka je vlastima na svim razinama da se ovim pitanjem počnu hitno baviti.
