Kod još 80 osoba u entitetu Republika Srpska potvrđeno je prisustvo koronavirusa, saopćeno je iz entitetskog Instituta za javno zdravstvo.
U posljednja 24 sata testiran je 301 laboratorijski uzorak.
Pozitivni su uzorci kod 42 muškaraca i 38 žena, 16 mlađih, 55 srednjih i devet starije životne dobi.
Prema mjestu boravka, 22 osobe su iz Banje Luke, 11 iz Kotor Varoša, pet iz Bijeljine, Dervente, Doboja i Srpca, četiri iz Zvornika i Teslića, tri iz Prnjavora i Trebinja, dvije iz Bratunca, Vlasenice Gacka i šipova, te po jedan iz Bileće, Bosanskog Broda, Modriče, Prijedora i Ribnika.
Do sada je u RS-u potvrđeno 6.143 slučajeva infekcije koronavirus a preminulo je ukupno 211 osoba kojima je potvrđen pozitivan test.
Crna Gora otvorila je granice za državljane zemalja regiona, a u ovu zemlju je omogućen ulazak uz odgovarajući PCR ili ELISA test.
Od otvaranja granica nastalo je dosta konfuzije, pa su tako pojedini građani Srbije vraćeni sa prelaza jer nisu imali odgovarajuće testove. Brojni državljani BiH javili su se ATV-a sa molbom za pojašnjenje trenutne situacije.
Građani BiH koji imaju negativan PCR test koji nije stariji od 72 sata mogu ući u Crnu Goru.
Ono što je sada razlika za građane BiH koji ulaze u Crnu Goru, a nisu radili PCR test, je to što sada moraju imati pozitivan rezultat antitijela na novi koronavirus klase IgG.To bi značilo da ste “preležali” koronu.
Ako su rezultati negativni, građani će morati raditi PCR test, kako bi ušli u CG.
Kako su za ATV potvrdili brojni državljani BiH koji su u Crnog Gori, oni su do juče granice prelazili sa negativnim rezultatom antitijela na koronu klase IgG.
Obaveza posjedovanja testa, kako pojašnjavaju, ne odnosi se na djecu do navršene pete godine života.
“Rezidenti država iz kojih nije dozvoljen ulazak u Crnu Goru mogu ući u Crnu Goru iz navedenih država (SAD, Srbija, Kosovo, Albanija, BiH i Sjeverna Makedonija) pod jednakim navedenim uslovima kao i rezidenti navedenih država ukoliko su u nekoj od navedenih država boravili najmanje 15 dana pred ulazak u Crnu Goru”, navode iz NKT-a.
Pozitivni uzorci potvđeni su u Sarajevu, Travniku, Visokom i Bugojnu
Među posljednjim urađenim testovima na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS) na koronavirus ukupno su pozitivne 62 osobe.
Kako je jutros potvrđeno s KCUS-a, testirano je 305 uzoraka. Najveći broj pozitivnih, kao i prethodnih dana, je u Kantonu Sarajevu gdje su na COVID-19 pozitivna 54 uzorka. Pored toga, pozitivno je i sedam uzoraka iz Travnika, osam iz Visokog i jedan iz Bugojna.
Nažalost, pacijentica pozitivna na koronavirus, preminula je u izolatoriju na Podhrastovima, gdje je još 59 pacijenata koji imaju COVID-19. Od tog broja, njih osam ima tešku kliničku sliku te su na Odjelu intenzivne njege.
Sinoć na KCUS-u testirana nova 134 uzorka, od čega je u Sarajevu pozitivno šest, Sanskom Mostu osam, u Cazinu tri, Ključu 2 i Velikoj Kladuši te Bihaću po jedan.
Novi zemljotres jačine tri stepena prema Richteru osjetio se na području Bosne i Hercegovine, saopštio je Evropski mediteranski seizmološki centar (EMSC).
Kako navode iz Evropskog mediteranskog seizmološkog centra (EMSC), podrhtavnje tla registrovano je 13 kilometara od Banjaluke.
Banjalučani navode da je podrhtavanje tla trajalo oko pet sekundi.
Ovo je drugi zemljotres u BiH u protekla 24 sata. Podsjetimo, zemljotres jačine 2,9 stepena prema Richteru pogodio je tokom protekle noći područje Bosne i Hercegovine, podaci su Evropsko-mediteranskog seizmološkog centra (EMSC).
Prema podacima EMSC-a, epicentar zemljotres bio je dva kilometra zapadno od Gornje Breze, odnosno 23 kilometra sjeverozapadno od Sarajeva.
Zemljotres je zabilježen u 3:12 sati na dubini od dva kilometra.
U Centralnoj izbornoj komisiji ističu – užurbano se radi. Radili su i danas na prijemu kandidatskih listi za lokalnih izbore 15. novembra. Rok za podnošenje listi ističe u ponedjeljak u 16 sati. Radiće se i na eventualnom prilagođavanju instrukcija o postupanju ove institucije, ali i odgovornih za provođenje izbora u uslovima epidemije koronavirusa. Kako će izgledati izborni dan?
Na izbore sa maskama – uz distancu i strpljenje. Korona je promijenila sve pa ni izborni, kao ni školski dani neće biti isti. Hoće li Bosanci i Hercegovci 15. novembra i 20. decembra glasati jedan ili više dana i uz kakve mjere još uvijek je enigma. Sve zavisiti od broja oboljelih i preporuka, a do izbornog dana ima vremena, kažu u Komisiji nakon što je odbacivanjem žalbe otkočen početak procesa za štampanje glasačkih listića.
“Imali smo izborni proces sa preponama, ali se čini da smo najveći dio prepona preskočili. Imamo redovite izborne aktivnosti i u Središnjem izbornom povjerenstvu je vrlo živo. Imali smo otežavajući okolnosti, ali veći dio smo riješili. U toku je proces podnošenja kandidacijskih listi i proces prijave za birače koji glasaju izvan Bosne i Hercegovine. Oba procesa su obimna. Srećom, imamo i proračun, a uposlili smo dodatno osoblje”, rekao je predsjednik CIK-a Željko Bakalar.
Centralna izborna komisija sačinila je instrukciju za izborni dan. Opisana su zaduženja biračkih odbora i građana. Provjetravanje prostorija prije i tokom izbornog dana, dezinfekcija, rukavice, maska, distanca. Građani bez maski biće upozoreni, a mjeriće se i tjelesna temperatura. No, još je neizvjesno hoće li ovo biti jedina ili tek jedna u nizu instrukcija. Infektolog Jurica Arapović za N1 kaže da izborni dan ne može ni zamisliti.
“Početkom trećeg mjeseca održali su se izbori u Iranu i nakon toga je praktično doživio svojevrsni debakl kada je u pitanju infekcija. Slično se događalo i u susjednim državama – Makedoniji, Srbiji, može se reći i u Hrvatskoj. Nije zima za organizaciju tako nečega, ali će o tome odlučiti nadležene službe. Kao pojedinac sigurno o tome neću odlučivati, ali de facto ako se bude pitala struka mi ćemo biti vrlo koncizni i uniformni”, rekao je Arapović.
“Izbori se moraju održati. Možda se mogu održavati jedan i dva ili tri dana. Možda je i to jedna od ideja – da se razvodni dolazak na biračka mjesta, a rizik uvijek postoji. Rizik postoji svaki dan – i na ulici, u kafani, u autobusu, vozu, na radnom mjestu…”, rekao je Harun Drljević, predsjednik Ljekarske komore Federacije BiH.
Treba se pripremati sa dobrim uvjerenjem da će se izbori održati, stava je bivši član Komisije Vehid Šehić.
“Ne može niko osim Centralne izborne komisije donositi odluku. Mogu biti preporuke koje bi u principu po mom mišljenju trebalo poštivati – i to isključivo od kriznih štabova koji se bave zaštitom zdravlja, a ne nekih kriznih štabova civilne zaštite koji krše zakone. To je nešto dugoročno, niko na na svijetu ne može predvidjeti šta će se desiti – ni najveći stručnjaci”, rekao je Šehić.
U mjesecima koji slijede konačnu dilemu o tome kako treba izgledati izborni dan riješiće struka, krizni štabovi ministarstva zdravstva i Centralna izborna komisija. Do izbornog dana tačno je tri mjeseca.
Nakon velikih problema i nezadovoljstva članstva i simpatizera SDA u Gornjem Vakufu, zbog ignorisanja kandidatura mjesnih ogranaka koji su dali punu podršku aktuelnom načelniku ove općine Seadu Čauševiću, dobitnika najvećeg ratnog priznanja “Zlatni ljiljan”, oni su o istom uputili i pismo predsjedniku Bakiru Izetbegoviću.
Uprkos upozorenjima da će ukoliko se ne ispoštuje njihova volja, mjesni odbori bojkotovati izbore u ovoj općini, ne sjednici održanoj prije tri dana, za kandidata za načelnika izabrano je potpuno novo lice.
Ni kandidature sa terena ni činjenica da je aktuelni načelnik bio i prijedlog općinske kadrovske komisije, nije bio dovoljan razlog da predsjednik OO SDA Gornji Vakuf nakon glasanja, potvrdio kandidaturu Čauševića.
On je za ovu poziciju predložio kandidata za kojeg je lobirao, izvjesnog Idrizović Dževada.
Na jučerašnjoj sjednici predsjedništva stranke pored još neliko problematičnih općina, nije riješeno ni pitanje Gornjeg Vakufa, tj. nije potvrđena kandidatura za načelnika.
Kako saznajemo ovo pitanje bit će riješeno na telefonskoj sjednici predsjedništva, koja je zakazana za nedjelju 16.08.2020., a nakon što se obavi razgovor sa aktuelnim načelnikom Čauševićem i predsjednikom Kantonalnog odbora SDA SBK Asimom Mekićem.
Semir Efendić, načelnik općine Novi Grad Sarajevo, smatra kako bi se izgradnja Kongresnog centra Sarajevo, na području te općine, mogla smatrati prekretnicom i paradigmom razvoja kako Novog Grada tako i Sarajeva, a ovaj vrijedni kompleks bi postao jedan od simbola Sarajeva i ovog dijela Jugoistočne Evrope.
Nedavno su Radiotelevizija Bosne i Hercegovine (BHRT) i Općina Novi Grad Sarajevo objavile javni poziv investitorima za iskazivanje interesa za kupovinu nekretnina u svrhu izgradnje kompleksa “Kongresni centar Sarajeva”, koji će biti otvoren 30 dana od dana objavljivanja.
Efendić je u razgovoru za Anadolu Agency (AA) kazao kako je prilikom studija u Maleziji primijetio kako većina bitnih događaja u Kuala Lumpuru, koji je jedan od svjetskih metropola, dešavaju u Convention centru, koji je jedna vrsta kongresnog centra.
– Tada sam shvatio da mi u Sarajevu zapravo nemamo takvu vrstu sadržaja. Kasnije smo tu ideju razvijali i on je postao puno više od toga – rekao je Efendić.
Projekt vrijednosti između 350 i 400 miliona KM
Urbanistički projekt Kongresni centar Sarajeva usvojilo je Općinsko vijeće Novi Grad u martu 2016. godine, ali je rješavanje imovinsko-pravnih odnosa trajalo više od dvije godine.
Efendić je kazao kako onaj koji da najbolju finansijsku ponudu za kupovinu zemljišta na kojem bi trebao biti izgrađen “Kongresni centar”, steći pravo gradnje, a imovinsko-pravni odnosi su riješeni i oni su u korist BHRT-a i Općine Novi Grad.
Radi se o do sada najvećem projektu ove općine, koji je od velikog značaja kako za Novi Grad, tako i za Kanton Sarajevo i BiH, a čija je vrijednost između 350 i 400 miliona KM, a cijeli kompleks bi, prema riječima načelnika, trebao imati više od 280.000 kvadratnih metara prostora, odnosno oko gotovo dvostruko više nego trenutno najveći tržni centar u Sarajevu SCC.
Autor: AA
Ovaj Kongresni centar bi trebao biti izgrađen u neposrednoj blizini Općine Novi Grad, pored zgrade Radio-televizije Bosne i Hercegovine, na površini od 5,77 hektara i njime se uređuje centralna zona općine Novi Grad.
Planirano je da objekt sadrži više sala i dvorana u kojima će se moći održavati centralni kulturni i poslovni događaji u BiH, kao što su koncerti, predstave, filmske projekcije i kongresi.
Pored toga, u sklopu kompleksa planirano je da bude izgrađen hotel visoke kategorije s pet zvjezdica, a goste će moći primiti u 300 soba i 34 apartmana, zatim šoping-centar, velike garaže, veliki dio poslovnih sadržaja, te jedan dio stambenog prostora (oko 650 stanova), odnosno tri stambene kule.
Izgradnjom kongresnog centra Sarajevo bi prvi put dobilo toranj s 39 spratova, zbog čega bi glavni grad BiH bio uvršten na mapu kongresnih gradova Evrope i svijeta. Upravo bi kongresni dio s nekoliko različitih multifunkcionalnih dvorana, među kojima je polivalentna sala, čiji koncept omogućava brzu i dinamičnu transformaciju, te mogućnost organizacije raznih oblika manifestacija (revije, ples, tribine, zvanične svečanosti i slično), imao poseban značaj.
Planirana je gradnja i koncertne dvorane s binom koja može primiti 734 gledalaca, s pozornicom za 100 izvođača i multipleks kino, te više različitih dvorana na spratovima, kao i press centar.
– Kongresni dio objekta povezan je s hotelom, šoping-centrom, sve ima ‘toplu vezu’ i kada jednom uđete u taj objekat, ne morate izlaziti da bi došli do nekog od drugih sadržaja. Sve je to povezano i bit će zaista impresivan objekt kada se izgradi – rekao je Efendić koji se nada da će za ovaj projekt biti zainteresirani domaći, ali i strani investitori.
Centralni trg
Nakon trećeg sprata poslovno-trgovačkog centra planirano je formiranje pet međuetaža, koje su na sjevernoj strani predviđene za formiranje stambenog prostora.
Svakom pojedinačnom građevinskom objektu u sklopu ovog kompleksa će se moći direktno pristupiti iz garaže, koja se prostire na 65.544 kvadratnih metara na tri etaže.
Šoping-centar, pojašnjava Efendić, imao bi oko 50.000 kvadratnih metara, a poslovni dio centra oko 20.000 kvadratnih metara.
Autor: Općina Novi Grad
Izgradnjom ovog objekta Općina Novi Grad bi dobila i centralni trg, a predviđeno je da se glavni saobraćaj spusti jedan nivo ispod, s tim da nivo tramvajskog saobraćaja ostaje na koti nula, čime će se dobiti prostor za izgradnju trga veličine dva fudbalska stadiona.
Između pješačke zone i saobraćajnice predviđeno je formiranje drvoreda, dok će na krovu Kongresnog centra Sarajeva biti ozelenjena površina, opremljena urbanom opremom i sportskim terenima. Ovakve krovne i fasadne površine planirane su i na objektu hotela.
Efendić je kazao kako bi centar imao oko 10.000 kvadratnih metara zelene površine, od toga je 5.000 kvadratnih metara na krovu, a 5.000 kvadratnih metara uz rijeku Miljacku s jedne strane kompleksa i uz glavnu gradsku saobraćajnicu te na trgu s druge strane kompleksa.
Načelnik općine Novi Grad podsjetio je kako je poziv otvoren 30 dana u prvoj fazi, kada se dostavljaju obavezujuće finansijske ponude, a u drugoj fazi, će to biti za one koji su pokazali interes i obavezujuće ponude.
Dobrodošli investitori iz cijelog svijeta
Naglasio je kako ne postoji nikakva preferencija i da će biti izabrani isključivo finansijski najpovoljniji ponuđači.
– Samom izgradnjom ovog centra Novi Grad će postati neka vrsta biznis centra Sarajeva – rekao je Efendić.
Dodao je kako su svi investitori s istoka ili zapada ili iz bilo koje države, dobrodošli da ulože svoja sredstva, čak to može biti i partnerstvo više firmi, da izgrade “vrijedni kompleks koji će postati simbol Sarajeva i ovog dijela Jugoistočne Evrope”.
Pozvao je sve investitore da se odluče na investiranje i vjeruje da bi centar bio profitabilan za bilo koga ko uloži sredstva u njegovu izgradnju.
– On (kongresni centar, op.a.) bi trebao biti kruna svega onoga što mi radimo u Općini Novi Grad. Ja ću lično kao načelnik smatrati da je moj posao u općini Novi Grad završen onog momenta kada krene izgradnja Kongresnog centra koja bi mogla potrajati neko vrijeme, ali on će sigurno biti jedna paradigma razvoja i Sarajeva i Novog Grada. Poslije njega, Novi Grad više neće biti isti, slično kao što je bilo i s izgradnjom Petronas kula u Kuala Lumpuru, koje su tada 1999. godine bile najveće zgrade na svijetu, koje su dale neku vrstu nade, optimizma ekonomiji i narodu Malezije nakon što su sami sebi dokazali da mogu napraviti najveće zgrade na svijetu – rekao je Efendić.
Dodao je kako neće praviti najveće, ali će sigurno napraviti prelijep kongresni centar koji ima puno sadržaja po kojem bi bili prepoznatljivi.
Na području općine Novi Grad mnogo je projekata koji se rade, a među njima su sportska dvorana uz školu u Boljakovom potoku, koja će biti dimenzija za olimpijske sportove, a čija je vrijednost oko pet miliona KM. Privode se radovi i na vrtiću “Vjeverica” na Alipašinom Polju, koji bi trebao primiti oko 300 mališana. U toku su i rekonstrukcija i proširenje ulice Džemala Bijedića i izgradnja IX Transverzale, čiji se radovi primiču posljednjoj fazi.
Mandžić kaže da je sretan, jer je uspješno realizovana akcija, i da sada ima razlog “da vjeruje u budućnost”
Prije nekoliko dana završena je akcija prikupljanja sredstava za kupovinu traktora Sabitu Mandžiću, povratniku u Srebrenicu. Od prikupljenih sredstava Mandžiću je kupljen traktor koji je i stigao na porodično imanje u mjestu Gladovići, javlja Anadolu Agency (AA).
Mandžić kaže da je sretan, jer je uspješno realizovana akcija, i da sada ima razlog “da vjeruje u budućnost”.
“Lijep, sreća i zadovoljstvo. Što vjerujem u budućnost. Vjerujem u budućnost i uvijek se nadam dobru. Eto ispalo je dobro. Zato sam i sretan”, kaže Mandžić.
Mandžiću je nedavno, pod još uvijek nerazjašnjenim okolnostima, izgorio traktor. Bivši načelnik opštine Srebrenica Ćamil Duraković je pokrenuo akciju prikupljanja sredstava koja je uspješno realizovana te je Sabitu kupljen traktor koji je plaćen 25.500 KM.
Sabit je uputio riječi zahvale svim dobrim ljudima koji su učestvovali u akciji, i njemu i njegovoj porodici “vratili osmjeh na lice”.
“Hvala Bogu i tim bih se ljudima visoko zahvalio. Da nije dobrih ljudi ne bi mi se ovo ni desilo. Uz Božiju pomoć i njihovu, da ih Allah uputi za razmišljanje i osjećaj za rodnim krajem. Smatram da su oni dio ove priče, nas, mene ovdje, svih koji su izašli u susret da pomognu mene ovdje. Najviše je pomogla Amerika, Austrija, Islamska zajednica iz Hrvatske, Holandija, Švicarska, nema odakle se nisu ljudi javljali i pomogli. Iskreno te ljude smatram da su sa mnom kada su imali osjećaj da pomognu meni i mnogim našim ljudima. Ja sam im iskreno zahvalan, kad su se sjetili mene, svog kraja, svog čovjeka. Ima ljudi koji nisu s ovog našeg kraja. Kladuša, Tešanj, Teslić, odsvakle su se ljudi javili i iskreno im hvala. Svaka im čast na toj odlučnosti da imaju osjećaj za nas koji živimo ovdje na Drini”, kaže Mandžić.
Mandžić je otac sedmero djece, a bavi se uglavnom poljoprivredom i stočarstvom. Kaže da su mu, nakon što je stigao traktor, s “leđa pali veliki teret i briga”.
“Kad sam se uzdao u nešto od čega sam živio, najviši prihod donosio, to sam izgubio. I onda kad ti to neko vrati. Svako nek se stavi u situaciju, da se zadesi kakav bi mu osjećaj bio. Tako i meni, baš mi je drago. Presretan sam”, poručuje Mandžić.
Od sredstava koja su ostala Sabit će, kako kaže, kupiti odgovarajuće priključke za traktor.
Sabit i Hajra Mandžić su se 2002. godine vratili u mjesto Gladoviće kod Srebrenice. Roditelji su sedmero djece, a ova mnogočlana porodica živi od poljoprivrede i stočarstva.
Modernizirati postojeće i izgraditi nove prometne pravce koji će izvući iz saobraćajne blokade prostor sredie Bosne te otvoriti mu perspektive povezivanja s južnim dijelovima BiH, ali i s Hrvatskom, osnovna su ideja vodilja kapitalnog projekta nazvanog Kupreški ipsilon, a kojim je predviđeno povezivanje nekoliko općina u mrežu širih, evropski značajnih prometnih koridora, koji će se račvati na širem prostoru Bugojna i Kupresa.
Brza cesta
Najdalje se dosad otišlo u realizaciji projekta brze ceste Lašva petlja – Nević Polje, kao dijela brze ceste Lašva – Donji Vakuf, a od koje će veliku privrednu korist imati Busovača, Vitez, Novi Travnik, Travnik i Jajce. Brza cesta Lašva – Nević Polje duga je 24,5 km i podijeljena je na tri poddionice: Lašva – Kaonik, Kaonik – Vitez te Vitez – Nević Polje, piše Večernji list BiH.
Imat će sve karakteristike brze ceste, propisane Zakonom o cestama FBiH, osim dijela koji prolazi kroz poslovnu zonu Vitez, koji će predstavljati magistralnu cestu i njemu će se pristupati preko novoformiranih kružnih tokova na ulazu i izlazu iz poslovne zone.
Autoceste FBiH u maju ove godine izdale su obavijest o nabavi “Izgradnje dijela brze ceste Lašva – Nević Polje, Lot 5: petlja ‘Vitez – izlaz iz poslovne zone’ – petlja Nević Polje”, a ta vijest obradovala je mnoge koji čekaju modernu i sigurnu prometnicu kroz Lašvansku dolinu.
Radi se o jednom od strateških projekata čiji je dio našao svoje mjesto u dokumentu Program javnih investicija za razdoblje od 2021. do 2023., a jednom kad cjelokupna prometnica bude gotova, ona će spajati Jajce na zapadu s petljom Lašva na istoku, a u dugoročnom smislu značit će konačni prekid svojevrsne prometne izolacije u kojoj se nalazi prostor srednje Bosne i njegovo pozicioniranje na mapu velikih, europski značajnih prometnih koridora.
Ova prometnica vezat će se na prometnicu Kupres – Livno i dalje prema Hrvatskoj.Kad je riječ o prometnom umrežavanju šireg područja središnje Bosne, tu su predviđene prometnice koje će se vezati za dva europska koridora.
Kako je u izjavi za Večernjak objasnio Zdenko Antunović, član Odjela za prostorno planiranje, građenje, infrastrukturu i komunikacije Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora, strategije entiteta i države predviđaju, osim koridora Vc, i koridor koji ide smjerom Gradiška – Banja Luka – Jajce – Travnik – Vitez – Lašva, veže se na koridor Vc te ide prema Sarajevu, Goraždu i granici sa Srbijom.
Ovaj koridor od Gradiške podrazumijeva rekonstrukciju, modernizaciju postojećih magistralnih pravaca do ubrzanja dovođenja u rang brze ceste. Brza cesta, objasnio je Antunović, predviđena je od petlje Lašva do petlje Nević Polje kao prva faza, a druga faza obuhvaća pravac petlja Nević Polje – Travnik – Jajce. Paralelno s tim ide rekonstrukcija, modernizacija, optimizacija i ubrzanje trase na prijevoju Komar, odnosno trase Travnik – Donji Vakuf, a iz Donjeg Vakufa ili Jajca trasa ide na Bugojno i onda prema Kupresu.
Obilaznice
Drugi pravac je od petlje Nević Polje, preko ceste M16-4 (Novi Travnik – Bugojno), odnosno preko prijevoja Rostovo te se iz Bugojna također spaja na Kupres. Tu su predviđene obilaznice oko Bugojna koje bi rasteretile promet u središtu grada.
