Category: BiH

  • Kako je BiH postala utočište za bjegunce iz Hrvatske, ovo je 10 najpoznatijih

    Kao što su na Divljem zapadu u 19. stoljeću bjegunci za kojima je bila raspisana potjernica pomno pazili da ne pređu graničnu liniju i ne uđu u teritorij države koja ih traži, slično se u 21. stoljeću događa i hrvatskim bjeguncima od pravosuđa koji su spas našli u svojoj drugoj domovini, Bosni i Hercegovini, čije državljanstvo imaju uz hrvatsko.

    Tako je Zdravku Mamiću velika briga bila da potkraj juna i početkom jula ne pređe granicu u morskom pojasu u Neumu, gdje se spustio iz svoje “baze” u Međugorju. Savjetnik zagrebačkog Dinama i alfa i omega maksimirskog kluba već više od dvije godine, uz pratnju tjelohranitelja, živi u hotelu u Međugorju, siguran da na izdržavanje kazne, ako mu bude potvrđena presuda osječkog Županijskog suda, u Hrvatsku neće ići, što je i sam svojevremeno izjavljivao. Koliko dugo, teško je reći, piše jutarnji.hr.

    Orsat Miljenić, šef Ureda predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića, kao ministar pravosuđa u SDP-ovoj Vladi potpisao je 28. novembra 2012. u zagrebačkom hotelu Westin s ministrom pravde Bosne i Hercegovine Barišom Čolakom (HDZ) međudržavni Ugovor o izručenju optuženika za najteže oblike kriminala – organizirani kriminal i korupciju. Ugovor je stupio na snagu trenutkom potpisivanja i tom prilikom i Čolak i MIljenić su ustvrdili u izjavama koje je 29. novembra 2012. prenio Jutarnji list: “Državljanstvo više neće biti zaštita za najteža kazna djela!. Ali, već prilikom potpisivanja vidjelo se da ugovor ima niz ograničenja.

    Jedno od njih bilo je i da se ugovor neće primjenjivati na bjegunce protiv kojih je krivični progon pokrenut prije stupanja na snagu Ugovora, što je praktički značilo da Hrvatska recimo nije mogla tražiti izručenje Miroslava Kutle. Drugo je ograničenje da se Ugovor ne odnosi na optuženike za ratne zločine. Upravo je Orsat Miljenić, ali kao zastupnik SDP-a potaknut Mamićevim bijegom u BiH, pripremao izmjene Zakona o krivičnom postupku koji bi ljude poput Mamića spriječio da se sklone u “drugu domovinu”.

    MIljenić je predlagao da se u slučaju težih krivičnih djela optuženicima zabrani prelazak granice, osim u slučajevima kad bi dobili posebnu dozvolu sudije. Time bi se spriječilo da osobe koje imaju dvojno državljanstvo, hrvatsko i BiH, izbjegnu privođenje pravdi, jer BiH ne izručuje svoje državljane, ali može preuzeti izvršenje kazne. Miljenić je smatrao da bi se zabranom napuštanja zemlje i oduzimanjem pasoša za sve slučajeve kad se može izreći kazna veća od pet godina efikasno spriječio “bijeg u drugu domovinu”: Međutim, zasad je izvjesno da od toga neće biti ništa i da će, osim Zdravka Mamića, i brojni drugi koristiti ili su se koristili tom mogućnošću bijega u BiH, pa čak i kad nisu imali dvojno državljanstvo.

    No, koliko tačno se bjegunaca od hrvatskog pravosuđa skriva u susjednoj Bosni i Hercegovini, hrvatsko Ministarstvo pravosuđa i uprave ne zna.

    Zasad Hrvatske nema namjeru mijenjati ili dopunjavati navedeni ugovor pa i Zdravko Mamić i drugi bjegunci mogu biti sigurni da će do daljnjega nesmetano boraviti u svojoj drugoj domovini.

    Branimir Glavaš

    Kroz proteklih više od 20 godina, osim top lica s potjernica koja se skrivaju u BiH, od hrvatskog pravosuđa svojedobno su pobjegli i Branimir Glavaš, kojem se još sudi za “slučaj garaža” na zagrebačkom Županijskom sudu, a koji je dio kazne izdržao u zeničkom zatvoru. Od hrvatske ruke pravde pobjegao je svojevremeno i riječki kardiohirurg dr. Ognjen Šimić, koji je bio osuđen na devet godina zatvora zbog korupcije i primanja mita te je pobjegao u BiH.

    Kaznu je izdržavao u poluotvorenom zatvoru na Igmanu, gdje je i preminuo od srčanog udara 2012. godine. Svojedobno je u BiH bio pobjegao i poduzetnik Dražen Golemović, koji je bio optužen za korupciju, Blažo Petrović, Miljenko Žaja-Krojf, optuženik iz tzv. zločinačke organizacije, “kraljica kafe” Silvana Burla pa voditelj poslovnice OTP banke u Vrlici Srđan Đaković, koji se vratio i predao vlastima u RH, a u BiH se bio sklonio i trenutni pritvorenik u Remetincu Željko Vrbat. Dok je bio u bijegu u BiH, Zoran Pavlović (44), svojevremeno osuđen za krijumčarenje više tona marihuane, poginuo je usaobraćajnoj nesreći početkom decembra 2005. kod Čapljine. Miro Čalušić (40), koji je bio osuđen u Zagrebu za lihvarske ugovore “teške” 30 miliona kuna na šest godina i tri mjeseca zatvora, preminuo je 14. marta 2018. u Domu zdravlja Tomislavgrad, samo nekoliko sati nakon što je imao saobraćajnu nesreću s kamionom, a pozlilo mu je u kući u mjestu Pasić gdje je boravio.

    Zdravko Mamić, Miroslav Kutle, Drago Tadić (jutarnji.hr)

    Na kraju, najintrigantnije je u kuloarima pitanje hoće li mogućnost da se skloni u rodnoj BiH ako ga osude iskoristiti i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. Jer, neki kažu da je Bandić podigao veliku hacijendu u rodnoj Poganoj Vlaki za slučaj da u povratku na rodnu grudu bude spas – kako bi izbjegao ćeliju u Remetincu, što je već jednom iskusio i što želi izbjeći po svaku cijenu.

    10 NAJPOZNATIJIH BJEGUNACA

    1. Zdravko MAMIĆ – “BiH ne izručuje svoje državljane”

    Najpoznatiji hrvatski bjegunac koji se skriva u BiH, svojoj “drugoj domovini” u kojoj je 16.jula proslavio i 61. rođendan, alfa je i omega GNK Dinamo koji iz hotela u Međugorju i dalje vuče sve poteze bitne za maksimirski klub. MUP za Zdravka Mamića, kao i za pretvorbenog tajkuna Kutlu, navodi da ima samo hrvatsko državljanstvo, te da je rođen u Bjelovaru.

    Nakon presude na Županijskom sudu u Osijeku od šest i po godina zatvora 6. juna 2018. bivši čelnik i sadašnji savjetnik zagrebačkog Dinama Zdravko Mamić oglasio se iz Međugorja, kamo je stigao dan-dva ranije, te poručio se ne vraća u Hrvatsku i da će se iz Hercegovine “boriti” do pravosnažnosti presude.

    Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Dragan Mektić tada je objasnio da Mamić ne može biti izručen Hrvatskoj ako ima državljanstvo BiH, ali da to nije zapreka da zatvorsku kaznu odsluži u BiH ako mu ona bude pravomoćno izrečena i ako Zagreb to zatraži na temelju međudržavnog sporazuma.

    U međuvremenu je sud u BiH već u dva navrata odbio njegovo izručenje Hrvatskoj, a posljednje potkraj augusta prošle godine, kada su sudije u BiH zaključile da “nisu ispunjene pretpostavke za izručenje vlastitog državljanina propisane Ugovorom, s obzirom na to da se krivično djelo za koje se Zdravko Mamić tereti ne može podvesti ni pod jedno krivično djelo propisano krivičnopravnim zakonodavstvom BiH”.

    Spekuliralo se da je napustio BiH i otišao u Ujedinjene Arapske Emirate, ali je on to demantirao pojavivši se na press-konferenciji. Policija je za njim raspisala potjernicu po nalogu osječkog Županijskog suda.

    2. Miroslav KUTLE – Umjesto da leži u Remetincu uzgaja goveda u Glamoču

    Jedan je od najdugovječnijih bjegunaca od hrvatskog pravosuđa koji se skriva u rodnoj Bosni i Hercegovini. Najpoznatiji hrvatski tajkun na Interpolovoj je crvenoj potjernici od početka novembra 2010., i to nakon što je MUP za njim izdao potjernicu zbog izbjegavanja služenja pravosnažne zatvorske kazne u aferi Gradski podrum. A kad je trebao ići na odsluženje kazne, Kutle se zbog zdravstvenih problema zatekao u mostarskoj bolnici radi kardioloških problema. Na MUP-ovoj potjernici, koja je raspisana za njim po nalogu zagrebačkog Županijskog suda zbog krivičnih djela zlouppotreba u privrednom poslovanju i drugog, piše da je rođen 6. oktobra 1957. u Mokrom kod Širokog Brijega u Hercegovini i da ima hrvatsko državljanstvo. Kutle je na vrhuncu poslovne moći imao vlasništvo nad 60 tvrtki, osuđen je 2010. godine na dvije godine i osam mjeseci zatvora. U zatvor nikada nije stigao, jer je i njega, koji je imao državljanstvo BiH, put prije presude odveo u Hercegovinu. U Mostaru je proveo dvije-tri godine, a sud u BiH poništio je presudu, jer u toj državi to nije krivično djelo. Kutle je pokrenuo biznis s farmom goveda i proizvodnjom ekološke hrane u Glamoču. U međuvremenu su mu neki postupci otišli u zastaru, neki se još vuku po sudovima, a potkraj juna zagrebački Općinski kazneni sud priznao mu je 98.125 kuna troškova za advokata koje će mu platiti hrvatski porezni obveznici.

    3. Milenko BAŠIĆ – Josipa Rimac u pritvoru, on na slobodi u Hercegovini

    Vlasnik tvrtke Lager komerc, za razliku od Josipe Rimac, bivše HDZ-ove kninske gradonačelnice i državne tajnice u Ministarstvu uprave koja je uhapšena u aferi “Vjetroelektrane”, zahvaljujući dvostrukom državljanstvu izbjegao je hapšenje. Međutim, 24.juna u Mostaru su ga uhapsili pripadnici SIPA-e i smjestili u pritvor. Bašić i Stipić terete se za nuđenje 45 hiljada eura mita Josipi Rimac radi pogodovanja tvrtki CEMP pri izdavanju dozvola za njihovu vjetroelektranu Krš-Pađene. Sud BiH je u postupku izručenja Milenka Bašića i Dragana Stipića odbio zahtjev Hrvatske za njihovo privremeno pritvaranje, ali su im izrečene mjere zabrane: zabrana napuštanja boravišta i zabrana putovanja uz oduzimanje putnih isprava i zabranu prelaska državne granice uz korištenje lične karte te obavezu da se jednom sedmično, između 8 i 14 sati, javlja u nadležnu policijsku stanicu.

    4. Dragan STIPIĆ – Bašićev direktor pod “mjerama opreza”

    Izvršni direktor Bašićeve tvrtke uhapšen je isti dan kad i njen vlasnik i njemu su, kao i Milenku Bašiću, određene mjere opreza sve dok za to postoji potreba, odnosno dok ne završi postupak za izručenje koje je za njega i za Bašića zatražila Hrvatska pošto je također pobjegao u BiH, gdje je uhapšen.

    5. Vlatko RADIĆ “Ne virujen hrvatskom pravosuđu”

    Vlatko Radić, kojeg u Splitu znaju pod nadimkom Van Damme, sada je u trećem postupku osuđen zbog brutalnog iživljavanja nad splitskim specijalcem. Mirno živi u hercegovačkom gradiću, u unajmljenome stan, sa suprugom i dvoje maloljetne djece. “Šta ću ti reći, splitskom sudu i općenito pravosuđu ne virujen jer ne postupaju ispravno. Razočaran sam u njih, toliko je propusta napravljeno… Jer ispada da im nije bitno ni kakve dokaze imaš ni jesi li nešto napravija ili nisi, nije im bitno niti ko šta govori, nego se sudi po principu: Kazni budalu!” rekao je u jednom intervjuu.

    6. Jozo ĆURKOVIĆ – Rekorder: 16 godina u bijegu

    Vlasnik tvrtke Salonit i jedan od najdugovječnijih bjegunaca u BiH, jer je nedostupan još od 2004. godine zbog optužnice i presude za privredni kriminal, jedanput je bio uhapšen na Sarajevskom aerodromu ali je pušten čim se ustanovilo da ima državljanstvo BiH. U Grabovici kraj Tomislavgrada napravio je eko selo, a u intervjuima koje povremeno daje tvrdi da je žrtva montiranog postupka jer su moćnici bacili oko na atraktivno Salonitovo zemljište u Vranjicu.

    7. Ante MADUNIĆ – Jedini bjegunac povratnik

    Nakon godina bijega od hrvatskog pravosuđa, kad mu je ukinuta potjernica, vratio se u junu 2016. i na splitskom Županijskom sudu rekao da nije kriv za prevare. Ovaj bivši hrvatski konzul u Švicarskoj i građevinski poduzetnik optužen je da je varao Splićane prodajući im stanove. Vijeće ministara BiH dodijelilo je ovom bjeguncu državljanstvo potkraj 2013. godine, i to samo 15 dana nakon što je podnio molbu.

    8. Igor VUKOVIĆ – Pobjegao iz Gline u Bosnu

    Bio je na izdržavanju kazne u Glini zbog krivičnih djela, ali je mnogo važniji kao glavni svjedok na suđenju za teško ubistvo u osječkom hotelu Turist Pere Martića (34) i Jadranke Modrić (26) u martu 2004. godine. Vuković je u decembru prošle godine sproveden na izdržavanje kazne u Glinu nakon čega je pobjegao i navodno se skriva u BiH.

    9. Drago TADIĆ – Pregovara o povratku

    Vlasnik Osijek Koteksa pravosnažno je osuđen na dvije godine zbog pokušaja podmićivanja sudija Vrhovnog suda. Neposredno prije nego što se trebao javiti na odsluženje zatvorske kazne, koju je pokušao odgoditi molbama, 2. oktobra 2018. javio se da je u BiH. Sada, navodno, pregovara o povratku na odsluženje kazne.

    10. Dragan KOVAČ – Optuženi policajac

    Bivši policajac koji se spominje u optužnici za palež kuće na Braču bivšega glavnog državnog odvjetnika Radovana Ortynskog, a sudilo mu se i zbog pljačke kuće poduzetnika Ivana Zorice, državljanina BiH iz Beča, na splitskom Kmanu 7. aprila 2000.

  • SBB na lokalnim izborima u novembru ove godine imat će 1.236 kandidata

    Savez za bolju budućnost BiH na lokalnim izborima u novembru ove godine imat će 1.236 kandidata.

    Imat će 10 kandidata za načelnike i liste u 72 grada i općine na prostoru cijele BiH.

    U koaliciji s probosanskim strankama SBB će nastupti u tri općine i grada u entitetu RS, a to su Banja Luka, Srebrenica i Doboj.

    Na listama Saveza za bolju budućnost nalaze obrazovani i uspješni ljudi u svim oblastima, univerzitetski profesori, privrednici…  SBB je ispunio kvotu koja je zakonom propisana, pa je na listama i veliki broj žena, mladih, nacionalnih manjine…

    U izbornoj jedinici Donji Vakuf kandidat za načelnika je Mehrudin Švago a nosilac liste za Općinsko vijeće je Lejla Hadžiavdić Zjajo.

  • KCUS: Još 45 zaraženih u Kantonu Sarajevo, jedna osoba preminula

    U Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu testirana su 373 uzorka na prisustvo koronavirusa.

    Kako je za Faktor potvrdila generalna direktorica KCUS-a prof. dr. Sebija Izetbegović, u Kantonu Sarajevo je 45 pozitivnih, u Travniku osam, Goraždu četiri, Bugojnu, Zavidovićima i Tešnju po dva, te u Kaknju jedan pacijent. U izolatoriju Podhrastovi smješten je 51 pacijent, od čega ih je 11 u teškom stanju na intenzivnoj njezi. Šest pacijenata je otpušteno kući iz izolatorija, a jedan je preminuo.

    izvor: Faktor

  • Čudo od djeteta: Desetogodišnji Armin Šabić iz Konjica je jedan od najmlađih planinara koji je stigao do navišeg vrha u BiH

    Čudo od djeteta: Desetogodišnji Armin Šabić iz Konjica je jedan od najmlađih planinara koji je stigao do navišeg vrha u BiH

    Desetogodišnji dječak Armin Šabić iz Konjica nakon što je već nekoliko puta osvajao krov Hercegovine, Zelenu Glavu na Prenju, postao je jedan od najmlađih planinara koji je stigao do najvećeg vrha u Bosni i Hercegovini.

    Armin je sa svojim ocem Miralemom prošlog vikenda upisao još jedan osvojen vrh. Odbijao je bilo kakvu pomoć tokom uspona do krova Bosne i Hercegovine, planine Maglić od 2386 metara nadmorske visine.

    Armin je već od svoje 6. godine krenuo na put ka planinama i od tada nije prestao nizati uspjehe. Njegova omiljena planina je Prenj čiji je česti posjetilac.

    U svojim ekspedicijama po Bosni i Hercegovini podršku dobija od svog instruktora planinarstva Selvera Ajrulahija, a želju i ljubav za planinama ovaj dječak je naslijedio od svoga oca, koji je također profesionalni planinar i koji iza sebe ima nekoliko osvojenih evropskih planinskih vrhova.

    izvor: avaz.ba

  • Nestabilno vrijeme sa temperaturom zraka do 29 stepeni C

    Danas u našoj zemlji očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme sa lokalnim pljuskovima i grmljavinom. Vjetar slab do umjeren sjeverni i sjeverozapadni. Jutarnja temperatura od 14 do 19, na jugu do 23, a dnevna od 24 do 29, na jugu do 33 °C.

  • Krizni štab FBiH do kraja sedmice izdaje preporuke kantonima za odvijanje nastave

    Kako saznaje Klix.ba krizni štab će razmotriti sve moguće metode izvođenja nastave, sukladno epidemiološkoj situaciji u svim kantonima u ovom bh. entitetu. Kao što je već poznato u opciji je online nastava, kombinovani model te redovna nastava u školskim klupama.

    Dan poslije, u petak, u Konjicu će se održati veliki sastanak Kriznog štaba Ministarstva zdravstva FBiH sa ministrima obrazovanja iz svih kantona.

    Na tom sastanku ministrima će biti iznesene sve preporuke i potrebne epidemiološke mjere koje će biti potrebno poduzeti tokom odvijanja procesa nastave.

    Treba istaći da će se sve donesene odluke razmatrati svakih 14 dana i u skladu s razvojem epidemiološke slike korigovati odluke i naredbe.

    Klix.ba
  • Društvene mreže / Brži od BIHAMK-a: Evo zašto ovog Bosanca prati 43.000 ljudi

    Zaboravite HAK i njegovu slovensku i bosansku verziju AMZ i BIHAMK, ne zovite Beroše i Capake i njihove kolege po štabovima, još vam manje trebaju policije zemalja kroz koje prolazite, a upitno je trebate li kliknuti čak i na vremensku prognozu.

    Svako ko putuje iz Slovenije, Austrije i dalje sa Zapada u sjeverozapadnu Bosnu kroz Hrvatsku i zanima ga kakve su putem gužve, gdje su određene karantene, koliko koštaju testovi na Covid-19, a gdje su besplatni i, konačno, kad će se više razići tmurni oblaci nad Bosnom, u mobitelu mora imati broj Dinka Rizvića (34), “bauštelca” iz Velike Kladuše na radu u Grieskirchenu, gradiću u gornjoaustrijskoj regiji, ili barem biti pratitelj njegove stranice na Facebooku “Granični prijelaz Maljevac”, zajedno sa 43.000 drugih putnika, Jutarnji list. 

    Preko Stalnog međunarodnog graničnog prijelaza Maljevac, koji Veliku Kladušu najbrže spaja sa Zapadom, godišnje prođe više od milion vozila i dvostruko više putnika. U dane produljenih vikenda za važne blagdane njime prođe i 10.000 do 15.000 vozila.

    Dinko je stranicu koja se bavi saobračjem  preko ovog graničnog prijelaza pokrenuo prije pet godina, tek prije mjesec-dva otkrio je posjetiteljima svoj identitet, a sada će ga upoznati i šira javnost.

    
    

    Da nije, kaže nam, imao problema s vladanjem, odnio bi srednjoškolsku titulu učenika generacije. U Rijeci je postao inženjer građevinarstva, a u Bihaću je dogradio znanje i diplomirao na visokoj školi. No, pronaći posao u struci, ma i bilo kakav posao, nije lako u BiH. Zato je Dinko počeo s novinarstvom kad je pokrenuo lokalni internetski portal. Osim svakodnevnih životnih problema u svojoj općini, ubrzo je shvatio da je gorući problem njegova kraja granični prijelaz Maljevac.

    Svi su pričali o tim gužvama, pa sam se ja vikendima znao zaletjeti tamo i napraviti fotografiju-dvije i stavljati to na stranicu koju sam napravio. Bilo je to vrijeme pametnih telefona, pa su ljudi počeli pratiti stranicu, ali i sami slati slike i informacije s terena. Onda ja nazovem i pitam za neke službene informacije, i tako to ažuriram. Nisam u to vrijeme imaš što pametnije raditi, a ljudima na proputovanju je dobro došlo”, otkriva Dinko.

    Oko 440 hiljada stanovnika živi u Krajini, sjeverozapadnoj bosanskoj regiji, a pretpostavlja se da je još i više njih iz tog dijela na radu u zapadnoeuropskim zemljama. Ubrzo će Dinko postati jedan od njih, seli se na rad u Austriju. Iako visokoobrazovani građevinski kadar, počinje kao bauštelac radom na crno. Da je bilo lako po cijele dane u stranom svijetu variti ograde za gazdu Bosanca – nije, ipak se Dinko ne odriče svojeg Maljevca. Štoviše, još ga bolje ažurira, jer se sada i sam nalazi u situaciji vikend-putnika.

    “U početku je to bila jedna ili dvije informacije mjesečno, onda sam ažurirao vikendom. Kad sam prešao 10.000 pratitelja, shvatio sam da to postaje ozbiljnije, pa sam uključio još jednog administratora, on je rođeni Puljanin, ali kladuški zet, Tihomir Geršner, također redoviti putnik preko ovog graničnog prijelaza. Bez njega to više ne bih mogao sam, jer sada radim u firmi 10-12 sati dnevno, pa on pokriva taj dio. U godinu dana došli smo na 20.000 pratitelja, a taj se broj tijekom koronakrize u nekoliko mjeseci udvostručio”,  kaže Dinko.

    U međuvremenu je on dobio papire, pa više nije morao raditi na crno one inoks ograde. Dobio je stalan posao na kant mašini u firmi koja se bavi pećima za grijanje i mogao je sebi priuštiti putovanje kući barem svake dvije sedmice.

    Sjedenje u koloni koristio je za pisanje vijesti onima koji tek trebaju doći do prijelaza, ali i odgovarajući na njihove upite koji su također rapidno rasli, a ponekad ga zasipaju stotine. U međuvremenu se Dinko oženio svojom Edinom i sretna obitelj dobila je bebu, ali ni malo nije zapustio brigu o vikend-putnicima preko Maljevca.

    Dok je čuva, kaže, svako malo provjeri situaciju. Ako ima nešto novo, objavi ili pripremi neku zanimljivost za kasniju objavu.

    Radio Sarajevo

  • U vježbi ‘Brzi odgovor 2020’ učestvovat će predstavnici 20 država

    EUFOR već nekoliko mjeseci planira vježbu “Brzi odgovor 2020” u Bosni i Hercegovini, u kojoj će učestvovati 20 država jedinstveno pod komandom EUFOR-a, uključujući i Višenacionalni bataljon, potvrđeno je Feni iz EUFOR-a.

    Zemlje učesnice, dodaju, uključuju Austriju, Bugarsku, Grčku, Mađarsku, Italiju, Rumuniju i Ujedinjeno Kraljevstvo.

    Vježba “Brzi odgovor 2020” će se održavati širom BiH od 31. avgusta do 5. septembra s ciljem da omogući vojnicima Oružanih snaga BiH i EUFOR-a zajedničku obuku za operacije podrške mira, kao i sposobnost EUFOR-a da dovede u zemlju rezervne snage koje pomažu vlastima BiH u održavanju sigurnog i stabilnog okruženja.

    Ova vježba se održava svake godine, te je dio redovnog kalendara obuke Oružanih snaga BiH i EUFOR-a.

    No, budući da se ove godine vježba održava u vrijeme pandemije novog koronavirusa, iz EUFOR-a kažu da zemlje učesnice u potpunosti poštuju međunarodne mjere zaštite za Covid-19, kao i mjere izdate od BiH i EUFOR-a.

    – Niti jednom vojniku neće biti dozvoljen ulazak u BiH ukoliko svi kriteriji za izolaciju i testiranje ne budu u potpunosti ispoštovani – poručuju iz EUFOR-a.

    Dnevni avaz

  • Statistika ili život: Koji su razlozi za rast plata u BiH

    Ekonomski analitičar Borivoje Simić smatra da su dva osnovna razloga za statistički rast prosječne plate, iako je poznato da su velikom broju radnika tokom pandemije smanjena primanja, a znatan broj njih je ostao bez posla.

    “Jedan razlog leži u metodologiji Agencije za statistiku BiH, koja uzima u obzir samo obavljene isplate plata u tekućem mjesecu za prethodni mjesec. To znači da neki zaposlenik kome poslodavac nije isplatio plaću za mjesec u kojem se vrši obračun nije ušao u statistiku, a takvih ima dosta u sektorima pogođenim pandemijom (hotelijerstvo i turizam, tekstilna industrija, prerađivačka industrija, transport itd.) u kojima su, inače, niže prosječne plate. Budući da nisu ušli u statistiku u “košu” za izračun prosječne plate ostali su oni sa višim plaćama, uključujući javnu upravu i socijalnu osiguranje, kod kojih je stanje sa isplatama bilo nepromijenjeno, pa prosječna plata bilježi rast”, kazao je Simić za Fenu.

    Također, kako je dodao, tokom pandemije značajan broj ljudi ostao je bez posla (iako je broj zaposlenih posljednjih mjeseci povećan još nije dostigao nivoe od prije korona krize) i to ponovo u pomenutim djelatnostima u kojima su niže prosječne plaće, pa je njihovim odlivom osnovica za izračun prosječne plate poboljšana, što je dovelo do statističkog učinka da neto plata posljednjih mjeseci u poređenju sa prošlom godinom bilježi rast.

    Drugi razlog je, smatra Simić, što je Republika Srpska podigla minimalnu platu na 520 KM i ta odluka je već neko vrijeme na snazi, što je uticalo na rast prosječne plate u RS-u unazad nekoliko mjeseci, a samim tim i u Bosni i Hercegovini.

    Prema podacima Agencije za statistiku BiH, najniža prosječna neto plata u junu ove godine bila je u pružanju smještaja, te pripremi i usluživanju hrane i iznosila je 563 KM, u građevinarstvu iznosila je 639 KM, dok je prosječna neto plata u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima iznosila 657 KM.

    U finansijskim i djelatnostima osiguranja prosječna neto plata u šestom mjesecu iznosila je 1.578 KM, u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji 1.460 KM, dok je prosječna neto plata u informacijama i komunikacijama iznosila 1.369 KM.

    U BiH je prosječna mjesečna bruto plata u junu iznosila 1.475 KM i nominalno je viša za 5,1 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, te viša za 0,4 posto u odnosi na decembar lani.

    Klix.ba
  • Pomozimo porodici Alić: Potrebno 28.200 eura za operaciju oca i preglede bebe

    Ljekari na klinici Medical Park u Istanbulu Aliji su jutros hitno operisali tumor na mozgu, dok su Ahmetu koji sa samo devet mjeseci ima ciste na mozgu, obavili brojne preglede, i utvrdili da za sada neće morati raditi operaciju, ali će biti pod njihovim nadzorom i u narednom periodu.

    Iako Alija nije mogao platiti troškove operacije, smještaja, pregleda i liječenja, ljekari su odlučili uraditi sve što je potrebno kako bi izliječili oca i sina, a Udruženje Pomozi.ba im je dalo garanciju da će u narednom periodu uplatiti 28.200 eura. Zbog toga je Udruženje Pomozi.ba pokrenulo apel za pomoć, kako bi svi ljudi dobrog srca mogli dati svoj doprinos i pomogli ocu i njegovoj bebi da ozdrave.

    Porodica Alić inače živi u jako teškim uvjetima u selu Piskavica kod Gračanice. Alija i njegova supruga imaju petero djece, a pored Ahmeta još jedan sin im je bolestan.

    Zbog izuzetno teške životne situacije, mi smo im i ranije pomagali prehrambenim i higijenskim paketima te lijekovima, a nadamo se da ćemo što prije skupiti potrebni novac za njihovo liječenje. U funkciju smo stavili i humanitarni broj 17007 dostupan svim operaterima u BiH kojim se doniraju 2KM”, navode iz Pomozi.ba.

    Pored poziva pomoći se može i putem online platforme www.pomoziba.org gdje je u samo nekoliko klikova moguće izvršiti donaciju putem debitne ili kreditne kartice.

    Donacije je moguće izvršiti i putem standardnih računa Pomozi.ba organizacije.

    PayPal:

    paypal1@pomozi.ba

    Za uplate iz BiH:

    Intesa Sanpaolo Banka BiH
    154-180-20085330-48

    UniCredit Bank
    338-730-22202506-52

    Bosna Bank International d.d
    141-306-53201196-79

    NLB Banka d.d
    132-260-20223371-17

    Primalac: Udruženje “Pomozi.ba”, dr. Fetaha Bećirbegovića br. 8, 71000 Sarajevo

    Svrha: Porodica Alić

    Za uplate iz inostranstva:

    Banks name: Intesa Sanpaolo Banka BiH

    SWIFT CODE:UPBKBA22

    IBAN: BA39 1541802008533048

    Primalac: Udruženje “Pomozi.ba”, dr. Fetaha Bećirbegovića br. 8, 71000 Sarajevo

    Za uplate na račun Pomozi.ba u Austriji:

    ERSTE BANK

    IBAN: AT64 2011182266475400

    BIC: GIBAATWWXXX

    Wien, Oestereich

    Name: hilfhelfen-pomozi.ba

    Verwendungszweck: Porodica Alić

    Za korisnike BBI, Union i Asa banke, omogućena je i donacija putem KVIKO aplikacije, uz obavezno naglašavanje svrhe uplate.