Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • Nakon 64 godine: Popis poljoprivrede u BiH planiran od 1. oktobra do 15. decembra, evo šta su rizici

    Nakon 64 godine: Popis poljoprivrede u BiH planiran od 1. oktobra do 15. decembra, evo šta su rizici

    Popis poljoprivrede u Bosni i Hercegovini planira se provesti u periodu od 1. oktobra do 15. decembra ove godine, piše u tek sačinjenom prijedlogu akcionog plana za pripremu, provođenje i diseminaciju rezultata popisa poljoprivrede u BiH 2023-2026.

    Planirano je da popis bude finansiran iz državnog, entitetskih i budžeta Distrikta Brčko, te iz sredstava tehničke podrške EU delegacije.

    Ovaj prijedlog upućen je na konsultacije nakon čega treba doći pred Vijeće ministara BiH. Rad na njemu trajao je devet mjeseci. Tačnije, Interresorna radna grupa za pripremu ovog akcionog plana formirana je odlukom Vijeća ministara BiH donesenom 1. juna prošle godine.

    Prethodno je, prije nekoliko dana, predložena izmjena ove odluke u smislu da članovi i sekretar Innerresorne radne grupe imaju pravo na 550 KM naknade mjesečno za mjesec kada je održan sastanak i pod uvjetom da su bili na sastanku, i to od dana imenovanja članova pa dok ne izvrše svoje zadatke.

    U ovoj radnoj grupi ima 17 članova, među njima direktora državnih statističkih institucija.

    Kako je navedeno u prijedlogu akcionog plana, posljednji cjeloviti Popis poljoprivrede proveden je 1960. godine, dok je 1969. godine proveden metodom uzorka.

    – Sektor poljoprivrede je jedan od najvažnijih sektora bosanskohercegovačke ekonomije. Karakterizira ga veliki broj malih poljoprivrednih gazdinstava koja ipak značajno doprinose BDP-u zemlje. Iako Popis poljoprivrede nije proveden, statističke institucije u Bosni i Hercegovini procjenjuju da značajan dio bosanskohercegovačkog stanovništva živi u seoskim, poljoprivrednim područjima – piše u akcionom planu, te je istaknuto da nedostatak pouzdanih i tačnih poljoprivrednih, ali također i katastarskih podataka čini razvojne politike i strategije teškim, ako ne i nemogućim.

    Navedeni su i rizici koji mogu ugroziti planirani termin provođenja popisa, a radi se o kašnjenju s raspisivanjem javnog konkursa za nabavku softvera i hardverske opreme, dužini trajanja javne nabavke i isporuke opreme, te nemogućnosti pravovremenog osiguranja potrebnog broja popisivača i njihove obuke zbog nedostatka radne snage.

    U Interresornoj radnoj grupi za pripremu akcionog plana, prema predloženim izmjenama odluke, su direktorica Agencije za statistiku BiH i njeni zamjenici Vesna Ćužić, Radmila Čičković, Adnan Cerić, te Lidija Lukić, Fahrudin Subotić. Tu su i direktor Federalnog zavoda za statistiku Emir Kremić i pomoćnica direktora Dijana Simanić, direktor Zavoda za statistiku RS-a Darko Milunović…

    Članovi radne grupe za popis poljoprivrede BiH

    Članovi radne grupe za popis poljoprivrede BiH

    Faktor

  • Država u vrhu crne statistike: Kako do sigurnih puteva u Bosni i Hercegovini?

    Država u vrhu crne statistike: Kako do sigurnih puteva u Bosni i Hercegovini?

    Saobraćajne nesreće s teškim posljedicama

    U Bosni i Hercegovini, godišnje gubi život gotovo četiri stotine osoba u saobraćajnim nesrećama, dok više od 10 hiljada ljudi bude povrijeđeno, prema podacima Javnog preduzeća Ceste Federacije BiH.

    Zvanične statistike ukazuju na stopu smrtnosti u prometu od oko 10,3 poginulih na 100.000 građana, što predstavlja trostruko više u odnosu na zemlje zapadne Evrope.

    Saobraćajna nesreća kod Gračanice
    Foto: PVJ Gračanica: Saobraćajna nesreća kod Gračanice

    Faktori koji doprinose ovom alarmantnom stanju obuhvataju nedostatke u samim propisima koji reguliraju sigurnost, propuste u njihovoj stvarnoj primjeni, te nedostatke u kaznenoj politici koja je često loša i zastarjela.

    Stručnjaci u ovoj oblasti naglašavaju nužnost ozbiljnijeg pristupa Bosne i Hercegovine prema izmjenama propisa, s posebnim osvrtom na pozitivne primjere drugih država, te potrebom za usklađivanjem s zakonodavstvom Evropske unije.

    BiH u vrhu evropskih “crnih statistika”

    Prema podacima Evropske komisije o sigurnosti na putevima, u državama Evropske unije tokom 2022. godine u saobraćajnim nesrećama stradale su u prosjeku 44 osobe na milion stanovnika. U Bosni i Hercegovini te je godine stradalo 255 osoba, što je 72 osobe na milion stanovnika.

    Da je BiH članica Evropske unije, to bi je svrstalo u sam vrh evropskih „crnih statistika“ – isti broj ima Hrvatska, a ispred su samo Rumunija, Latvija i Bugarska.

    Zapadne zemlje, poput Njemačke i Holandije, imaju višestruko manje smrtnih ishoda uzrokovanih saobraćajnim nesrećama.

    Mirni skup za dr. Azru Spahić
    Foto: V.A.Z.: Mirni skup za dr. Azru Spahić

    Podaci Auto-moto kluba Bosne i Hercegovine (BIHAMK) pokazuju da prebrza vožnja uzrokuje i do jedne trećine nesreća na domaćim putevima, čiji broj je u porastu od 2020. godine. Na listi najčešćih uzroka nesreća su i greške vozača, ali i vožnja pod utjecajem alkohola i drugih opojnih sredstava.

    Nakon saobraćajne nesreće koju je u centru Sarajeva u maju 2023. godine izazvao vozač zbog neprilagođene brzine, pod dejstvom alkohola i bez vozačke dozvole, a u kojoj su smrtno stradale dvije mlade osobe, ponovo je otvoreno pitanje sigurnosti saobraćaja u Sarajevu.

    Smjernice za poboljšanje sigurnosti u saobraćaju

    Nakon procjene stanja i registrovanja problema na kojima dodatno treba raditi, MUP Kantona Sarajevo u saradnji sa Vladom Kantona okuplja stručnjake i donosi nove odluke i mjere koje doprinose poboljšanju saobraćajne sigurnosti.

    “Tokom 2023. godine pokrenuli smo brojne aktivnosti po pitanju povećanja sigurnosti u oblasti saobraćaja, što je posebno važno jer stradaju ljudi koji su potpuno nevini, a koji su učesnici u saobraćaju. Nakon uputa koje smo dobili od stručnjaka za bezbjednost, na ulicama imamo potpuno novi pristup policije, koji može pomoći smanjenju nesreća”, objašnjava ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo Admir Katica.

    Saobraćajna policija
    Foto: N.G./Radiosarajevo.ba: Saobraćajna policija

    Nekadašnji komesar MUP-a Zeničko-dobojskog kantona i stručnjak za saobraćajnu sigurnost Semir Šut ističe da se od avgusta 2023. godine rad policijskih patrola koje kontrolišu saobraćaj u Sarajevu taktički promijenio, pa su se policijske patrole sa tzv. sterilnih mjesta – gdje se ne dešavaju prekršaji koji ugrožavaju život, preselile na tzv. opasna mjesta – gdje su ugroženi pješaci i gdje se dešavaju ilegalne auto-trke.

    / Anketa

    Smatrate li da je zakonom dovoljno regulisana sigurnost građana u saobraćaju?

    REZULTATI

    Ilegalne auto-trke godinama su se, naročito u noćnim satima, dešavale na centralnim ulicama Sarajeva. Riječ je o trkačima, nesavjesnim vozačima – koji neopreznom vožnjom, van svih saobraćajnih pravila, ugrožavaju sopstvene, ali i tuđe živote drugih učesnika u saobraćaju.

    “Policija postiže rezultate i izriče prekršajne naloge, međutim to nije bilo vidljivo i to je bila greška. Sada, kazne se izriču na licu mjesta i to licima koja izazivaju najteže kaznene prekršaje”, objašnjava Šut, te dodaje da su u proteklih par godina sve nesreće u Sarajevu bile prouzrokovane zbog prebrze vožnje.

    170 hiljada vozila registrovano u Sarajevu

    “Niko nije napravio tragediju vozeći 60 kilometara na sat. Tragediju je napravio onaj koji je vozio više od 100 kilometara na sat. Rješenje je uvesti rigorozniju kaznenu politiku. Mi imamo sramno niske novčane kazne za najteže prekršaje. Nepojmljivo je i neshvatljivo da smo izgubili toliko života, a da se vozač za vožnju pod dejstvom alkohola može “izvući” sa 50 KM kazne”, ističe Šut.

    Dodaje i da je jedan od glavnih problema u Kantonu Sarajevo veliki broj registrovanih automobila, kojih u ovom kantonu ima oko 170 hiljada.

    “Na dnevnoj osnovi, u Sarajevo uđe nekoliko hiljada vozila i to se dešava na prostoru koji nije veliki. Drugi problem koji bitno određuje ovo stanje je infrastruktura. Mi od 1984. nemamo velikih, revolucionarnih projekata koji rješavaju pitanje saobraćaja, a promijenio se broj vozila, navike vozača. Sad se nešto radi, transverzale i longitudinale, još uvijek nije završeno, ali je sreća što je započeto i to će dijelom riješiti taj problem”, naglašava Šut.

    Za razliku od loše kaznene politike u BiH, zemlje EU su upravo uvođenjem visokih kazni smanjile rizik od saobraćajnih nesreća.

    Među njima je Norveška, koja je čak 1970. godine uvela “Viziju nula” i time postavila zadatak „nula poginulih u saobraćajnim nesrećama na sto hiljada”.

    Norveška danas pripada svjetskom vrhu po sigurnosti saobraćaja, a od 2017. smrtnost djece u saobraćaju je sveden na minimum.

    Stručnjaci za saobraćaj navode da je za najnižu stopu saobraćajnih nesreća u Norveškoj zaslužna mala populacija i gustoća naseljenosti, manje automobila po kilometru, oprezni vozači koji poštuju zakonska ograničenja, dostupne informacije o sigurnosti, te visoke kazne u kojoj vozač završi u pritvoru zbog brzine od 140 km/h na autoputu. U istoj zemlji vozač gubi vozačku dozvolu ukoliko se vozi kroz grad sa 75 kilometara na sat.

    Drastično povećati kazne za prekršaje

    U šest posljednjih mjeseci 2023. godine MUP Kantona Sarajevo pojačao je kontrole tokom noćnih sati, glavne saobraćajnice su pokrivene kamerama i radarima, a jedna od mjera, koju su pripadnici MUP-a primijenili je i oduzimanje vozila nesavjesnim vozačima.

    Ove mjere, prema izvještajima MUP-a KS pomogle su vozačima da se saobraćaj odvija u okviru dozvoljene brzine, za razliku od prethodnih godina, kada je centralnim ulicama Sarajeva znalo da se vozi i 120 km/h.

    Iako kazne predviđene krivičnim zakonima entiteta i Brčko distrikta BiH za saobraćajna krivična djela variraju od lakih – u trajanju do jedne godine zatvora za bezobzirno ugrožavanje saobraćaja, do teških – deset godina zatvora i više za teška krivična djela protiv sigurnosti javnog prometa, stručnjaci ističu da je kaznena politika u BiH generalno dosta blaga.

    “Već 10 godina govorimo da su kazne u saobraćaju male i prevaziđene, a ni do dan danas nemamo povećane kazne za teške prekršaje u oblasti saobraćaja. Prijedlozi su davno poslati, a mi se i dalje osvrćemo i stalno pitamo šta policija može i šta poduzima? Visoka kazna je alat u rukama policije. Moramo hitno imati alate za bahate i bezobzirne vozače, a to je drastično povećanje kazni za prekršaje koji ugrožavaju živote i zdravlje građana”, naglašava Šut.

    Radiosarajevo.ba

  • Šta će sadržavati novi zakon o zaštiti potrošača u Federaciji BiH

    Šta će sadržavati novi zakon o zaštiti potrošača u Federaciji BiH

    Ministarstvo trgovine Federacije Bosne i Hercegovine pokrenulo je proceduru donošenja potpuno novog zakona o zaštiti potrošača u FBiH uz podršku projekta EU4CS (EU4CivilSociety). 

    Radna grupa sastavljena od predstavnika Federalnog ministarstva trgovine, predstavnika udruženja potrošača, poslodavaca iz ove oblasti, predstavnika inspekcijskih organa i ombudsmena za ljudska prava, završeno je dvodnevno savjetovanje u Konjicu. Svi oni uzeli su učešće u davanju mišljenja koji će pomoći Federalom ministarstvu trgovine, koje već aktivno radi na izradi novog zakona o zaštiti potrošača. Ovo će, uz novi Zakon o unutrašnjoj trgovini, biti ključni dokumenti za budućnost ovog sektora privrede u Federaciji BiH, navodi se u saopćenju Ministarstva trgovine FBiH.

    Zbog nemogućnosti političkog dogovora da se pristupi ili izmjenama i dopunama Zakona na državnom niovu ili donošenju potpuno novog Zakona usklađenog za pravnom stečevinom Evropske unije, Ministarstvo se odlučilo za potpuno novi Zakon na entitetskom nivou, a koji će u potpunosti biti usklađen sa pravnom stečevinom EU i koji će biti odraz trenutnog tehnološkog napretka, a uzet će u obzir i savremena predviđanja na polju tehnologija koje su u najavi, a pri tome vođen dopunom postojećih rješenja, a ne njihovom zamjenom.

    Identifikacija proizvoda

    Tako se došlo u situaciju da Ministarstvo donosi zakon za narednih 10 godina, a ne zakon koji će biti odraz sadašnjeg vremena i prošlih dostignuća.

    Zakon će uvažiti sve oblike digitalnog narativa krećući od same identifikacije proizvoda koji se može naći u legalnoj prodaji, na način da će svaki potrošač unošenjem barcoda GTIN ) QR coda ili 2D barcoda – Digital link (obavezna u EU od 2027.) u određenu aplikaciju ili na određenoj web stranici moći provjeriti o kojem proizvodu se radi, kakve su mu karakteristike, način upotrebe, sirovinski sastav, digitalna garancija, uputstvo za upotrebu te mjesto na kojem se taj proizvod može naći i kupiti označavanjem geolokacije mjesta prodaje tzv. GLN broj.

    Digitalne cijene koje trenutna legislativa ne poznaje olakšat će kako trgovcima tako i potrošačima u smislu da će cijena označena na polici biti odraz cijene iz sistema koji koristi trgovac tzv. ERP i u historiju će otići ručno mijenjanje cijena na policama, a što je uglavnom bio uzrok nejednakosti cijene na polici i na POS kasi kao i provjeru cijena na prodajnom mjestu na za to specijalnim uređajima tzv. Price Checkerima.

    Efikasnija inspekcija

    Zakon će omogućiti digitalnu deklaraciju sa svim zakonom propisanim elementima, što će omogućiti potrošaču da skeniranjem QR coda, 2 D barcoda – Digital link proizvoda iz udobnosti svoga doma može doći do svih bitnih informacija o proizvodu na način da će do sada poznati problem sitnog ispisa teksta deklaracije otići u historiju. Ovo će također pomoći inspektorima u kontroli deklaracija proizvoda koji se nalaze u legalnoj prodaji.

    Zakon bi trebao omogućiti digitalne kanale prijave reklamacije od kupca putem web platformi FUZIP-a i kantonalnih KUIP-a, a što će inspekcijama omogućiti praćenje koji se to proizvodi najviše reklamiraju na tržištu. To će omogućiti ciljane kontrole na terenu. Ostavit će mogućnost zakonski propisanog čuvanja podataka te praćenje šta je trgovac uradio po pitanju reklamacije. Na ovaj način će se omogućiti transparentno praćenje procesa zaštite potrošača od trenutka prijave reklamacije do njenog krajnjeg cilja.

    Ovaj zakon bi trebao omogućiti poslovanje samo registrovanim trgovcima tako što će staviti u obavezu objave ID broja na njihovim web shopovima ili elektronskim platformama na kojima imaju otvorene prodavnice dok će osnivačima takvih stranica staviti u obavezu da prilikom otvaranja računa ili prodavnice na njihovoj platformi korisnik će morati jasno istaknuti da li se radi o registrovanom trgovcu, trgovcu pojedincu ili neregistrovanom fizičkom licu, a što bi trebalo da inicira da se neko bavi nelegalnom trgovinom što će pak omogućiti inspekcijskim organima da prate i tajno bez najave kupuju od takvih prodavača te da se protiv istih pokreću zakonom propisani postupci.

    Na taj način će se sivoj ekonomiji stati u kraj kroz nadzor i kupovinu pod tajnim identitetom od strane inspekcijskih organa. Ovaj Zakon bi trebao uokviriti i poštanske operatere koji bi trebalo da dostavljaju izvještaje putem FIA agencije o svim pošiljaocima prodate robe i na taj način zaštiti kupce od prevaranata i neidentifikovanih trgovaca odnosno lažnih trgovaca. Također, ovaj zakon bi tebao staviti u obavezu poštanskim operaterima da robu obavezno prati račun (fiskalni ili veleprodajni).

    Stavljanjem u okvire zakona savremene urađaje poput pametnih telefona, skenera, price checkera, digitalnih cijena, barkodova i QR codova proces od kupovine do krajnjeg kupca dobit će sistem praćenja od kupca, trgovca tako i inspekcijskih organa te na taj način osigurati sigurnost kupovine i lakši put za reklamaciju proizvoda, a sve u cilju strategijskog određenja green ekonomije i cirkularne ekonomije.

    Direktive Evropske unije

    Samo uvođenje pojmova digitalna usluga, digitalni bonovi, digitalna identifikacija proizvoda, digitalna identifikacija geolokacije (geografska širina i geografska dužina mjesta prodavnice) olakšat će inspekciji posao. Dalje bi ovaj zakon bi trebao razvrstati trgovce na velike, srednje i male po principu Zakona o računovodstvu i reviziji te na taj način malim i srednjim preduzećima ostaviti mogućnost izbora da rade u skladu sa savremenim tehnološkim unapređenjima ili po tradicionalnom konvencionalnom principu vođenja evidencija i izvještavanje ručno i na papiru dok bi velikim domaćim, regionalnim i internacionalnim kompanijama koje imaju dovoljne resurse stavio u obavezu da svoje poslovanje usklade sa direktivama EU i svoje evidencije vode isključivo digitalno, izvještavaju posredstvom Agencije FIA, a razmjenu dokumenata vrše isključivo elektronskim putem poznatijim kao EDI.

    Sve ovo je omogućeno uz primjenu digitalnog ili kvalifikovanog digitalnog potpisa.

    Važno je znati da jedan mali granap dnevno može voditi evidenciju svojih proizvoda i TKM ručno je obim njegovih ulaza i izlaza je znatno manji od recimo jedne poslovnice jednog trgovačkog centra čiji obim dokumentacije dnevno prelazi godišnji obim malog granapa. Isto se dešava i sa brojem reklamacija tako da papirna evidencija velike firme usporava i smanjuje efikasnost dok to nije slučaj kod manjih subjekata.

    Do sada su Federacija kao i Brčko distrikt koristili pravni okvir za zaštitu potrošača sadržan u Zakonu o zaštiti potrošača BiH, a u Republici Srpskoj primjenjuje se entitetski zakon iz ove oblasti. Važeći bh. Zakon je usvojen 2006. godine, od kada se zakonodavstvo o zaštiti potrošača u BiH nije mijenjalo, izuzev manje izmjene u 2015. godini.

    U Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u EU od 29. maja 2019. godine i pratećem Analitičkom izvještaju ocijenjeno je da je BiH u ranoj fazi pripremljenosti u oblasti zaštite potrošača, te da posebnu pažnju treba posvetiti usklađivanju zakonodavstva o zaštiti potrošača na svim nivoima sa acquisem i osiguravanjem njegovog pravilnog provođenja, ističu iz Federalnog ministarstva trgovine.

    Faktor

  • Je li po zakonu da se radnicima nedostajući staž uplaćuje tek kad moraju u penziju?

    Je li po zakonu da se radnicima nedostajući staž uplaćuje tek kad moraju u penziju?

    U Federaciji Bosne i Hercegovine među kompanijama čiji je većinski vlasnik država, u javnim ustanovama, imamo situaciju da se radnicima redovno ne uplaćuju doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje. Uglavnom se nedostajući staž od pet, sedam i više godina, uvezuje kada uposlenik mora u penziju.

    Među takvim primjerima su rudnici mrkog uglja, pojedine bolnice…

    – Federalni zavod djeluje u skladu sa zakonom i zakonskim propisima. Svako djelovanje koje je u suprotnosti sa zakonom ne podržavamo. Zavod nema mehanizme spriječiti navedene pojave. Ono što možemo jeste pozivati na strogu provedbu Zakona o doprinosima i onemogućavanje isplate plaće bez uplate doprinosa. Kako je, prema Zakonu o jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa, navedeno nadležnost Porezne uprave, upućujemo vas da detaljnije informacije potražite u navedenoj instituciji – rekao nam je Tomislav Kvesić, portparol Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje.

    Pojašnjenje smo potražili u Poreznoj upravi FBiH.

    Svakodnevno provode kontrole

    – Prema odredbama Zakona o doprinosima obaveza poslodavca je da obračuna i uplati obavezne doprinose (doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i doprinose za osiguranje za slučaj nezaposlenosti) sa isplatom plaće.

    Shodno Zakonu, ako poslodavac ne izvrši isplatu plaće u tekućem mjesecu za prethodni mjesec u obavezi je da uplati doprinose, jer isti dospijevaju za uplatu do kraja tekućeg za prethodni mjesec. Također, poslodavac ne može izmirivati obaveze po osnovu plaća za naredni mjesec koje su dospjele za plaćanje, a da prije toga nije izmirio sve obaveze po osnovu doprinosa, poreza na dohodak i neto plaća za prethodni mjesec – navode iz Porezne uprave FBiH.

    Dodaju kako PU FBIH u skladu s kadrovskim mogućnostima svakodnevno provodi uredske i terenske kontrole zakonitosti poslovanja poreznih obveznika u okviru kojih se između ostalog kontroliše i obračun i uplata doprinosa.

    – Porezna uprava Federacije BiH, odnosno njene organizacione jedinice svakodnevno provode određene postupke/upravne postupke te tako kontrolišu stanje u bazi podataka i poduzimaju zakonom propisane mjere u slučajevima kada porezni obveznici ne izvršavaju svoje porezne obaveze.

    U slučajevima nepodnošenja poreznih prijava, specifikacija i drugih propisanih obrazaca pozivaju se porezni obveznici da izvrše određene obaveze, podnose se prijave u ime obveznika, izdaju potrebna uvjerenja i potvrde, izdaju nalozi za plaćanje, vrše inspekcijski nadzori, prinudno naplaćuju obaveze, uz obračun zatezne kamate po stopi od 0,04 posto za svaki dan zakašnjenja, podnose prekršajni nalozi i sl.

    Ako porezni obveznik nije likvidan, odnosno ako nema novčanih sredstava na računu ili ako nema imovine, na što Porezna uprava ne može utjecati, postupak naplate doprinosa može trajati duži period – kažu.

    Dodaju kako su za neplaćanje doprinosa zakonom propisane sankcije.

    Kazne i do 10.000 KM

    – Ako poslodavac ne obračuna doprinose pri obračunu plaće, a najkasnije do posljednjeg dana u mjesecu u kojem je plaća dospjela za isplatu, kaznit će se za učinjeni prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 10.000,00 KM, a odgovorno lice u pravnom licu kaznit će novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 2.000,00 KM.

    Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj poslodavac, ako ne uplati doprinose istovremeno s isplatom plaće, a najkasnije do posljednjeg dana u mjesecu u kojem je plaća dospjela za isplatu – naveli su iz Porezne uprave FBiH.

    Faktor

  • Ključna sjednica Parlamenta FBiH: Da li ćemo biti korak bliže neradnoj nedjelji?

    Ključna sjednica Parlamenta FBiH: Da li ćemo biti korak bliže neradnoj nedjelji?

    Sjednica Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine sazvana je za danas, 4. marta, u Sarajevu.

    U najavljenom dnevnom redu je jedan od novopredloženih federalnih zakona koji među brojnim drugim mjerama predviđa neradni dan nedjeljom i praznikom za radnike u trgovini – tržnim centrima i drugim prodajnim mjestima.

    Zasad je zakon u fazi nacrta, što znači da bi ga Predstavnički dom, ako eventualno podrži nacrt, mogao uputiti u javnu raspravu prije drugog, konačnog glasanja.

    Nijedan pa ni ovaj zakon ne može stupiti na snagu dok ga ne odobre oba doma u Parlamentu, ali dasad nije poznato kad bi mogao biti i na dnevnom redu Doma naroda. Stoga je nemoguće predvidjeti da li će i kada eventualno biti konačno usvojen i u tom slučaju, objavljen u Službenim novinama.

    Ukoliko oba doma odobre Nacrt, daljni put zakona vremenski može zavisiti i od roka određenog za eventualnu javnu raspravu a i od pitanja kad će po njenom završetku ponovno biti pred članovima oba doma, na zasebnim sjednicama, tad već u formi konačnog prijedloga.

    Sindikat radnika u trgovini, obradovan najavljenim neradnim danima za njegove članove, apelovao je u međuvremenu da parlamentarci usvoje ovaj zakon i tako za gotovo 14.000 članova ovog sindikata, ali i za ostale radnike u trgovini, omoguće nešto što željno iščekuju radeći u jednom od najizazovnijih sektora, često u nesigurnim uvjetima i za nisku platu.

    Puni službeni naziv teksta u sadašnjoj formi je Nacrt zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH i predviđen je kao šesta tačka u najavljenom dnevnom redu sutrašnje sjednice Predstavničkog doma.

    U samom vrhu predloženog dnevnog reda je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o kontroli cijena, koji je također predložila Federalna vlada inicirajući u ovom slučaju da se Parlament izjasni po skraćenom postupku.

    Vlada je obrazložila da su posljednje izmjene zakonodavstva u oblasti kontrole cijena u Federaciji bile 2008. godine te je predložila veće novčane kazne za prekršioce imajući u vidu, kako je navela, da su sadašnjim zakonom propisane relativno niske kazne i da stoga nemaju preventivni ni represivni uticaj na prekršitelje u ovoj oblasti. Vlada smatra da su novopredložene izmjene kaznenih odredbi primjerene i opravdane.

    “Odredbom člana 1. vrši se izmjena člana 14. Zakona o kontroli cijena na način da se mijenja visina kazni u slučaju kada se pravno lice, odgovorno lice u pravnom licu, kao i fizičko lice, ne pridržavaju propisanih mjera neposredne kontrole cijena. Predloženim izmjenama, za prekršaj iz člana 14. Zakona o kontroli cijena, pravno lice bi trebalo plaćati 6.000,00 KM umjesto dosadašnjih 1.000,00 KM, a gornja granica umjesto dosadašnjih 10.000,00 KM bila bi 30.000,00 KM. Odgovorno lice u pravnom licu, umjesto dosadašnjih 250,00 KM trebalo bi da plati 1.000,00 KM, dok bi gornja granica umjesto 2.500,00 KM, iznosila 3.000,00 KM. Donja granica za fizičko lice bi umjesto dosadašnjih 500,00 KM bila 1.000,00 KM a gornja 2.000,00 KM”, predložila je Vlada.

    Termin ‘fizičko lice’ u ovom slučaju odnosi se npr. na trgovce vlasnike radnji ili one izvan prodavnica, čija djelatnost nije, kao kod pravnih subjekata registrovana sudski, ali jeste rješenjima nadležnih općinskih ili gradskih organa.

    Odredbom člana 2. novopredloženog akta inicirana je također izmjena člana 17. sadašnjeg Zakona o kontroli cijena, odnosno povećan početni iznos kazni za prekršaj pravnom licu ako ne utvrdi pravila ili ih se ne pridržava kod formiranja cijena te ako u određenom roku ne dostavi obavještenje o promjeni cijena i marži.

    U Federaciji Bosne i Hercegovine, predložene su i dopune Zakona o radu, pa su također u najavljenom dnevnom redu sutrašnje sjednice Predstavničkog doma.

    Izmjene u ovom slučaju predložene na način da poslodavci mogu ubuduće zaključivati ugovore o radu sa studentima za privremene i povremene poslove u punom ili nepunom radnom vremenu. Isključivo bi to bili poslovi bez većeg rizika, sezonski i pomoćni, za koje se s poslodavcem ugovara rad na određeno vrijeme. Jedan student može biti angažiran najviše dva puta u jednoj kalendarskoj godini na period ne duži ukupno od 180 dana, predviđeno je novopredloženim zakonom. Angažirani student može biti redovni ili vanredni, ne mlađi od 18 ni stariji od 26 godina. U toku rada, imao bi odmor pod istim uvjetima kao i osobe u radnom odnosu te druga prava u skladu s propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju.

    Puni službeni naziv ovog akta je Prijedlog zakona o dopunama Zakona o radu Federacije Bosne i Hercegovine.

    / Anketa

    Podržavate li uvođenje neradnih nedjelja za trgovine u BiH?

    REZULTATI

    Današnja sjednica Predstavničkog doma, u čijem su predloženom dnevnom redu i informacija o stanju sigurnosti u FBiH, ali i brojni dugi akti, treba da počne u 11 sati, kako je oficijelno najavljeno iz Parlamenta.

    Radiosarajevo.ba

  • Zastupnici u Parlmaentu Federacije Bosne i Hercegovine sutra o neradnoj nedjelji i praznicima za trgovce, većim kaznama

    Zastupnici u Parlmaentu Federacije Bosne i Hercegovine sutra o neradnoj nedjelji i praznicima za trgovce, većim kaznama

    Sjednica Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine sazvana je za sutra u Sarajevu.

    U najavljenom dnevnom redu je jedan od novopredloženih federalnih zakona koji, između ostalog, predviđa neradni dan nedjeljom i praznikom za radnike u trgovini, odnosno tržnim centrima i drugim prodajnim mjestima.

    Zasad je zakon u fazi nacrta.

    Sindikat radnika u trgovini apelovao je da parlamentarci usvoje ovaj zakon i tako za gotovo 14.000 članova ovog sindikata, ali i za ostale radnike u trgovini, omoguće nešto što željno iščekuju radeći u jednom od najizazovnijih sektora, često u nesigurnim uvjetima i za nisku plaću.

    Upravo je zakonsko reguliranje slobodne nedjelje i dana praznika jedan od zahtjeva koji godinama postavlja Sindikat trgovine, pa i na protestima.

    Osim ovog, zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH, na dnevnom redu su i izmjene Zakona o kontroli cijena kojim su predložene veće novčane kazne za one koji se ne pridržavaju propisanih mjera neposredne kontrole cijena. Tako je kazna za firme povećana sa 1.000 KM na 6.000 KM, a gornja granica je povećana sa 10.000 KM na 30.000 KM. Za odgovornu osobu u firmi kazna je povećana sa 250 KM na 1.000 KM, s gornjom granicom od 3.000 KM umjesto dosadašnjih 2.500 KM. Kazna za fizičko lice, što se odnosi na, na primjer, trgovce-vlasnike, je od 1.000 KM do 2.000 KM, umjesto dosadašnjih 500 KM do 1.000 KM.

    Na dnevnom redu sutrašnje sjednice Zastupničkog doma su i dopune Zakona o radu u pravcu da poslodavci mogu zaključivati ugovore sa studentima za privremene i povremene poslove u punom ili nepunom radnom vremenu.

    Izvor: Fena/Faktor

  • Bijela kuga u Kantonu 10: U Bosanskom Grahovu za cijelu godinu rođena samo jedna beba

    Bijela kuga u Kantonu 10: U Bosanskom Grahovu za cijelu godinu rođena samo jedna beba

    Dok političari usaglašavaju politike, negativan prirodni priraštaj i iseljavanje iz BiH, dovodi do gubitka stanovništva od jedan i po posto svake godine, procjene su UN-a. Sve je više starijih, a sve manje novorođenih. U Bosanskom Grahovu tako je prošle godine rođena samo jedna beba. 

    Doći će dan kada će u Bosanskom Grahovu školsko zvono zamijeniti muk i tišina, kažu mještani. U prvi razred upisana su tek četiri prvačića, a u prošloj godini rođena je samo jedna beba. Naspram 29 umrlih. Bolji život u ovoj opštini već dugo je na čekanju. Mladi moraju ići kilometrima dalje kako bi ostvarili osnovne životne potrebe.

    “Svaki dan sve više umiru ljudi, grad umire. Mladi nemaju perspektivu. Moraju ići za poslom, hljebom. Šta da vam kažem…”, priča nam mještanka Bosanskog Grahova Dobrila Kudra.

    Od prijeratnih 9.000, danas u Bosanskom Grahovu živi tek oko hiljadu stanovnika. Kuće se ne obnavljaju, povratka nema. Zatvorene stare trafike i brojne ruševine stalni su dekor uz ulice koje su ionako sablasne i puste.

    “Živi se jako teško, bez nekih poslova, firmi koje će zaposliti pogotovo te mlade ljudi. Bez banke, bez Doma zdravlja sa ambulantom. Ne znam šta bih vam rekao. Zaista se teško živi danas ovdje”, navodi načelnik Općine Bosansko Grahovo Uroš Đuran.

    U Federaciji je lani, u prvih deset mjeseci, rođeno 15.835 beba, a umrle su 19.943 osobe. U Republici Srpskoj taj broj je nešto manji. Kada se tome pribroji iseljavanje mladih – statistika kaže kako država samo u godinu dana izgubi po jedan cijeli grad. Bijela kuga je gotovo stalno stanje.

    “Potpore privatnim vrtićima, besplatan školski prijevoz, subvencija prve stambene nekretnine – sve su to demografske mjere koje su u našoj nadležnosti i možemo ih donijeti, ali ne može grad sam riješiti demografiju, to je strategija države, kantona”, ističe gradonačelnik Livna Darko Čondrić.

    Kanton 10 koji je prostorno i najveći u Federaciji od 2018. nije povećavao dječiji dodatak. Taj propust donekle je ispravljen tako što je pri usvajanju ovogodišnjeg budžeta osiguran amandman vrijedan 1.400.000 KM prema kojem se doplatak povećava sa 30 na 50 KM po djetetu.

    “Opština Bosansko Grahovo je prije 10-12 godina donijela odluku o podsticaju za novorođeno dijete koji iznosi 500 KM. Prošle godine je rođeno jedno dijete, pretprošle petero. Malo se rađa djece, malo je mladih”, navodi Đuran.

    Iako u Bosanskom Grahovu nastoje pomoći mladim porodicama sa novčanim naknadama za novorođenu djecu, ovoj opštini, kao i mnogim drugim u BiH, dobro se ne piše. Posla nema, mladi odlaze, a pojedini dijelovi izgledaju kao da je rat tek stao.

    Izvor: BHRT

  • Obustava saobraćaja do kraja marta

    Obustava saobraćaja do kraja marta

    Rekonstrukcija tunela na magistralnom putu Foča – Sarajevo, dionica Dobro Polje – Miljevina počinje naredne sedmice.

    Zbog toga će do kraja marta na snazi biti potpuna obustava saobraćaja za sva vozila.

    Kako je potvrđeno u preduzeću “Putevi RS”, rekonstrukcija puta počet će u utorak, 5. marta, a prema rješenju Ministarstva saobraćaja i veza RS, doći će do totalne obustave saobraćaja za sva vozila koja će važiti do 29. marta, prenosi Radio Foča.

    Već je počelo postavljanje saobraćajne signalizacije i priprema terena za radove koji će se izvoditi na ovoj dionici.

    Dok je na snazi obustava saobraćaja, putnička vozila bit će preusmjerena na regionalne putne pravce Dobro Polje-Jažići i Jažići-Jelašica-Miljevina.

    Putnička i teretna vozila na magistralne putne pravce Foča-Ustikolina-Grebak-Zagor-Delijaš-Trnovo ili Foča-Ustiprača-Rogatica-Sokolac-Sarajevo, te uz ograničenje za vozila do 12 tona na dionici Sastavci-Ustiprača.

    Izvor: avaz.ba
  • Snimak trenutka kada je vozač BMW-a izgubio kontrolu nad vozilom i izvalio stub ulične rasvjete

    Snimak trenutka kada je vozač BMW-a izgubio kontrolu nad vozilom i izvalio stub ulične rasvjete

    Na društvenim mrežama se pojavio snimak na kojem se vidi trenutak kada je jučer u Sarajevu vozač BMW-a izgubio kontrolu nad vozilom te udario i izvalio stub ulične rasvjete.

    Kako se može vidjeti na snimku vozač je upravljao vozilom neprikladnom brzinom.

    Nesreća se desila jučer oko 16 sati u blizini zgrade Elektroprivrede BiH.

    Na vozilu je pričinjena velika materijalna šteta.

    Izvor: avaz.ba
  • “Došli smo u situaciju da je jedna pekarska kifla jednaka cijeni kilograma pšenice”

    “Došli smo u situaciju da je jedna pekarska kifla jednaka cijeni kilograma pšenice”

    Površina od oko 500 dunuma na gazdinstvu Laze Uroševića i prošle jeseni za vrijeme sjetve zasijana je pod hljebnim žitom. Sada je, kaže Urošević, u problemu.

    “Mi smo, sada, došli u situaciju da je jedna pekarska kifla od 2gr jednaka cijeni kilograma pšenice. A sada smo u situaciji da pekari traže dodatno povećanje cijene hljeba. A mi, proizvođači, koji proizvedemo tu pšenicu, mi bismo pristali da pšenica bude i jeftinija, ali da hljeb bude 0,80 KM/kg”, kaže Urošević i dodaje da je “krajnje vrijeme da nešto preduzmu po pitanju zaštite domaće proizvodnje, da obustave uvoz bar na mjesec dana dok se ne otkupi sva domaća pšenica od naših, bh. proizvođača, a poslije neka rade šta hoće”.

    Podsjećaju ratari Semberije i na činjenicu da već godinama unazad posluju sa gubitkom.

    Trenutno, navode, ne postoji rentabilna ratarska kultura koja bi poljoprivrednicima omogućila zaradu. Poseban problem je, navode, nepostojanje zaštite domaće proizvodnje, te su pred nekontrolisanim uvozom i lošom agrarnom politikom prepušteni sami sebi.

    Cijene repromaterijala za proizvodnju postale su nedostupne manjim proizvođačima. U sjetvu samo jednog hektara pšenice jesenas je bilo potrebno uložiti od 6.000 do 10.000 KM.

    “Mi smo prošle godine u ovo vrijeme plaćali đubrivo 185 KM i UREU 195 KM, a cijene su počele padati kada je prošla sjetva. U aprilu smo, potom, imali obilne padavine, te smo morali zaštitnim sredstvima tretirati žitarice, a svaki tretman pšenice košta 100 KM. Onda, kada je došla žetva pšenice, prinosi su bili duplo manji, a cijena je bila preniska”, kaže Živko Marković, proizvođač iz Semberije.

    Sa otkupnom cijenom od 0,27KM/kg proizvodnja je odavno nerentabilna i glavni razlog što se polja u najvećoj bh žitnici pretvaraju u pašnjake, upozoravaju ratari.

    Proljetna sjetva upitna

    Cijene proizvodnih imputa diktiraće obim ovogodišnje proizvodnje hrane.

    Predsjednik Udruženja “Sela Semberije” Boško Radić kaže da, ukoliko se dugovanja prema poljoprivrednicima ne izmire, proljetna sjetva će biti pod znakom pitanja.

    “Svi jedni drugima dugujemo. Jedni dobavljačima, drugi apotekarima, treći ljudima koji su poručili mehanizaciju, četvrti duguju bankama. Ako  ova sredstva ne budu ubrzo uplaćena, proljetna sjetva je skroz upitna“, rekao je Radić i dodao da nisu nezadovoljni visinom agrarnog budžeta.

    “180 miliona za poljoprivrednu proizvodnju nisu mala sredstva, ali nas brine dinamika isplate. Nama je važnije da na vrijeme dođe, pa makar i manje para, nego poslije žetve da dođe više”, kaže Radić.

    Proizvodnja hrane treba da bude prioritet

    U semberskom selu Crnjelovo, inače, najvećem selu u BiH, čija je površina od oko 6.300 hektara, gotovo 50% površine je pod plodnim oranicama. U najvećoj mjeri, domaćini ovog kraja uzgajaju povrće, kako za preradu i izvoz, tako i za potrebe domaćeg tržišta. Ipak, ove godine će, kažu, morati smanjiti proizvodnju zbog nerentabilnosti.

    “Nama je najveći problem uvoznički lobi. Evo, trenutno imamo na lageru ogromne količine domaćeg kupusa, koje ne možemo prodati, jer trenutno na naše tržište dolazi roba iz Albanije. Druga važna stvar jeste da apelujemo na inspekcije da odgovornije rade svoj posao, jer nije moguće da mi u Crnjelovu kupus tovarimo da bismo prodali po cijeni od 0,50 KM/kg, a onda isti taj kupus u tržnim centrima košta 1,30 KM/kg. To je direktan udar na potrošača”, kaže povrtlar Mladen Mitrović.

    Radna snaga gorući problem

    Odliv stanovništva iz zemlje reflektuje se i na manjak radne snage. Uprkos tome što su dnevnice, kažu ratari, znatno uvećane.

    Nedostatak radne snage ostavlja negativne posledice po proizvodnju, te su potrebne odgovarajuće mjere kako bi se ovaj problem riješio.

    “Ovaj problem je posebno izražen kod povrtlara i voćara u sezoni berbe. Zašto se to dešava? Mladi odlaze, a i ovi koji ostaju, na njivu i u plastenik više neće niko”, kaže Mladen Mitrović.

    Farmeri prijete protestima

    Afrička kuga svinja desetkovala je stočni fond na području Semberije, gdje je eutanazirano više od 46.000 grla. Farmeri očajni. Navode da su očekivali veću podršku.

    “Afrička kuga je pomela 90% ozbiljnih farmi, među kojima je bila i moja. Očekivali smo isplatu novca, kako bismo po Pravilniku EU nakon 40 dana obnovili stočni fond, međutim, to se nije desilo, novac je mnogo kasnio i prva tranša je došla 5. januara. Na sastanku sa nadležnima obećano nam je da će preostalih 4 miliona biti isplaćeno u roku od pet dana, pola sata nakon sastanka, taj rok je odgođen za kraj februara. Evo, sada je kraj februara i isplate nema. Mi ćemo morati da zakažemo sastanak i, najvjerovatnije, organizujemo proteste”, kaže farmer Ilija Kačarević.

    “Mi više čekati ne možemo”, kaže Kačarević upozoravajući da je većina farmera odlučila da “na svoju ruku” obnovi farme. “Pa neka bude šta bude”, kaže Kačarević i dodaje: “Oni od nas legalnih proizvođača prave ilegalne.”

    izvor: Buka