Povodom Međunarodniog dana nestalih osoba, koji se obilježava danas u svijetu, iz Udruženja žrtava i svjedoka genocida podsjećaju da “iako je prošlo 25 godina od završetka rata u Bosni i Hercegovini porodice žrtava i dalje tragaju za više od 7.500 svojih članova”.
– Pozivamo nadležne da pitanje nestalih osoba postane prioritet u njihovom radu, a pojedince koji imaju informacije o grobnicama da ih podijele sa nadležnim institucijama ili udruženjima žrtava. Svaka tačna informacija o nestalim ubijenim je od velikog značaja. Budite hrabri i pomozite porodicama da pronađu svoje najmilije – saopćeno je iz Udruženja žrtava i svjedoka genocida.
Podsjetili su da je tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu nestalo oko 35.000 osoba.
Međunarodni dan nestalih osoba, 30. august, koji su proglasile Ujedinjene nacije, ima poseban značaj za Bosnu i Hercegovinu. U proteklom ratu od 1992. do 1995. godine u BiH je nestalo oko 35.000 osoba, a danas, dvije decenije nakon rata, traga se za više od 7.500.
Parlamentarni izbori u Crnoj Gori, koji će biti održani u nedjelju 30. avgusta, dešavaju se u atmosferi i ambijentu koji mogu ugroziti suverenitet ove države.
Kontinuirani napadi na Crnu Goru traju od njenog izbora da postane nezavisna i slobodna zemlja 2006. godine, što predstavlja put koji nacionalistički i ekstremni krugovi u Beogradu i Moskvi ne mogu mirno prihvatiti, navodi se u zajedničkom izjavi člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Komšića i predsjednika Liberalno-demokratske stranke Srbije Čedomira Jovanovića.
Odluka Crne Gore da postane članica NATO saveza i njena želja, ali i rad na tome, da bude prva sljedeća članica Evropske unije, postala je opasnost za paralelne službe sigurnosti, zločinačka udruženja i kriminalne strukture u njenom okruženju, koja koriste svaku priliku da onemoguće njen napredak i stabilnost.
Navodna briga za sopstvenu imovinu i status je preslab alibi
Poslije donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, Srpska pravoslavna crkva postaje neskriveni politički činilac i preuzima zvanično ulogu opozicije u ovoj zemlji, čime zloupotrebljava svoju ulogu i položaj u društvu. Nesporni princip sekularnosti, to jest jest odvojenost države i crkve, prestao je da važi kada je sveštenstvo SPC pristalo da bude ključna politička snaga višemjesečnom rušenju temelja crnogorske države -ideje o evropskoj Crnoj Gori. Navodna briga za sopstvenu imovinu i status je preslab alibi kojim se ne može sakriti namjera da se reafirmišu politički ciljevi zločinačke politike koja nas je sve dovela na rub propasti devedesetih.
Od tada u Crnoj Gori traje vanredno stanje koje ovih dana dostiže vrhunac pred parlamentarne izbore, u kojima su vladike zamijenile opozicione lidere, a politički život pretvoren u prostor gdje se kunu i proklinju svi koji drugačije misle, bez obzira na posljedice takvog djelovanja.
Umjesto jasnog ograđivanja od ovakvih poteza, osuda istih i stava da se ne miješamo u izbore u drugoj zemlji, svojim postupcima možemo da postanemo saučesnici retrogradnih snaga u Srbiji u djelovanju protiv svog susjeda. Neprihvatljivo je ponašanje, kako pojedinaca iz vlasti, nosioca najvažnijih državnih i stranačkih funkcija u Beogradu i Banja Luci, tako i predstavnika opozicije, ali i najviših vlasti Srpske pravoslavne crkve i njenih najvažnijih tijela, gotovo svih medija u Srbiji, njihovih finansijera, grupa i udruženja koja, po ko zna koji put hoće da vrate cjelokupna društva u vrijeme devedesetih, vršeći neprekidne napade na crnogorski suverenitet, sve pod plaštom navodne zabrinutosti za ugrožene Srbe u drugoj državi.
Zato moramo jasno i glasno da se suprotstavimo djelovanju onih snaga koje su već jednom proizvele ratove na Balkanu. Jasno je da je danas njihov cilj nije samo rušenje Crne Gore, već i Srbije, Bosne i Hercegovine kao i mira u čitavom regionu. Vraćanje regiona u političku katastrofu devedesetih djelo je paravojnih struktura i snaga unutar sistema, predstavnika tih politika, koji preživljavaju i opstaju decenijama na našim prostorima.
Osuđujemo svaki pokušaj destabilizacije Crne Gore
Crna Gora nije pokrajina u sastavu Srbije, odabrala je svoj put u skladu sa sopstvenim interesima i uvjerenjima, i kao takva zaslužuje poštovanje i ugled kod građana, bez obzira na vjerski i nacionalnu pripadnost. Ona svoje izbore održava u skladu sa propisima i zakonima koji su važeći na njenoj teritoriji, ima prava da bira vlast koju želi, a svaki politički subjekt koji djeluje na prostoru Crne Gore je slobodan da izrazi svoj stav kroz kandidaturu i bude biran od strane građana.
Kao pojedinci koji su zainteresovani za budućnost regiona u kojem živimo i radimo, osuđujemo svaki pokušaj destabilizacije Crne Gore koji dolazi sa već dobro poznatih adresa i odredišta. Podržavamo Crnu Goru na njenom putu u Evropsku uniju, njeno članstvo u NATO savezu, kao i njenu želju da na miran i dostojanstven način učestvuje u rješavanju zaostalih sporova u našem regionu.
Zrelost koja je Crna Gora pokazala u posljednjih više od dvije decenije, putokaz su koji treba da slede ostale države i društva i zbog toga naša podrška ide nastavku ovakve politike, ne miješajući se u suvereno pravo biranja crnogorskih državljana.
Ovaj apel ili pismo, isključivo treba tumačiti u pravcu naše zabrinutosti pred nedjeljne izbore, u kojima već toliko puta poražene strukture očito traže prostor za nasilno djelovanje i otvaraju mogućnost jačeg stranog uplitanja u stvari nezavisne Crne Gore. To ne možemo ni na koji način prihvatiti, i naše želje i stremljenja su da izbori 30. avgusta budu prilika da svako, u skladu sa svojim uvjerenjima i političkim ambicijama bude slobodan da bira i bude biran, a da svi učesnici u političkom životu i susjedi i partneri Crne Gore prihvate rezultate tih izbora.
Građanima i građankama prijateljske Crne Gore zbog toga šaljemo podršku i podstrek da istraju u svojoj namjeri da međusobne odnose uređuju na način za koji oni smatraju da je svrsishodan i da izdrže sve pritiske onih koji su već toliko puta bezuspješno pokušali da je ugroze.Slobodno birajte uprkos svim pritiscima neprijatelja vaše slobode i nezavisnosti.Svojim glasovima još jednom pobijedite iste one koje pobjeđujete oduvijek braneći tako mir u Crnoj Gori i regionu, navodi se u Komšićevoj i Jovanovićevoj izjavi.
Tokom dana očekuje se pretežno sunčano, na sjeveru i sjeveroistoku veoma toplo i sparno, uz malu do umjerenu dnevnu oblačnost
U BiH će i sutra će biti sunčano, veoma toplo i vruće.
Ujutru će preovladavati pretežno vedro, uz malu oblačnost na sjeverozapadu, ponegdje oko rijeka i po kotlinama sa prolaznom maglom.
Tokom dana očekuje se pretežno sunčano, na sjeveru i sjeveroistoku veoma toplo i sparno, uz malu do umjerenu dnevnu oblačnost.
Poslije podne i uveče mogući su prolazni pljuskovi u zapadnim krajevima.
Minimalna jutarnja temperatura vazduha biće od 16 do 21, na jugu i sjeveru do 23, a najviša dnevna temperatura iznosiće od 29 do 33, na planinama od 24, lokalno na sjeveru, sjeveroistoku i istoku od 35 do 38 stepeni Celzijusovih.
Puhat će slab do umjeren južni i jugozapadni vjetar, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.
Večeras će u Bihaću biti održani protesti zbog aktuelne migrantske krize koja se gotovo tri godine odvija u najzapadnijem dijelu Bosne i Hercegovine.
Građani traže da nadležni sa svih nivoa vlasti konačno počnu rješavati problem i migrantsku krizu stave pod kontrolu jer smatraju da se ona lomi upravo preko njihovih leđa.
Dolazak u Bihać najavili su građani i drugih gradova i mjesta u Unsko-sanskom kantonu. Inače, ovo će biti deveti put da građani rješavanje migrantke krize traže na ulici.
Posljednja dešavanja u sklopu krize ogledaju se u nerazumijevanju među entitetskim vlastima zbog činjenice da vrh bh. entiteta Republika Srpska planski sprovodi migrante ka zapadu, odnosno na teritoriju Federacije BiH i Unsko-sanskog kantona.
Kako bi se tome stalo u kraj, policija USK na međuentitetskoj liniji kreirala je blokade kojima sprječava prolaz migranata iz RS-a u Federaciju.
I pred toga, migranti su uglavnom raspoređeni u Federaciji BiH, sa naglaskom na USK, a RS odbija da na svojoj teritoriji osigura lokacije za njihovo zbrinjavanje.
Nesrazmjerna briga o migrantima, te pojava kriminaliteta u toj populaciji glavni su uzroci nezadovoljstva građana. Protesti će početi u 19 sati na Gradskom trgu u Bihaću.
U tekstu “Na Balkanu je sve manje ljudi (The Balkans are getting short of people)” utjecajni britanski list Economist je upozorio da će Bosna i Hercegovina biti među zemljama u kojima će se desiti znatan pad broja stanovnika.
Ukazali su da će do 2050. broj stanovnika u Bosni i Hercegovini biti manji za 37 posto.
Ako se uzme u obzir da je prema popisu iz 1991. u Bosni i Hercegovini bilo četiri miliona i 377.000 stanovnika, onda je za pretpostaviti da će taj broj do 2050. biti manji za milion i 620.000 stanovnika. Tako da bi Bosna i Hercegovina do polovine 21. vijeka trebala imati dva miliona i 757.000 stanovnika. Da jeste na djelu trend smanjenja broja ukupne populacije države pokazuje popis iz 2013. koji je pokazao da u zemlji živi tri miliona i 531.159 stanovnika.
Lošija situacija je samo u Bugarskoj za koju je procjena da će pad biti 39 posto i Moldaviji gdje bi pad trebao biti 45 posto.
Za navedene podatke Economist se poziva na zvanične državne statistike, Ujedinjene nacije, Svjetsku banku i Balkansku istraživačku mrežu (BIRN).
Economist je podsjetio da se sa Balkana iseljava sve veći broj mladih i talentovanih ljudi te da stanovništvo stari.
Ocijenili su da u takvim demografskim okolnostima zemlje ovog dijela svijeta neće moći ostvariti napredak.
Ukazali su da petina ljudi koji imaju hrvatski pasoš, a rade u inostranstvu su vjerovatno iz Bosne i Hercegovine. Ista je situacija i sa brojnim Moldavcima koji zahvaljujući pasošu Rumunije mogu raditi u inostranstvu.
Osim iseljavanja, uzrok smanjenja broja stanovnika je i činjenica da većina porodica ima jedno dijete, što ranije nije bio slučaj. Tako da će u Srbiji već sljedeće godine vjerovatno biti više penzionera nego radnosposobnih ljudi.
U Economistu su zaključili da iseljavanje ne smeta vlastima jer se time smanjuje nezaposlenost i dobijaju doznake iz inostranstva.
Zvanične informacije govore o 333 osobe zaražene korona virusom u Bosni i Hercegovini za posljednja 24 sata, potvrđeno je iz entitetskih institucija.
Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH u protekla 24 sata prijavljeno je 928 uzoraka, od kojih je 244 pozitivno na SARS-CoV-2.
Novi slučajevi registrirani su u svim kantonima/županijama osim Posavskom. Do sada je testirano ukupno 117.124 uzorka, a SARS-CoV-2 je potvrđen kod 12.007 osoba.
Zaključno s današnjim danom, u Federaciji BiH izliječena su 8.403 pacijenta, a u protekla 24 sata oporavak je zabilježen kod 85 pacijenata. Trenutno su aktivna 3.273 slučaja pozitivna na SARS-CoV-2.
Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH prijavljena su dva nova smrtna ishoda. Preminuo je muškarac iz Travnika i žena iz Sarajeva.
S današnjim danom, ukupan broj smrtnih ishoda na području Federacije BiH je 331, od čega je 216 osoba muškog (65,3 posto) i 115 osoba ženskog spola (34,7 posto). U dobnoj skupini 20-45 godina zabilježeno je sedam smrtnih ishoda, 45-65 godina 95 smrtnih ishoda i >65 godina 229 smrtnih ishoda, saopćeno je iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.
U pоsljеdnjа 24 sata u Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе, Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе i Bоlnici Sv. Vrаčеvi u Biјеljini izvršеnо је tеstirаnjе 585 lаbоrаtоriјskih uzоrаkа, а nоvi virus kоrоnа (SARS-CoV-2) pоtvrđеn је kоd 89 оsоba u Rеpublici Srpskој.
Rаdi sе о 48 muških i 41 žеnskoј оsоbi, оd kојih је 14 mlаđе, 56 srеdnjе i 19 оsоbа stаriје živоtnе dоbi.
Prеmа mјеstu prеbivаlištа, 14 оsоbа је iz Bаnjаlukе, оsаm iz Zvоrnikа, pо sеdаm iz Grаdiškе, Istоčnе Ilidžе i Pаlа, pо šеst iz Dоbоја i Priјеdоrа, pо čеtiri iz Tеslićа i Istоčnоg Nоvоg Sаrајеvа, pо tri iz Lаktаšа, Fоčе, Оštrе Lukе i Biјеljinе, dviје iz Šеkоvićа i pо јеdnа iz Dеrvеntе, Šаmcа, Brаtuncа, Kоzаrskе Dubicе, Knеžеvа, Srеbrеnicе, Višеgrаdа, Оsmаkа, Pеtrоvа, Čеlnicа, Ribnikа i Kоtоr Vаrоšа.
U pоsljеdnjа 24 sata, Institutu zа јаvnо zdrаvstvо RS-a priјаvljеn је јеdаn smrtni slučај kоd kојеg је pоtvrđеnо prisustvо nоvоg virusа kоrоnа. Rаdi sе о muškаrcu stаriје živоtnе dоbi iz Fоčе. Dо sаdа је u Rеpublici Srpskој pоtvrđеnо 7.257 slučајеvа virusа kоrоnа, а prеminulе su ukupnо 245 оsоbа kоd kојih је pоtvrđеn tеst nа nоvi virus kоrоnа.
Od nоvоg virusа kоrоnа dо sаdа sе оpоrаvilо ukupnо 4.254 оsоba, tеstirаnе su ukupnо 63.909 оsоbе.
Ukupаn brој hоspitаlizоvаnih u RS-u је 234, u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе 61, а u opštim bоlnicаmа 173.
U Rеpublici Srpskој pоd zdrаvstvеnim nаdzоrоm trеnutnо je 3.181 оsоba, а nаdzоr је zаvršеn kоd 54.375 оsоbе, saopćeno je iz Instituta za javno zdravstvo RS-a.
Podaci za Brčko distrikt bit će objavljeni naknadno.
Nakon što je obrađeno 302 testa, u Kantonu Sarajevo je potvrđeno 30 novih slučajeva zaraze koronavirusom, od čega njih 21 pripada porodičnim klasterima, te su u samoizolaciji od ranije, navode u današnjem izvještaju iz Zavoda za javno zdravstvo KS.
Ovo su rezultati analize provedene u protekla 24 sata‚ a od posljednjeg izvještavanja evidentiran je oporavak 61 osobe.
U posljednja 24 sata preminula je jedna osoba.
U Kantonu Sarajevo trenutno je 448 osoba pozitivno na koronavirus, što i dalje predstavlja tendenciju pada ukupnog broja oboljelih od ovog zaraznog oboljenja.
Na bolničkom liječenju, u Izolatoriju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, smještene su 47 osobe, među kojima trenutno nema pacijanata koji su na respiratoru.
Ukupan broj smrtnih slučajeva od posljedica infekcije koronavirusom u Kantonu Sarajevo je 69.
U samoizolaciji se trenutno nalazi 960 osoba, na osnovu rješenja inspekcije, preporuke epidemiologa ili rješenja Ministarstva zdravstva KS.
Mljekarska industrija je u do sada najtežoj situaciji, tvrde predstavnici poljoprivrednih udruženja iz oba entiteta. Kažu da su viškovi mlijeka ogromni, čak 20 miliona litara je na lageru i nema se kome distribuirati.
Pozivaju entitetske vlade, ali i Vijeće ministara, odnosno resornog ministra, da iskoristi mehanizam koji mu je omogućen i da na određeno vrijeme zabrani uvoz mlijeka u BiH kako bi se iskoristili ovi viškovi, jer kako ističu, to je jedini način da se ublaži udar na mljekarsku industriju, koji će biti još žešći na jesen.
Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, za “Nezavisne” kaže da su veliki viškovi mlijeka, kao i mesa.
“Mljekari, ali i ostali poljoprivredni proizvođači čekaju sad kako će entiteti i država reagovati. Veliki viškovi mlijeka na lagerima čekaju, što je očit pokazatelj smanjene potrošnje, dok se proizvodnja povećala”, kaže Bićo.
Ističe da nema potpune podatke o tome koliki su viškovi mlijeka u Federaciji BiH, ali da u ovom trenutku u cijeloj BiH ima oko 20 miliona litara mlijeka viška.
“To je prerađeno mlijeko koje stoji u magacinu. I u marketima se može vidjeti kako se obaraju cijene samo da to mlijeko ide. Već ga ima po 0,90 KM, a domaći proizvođači se i pored toga ne mogu takmičiti sa uvoznicima”, objašnjava Bićo.
Tvrdi da su mljekari u velikim gubicima, jer je potrošnja pala, a turista i dijaspore nema.
“Sve se na to oslanjalo, i proizvodnja mlijeka, i mesa, i povrća. Sve je stalo, a uvoz ide. I ovo malo našeg što bi trebalo da se proda, jeftina roba iz uvoza blokira”, kaže Bićo.
Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Republike Srpske, za “Nezavisne” kaže da je mljekarska industrija u velikom problemu, jer slijedi pad cijena mlijeka i nemogućnost otkupa.
“U mljekari u Kozarskoj Dubici skladište mlijeko u velikim količinama. Mljekare su do krajnjeg momenta plaćale dogovorenu cijenu. Neću reći da je dobra, ali je plaćana i plaća se i dalje, ali će u ovakvoj situaciji biti prisiljeni da je smanje. Mi smo tražili od Radovana Viškovića, predsjednika Vlade RS, da nas primi i očekujemo svaki dan sastanak s njim, da pokušamo da sasluša i on nas i mi njega i da kažemo šta ćemo raditi, hoćemo li razvaljivati poljoprivredu ili nećemo. Situacija je ista i što se tiče mesa. Obećali su da neće mjesec dana uvoziti meso, uvoze kao što su i uvozili, slagali su ministra Košarca. Kupus je zaoran, krompir je rodio. Vlada RS je pomogla sjetvu maksimalno, sve je bilo dobro dok to nije rodilo, kad je rodilo i kad smo pošli ubirati plodove, tad smo vidjeli da nigdje ništa ne možemo prodati”, kaže Usorac.
Adin Fakić, direktor sarajervske mljekare “Milkos”, za “Nezavisne” kaže da i ova mljekara ima viškove, ali da se zasad nekako snalaze.
“I mi smo u sličnoj situaciji kao i ostatak mljekarstva u BiH, a takva situacija je u cijelom svijetu. Specifično je za BiH da ima veliki broj ljudi koji žive i rade u inostranstvu, da BiH posjećuje veliki broj turista i da smo ove godine ostali bez tih direktnih posjeta, što je smanjilo potrošnju i što je dodatno ugrozilo i ugostiteljski sektor, koji je veliki potrošač naših proizvoda”, kaže Fakić.
Objašnjava da na ukupne poslovne rezultate utiču i loša sezona u Crnoj Gori, a i u Hrvatskoj, koja je nešto malo bolja.
“Kad uzmete sve to skupa, na nivou BiH i zemalja u okruženju, gdje plasiramo svoje proizvode, logično je da će dovesti do ove situacije”, kaže Fakić.
BiH, kako kaže, nažalost, nema odbrambeni sistem koji se odnosi na robne rezerve, ali može da iskoristi mehanizam sezonske zaštite od uvoza mlijeka iz inostranstva te da na taj način reaguje u skladu sa politikom EU, s obzirom na to da postoji ta mogućnost.
“Sve druge opcije su u ovom trenutku neizvjesne”, kazao je Fakić.
Prema Takvimu Rijaseta IZ u BiH 10. dan mjeseca muharrema 1442. h.g. koji se u islamskoj tradiciji naziva Danom Ašure ili Jevmu Ašura, ove godine pada u subotu, 29. augusta 2020. godine. Preporuka Božijeg poslanika Muhammeda, neka je mir i spas Božiji na njega, je da se posti 9. i 10. muharem, ili 10. i 11. dan ovoga mjeseca.
Kako stoji u predajama, Poslanik, a.s., je za vrijeme svoga boravka u Meki postio deseti dan muharrema. Nakon dolaska u Medinu našao je Jevreje kako poste Ašuru, pa je u tom smislu i slijedeća predaja koju prenosi Ibn Abbas, radijallahu anhu: “Došao je Poslanik, a.s., u Medinu i vidio je Jevreje kako poste Ašuru, pa je upitao: “Šta je ovo?” Rekli su: “Ovo je lijep dan, dan u kojem je spašen Musa, a.s., sa Benu Israelćanima, od njihova neprijatelja, pa ga je Musa postio.” Rekao je: “Meni je Musa bliži od vas!” – pa je postio i naredio drugima da poste. (Buharija)
Posteći ašuru i dan prije ili poslije mi slijedimo sunnet Poslanika a.s.. Preporuka je Poslanika, a.s., da se pored desetog dana muharrema posti dan prije ili dan poslije, kao što stoji u hadisu: “Prenosi se od Abdullaha ibn Abbasa, r.a., da je Poslaniku, a.s., nakon što je postio i naredio ashabima da poste Ašuru rečeno: “O Allahov Poslaniče, to je dan koji obilježavaju Židovi i Kršćani!” Rekao je Poslanik, a.s.: “U narednoj godini ćemo inšallah postiti i deveti dan!” Pa on nije dočekao narednu godinu, jer je Poslanik, a.s., preselio te godine!” (Muslim)
Kada su ga pitali o danu ašure, Allahov Poslanik je rekao da je post ašure uzrok praštanja grijeha učinjenih u protekloj godini: “Post ašure je uzrokom praštanja grijeha koji su učinjeni protekle godine!” (Muslim).
Dan ašure je dobrim dijelom zastupljen u muslimanskim masama, ali njegovo obilježavanje mora biti u skladu sa Kur’anom i sunnetom. Među Bošnjacima ovaj se dan obilježava posebnim vjerskim programima, običaj je da mnoge porodice toga dana pripremaju i kuhaju jedno posebno jelo koje se zove ašure, slično kompotu, ali od raznih zrnastih plodova, suhog voća i začina. Time se podsjećamo na dan kada je po predaji, Nuh, a.s., nakon potopa dao da se od ostatka namirnica pripremi jelo za preživjele. Širom muslimanskog svijeta pa i kod nas, hašura je poznata kao slatka smjesa od žitarica, zrnevlja, smjesa kuhana i jede se desetog dana muharema.
Deseti dan mjeseca muharrema je još poznat kao “Idul-enbija” (Bajram Božijih poslanika). Prema hadisu koji se prenosi od Ibn Abbasa, r.a ima nekoliko značajnih događaja koji su se desili Božijim Poslanicima na ovaj dan. Evo nekih od tih događaja:
– Musa a.s je uspio, sa Izraelićanima, prebaciti se preko Crvenog mora na Sinajsko poluostrvo i spasiti svoj narod od Faraonovog zuluma,
– Nuh a.s se sa vjernicima iskrcao na planinu Džudijj i tako se spasio od potopa,
– Junusa a.s je izbacio kit iz svojih čeljusti na obalu mora,
– Allah, dž.š. je stvorio Adema a.s. i oprostio mu grijeh počinjen u Džennetu,
– Trgovačka karavana putujući za Egipat izvadila je Jusufa a.s iz bunara u koji su ga bacila braća iz zavidnosti,
– Isa a.s je rođen i podignut sa ovog svijeta Isa,
– Ibrahim a.s. je toga dana spašen (od vatre u koju je bačen) takođe na taj dan mu je poklonjen ovan za kurban u zamjenu za sina Ismaila,
– Ocu Jusufa a.s, Jakub a.s povraćen je vid, izgubljen u plaču za sinom Jusufom,
– Ejjubu a.s je vraćeno zdravlje poslije dugogodišnje bolesti,
– Sulejman a.s je preuzeo vladavinu nad Izraelićanima.
Pred nama je još jedna prilika da zaradimo dobro djelo i očistimo se od grijeha! Ne propustimo da postom, kao jednim od najiskrenijih ibadeta, ovih dana oživimo pritvrđeni sunnet našeg Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da zaradimo hajr, da steknemo ljubav Allaha, dželle še’nuhu, da Mu se i na ovaj način približimo i da Mu iskažemo pokornost!
Sudeći prema do sada poznatim imenima koja će se naći na glasačkim listićima za načelnike i gradonačelnike na predstojećim Lokalnim izborima, najmlađi kandidat dolazi iz Zenice.
Radi se o Arnelu Isaku, 24-godišnjem ministru za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline u Vladi Zeničko-dobojskog kantona, te kandidatu A-SDA za gradonačelnika Zenice. Isak je široj javnosti postao poznat nakon što ga je ta stranka, kojom u Zenici rukovodi njegov otac Ramo Isak, predložila za kantonalnog ministra.
Isak, u Zenici poznatiji i kao “Kralj šiše”, je već započeo predizbornu kampanju, te je na njegovoj i na Facebook stranici njegovog oca Rame Isaka objavljen niz amaterskih promotivnih videa.
Dvije godine je od Arnela Isaka starija Nejira Sarajlić, kandidatkinja Platforme za progres za načelnicu Općine Stari Grad Sarajevo, dok njen stranački kolega, 39-godišnji Edin Bunda, ulazi u utrku za načelnika Općine Ilidža. Oboma su, prema njihovim tvrdnjama, ovo prva politička iskustva, te do sada nisu bili politički aktivni.
Stranka koja je ponudila najveći broj kandidata za načelnike i gradonačelnike je SDA, a njih 17 su mlađi od 40 godina.
Najmlađi među njima je Jasmin Musić, 28-godišnji kandidat za načelnika Općine Ključ, a godinu dana stariji je Adnan Mujanović, kandidat za načelnika Općine Vukosavlje. Kandidat za načelnika Breze Vedad Jusić i kandidat za načelnika Novog Goražda Muhamed Mašić imaju po 30 godina, dok kandidat za načelnika Lukavca Irfan Halilagić ima 32 godine.
Mirsad Aličajić iz Cazina i Mersudin Nanić iz Bužima su 33-godišnji SDA-ovi kandidati za načelnike, dok su među kandidatima mlađim od 40 godina još Mirnes Tukić (Doboj jug, 36), Mirsad Čizmić (Žepče, 36), Almin Ćutuk (Pale u FBiH, 35), Advan Akeljić (Vitez, 37), Mirnes Nuhić (Kiseljak, 37), Amel Saltaga (Glamoč, 39) i Salih Dubičić (Bratunac, 39).
Iako ulazi u utrku za svoj treći uzastopni mandat, aktuelni SDA-ov načelnik Općine Novi Grad Semir Efendić ima tek 37 godina, a njegov vršnjak je aktuelni zamjenik ministra pravde BiH Nezir Pivić, koji će na predstojećim Lokalnim izborima biti kandidat za gradonačelnika Zenice. Dvije godine stariji od njih je Mirza Ganić, aktuelni premijer Zeničko-dobojskog kantona i kandidat za gradonačelnika Visokog.
SDP, Naša stranka, Narod i pravda i NBL u Kantonu Sarajevo nastupaju kao “Četvorka”, a njihovi najmlađi kandidati za načelnike su 35-godišnjaci, Adnan Delić u Novom Gradu i Nermin Muzur na Ilidži. Kandidat “Četvorke” u Vogošći Dženan Brkanić ima 39 godina, a kandidat u Ilijašu Amar Dovadžija 37.
Za mlađe snage u Kantonu Sarajevo se odlučila i koalicija Demokratske fronte i Građanskog saveza, pa će kandidatkinja te koalicije u Novom Sarajevu biti Adna Pandžić i u Novom Gradu 34-godišnja Elma Mujadžić.
U Kreševu je Demokratska fronta za načelnika kandidovala 33-godišnjeg Darija Marića, dok je 39-godišnji Sedmedin Amiđić kandidat za načelnika Kaknja.
Tridesetogodišnja Alma Muratović je kandidatkinja SDP-a za načelnicu Srebrenika, a pet godina stariji od nje je Ernest Imamović, kandidat te stranke za gradonačelnika Goražda.
Među najmlađim kandidatima za načelnike je SDS-ov Slobodan Simić, 25-godišnjak koji je ušao u utrku za načelnika Donjeg Žabara. Trinaest kandidata SDS-a za načelnike i gradonačelnike su mlađi od 35 godina. Milan Aleksić, kandidat za načelnika Općine Prnjavor, ima 29 godina, Ljubiša Petrović, kandidat za gradonačelnika Bijeljine, ima 32 godine, a Marinko Božović, aktuelni načelnik Općine Istočna Ilidža, ima 34 godine.
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik je izjavio da ta stranka u 20 općina ima kandidate za načelnike mlađe od 35 godina, a tri kandidata su mlađa od 30 godina. Radi se o kandidatima u Modriči, Pelagićevu i Berkovićima.
Lokalni portali u Hercegovini su Bojana Kojovića, 28-godišnjeg SNSD-ovog kandidata za načelnika Berkovića, predstavili kao “najmlađeg i najzgodnijeg kandidata za načelnika u RS-u”.
PDP će na predstojećim Lokalnim izborima za načelnike i gradonačelnike ponuditi dvojicu 27-godišnjaka. To su Mitar Vidaković u Zvorniku, te aktuelni zastupnik u Narodnoj skupštini RS-a Draško Stanivuković, koji je kandidat za gradonačelnika Banje Luke.
Tridesetdvogodišnji Goran Pejaković je kandidat HDZ-a BiH za načelnika Travnika, a dvije godine stariji od njega su Vedran Markotić, kandidat za načelnika Ljubuškog, i Ante Begić, kandidat za načelnika Posušja. Po 37 godina imaju kandidati HDZ-a BiH za načelnike Gornjeg Vakufa i Bugojna, Dražen Matišić i Igor Vrljić.
Rok Centralne izborne komisije za ovjeru kandidatskih listi je 11. septembar, a imena svih kandidata bi trebala biti objavljena do 1. oktobra. Lokalni izbori su, podsjetit ćemo, zakazani za 15. novembar.
