Category: BiH

  • Hiljade bh. građana godišnje odlazi u inostranstvo na liječenje

    To su hiljade zahtjeva koje zaprime entitetski fondovi zdravstvenog osiguranja i humanitarne organizacije. Tu je i veliki broj pacijenata koji sami finansiraju liječenje van Bosne i Hercegovine. Nema zvaničnih podataka, tačnije registra, o tačnom broju pacijenata koji se na godišnjem nivou liječe u inostranstvu, ali sigurno je da se radi o hiljadama.

    Vrijeme pandemije je otežalo proces odlaska na liječenje ali ga nije u potpunosti zaustavilo. Nalazili su se načini da pacijenti, ukoliko je prije potrebno, ipak odu na liječenje u inostranstvo.

    Lider u prijemu pacijenata iz Bosne i Hercegovine je Turska ali tu su i druge evropske zemlje poput Austrije i Njemačke.

    Medical Park produžena ruka bh. zdravstvu

    Jedna od medicinskih ustanova za koju se odlučuje veliki broj bh. građana je Medical Parka, vodeća zdravstvena grupacija u Turskoj koja sa svojih 20 godina postojanja, od 1995. godine, pruža zdravstvene usluge u zemlji i inostranstvu, a ujedno je i najbrža rastuća zdravstvena grupacija u svijetu.

    Predstavnica Medical Parka za BiH Emina Ihtijarević podsjetila je da je Turska od 1991. godine doživjela veliku ekspanziju kada je u pitanju zdravstvo, a poslije i zdravstvenog turizma. U BiH su od 2015. godine, a od 2016. imaju ugovor sa zdravstvenim Fondom Federacije BiH.

    – Tako da pacijenti i preko Fonda mogu ići na liječenje ali imamo i samofinansirajućih pacijenata. Broj pacijenata koji traže našu uslugu ili drugo mišljenje, ne odgovara broju pacijenata koji odu u Tursku na liječenje. To je pokazatelj da u BiH imamo dobre ljekare – pojasnila je Ihtijarević.

    O tačnom broju pacijenata koji odlaze na liječenje nije govorila, ali kako je kazala, najviše idu pacijenti iz oblasti onkologije, ortopedije…

    – Imamo ugovor sa Fondom. Tada pacijent po preporuci jednog od tri klinička centra dolazi do nas. Imamo ugovor za deset teških oboljenja. Pacijenti mogu ići na liječenje za oboljenja kao što je transplantacija koštane srži, transplantacija bubrega, jetre, određeni kardio-hirurški zahvati… Nažalost, najčešće je da pacijent u Tursku dođe u već lošem zdravstvenom stanju – istakla je Ihtijarević.

    Medical Park, kao zdravstvena grupacija je poznata po tome što se ne reklamira mnogo, ne ulaže u marketing.

    – To najviše ide od usta do usta ili putem društvenih mreža ili od pacijenta do pacijenta. Mi pacijentu obavezno ponudimo drugo mišljenje, ono je besplatno, a jako puno znači. Što se tiče finansiranja, samofinansirajući pacijenti najčešće idu preko humanitarnih akcija. Imamo jako dobru saradnju sa udruženjem ‘Pomozi.ba’. Izuzev njih, sarađujemo sa udruženjem ‘Đerđef’ iz Bugojna, sa raznim udruženjima – naglasila je Ihtijarević.

    Podsjetila je da su 2015. godine naveli da žele da budu “produžena ruka bh. zdravstvu”.

    – Ponosni smo da smo obavili veliki broj edukacija ljekara, da smo ovdje izvršili nekoliko operativnih zahvata i edukacija. U suštini, jesmo produžena ruka bh. zdravstvu, a s druge strane i poveznica između BiH i Turske – kazala je Ihtijarević.

    Smatra da neovisno o tome koliko se razvije bh. zdravstvo, uvijek će postojati potreba za izmještanjem pacijenata.

    – Jer ovdje nemamo mogućnosti da pružimo kompletnu uslugu zbog nedovoljnog broja pacijenata. Nije isto kada država ima populaciju od 3,5 i 80 miliona. U Medical Parku, kao zdravstvenoj grupaciji, na godišnjem nivou se liječi oko deset posto turske populacije. Dakle, ima oko osam miliona pacijenata, to je jako veliki broj – pojasnila je Ihtijarević.

    Dotakla se i pandemije koronavirusa, koja je, kako je kazala, hendikepirala cijeli svijet.

    – Međutim, druga oboljenja ne miruju, ljudi obolijevaju. Imali smo pacijente koji su bili predviđeni za odlazak na liječenje u aprilu, maju… Međutim, nisu mogli ići jer nije bilo prevoza. Onda smo uspjeli da za te pacijente nađemo adekvatnu zamjenu ili da im omogućimo neki drugi način pomoći. Za one koji su morali ići, dobijali smo odobrenja Ministarstva zdravlja Republike Turske. S tim papirom i negativnim testom na koronavirus, pacijenti su vlastitim vozilima išli u Tursku na pretrage i liječenje – izjavila je Ihtijarević.

    Naglasila je da dva, tri mjeseca nisu radili kapacitetom kojim su navikli.

    – Tokom cijelog ovog perioda pandemije smo davali besplatna druga mišljenja što je pacijentima bilo olakšanje. Pacijenti se sada sve više odlučuju na odlazak u Tursku – dodala je Ihtijarević.

    Karalić: Oko 100 pacijenata na godišnjem nivou pošaljemo u inostranstvo

    Organizacija koja je vodeća u Bosni i Hercegovini kada su u pitanju apeli i pomoć građanima u potrebi je svakako Udruženje Pomozi.ba. Od 2017. godine, pored svih aktivnosti kojim se bave, a mnogo ih je, rade i na prikupljanju pomoći i slanju pacijenata u inostranstvo.

    – Prvih pet godina postojanja organizacije uopšte nismo radili akcije liječenja. Onda se desio slučaj momka iz Zenice – Aldina Jacića, koji je u potpunosti izgorio. Objavili smo apel i samo za par dana sve je bilo riješeno. Tada se uključila država Turska. Dobio sam poziv iz Ambasade Turske u Sarajevu sa informacijom da će liječenje pokriti Ministarstvo zdravstva – prisjetio se osnivač organizacije Pomozi.ba Elvir Karalić.

    Kroz taj slučaj su shvatili kako da djeluju i na tom polju i da mogu puno uraditi i na taj način.

    – Za par godina, ne volim da tako govorim, ali moguće je da smo postali lider po broju slučajeva koje mi pomognemo. Na dnevnom nivou u prosjeku dobijemo dva do tri zahtjeva, što je na mjesečnom nivou od 60 do 100 zahtjeva, što je veliki broj. To se ne može fizički stići ni obraditi. Mi oko 100 pacijenata na godišnjem nivou pošaljemo u inostranstvo. Prikupimo sredstva za operacije koje koštaju od 20.000 do 400.000 maraka – pojasnio je Karalić.

    Kako je kazao, zbog koronavirusa ove godine je sve usporeno pa tako i slanje pacijenata u inostranstvo na liječenje.

    – Učestvujemo i u velikom broju akcija gdje dajemo donacije za liječenje ali nismo upućeni u sam proces odlaska i praćenja pacijenta, plaćanja cjelokupnih troškova operacije. Ukupan broj pacijenata koji odlaze na liječenje, mislim da niko ne zna i da je to teško reći jer ovdje pričamo o samo jednoj organizaciji. Ako mi imamo tako velik broj zahtjeva, gdje su druge organizacije – pojasnio je Karalić navodeći da u BiH ima mnogo organizacija i udruženja koja se bave ovim pitanjem.

    Mišljenja je da se “radi o zastrašujućoj cifri, kada bi neko uspio da napravi bazu podataka svih tih apela”.

    – Izuzetno je veliki broj ljudi koji idu vani da se liječe – poručio je Karalić.

    Kada su u pitanju zemlje u kojima se liječe bh. građani, lider je Turska.

    – Lider je Turska, kada je u pitanju BiH. Uglavnom se radi o privatnim klinikama. Mi radimo i sa Austrijom i povremeno sa Njemačkom. Ali Turska je broj jedan. Cjenovno je dosta prihvatljivija u odnosu na neke druge evropske zemlje poput Njemačke i Austrije. Veliki broj ljudi tamo ide, ne samo preko nas – istakao je Karalić.

    ZZOFBiH: Od 400 do 660 pacijenata upućuje se na liječenje u inostranstvo

    – U skladu sa pravilnikom o upućivanju osiguranih lica na liječenje u inostranstvo, broj upućenih pacijenata iz Federacije BiH na liječenje u inostranstvo, kreće se od 400 do 660 pacijenata, zavisno od godine – naveli su iz Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH.

    Istakli su da cjelokupni troškovi liječenja pacijenata, upućenih od strane Federalnog zavoda nakon provedenog postupka u skladu sa pravilnikom , pokrivaju se iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, odnosno sredstava Federalnog fonda solidarnosti.

    – Osim troškova za zdravstvene usluge u inostranstvu, iz sredstava Federalnog fonda solidarnosti pokrivaju se i putni troškovi, smještaj i dnevnice za određeni broj dana utvrđen pravilnikom. Citiranim pravilnikom je preciziran, način, postupak, te utvrđena oboljenja koja se ne mogu liječiti u našim zdravstvenim ustanovama, te je pacijente oboljele od istih, pod određenim uslovima potrebno uputiti na dalje liječenje u inostranstvo. U pitanju je 12 oboljenja sa određenim medicinskim indikacijama – dodali su iz Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH.

    Godišnje se u prosjeku izvan RS-a liječi oko 5.000 pacijenata

    Osiguranici Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske imaju pravo na liječenje izvan RS i to onda kada zdravstvene ustanove u ovom bh. entitetu ne mogu da sprovedu liječenje, odnosno kada se određena zdravstvena usluga ne radi u zdravstvenim ustanovama u RS.

    Potreban je prijedlog Univerzitetskog kliničkog centra RS-a, a na osnovu tog prijedloga stručna komisija Fonda donosi odluku o opravdanosti liječenja izvan RS.

    – Sa rješenjem FZO RS-a naši osiguranici u zdravstvenim ustanovama izvan RS plaćaju samo participaciju ukoliko nisu oslobođeni ove obaveze, a ukoliko jesu, Fond u potpunosti finansira liječenje izvan RS ( poput oboljelih od malignih bolesti i slično) – naveli su iz Fonda.

    Napominju da stručna komisija Fonda u kontinuitetu radi bez obzira na epidemiju koronavirusa, a prijem pacijenata na liječenje izvan RS-a zavisi od režima rada zdravstvenih ustanova izvan RS-a budući da je većina zdravstvenih kapaciteta usmjerena na liječenje i sprečavanje daljeg širenja virusa.

    Osiguranici se na liječenje izvan RS-a uglavnom upućuju u zdravstvene ustanove u Srbiji, a prema Sporazumu kojeg je FZO RS-a potpisao sa Fondom za zdravstveno osiguranje Srbije, naši osiguranici imaju mogućnost da se liječe u svim onim zdravstvenim ustanovama koje djeluju u okviru javnog zdravstvenog sistema u Srbiji.

    – Na liječenje izvan RS-a pacijenti se, uglavnom, najviše upućuju zbog kardiohirurgije, odnosno oboljenja srca, zatim karcinoma, leukemije, neuroloških oboljenja, a sve je veći broj osiguranika koji se upućuju i zbog kongenitalnih anomalija (kod novorođenčadi), te genetskih ispitivanja. Godišnje se u prosjeku izvan RS-a liječi oko 5.000 pacijenata, što je duplo manje nego nekih ranijih godina, kada se na liječenje izvan RS upućivalo i više od 10.000 pacijenata na godišnjem nivou – poručili su iz Fonda.

    Kako su kazali, to je rezultat konstantnog ulaganja u zdravstveni sistem RS, odnosno uvođenja i finansiranja novih zdravstvenih usluga zbog kojih su njihovi osiguranici morali ranije da odlaze na liječenje izvan RS.

    – Trošak Fonda za liječenje naših osiguranika izvan RS-a na godišnjem nivou iznosu oko 20 miliona KM. Pored liječenja izvan RS-a, tačnije u Srbiji, FZO RS-a učestvuje u finansiranju troškova liječenja naših osiguranika i u inostranstvu ( Italija, Njemačka, Austrija i slično) i to onda kada se to liječenje ne može sprovesti ni u Srbiji. Tada je potrebna preporuka i prijedlog zdravstvene ustanove u Srbiji za daljim liječenjem u inostranstvu. Fond, od nedavno, ova liječenja finansira u 100 postotnom iznosu ukoliko se radi o oboljenjima koja su obuhvaćena listom oboljenja koja su definisana pravilnikom Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS-a. Naime, ranije je Fond učestvovao u finansiranju troškova ovih liječenja uglavnom u iznosu od 30 posto ukupnih troškova liječenja – navode iz Fonda.

    Riječ je o zdravstvenim uslugama koje se ne rade ni u zdravstvenim ustanovama izvan RS-a koje sa Fondom imaju potpisan ugovor (Srbija), kao što su složene usluge iz oblasti kardiologije, kardiohirurgije, hematoonkologije, transplantacije i dr.

    Napominju da je riječ o finansiranju liječenja osiguranika starijih od 18 godina, budući da je u RS još prije dvije godine osnovan Fond solidarnosti za dijagnostiku i liječenje oboljenja, stanja i povreda djece u inostranstvu, koji finansira liječenja u inostranstvu za djecu do 18 godina starosti.

    Dakle, Fond solidarnosti za dijagnostiku i liječenje oboljenja, stanja i povreda djece u inostranstvu finansira liječenje djece u inostranstvu do 18 godina starosti i to onda kada se ta liječenja ne mogu sprovesti u zdravstvenim ustanovama u RS-u, ni izvan RS-a (najčešće Srbija). Da bi se odobrilo finansiranje liječenja djeteta u inostranstvu, neophodno je dostaviti kompletnu medicinsku dokumentaciju, prijedlog ustanove u kojoj se dijete liječi, tj. prijedlog stručnog konzilijuma tri doktora odgovarajuće specijalnosti, te predračun troškova liječenja u inostranstvu.

    Inače, u prikupljanju sredstava za liječenje djece u inostranstvu učestvuje cjelokupno društvo, jer se Fond solidarnosti finansira, između ostalog, i od neto plate zaposlenih tako što radnici svaki mjesec od svoje plate izdvajaju 0,25 posto, ukoliko to žele. Pored toga, izvori prihoda Fonda solidarnosti su i budžet RS, kao i budžeti lokalnih zajednica, zatim pet posto od kupovine službenih automobila javnih ustanova i preduzeća, izuzev vozila MUP RS kao i zdravstvenih ustanova, te donacija privrednih društava, preduzetnika i slično.

    – Od početka rada, tačnije od januara 2018. godine pa do danas odobreno je ukupno 278 zahtjeva za 202 djece (pojedina liječenja produžavana su više puta) za šta je izdvojeno oko sedam miliona KM. Konkretno, u prošloj godini odobreno je 111 rješenja , dok je trošak Fonda solidarnosti za liječenja u 2019. godini iznosio oko 1,5 miliona eura. Jedan od najčešćih razloga upućivanja djece u inostranstvo putem ovog fonda su genetska ispitivanja, zatim teška oboljenja poput malignih bolesti, urođene ortopedske anomalije, bolesti oka, bolesti srca, transplantacije i dr. – dodali su iz Fonda.

  • Bjeloglavi sup Luka poletio u Blagaju

    Bjeloglavi sup Luka, jedina ptica ove vrste trenutno u Bosni i Hercegovini, nakon petomjesečnog boravka u kavezu Eko udruženja Novi val u Blagaju, danas je pušten u prirodno stanište.

    On je prethodno na tlo Bosne i Hercegovine došao iz Srbije, a pronađen je na teritoriji Olova, potpuno iscrpljen i sa malim šansama da preživi. S obzirom na to da su do novembra 2018. u prostoru Novog vala boravila dva bjeloglava supa koja su nažalost preminula od posljedica trovanja, iz Olova su u pomoć pozvali Blagajce, koji su odmah pticu prebacili u svoj kavez i počeli je oporavljati.

    Bio je potpuno iscrpljen i trebalo je vrijeme da ga vratimo u život. Oporavak je trajao oko 20 dana. U tom vremenu, iako je riječ o lešinaru, Luka je jeo iz ljudske ruke. Hvala Bogu da je danas dobro. Odlučili smo vratiti ga u prirodu – rekao je predsjednik Udruženja Novi val Adnan Đuliman.

    Najavio je i da će Udruženje u narednim danima vršiti monitoring, te pratiti kretanje i snalaženje ptice u prirodi. Pozvao je i stanovništvo Bosne i Hercegovine da se javi Udruženju Novi val ukoliko primijeti bjeloglavog supa.

    S ciljem opstanka ove ugrožene vrste kojoj na području starog kontinenta prijeti izumiranje, u Udruženju Novi val nedavno su odlučili napraviti hranilište na platou Podveležja, a kasnije potpisati i ugovor o saradnji sa lokalnom klaonicom, koja na ovaj lokalitet svakodnevno dostavlja animalni otpad.

    Bjeloglavi sup Luka danas je poletio sa lokaliteta Kurbanište u Blagaju. Ova ptica pripada lešinarima starog svijeta, te u rod Gyps – star više od milion godina.

    Bjeloglavi sup je strvinar. Hrani se uginulim ostacima životinja i ujedno je jedan od najboljih čistača prirode. U Bosni i Hercegovini su se do prije pedesetak godina gnijezdile sve četiri vrste evropskih strvinara. Bili smo jedina zemlja uz Grčku i Španiju sa sve četiri vrste strvinara. Nebrigom prema prirodi, sve vrste su isčezle. Glavni razlozi su trovanja, ubijanja i krivolov. Ove stijene su posljednje stanište bjeloglavog supa u BiH – rekao je Goran Topić iz Ornitološkog društva “Naše ptice“ iz Sarajeva.

    Luka je davno trebao poletjeti u prirodu, međutim sa puštanjem se zakasnilo zbog pandemije koronavirusa. Današnji događaj upriličen je povodom Međunarodnog dana lešinara.

  • Epidemiološka situacija u FBiH u protekla 24 sata, nova naredba i preporuke Kriznog štaba/stožera FMZ

    Prema podacima Federalnog zavoda za javno zdravstvo u protekla 24 sata (do 12h) u Federaciji BiH prijavljeni su rezultati testiranja 945 uzoraka, od kojih je 227 pozitivnih na COVID-19. Novi slučajevi registrirani su u svim kantonima/županijama osim u Bosansko-podrinjskom. 

    U Federaciji BiH do sada je testirano ukupno 125.888 uzoraka, a COVID-19 je potvrđen kod 13.421 osobe. Zaključno s današnjim danom, u Federaciji BiH se oporavilo 9.639 pacijenata, u protekla 24 sata evidentiran je oporavak 44 pacijenta. Trenutno je aktivno 3.411 slučajeva-oboljelih od COVID-19.

    Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH u posljednja 24 sata prijavljeno je šest smrtnih ishoda. Preminulo je pet muškaraca i to dva iz Sanskog Mosta, i po jedan iz Gruda, Jajca i Ključa, kao i jedna žena iz Tuzle. S današnjim danom, ukupan broj smrtnih ishoda na području Federacije BiH je 371, od čega je 244 osoba muškog i 127 osoba ženskog spola.

    Novom Naredbom Kriznog štaba/stožera Federalnog ministarstva zdravstva koja je na snazi od danas, 05.09., opće mjere iz ranije Naredbe produžene su za narednih 14 dana. Obavezno je nošenje zaštitnih maski u zatvorenom prostoru uz poštivanje distance od minimalno dva metra, kao i u otvorenom prostoru, ukoliko na otvorenom prostoru nije moguće održavati fizičku distancu od dva metra između osoba.

    Na snazi su i Preporuke za škole u kontekstu COVID-19 za školsku godinu 2020/2021. Zavoda za javno zdravstvo FBiH, dok su  Preporuke Kriznog štaba/stožera FMZ proširene preporukom za dodatnu sigurnost u školama:

    “Preporučuje se uposlenicima obrazovnih ustanova što kraće zadržavanje u zajedničkim prostorima obrazovnih ustanova (zbornice, kantine, hodnici i sl.), te obavljanje poslovnih aktivnosti (roditeljski sastanci, sjednice nastavnog vijeća, informacije za roditelje i sl.) usmjeriti na ostale mogućnosti poslovne komunikacije primjenom informatičko-komunikacijske tehnologije (putem konferencijskih poziva, e-maila, Skype-a i sl.)”, stoji između ostalog u Preporukama. 

    Stanovništvu na području Federacije BiH i dalje se preporučuje da zbog COVID-19 epidemiološke situacije izbjegavaju javna okupljanja i ograniče svoja kretanja, a u slučaju pojave nekih od simptoma kao što su povišena temperatura, kašalj, gubitak mirisa ili okusa, preporučuje se osobama sa simptomima, kao i članovima njihovog kućanstva da ostanu kući, te se telefonski jave nadležnom liječniku kako bi dobili daljnje upute. 

    Neophodno je pridržavati se mjera lične/osobne zaštite, držanje razmaka od dva metra i izbjegavanje rukovanja i grljenja, često i temeljito pranje ruku, održavanje lične/osobne higijene i higijene prostora, kao i da se poslodavci i uposleni pridržavaju preventivnih mjera na radnim mjestima. 

    “S obzirom da je jesen, vratili smo se s godišnjih odmora, četiri su osnovne mjere: Maska, distanca, lična higijena uz što češće pranje i dezinfekcija ruku i sljedeće – Nemojte dolaziti na posao ukoliko imate temperaturu, osjećate se malaksalo ili imate bilo koji respiratorni simptom. Dopustite ljekarima da kažu da li je to sumnja na COVID-19 ili nije, nemojte sami donositi dijagnoze i odlaziti na posao smatrajući da nije to to, da ne bi zarazili vaše kolege i druge osobe sa kojima ste u kontaktu”, poručio je na jučerašnjoj press konferenciji član Kriznog štaba/stožera Federalnog ministarstva zdravstva i pomoćnik federalnog ministra zdravstva dr. Goran Čerkez.

    “Situacija je ozbiljna u svakom slučaju i stalno trebamo gledati kapacitet odgovora zdravstvenog sektora, koji su naši kapaciteti da odgovorimo, i prema tome ne trebamo se opuštati”, potcrtao je.  

    “Apeliramo da se izbjegavaju veća okupljanja, naročito u zatvorenim prostorima, a proslave ograniče na uzak krug obitelji i prijatelja uz poštivanje svih higijensko-epidemioloških mjera”, upozorio je na press konferenciji član Kriznog štaba/stožera Federalnog ministarstva zdravstva i šef Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo FBiH dr. Sanjin Musa, naglašavajuči kako su lokalna povećanja broja slučajeva COVID-19 proteklih dana povezana uz obiteljske proslave i povratak sa ljetovanja, te kako je u narednom periodu posebno važno izbjeći dalji porast slučajeva, i to naročito prema ranjivoj populaciji u kojoj su osobe starije životne dobi. 

    Naredba Kriznog štaba/stožera Federalnog ministarstva zdravstva koja je na snazi od 05.09.2020. obvezujuća je za krizne stožere kantonalnih ministarstva zdravstva, zdravstvene ustanove i privatnu praksu, te pravne i fizičke osobe. Kompletnu naredbu koja je na snazi možete naći OVDJE, a Preporuke Kriznog štaba/stožera FMZ OVDJE. Federalni Zavod za javno zdravstvo izdao je preporuke za obavljanje djelatnosti u kontekstu COVID-19 i druge preporuke koje se mogu naći NA OVOM LINKU

    Pregled epidemiološke situacije i aktuelne podatke možete svakodnevno pronaći na internet stranici Zavoda za javno zdravstvo FBiH, Informativnom portalu Federalnog ministarstva zdravstva covid19.fmoh.gov.ba i Facebook stranici Kriznog štaba/stožera Federalnog ministarstva zdravstva ažurirani u podne. Javna obraćanja i press konferencije održavaće se po potrebi uz blagovremenu najavu. Svi podaci mogu se pratiti i na platformi www.covid-19.ba.

  • Rusi pokreću pogon u Mrkonjić Gradu

    Ruski investitori će u Mrkonjić Gradu pokrenuti pogon za finalnu preradu drveta u kojem će raditi dvadesetak radnika, izjavio je Srni načelnik opštinskog Odjeljenja za privredu i finansije Tomislav Todorović.

    – Pogon će biti u krugu bivše Fabrike vijaka. Investitori su zakupili pogon i u toku je registracija firme. Za mjesec dana će početi sa proizvodnjom i zaposliće dvadesetak radnika – rekao je Todorović.

    On je dodao da će svi proizvodi ići na njemačko tržište, gdje već imaju svoju prodajnu mrežu.

    Todorović je zahvalio ruskim privrednicima što su izabrali baš opštinu Mrkonjić Grad za realizaciju investicije.

  • Najveći turski investitor u BiH nastavlja s ulaganjem

    Premijer Federacije BiH Fadil Novalić, federalna ministrica okoliša i turizma Edita Đapo i federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić u sjedištu Federalne vlade u Sarajevu su razgovarali s delegacijom iz Republike Turske, koju je predvodio otpravnik poslova u Ambasadi ove zemlje u Bosni i Hercegovini Özgür Şahin.

    Razgovarano je o namjerama turske Şişecam grupacije, inače vlasnika Fabrike sode Lukavac, za daljnje investiranje u ovu industriju u Bosni i Hercegovini. Kako je saopćeno, Şişecam je jedan od najvećih turskih investitora u našoj zemlji po proizvodnim kapacitetima i zapošljavanju.

    U dosadašnjih 14 godina, od kada je privatizirao lukavačku fabriku, investirao je 300 miliona konvertibilnih maraka. Prema planovima, sadašnji godišnji kapacitet proizvodnje od 585.000 tona trebao bi biti povećan za još 100.000 tona.

    Vlada Federacije BiH, kako je naglasio premijer Novalić, cijeni odnose Republike Turske i Bosne i Hercegovine, a tome svjedoči i Fabrika sode Lukavac. Federalna vlada, kroz set novih propisa, želi stvoriti povoljnije uslove za strane investitore, jer to pogoduje ne samo općem ekonomskom razvoju naše zemlje, nego i očuvanju postojećih i otvaranju novih radnih mjesta.

    Inače, Şişecam grupacija je svoje prvo ulaganje u Bosni i Hercegovini ostvarila kupovinom Fabrike sode Lukavac u procesu privatizacije 2006. godine, a druga njena podružnica je Rudnik krečnjaka Vijenac.

    Nakon pridruživanja grupaciji, lukavačka Fabrika sode je udvostručila proizvodni kapacitet i svrstala se među najveće izvoznike iz Bosne i Hercegovine.

    Ova turska grupacija u svojim podružnicama u Bosni i Hercegovini, Bugarskoj i Turskoj ostvaruje ukupnu godišnju proizvodnju od 2,4 miliona tona sode, od čega gotovo četvrtina izlazi iz proizvodnih pogona u Lukavcu.

    Sastanku su prisustvovali i savjetnik za trgovinu u Ambasadi Turske K. Sevgin Güngör, potpredsjednik za proizvodnju hemijske grupacije Şişecam u Turskoj Altuğ Şener, generalni direktor fabrike Şişecam Soda Lukavac Sefa Özincegedik i tehnički direktor ove fabrike Tekin Özdemir.

  • Podrška Europske unije u izgradnji Koridora 5c veća od 300 miliona KM

    nvesticijski okvir za Zapadni Balkan (Western Balkans Investment Framework – WBIF) je uspostavljen 2009. godine kao zajednička inicijativa Europske komisije (EC), Razvojne banke Vijeća Europe (CEB), Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Europske investicijske banke (EIB), dok su se Svjetska banka (WB) i Njemačka razvojna banka (KfW) naknadno priključili.

    WBIF podržava širenje EU i socio-ekonomski razvoj zemalja Zapadnog Balkana: Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Makedonije, Crne Gore i Srbije, pruža financiranje i tehničku pomoć strateškim investicijama u slijedećim sektorima: energija, okoliš, socijalni razvoj, transport, razvoj privatnog sektora i digitalne infrastrukture.

    Izgradnja autoceste na Koridoru 5c je infrastrukturni, strateški i projekat od međunarodnog značaja, te kako se za njenu izgradnju koriste kreditna sredstva EBRD-a i EIB-a, JP Autoceste FBiH je u prilici da aplicira za grant sredstva prema projektima koje finansiraju navedene banke.

    Do sada je Europska unija osigurala više od 300 miliona KM bespovratnih sredstava kroz investicijski okvir Zapadnog Balkana (WBIF) za izgradnju autoceste na Koridoru 5c kroz FBiH, nadopunjavajući zajmove EIB-a i EBRD-a.

    JP Autoceste FBiH u skladu sa ugovorima o kreditu kao i ugovorima o grantu dostavlja kvartalne, polugodišnje i godišnje izvještaje o napretku projekta za predmetne dionice financijskoj međunarodnoj instituciji sa kojom je zaključen ugovor o financiranju ili ugovor o grantu.

    Akta.ba

  • Borcima invalidnine povećane od 0,90 do 40 KM

    Korisnicima boračko-invalidske zaštite u FBiH u oktobru će invalidnine i naknade biti povećane za 2,07 posto.

    Ako se zna da u FBiH najniža invalidnina ratnog vojnog invalida iznosi 47 KM, ona neće biti povećana niti jednu cijelu marku.

    S druge strane, najviša invalidnina s tuđom njegom i ortopedskim dodatkom iznosi 1.960 KM i ona će biti viša za skoro 40 KM.

    Kada je riječ o šehidskim porodicama, one će dobiti povećanje od desetak KM. Ovo povećanje rezultat je vraćanja koeficijenta za obračun invalidnina na jedan.

    Za povećanje od 2,07 posto za ukupno četiri mjeseca bit će izdvojeno 1,9 miliona KM.

    Predsjednik Saveza ratnih vojnih invalida FBiH Esad Delić kaže da je povećanje trebalo uslijediti još početkom ove godine, ali je odloženo zbog pandemije koronavirusa.

    “Deset godina nismo imali povećanje, uspjeli smo pokrenuti ovaj proces. Sad su nam vratili koeficijent na jedan. Ovih 2,07 posto je sve što smo mogli za ovu godinu. Ali naredne godine tražit ćemo prilagođavanje prosječnoj plaći u Federaciji BiH.”, pojasnio je Delić.

    Ratni vojni invalidi u FBiH, naveo je, očekuju da od naredne godine imaju povećanje do deset posto na godišnjem nivou.

    “Kad smo išli u rat niko nam nije pare obećavao. Ali eto sad se borimo za svoja prava i sad za sad imamo adekvatnog sagovornika u Vladi FBiH. Imamo obećanja da će se ići na povećanje, međutim sad idu izbori i dižu se tenzije. Dolaze obećanja, čim prođu izbori oni nas zaborave, ali mi ćemo pratiti šta će se dešavati nakon izbora i reagirat ćemo ukoliko bude potrebno.”, istakao je Delić.

  • Od ponedjeljka raspodjela donacije iz Ujedinjenih Arapskih Emirata

    “Direktori ustanova i kantonalni ministri znaju kakvo je stanje s testovima na koronavirus u Federaciji BiH”, izjavio je Zijad Latifović, predsjednik Nezavisnog sindikata zdravstva FBiH.

    Dodao je da se u Sarajevskom i Tuzlanskom kantonu radi najviše testiranja, jer su najmnogoljudniji.

    “U KS imaju dovoljno rezervi, dok je u Tuzli u toku tender javne nabavke za testove. Međutim, znate kako kod nas idu te tenderske procedure, mogu trajati mjesecima, i to je problem koji nije vezan za nestašicu testova, već za proceduru.”, kaže Latifović.

    Donacija medicinske opreme iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) za našu zemlju, u kojoj je i 100.000 testova, već dva i po mjeseca stoji na Međunarodnom aerodromu Sarajevo.

    Ali Ministarstvo civilnih poslova završilo je proceduru i raspodjela će početi uskoro. Predložen je i raspored preuzimanja.

    “Republika Srpska bi svoj dio donacije trebala preuzeti u ponedjeljak ujutro, iz Distrikta Brčko čekamo da se očituju mogu li doći po svoj dio u utorak. Nadležni iz Kantona će donaciju preuzeti u ime FBiH. Najvjerovatnije da će od srijede pa narednih pet dana dolaziti iz po dva kantona dnevno.”, rečeno je iz Ministarstva civilnih poslova, prenosi Dnevni avaz.

  • Obustava saobraćaja na snazi je u tunelu Vinac

    Zbog održavanja međunarodne biciklističke trke, danas u vremenu od 10 do 14 sati, moguće su obustave saobraćaja na dionici Bijeljina-Brčko-Čelić-Lopare-Ugljevik-Zvornik-Vlasenica. Vozače na ovoj dionici pozivamo na pojačan oprez i poštivanje uputa ovlaštenih lica iz pratnje.

    Na putnom pravcu Ljubinje-Trebinje (na dionici Ljubinje ka skretanju za Ravno), svaki dan osim nedjelje saobraćaj se zbog radova obustavlja u vremenu od 08 do 14 sati. Za vrijeme obustave vozila se preusmjeravaju na put Stolac-Berkovići-Bileća-Trebinje.

    Saobraćaj je zbog radova obustavljen u tunelu Jasen, na dionici Prozor-Jablanica. Putnička i manja teretna vozila saobraćaju obilaznicom oko tunela, dok se teretna vozila preko 7,5 tona (sa izuzetkom autobusa) usmjeravaju na alternativne pravce: Mostar-Široki Brijeg-Posušje-Tomislavgrad-Kupres-Bugojno i Mostar-Sarajevo-Busovača-Novi Travnik-Bugojno.

    Obustava saobraćaja na snazi je i u tunelu Vinac (Jajce-Donji Vakuf), a vozila na ovoj dionici saobraćaju obilaznicom oko tunela.

    Zbog završnih radova u tunelu Vranduk (Zenica-Nemila) u vremenu od 21 do 00:30 sati vozila se propuštaju naizmjenično, dok je u vremenu od 00:30 do 05 sati saobraćaj kroz tunel obustavljen. Za vrijeme obustave vozila do 7,5 tona ukupne mase mogu koristiti obilaznicu kroz naselje Tetovo, a vozila iznad 7,5 tona alternativne pravce Doboj-Šićki Brod- Sarajevo i Žepče-Zavidovići-Olovo-Sarajevo.

    Zbog radova na mostu u mjestu Reljevo (Jošanica-Rajlovac), kao i na mostu preko rijeke Drine u Goraždu (R-448), saobraćaj je obustavljen i preusmjeren na alternativne pravce.

    Radovi na sanaciji mostova u toku su i na putnim pravcima: Jablanica-Mostar (most Begića i Begovića), Tarčin-Konjic (kod mjesta Zukići), Olovo-Semizovac (most preko Ljubine), Pelagićevo-Srebrenik (u mjestu Špionica), kao i na petlji Blatuša, kod Zenice, a na tim lokacijama saobraća se usporeno.

    Na graničnim prelazima zadržavanja nisu duža od 30 minuta. Na graničnom prelazu Hum nije dozvoljen ulazak u Crnu Goru, dok je na graničnom prelazu Metaljka ulazak u Crnu Goru moguć u vremenu od 07 do 19 sati. Granični prelaz Deleuša zatvoren je zbog radova.

  • Svi pripadnici Armije RBiH trebaju imati ista prava na cijeloj teritoriji države

    U organizaciji Koordinacionog odbora temeljnih boračkih organizacija Armije Republike Bosne i Hercegovine, danas je upriličena tradicionalna posjeta branilaca Bosne i Hercegovine memorijalnim centrima Veljaci i Srebrenica-Potočari, gdje su odali počast nevino ubijenim žrtvama agresije.   

    Najprije je upriličena posjeta Memorijalnom centru Veljaci, gdje je do sada ukopano 306 žrtava iz Bratunca koje su ubijene tokom agresije i etničkog čišćenja Bošnjaka 1992. godine. Potom, delegacija je posjetila i Memorijalni centar Potočari, gdje je do sada ukopano 6.652 žrtve genocida.

    Posjeti je prisustvovao i potpredsjednik bh. entiteta RS Ramiz Salkić, koji je istakao da svi pripadnici i sve boračke kategorije proistekle iz Armije Republike Bosne i Hercegovine moraju imati ista prava na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.

    – Zahvaljujem Koordinaciji boračkih organizacija Armije Republike Bosne i Hercegovine što svake godine organizuju posjetu našim memorijalnim centrima i našim šehidima. Svi smo mi bili pripadnici jedne Armije i u tom smislu trebamo, svi pripadnici i sve kategorije, imati ista prava na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.

    Neprihvatljivo je da bilo koji pripadnik Armije Republike Bosne i Hercegovine, iz bilo koje kategorije, povratkom u ovaj dio naše zemlje izgubi neko pravo ili privilegije, a ista je uživao do povratka. Samo tako možemo graditi jedinstvenu Bosnu i Hercegovinu. Nažalost, još postoji ta razlika i ta nepravda u određenim privilegijama i primanjima, moj poziv je nadležnim ministarstvima da se to promijeni.

    Važno je da Koordinacija boračkih organizacija daje punu podršku u ovom pravcu i ja se nadam da će uskoro doći trenutak da samo zato što ste se vratili na svoje ognjište ne gubite neko pravo jer ste i dalje demobilisani borac, ratni vojni invalid ili šehidska porodica Armije Republike Bosne i Hercegovine – kazao je Salkić.