Category: BiH

  • UPITNIK/ Studija o upotrebli alkohola tokom pandemije koju provodi EMCDDA

     

    Javna zdravstvena ustanova  Zavod za bolesti ovisnosti Zeničko-dobojskog kantona, uključilo se u studiju o upotrebli alkohola tokom pandemije a u okviru saradnje sa EMCDDA.

    Ovo istraživanje je rezultat saradnje stručnjaka iz oblasti epidmiološke nauke iz više istraživačkih instituta u Evropi, uključujući Tehnički Univerizet u Drezdenu (Njemačka) i  Kliniku u Barseloni (Španija).

    Želimo ovim istraživanjem obuhvatiti različita viđenja problema. Da biste učestvovali u istraživanju, ne trebate biti neko ko mnogo pije. Možete učestvovati i ako uopšte ne pijete alkohol. Želimo čuti mišljenja različitih ljudi o pijenju alkohola tokom epidemije.  

    Ispunjavanje upitnika neće Vam oduzeti više od 10 minuta vremena. 

    Vaše učešće u istraživanju je u potpunosti povjerljivo. Upitnik sadrži pitanja o Vama i vašem pijenju alkohola tokom epidemije SARS-CoV-2, ali ne morate odgovoriti na svako pitanje, a možete i zaustaviti popunjavanje upitnika u bilo kom trenutku. Vaše ime niti bilo koja druga lična informacija neće biti registrovano niti povezano sa Vašim odgovorima na bilo koji način.  Više informacija i uputnik možete naci na linku:

    https://bildungsportal.sachsen.de/umfragen/limesurvey/index.php/779712?lang=bs

  • Koronavirus / 24 sata COVID-a u BiH: Zaražene još 344 osobe, 12 ljudi umrlo

    U posljednja 24 sata u Bosni i Hercegovini zabilježena su 344 nova slučaja zaraze koronavirusom.

    Nažalost, od posljedica infekcije COVID-19 preminulo je osam osoba.

    Podaci za FBiH

    Kada je u pitanju FBiH, tokom protekla 24 časa testirano je 1.591 uzorak, a registrovano je još 270 zaraženih koronavirusom.

    Novi slučajevi registrirani su u svim kantonima/županijama u Federaciji BiH, osim u Bosansko-podrinjskom i Posavskom.

    Do sada je testirano ukupno 149.037 uzoraka, a SARS-CoV-2 je potvrđen kod 16.879 osoba.

    Zaključno s današnjim danom, u Federaciji BiH izliječena su 12.523 pacijenta, a u protekla 24 sata oporavak je zabilježen kod 180 pacijenata.

    Trenutno je aktivno 3.880 slučajeva pozitivnih na SARS-CoV-2.

    Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH u protekla 24 sata prijavljeno je 11 novih smrtnih ishoda.

    
    

    S Sa današnjim danom, ukupan broj smrtnih ishoda na području Federacije BiH je 476, i to 312 muškaraca i 164 žene.

    Brčko Distrikt

    Brčko Distriktu zabilježen je još jedan slučaj zaraze.

    Radi se o reinfekciji, saopćeno je iz službi.

    “Danas je u Brčko distriktu BiH registrovan još jedan slučaj zaraze virusom korona, radi se o reinfekciji. Riječ je o muškoj osobi 1958. godište koja je smještena na Odjeljenje brčanske Bolnice za pacijente zaražene virusom korona”, navedeno je na web stranici Vlade Brčko Distrikta.

    Podaci za RS

    Kada je u pitanju RS, u posljednja 24 sata, testirano je 629 laboratorijskih uzoraka, a novi koronavirus (SARS-CoV-2) potvrđen je kod 73 osobe.

    Radi se o 34 muške i 39 ženskih osoba, od kojih je 14 mlađe, 46 srednje i 13 osoba starije životne dobi.

    Prema mjestu prebivališta, 33 osobe su iz Banja Luke, sedam iz Bijeljine, šest iz Doboja, po tri iz Stanara, Teslića i Čelinca, po dvije iz Dervente, Mrkonjić Grada, Trebinja, Zvornika i Čajniča i po jedna iz Ljubinja, Nevesinja, Osmaka, Prijedora, Prnjavora, NOvog Goražda, Rogatice i Ugljevika.

    U posljednja 24 sata, Institutu za javno zdravstvo RS prijavljen je jedan smrtni slučaj. Radi se o ženi srednje životne dobi iz Pala.

    Do sada je u RS-u potvrđeno 8.895 slučaja koronavirusa, a preminule su ukupno 293 osobe. Od novog virusa do sada se oporavilo ukupno 5.833 osoba, a testirano je ukupno 76.197 osoba. Trenutno je hospitaliziran 171 pacijent.

  • Svjetske organizacije pozvale Vladu FBiH: Zabranite gradnju mini hidrocentrala

    Vodeće globalne organizacije za očuvanje prirodne sredine podržavaju Koaliciju za zaštitu rijeka BiH, te su uputile hitan poziv Vladi FBiH da trajno zabrani gradnju malih hidroelektrana i zaštiti “posljednje slobodne evropske rijeke“.

    Traže da bude hitno proveden zaključak Parlamenta FBiH, usvojen 23. juna ove godine, o potpunoj zabrani izgradnje malih hidroelektrana (MHE) u FBiH, bilo na način da budu izmijenjeni postojeći zakoni ili donošenjem novih koji će spriječiti daljnju nekontrolisanu gradnju.

    Upozorili su da će u protivnom nastaviti s ugrožavanjem hiljade kilometara toka divljih rijeka, kvalitete života lokalnih zajednica, prava na pristup pitkoj vodi, turističkog potencijala zemlje, kao i prirode i divljih životinja koje ovise o zdravim vodotocima.

    Ovo je prilika za Bosnu i Hercegovinu da svojim primjerom postane prva u Evropi po zaštiti netaknutih i biološki najraznovrsnijih rijeka na kontinentu“, rekao je Barney Long, viši rukovodilac za zaštitu vrsta u organizaciji Global Wildlife Conservation.

    Rijeke između Slovenije i Albanije, uključujući i rijeke u Bosni i Hercegovini, smatraju se najvažnijim čvorištem za ugroženu biološku raznovrsnost slatkih voda u Evropi.

    Šezdeset devet vrsta koje žive u ovim rijekama ne živi nigdje drugdje u svijetu.

    Iz organizacija ističu da su balkanske rijeke, poznate i kao „plavo srce“ Evrope, dom za pastrmku glavaticu, mekousnu i prespansku pastrmku, ugroženu (ili dunavsku) mladicu, ugroženog balkanskog risa i ugroženog bjelonogog raka.

    One pružaju kritično važno stanište za mnoge od 113 ugroženih vrsta slatkovodne ribe na Balkanu.

    “Balkanske rijeke se i dalje suočavaju sa naletom izgradnje MHE, uključujući zaštićena područja, uz planove da se izgradi 3.000 brana u regiji. Brane sa sobom nose i izgradnju pristupnih puteva, mostova i dalekovoda. Gradnjom brana, odnosno MHE uništava se okolna šuma i ugrožavaju životinje koje tu žive. Prema stručnjacima za slatkovodne ribe, ako se ovi planovi realizuju, najmanje 10 odsto evropskih vrsta slatkovodne ribe će izumrijeti ili biti na ivici izumiranja.

    Međunarodna unija za zaštitu biološke raznovrsnosti u slatkovodnim ekosistemima trenutno ispituje prijedlog za proglašenje 11 ključnih područja biološke raznovrsnosti u BiH, s mogućnošću proširenja, i ističe da su ova mjesta od globalne važnosti za zdravlje planete i održanje biološke raznovrsnosti. Uprkos tome, u BiH, 436 MHE su izgrađene, u nekoj fazi izgradnje ili planiranja”, saopćeno je.

    Navode da u projekte gradnje MHE ulažu lokalni i strani investitori, iz raznih izvora finansiranja, uključujući subvencije za obnovljivu energiju.

    “Pojedini investitori tvrde da hidroenergija može pomoći da BiH dostigne cilj od 40 odsto obnovljive energije (što je među najvišim ciljevima u Evropi), kako bi država bila korak bliže pridruženju Evropskoj uniji. Iako postojeće MHE u BiH predstavljaju samo oko tri odsto ukupne godišnje proizvodnje energije u državi, uz ogromnu štetu po okolinu, vlada je nastavlja izdavati dozvole i subvencije za nove male i srednje hidro-projekte koji malo doprinose obnovljivoj energiji“, istaknuto je u saopćenju.

    „Političari u BiH mogli su uvidjeti da MHE izazivaju žestok otpor širom zemlje. Podrška šire javnosti kampanji za očuvanje rijeka u BiH značajno je ojačala. Ona je motivisana pokretima lokalnih zajednica, koji su spremni da životima brane rijeke. Političari sada imaju jedinstvenu priliku da brzim potezom trajno zabrane MHE, ostavljajući tu baštinu budućim generacijama”, kazala je Marsela Pećanac, osnivačica Ateljea za društvene promjene – ACT.

    Lokalne zajednice širom države, naprimjer mještani koji žive pored NeretviceKruščiceKasindolkeBjelave i drugih rijeka protestuju, formirajući ljudski štit da spriječe buldožere da započnu s poslom.

    „Kad god posjetim balkanske rijeke, preplavi me njihova ljepota i izobilje. Ali ono što mi još više upada u oči je to što se ljudi dižu da zaštite svoje rijeke i potoke. Ovo je jedinstven primjer u današnjem svijetu”, rekao je Ulrich Eichelmann, koordinator kampanje „Plavo srce“ iz organizacije Riverwatch.

    Organizacije za očuvanje prirodne sredine iz Amerike i Evrope apeluju i na RS da donese sličan zakon.

  • Mijenja se zakon u BiH: Ljekari će odlučivati ko ne mora vezati pojas u vozilu

    U toku su izmjene Zakona o osnovima bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH, prema kojima se dodaje stavka o određenim iznimkama kada je riječ o obaveznom korištenju sigurnosnog pojasa.

    “Vozač motornog vozila i osobe koje se prevoze tim vozilom dužni su da koriste sigurnosne pojaseve za vrijeme dok se vozilo kreće u saobraćaju na javnom putu”, glasi dosadašnji član 34. kojem će se dodati sljedeća stavka:

    Izuzetno od stava (1) ovog člana sigurnosni pojas ne moraju koristiti osobe koje imaju uvjerenje da iz zdravstvenih razloga ne mogu koristiti pojas“, navodi se.

    Pod zdravstvenim razlozima smatraju se hronične bolesti, deformiteti tijela, povrede ili stanja kod kojih bi korištenje sigurnosnog pojasa tokom vožnje u motornom vozilu moglo dodatno narušiti zdravlje, odnosno ugroziti život ili oporavak te dovesti do neželjenih komplikacija, prijevremenog poroda te mogućeg invaliditeta te osobe.

    Da bi se ljekari mogli odrediti pri izdavanju uvjerenja o oslobađanju korištenja pojasa potrebno je prethodno utvrditi pravilnik, a koji će donositi entitetska ministarstva zdravstva.

    Ove izmjene su donesene nakon niza žalbi osoba kojima je sigurnosni pojas iz opravdanih zdravstvenih razloga predstavljao poteškoće pri putovanjima, a koje moraju vezati prema trenutnom zakonu.

    klix.ba
  • BiH / Objavljeno uputstvo za postepeno ublažavanje mjera za kafiće, restorane…

     

    Poslodavci trebaju poštovati dobre higijenske prakse i već utvrđene standarde koji se primjenjuju na njihovo područje rada (higijena ruku i respiratorna higijena, dosljedno nošenje zaštitne maske i održavanje udaljenosti od najmanje 2 metra te izbjegavanje nepotrebnog bliskog kontakta s ljudima). Neophodno je da vode evidenciju o poštovanju preporuka i o zdravstvenom stanju zaposlenih na licu mjesta za svaki radni dan, navode iz JZU Institut za javno zdravstvo RS.

    Na ulazu u objekat neophodno je postaviti jasne i vidljive poruke u vezi sa obavezom nošenja lične zaštitne opreme (maski), poštovanja preporučene fizičke distance i načinom postupanja u objektu. Takođe, na ulazu u svaki ugostiteljski objekat, na vidno mjesto je obavezno postaviti plakat koji je priložen uz ovo uputstvo, a koji sadrži podatke o mmaksimalnom dozvoljenom broju osoba koje mogu istovremeno boraviti unutar zatvorenog prostora u objektu, kao i u otvorenom prostoru objekta (bašti).

    Za sve zaposlenike i posjetioce neophodno je postaviti informacije o načinu provođenja lične higijene i osigurati pristup toploj vodi, sapunu i osigurati dostupnost dozatora za dezinfekciju ruku, na više mjesta u prostoru.

    Na ulazu, na pultovima za plaćanje usluga, u radnom prostoru, u predulazu ili na izlazu iz toaleta potrebno je na raspolaganje staviti dozatore sa dezinfekcionim sredstvom (na bazi alkohola u koncentraciji ne manjoj od 70%) i uputstvo za pravilnu dezinfekciju ruku.

    Sjedeća mjesta u prostoru objekta rasporediti tako da je omogućena fizička udaljenost od 2m između osoba koje sjede za različitim stolovima. Za jednim stolom dozvoljeno je da sjede najviše četiri osobe (razmak između osoba koje sjede za jednim stolom ne manji od 1m).

    Za svaki sto (za kojem maksimalno mogu sjediti četiri osobe) se mora obezbijediti najmanje 10m2 prostora. Zabranjeno je da se gosti zadržavaju za šankom.

    U objektu je poželjno izvršiti označavanje kretanja posjetioca objekta, tako da se izbjegne ukrštanje njihovog kretanja.

    Piće i hranu treba platiti na mjestu koje je odvojeno od mjesta za izdavanje/preuzimanja narudžbe: jedna osoba preuzima narudžbu i naplaćuje, a druga izdaje naručeno. Ukoliko to nije moguće organizovati, zaposleni moraju obavezno između naplate i izdavanja narudžbe oprati ili dezinfikovati ruke i dezinfikovati pult na kome se vrši istovremeno naplata i izdavanje narudžbe.

    Konobar može obaviti naplatu i dok gost sjedi za stolom.

    Za vrijeme prisustva ljudi u prostorijama, potrebna je stalna ventilacija dovodom vanjskog svježeg vazduha uz maksimalni mogući protok vazduha. Neophodno je obezbijediti adekvatnu prirodnu ventilaciju. Ne koristiti klima uređaje.

    U toaletima sa mehaničkom ventilacijom, ventilacija mora raditi 24/7, pod vakumom, kako bi se spriječio prijenos fekalno-oralnim putem. Otvaranje prozora u toaletima sa mehaničkom ili pasivnom ventilacijom mora se izbjegavati, jer to može uzrokovati da vazduh iz toaleta prođe u druge prostorije. Korisnici WC-a trebaju biti upućeni da ispiraju WC-a školjke s poklopljenim poklopcem kako bi spriječili raspršivanje kapljica prilikom ispiranja WC-a školjke.

    Čišćenje objekta treba da vrše higijeničari/spremačice.

    Higijeničar/spremačica u prvoj smjeni prvi/a ulazi u objekat i treba da provjeri da li je izvršena dezinfekcija. Posljednja osoba koja izlazi na kraju radnog dana je opet higijeničar/spremačica koji/a ima zadatak da izvrši dezinfekciju svih radnih i podnih površina, kvaka, slavina, rukohvata na stolicama, stolova i sjedišta stolica ukoliko omogućavaju vlažno čišćenje, pregrada, ukoliko postoje, te svih mokrih čvorova i površina sa kojima su klijenti i radno osoblje dolazili u kontakt.

  • Počinje potraga za blagom srednjovjekovne Bosne

    Počinje potraga za blagom srednjovjekovne Bosne

    Nadam se da će arheološka istraživanja na lokaciji Markov kamen, u blizini sela Radinovići kod Zenice, početi za desetak dana. Kazao nam je ovo arheolog Edin Bujak, koji će raditi na ovom projektu.

    Uklesani križ

    Markov kamen je planinski vrh na 1.099 metara nadmorske visine, a to je naziv i za kameni nadgrobnik s uklesanim križem.

    – Očekivanja su uvijek velika, a stvarnost je nešto drugo. Riječ je o jednoj srednjovjekovnoj nekropoli na kojoj se nalazi srednjovjekovna krstača karakteristična za područje srednje Bosne. Ono što je interesantno jeste da se za ovaj lokalitet vežu mnoge priče, predaje i legende koje smo htjeli da potvrdimo – rekao je Bujak.

    Dodaje da je lokalitet posebno interesantan jer se nalazi na sakralnom prostoru, odnosno u blizini poznatog dovišta Lastavica.

    – Ona se, također, prema nekim predajama, veže za srednji vijek, a možda je vezana i za lokaciju Markovog kamena. Tu se nalazi jedan manji brežuljak, pa bismo željeli da provjerimo nalaze li se tu groblje, objekt, neka vrsta srednjovjekovne crkve ili slično – kazao je Bujak.

    Ukoliko dođe do pronalaska grobova, Bujak ističe kako bi time saznali nešto o životu ljudi iz srednjeg vijeka na području Zenice i srednje Bosne.

    – Ako pronađemo skeletne ostatke, nadam se da ćemo napraviti i DNK analize, analize radioaktivnog ugljika, odnosno odrediti starost kako bismo konačno riješili pitanje šta se tačno nalazi na tom lokalitetu – istakao je Bujak.

    Zaštita i promocija

    Bujak: Očekivanja  su velika

    Bujak: Očekivanja su velikaFOTO: ARHIV

    Otkrivanje bilo kakvih ostataka na tom lokalitetu dovelo bi do obogaćivanja saznanja o srednjem vijeku ili drugom periodu.

    – To se svakako poklapa s ciljevima lokalne zajednice da tu kompletnu lokaciju urede i iskoriste znatno bolje i da se ta lokacija zapravo može iskorištavati u turističke i edukativne svrhe, što ona svakako zaslužuje. Sam taj stećak zaista je prelijep reprezent bosanskog srednjovjekovlja koji do sada i nije bio najbolje zaštićen. Nadam se da će mu se u budućnosti puno više posvećivati pažnja. I njemu i drugim spomenicima i da ćemo ovu lokaciju promovirati i otvoriti ka javnosti – zaključuje Bujak.

    Brojne legende

    Za Markov kamen vežu se brojne legende, koje se prenose s koljena na koljeno. Stariji mještani sela Radinovići tvrde da su se prije 40-50 godina mogli golim okom vidjeti ostaci crkve na brežuljku, kao i nešto dalje ostaci grobova.

    Avaz

  • U FBiH bit će nabavljeno približno 40.000 doza vakcina, cijepljenje će biti na vrijeme

    Svake godine kantoni u Federaciji Bosne i Hercegovine nabave tridesetak hiljada vakcina protiv sezonske gripe. Kako nam je potvrđeno u Zavodu za javno zdravstvo FBiH (ZZJZ FBiH), ove jeseni bit će značajno povećan broj vakcina.

    – Pored uobičajene nabavke približno 30.000 doza vakcine koja je u nadležnosti kantona, ove godine Zavod za javno zdravstvo FBiH nabavit će dodatni kontingent zbog aktuelne epidemiološke situacije. Radi se o 10.000 vakcina. Očekujemo da će vakcine stići do kraja narednog mjeseca. Kao i dosad, i ove godine vakcine će biti na raspolaganju prvo ugroženim kategorijama, starim, hroničnim bolesnicima, zdravstvenim radnicima… Određeni broj doza moći će se kupiti – kazala nam je Maja Kojović iz Službe za informisanje ZZJZ FBiH.

    Prof. dr. Aida Pilav, predsjednica Kriznog štaba Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo, naglašava da je procedura u vezi s nabavkom vakcina urađena na vrijeme.

    – Dobit ćemo ih na vrijeme kao i proteklih godina. Vakcine se u isto vrijeme puštaju na svjetsko tržište, to je uobičajena praksa. Znam da je stanovništvo u određenom strahu izazvanom pandemijom koronavirusa, ali nema razloga za brigu – izjavila je Pilav.

    U Domu zdravlja Kantona Sarajevo poručili su da su spremni da vakcinišu građane čim dobiju naručene doze.

    – U KS nabavka ide preko Zavoda za zdravstveno osiguranje. Mi čekamo vakcine, isti dan kada ih dobijemo, naše službe mogu krenuti u vakcinisanje stanovništva. Imamo plan raspodjele prema svih devet domova zdravlja i 84 ambulante porodične medicine – informisao nas je Arman Šarkić, portparol Doma zdravlja KS.

    Zbog situacije s COVID-19, u Zeničko-dobojskom kantonu odlučili su nabaviti veći broj vakcina u odnosu raniji period.

    – U toku je postupak približno 4.000 vakcina. Očekujemo ih što prije kako bismo krenuli u vakcinaciju prvo onih najugroženijih grupa stanovništva – rekao je Adnan Jupić, ministar zdravstva ZDK.

    U Kantonalnoj bolnici Zenica od 12 anesteziologa šest ih je pozitivno na koronavirus, a zaraženo je i pet anestetičara.

    – Nije to ništa neobično u doba pandemije. Istina, ovo je bio ozbiljan udar na KB Zenica, ali smo na dobrom putu da ga prevaziđemo. Njihove kolege su preuzele dodatni posao, ali smo bili prisiljeni ukinuti hladni operativni program – dodao je Jupić.

  • 24 sata COVID-a u BiH: 215 novozaraženih osoba, 14 ljudi je preminulo

     

    U protekla 24 sata u Bosni i Hercegovini zabilježeno je 215 novih slučajeva zaraze novim sojem koronavirusa.

    Nažalost, preminulo je osam osoba, svi iz Federacije BiH.

    Dnevni podaci su stigli za FBiH i RS, dok se za Brčko Distrikt očekuju.

    Kada je u pitanju Federacija BiH, zabilježeno je 14 smrtnih slučajeva od posljedica zaraze koronavirusom.

    Potvrđena su nova 164 slučaja.

    Kada je riječ o stanju u RS, u posljednja 24 sata registrovan je još 51 slučaj zaraze koronavirusom, izvijestio je Branislav Zeljković, direktor Instituta za javno zdravstvo RS.

    Testirano je bilo 466 uzoraka.

    Radi se o 31 muškoj i 20 ženskih osoba, od kojih je 12 mlađe, 32 srednje i sedam osoba starije životne dobi.

    Prema mjestu prebivališta, osam osoba je iz Banjaluke, po pet iz Prijedora i Foče, četiri osobe su iz Bijeljine, po tri iz Gacka, Gradiške, Doboja, Zvornika, Novog Goražda, Prnjavora i Čelinca, po dvije su iz Višegrada i Laktaša i po jedna osoba je iz Broda, Kotor Varoša, Mrkonjić Grada i Pala.

    U posljednja 24 sata Institutu nisu prijavljeni smrtni slučajevi povezani s infekcijom COVID-19.

    radiosarajevo.ba

  • Potvrđeno / Uskoro zvanični razgovori BiH i Hrvatske o problemu Trgovske gore

    Ambasador Bosne i Hercegovine u Hrvatskoj Aleksandar Vranješ izjavio je da su BiH i Hrvatska na korak do zvaničnih razgovora o problemu odlaganja nuklearnog otpada na Trgovskoj gori, a njegov sastanak s hrvatskim resornim ministrom Tomislavom Ćorićem je prvi potez koji treba da pokrene sve ostale kako bi bile utvrđene zvanične pozicije, stavovi i izlazi.

    “Očekujem uskoro datum održavanja sastanka i da tada prvi put čujemo zvanične stavove Hrvatske o Trgovskoj gori, jer je to pitanje najviše zastupljeno u medijima, ali su do sada izostali zvanični sastanci. Naš cilj je da sjednemo za sto i čujemo zvanične stavove, da se u nekim dijelovima približimo, da vidimo da li je moguć kompromis”, rekao je Vranješ, prenosi Srna.

    On je dodao da će prvi sastanak biti na nivou ministar-ambasador, a namjera je da bude uspostavljen bilateralni sastanak, odnosno sastanak na koji će doći dva ministra sa savjetnicima i ti razgovori će biti potpuniji.

    BiH / Ministrica Turković održala govor u Beču: Šta je tražila od vlasti Hrvatske

    “Moramo otvoriti razgovore i dobiti konačne stavove o tome. Nakon ovoga bi trebalo da budu utvrđeni idući koraci. Da li je to tužba, da li bi hrvatska strana bila spremna na neke ustupke, to ne znam, ali je sigurno da je svaka komunikacija dobra”, naveo je Vranješ.

    Na pitanje da li je izgubljeno dragocjeno vrijeme, Vranješ je rekao da je to sada teško procijeniti.

    “To ćemo vidjeti u idućem periodu, ali znam da je posjeta Zagrebu člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika na neki način relaksirala komunikaciju BiH i Hrvatske i ostavila nadu da će razgovori i dalje tako teći. Sigurno je i da, od kada sam u oktobru prošle godine došao na ovu poziciju u Zagreb, očekujem ovaj sastanak. A, naznake su se pojavile tek nakon Dodikove posjete i nakon što je otvorio ovu temu u Zagrebu. Čekamo svi sada taj sastanak i novi početak”, istakao je Vranješ za “Glas Srpske”.

    Uprkos protivljenju građana s obje strane rijeke Une, kao i predstavnika lokalnih vlasti u slivu rijeke Une, Vlade Unsko-sanskog kantona, te vlasti BiH, Hrvatska planira da radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane “Krško” odlaže u kasarni “Čerkezovac”, u opštini Dvor, na samoj granici s BiH.

  • U Hercegovini počinje proizvodnja pčelinjeg otrova: Saveznik u borbi protiv raka dojke

    U Hercegovini počinje proizvodnja pčelinjeg otrova: Saveznik u borbi protiv raka dojke

    Pčelari iz Hercegovine počinju s proizvodnjom pčelinjeg otrova, koji se, prema posljednjim studijama, pokazao kao učinkovit u borbi s najtežim oblikom karcinoma dojke.

    Brojne prednosti U sklopu studije koju su u suradnji proveli Institut za medicinska istraživanja Harry Perkins i Sveučilište Zapadne Australije korišten je otrov od 312 medonosnih pčela i bumbara kako bi se istražila njegova antikancerogena svojstva na kliničke podtipove raka dojke, među kojima i trostruko negativan rak dojke (TNBC), kod kojega su mogućnosti liječenja ograničene.

    TNBC je rijedak oblik raka dojke i čini samo od 10 do 15 posto svih slučajeva, naveo je Institut. Naime, mehanizmi koji tu vrstu raka potiču na rast i dijeljenje uglavnom su nepoznati i zbog toga se ta vrsta raka iznimno teško liječi, piše Večernji.

    Trenutačno nema klinički učinkovitih ciljanih tretmana za TNBC, mogućnosti liječenja su ograničene, a prognoze često loše.

    “Ustanovili smo da je pčelinji otrov izuzetno moćan. Otkrili smo da melitin uspijeva u potpunosti uništiti membrane stanica raka u roku od 60 minuta”, napisala je znanstvenica dr. Ciara Duffy, voditeljica ovog projekta.

    Pozitivna svojstva pčelinjeg otrova u farmaceutskoj industriji nisu nepoznata, međutim, rezultati spomenutog istraživanja svakako će povećati potražnju za ovim proizvodom.

    Na području BiH do sada nije bilo masovnije proizvodnje pčelinjeg otrova, međutim, već od idućeg proljeća ta bi se situacija mogla promijeniti.

    Naime, Savez hercegovačkih pčelara “Kadulja”, uz podršku Sweden/USAID FARMA II projekta, završio je četiri treninga za obuku većeg broja svojih članova za proizvodnju pčelinjeg otrova.

    Međutim, zbog velikog zanimanja potencijalnih proizvođača planira se održati još nekoliko predavanja.

    “Već desetljećima pčelari iz Hercegovine proizvode med, ali proizvodnja pčelinjeg otrova je nešto novo u Bosni i Hercegovini. To je vrlo zahtjevan proces, ali cijena proizvoda vrlo je visoka, 40.000 KM po kilogramu, i to ga čini vrijednim uloženog truda. Nadalje, to ne utječe na proizvodnju meda”, kaže predsjednik Saveza pčelara “Kadulja” sa sjedištem u Ljubuškom Dobro Zovko.

    On smatra kako proizvodnja pčelinjeg otrova ima budućnost na ovim područjima jer ne ovisi o vremenskim uvjetima kao što je slučaj s medom.

    “Potrebno je proizvesti prilično velike količine pčelinjeg otrova da biste ga mogli ponuditi na tržištu. Minimalna količina je od dva do tri kilograma, a potrebno je od 100 do 120 košnica da se proizvede jedan kilogram pčelinjeg otrova godišnje. Imajući na umu veličinu Saveza, i uz mnoge naše članove koji su stekli znanje o tome kako izvaditi i pravilno skladištiti otrov, smatram da bismo mogli postati pouzdan dobavljač farmaceutskoj industriji”, objašnjava.

    Radiosarajevo.ba