Category: BiH

Prema dostupnim informacijama koje je prenio ministar pravosuđa BiH Davor Bunoza, zakon o sprječavanju sukoba interesa u cijelosti je na tragu evropskih praksi

Oba doma Parlamenta BiH održat će hitne sjednice i to vjerovatno već sutra kako bi potvrdili zakon o sprječavanju sukoba interesa što ga je u srijedu usvojilo Vijeće ministara, a političari u toj zemlji očekuju kako će to biti dovoljno da Europsko vijeće nakon 20. marta odobri otvaranje pristupnih pregovora.

“Mislim da smo otključali ta vrata”, izjavio je danas lokalnim medijima Predrag Kojović, zastupnik vladajuće Naše stranke (NS) u Zastupničkom domu parlamenta BiH i član međustranačke radne skupine koja je imala zadaću usuglasiti tekst zakona na čijem je usvajanju inzistirala Europska komisija kako bi šefovima država ili vlada Unije preporučila da na predstojećem zasjedanju daju saglasnost za otvaranje pregovora s BiH, piše Hina.

Hitna sjednica

Evropski povjerenik za proširenje Oliver Varhelyi objavio je kako je ga je o usvajanju ovog zakona te o drugim reformskim koracima na evropskom putu izvijestila predsjedateljica Vijeća ministara Borjana Krišto.

“Pozdravljam usvajanje zakona”, napisao je Varhelyi dodajući kako se provedba reformi mora nastaviti.

Hitne sjednice Zastupničkom doma i Doma naroda parlamenta BiH sa samo jednom tačkom dnevnog reda odnosno prijedlogom usvajanja zakona o sprječavanju sukoba interesa trebale bi biti održane u petak ili najkasnije u ponedjeljak.

Prema dostupnim informacijama koje je prenio ministar pravosuđa BiH Davor Bunoza, zakon o sprječavanju sukoba interesa u cijelosti je na tragu evropskih praksi, predviđa strogi nadzor nad imovinom i angažmanima državnih zvaničnika, članova njihovih porodica i povezanih osoba te predviđa drastične kazne kakvih do sada nije bilo.

O sukobu interesa ubuduće bi odlučivalo nezavisno tijelo sastavljeno od pravnih stručnjaka dok je do sada ta zadaća pripadala članovima političkih stranaka koji u pravilu nisu izricali nikakve ozbiljnije sankcije. Iako je Europska komisija ranije zahtijevala da prije izrade preporuke Europskom vijeću o otvaranju pregovora BiH usvoji i zakon o sudovima, o tome među političarima do sada nije postignuta saglasnost.

Komisija bi mogla progledati kroz prste

U BiH nagađaju kako Komisija sada na tom zakonu ipak neće insistirati, svjesna poteškoća u dogovaranju.

I dalje je neizvjesno kako će biti riješen problem izmjene izbornog zakona jer Evropska komisija također traži usvajanje “paketa integriteta” odnosno uvođenja novih tehnologija kojima bi se osigurao bolji nadzor izbornog procesa.

HDZ BiH je do sada insistirao da se usvoje i izmjene koje bi se odnosile na način biranja člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata no za to nije dobio suglasnost stranaka bošnjačko-građanskog bloka koje su dio vladajuće koalicije.

One insistiraju da se taj problem riješi na cjeloviti način odnosno izmjenama ustava kojima bi se eliminirala svaka diskriminacija građana BiH na temelju njihove etničke pripadnosti ili mjesta prebivališta.

Ne usuglase li se sada koalicijski partneri o tom pitanju izvjesno je kako će intervenirati visoki predstavnik Christian Schmidt i nametnuti izmjene koje traži Brisel kako bi se po novim pravilima mogli održati lokalni izbori planirani za oktobar.

Za početak ćemo ići s nekim minimalnim povećanjima, a dugoročno nastojati što kvalitetnije riješiti taj problem

Iako su troškovi života enormno porasli, mjesečna primanja ratnih vojnih invalida i porodica poginulih boraca u posljednjih pet godina tek simbolično su uvećana.

Federalni ministar za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata Nedžad Lokmić saglasan je s konstatacijom da primanja boračkih populacija stagniraju, ali najavljuje promjene u načinu njihovog obračuna.

Rast inflacije

– Za početak ćemo ići s nekim minimalnim povećanjima, a dugoročno nastojati što kvalitetnije riješiti taj problem. Prema posljednjim podacima, u aprilu će za oko 3,3 posto biti povećane sve naknade koje isplaćuje ovo ministarstvo – kaže Lokmić.

Nakon izmjena seta boračkih zakona, prije dvije godine, u obračun je uveden tzv. švicarski model, po kojem se boračke naknade usklađuju s rastom potrošačkih cijena, ali i skromnim BDP-om, pa godišnja uvećanja više liče na sadaku nego na stvarni rast.

– Taj famozni “švicarski model“ sam zatekao, a borci su ga bili prihvatili. Tada je zvučalo i bilo povoljno, ali niko nije mogao pretpostaviti takav rast inflacije, pa su, nakon nekoliko mjeseci mog mandata, tražili da se to ukine. Zamolio sam za strpljenje, oni su me poslušali i formirana je komisija koja već radi na izmjenama zakona. Idemo prema ukidanju te švicarske formule i usklađivanju prema članu 79. Zakona o PIO, kao što se i kod njih to usklađuje – ističe Lokmić.

Nije dovoljno

Niz stavki u ovogodišnjem budžetu uvećan je u odnosu na prethodni, ali Lokmić je svjestan da nivo dostignutih prava nije dovoljan, posebno nakon rasta svih troškova života.

– Ova vlada i Ministarstvo će raditi sve da se stanje popravi. Obišao sam skoro sve kantone i upoznao se s različitim sudbinama, ali, nažalost, mi smo ograničeni sredstvima. Protesti su legitimna stvar, ali moj je stav da nema potrebe za tim, jer borci u meni i premijeru Nikšiću imaju sagovornike i prijatelje, obojica smo bili borci – ističe ministar Lokmić.

Borački dodatak

Jedan broj udruženja traži uvođenje boračkog dodatka za sve bivše branitelje u iznosu od 10 KM po mjesecu provedenom u odbrani zemlje.

– I da je sve spremno, s nekom cifrom od 5 KM po mjesecu, bilo bi potrebno 16,5 miliona mjesečno, odnosno 195 miliona godišnje.

To je skoro 60 posto ovog budžeta i trenutno nema mogućnosti da se to ispoštuje, ali ne bježimo od razgovora. S druge strane, svjesni smo da je izborna godina, da su i pojedina udruženja pod pritiskom politike – kaže Lokmić.

Inflacija na godišnjem nivou u Bosni i Hercegovini u januaru, odnosu na januar prošle godine, iznosila je dva posto.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječni rast cijena hrane i bezalkoholnih pića iznosio je 2,9 posto, alkoholna pića i duhan u prosjeku su bili skuplji za 4,8 posto, namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 4,3 posto, zdravstvo za tri posto, komunikacije za 2,2 posto, rekreacija i kultura za 4,2 posto, obrazovanje za 1,9 posto, restorani i hoteli za 6,6 posto, te ostala dobra i usluge za 8,2 posto. Cijene odjeće i obuće u prosjeku su pale za 6,2 posto, a prevoza za 3,3 posto.

Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u BiH mjerene indeksom potrošačkih cijena, u januaru ove godine u odnosu na decembar lani, u prosjeku su zabilježile rast za 0,2 posto.

Na mjesečnom nivou, u januaru u odnosu na prethodni mjesec, u prosjeku je zabilježen rast cijena hrane i bezalkoholnih pića za 0,8 posto, alkoholnih pića i duhana za 0,5 posto, namještaja i uređaja za domaćinstvo za 0,1 posto, u odjeljku restorani i hoteli za 0,2 posto, te ostala dobra i usluge za 0,8 posto.

Odjeća i obuća u prosjeku su bili jeftiniji za tri posto, stanovanje i režijski izdaci za 0,3 posto, te zdravstvo i prevoz za po 0,2 posto.

Ministarstvo energetike i rudarstva Crne Gore odbilo je predlog da učestvuje u izgradnji hidroelektrane “Buk Bijela”.

“Za ministarstvo energetike i rudarstva pitanje izgradnje hidroelektrane ‘Buk Bijela’ je završeno još 2004. godine skupštinskom Deklaracijom o zaštiti rijeke Tare, ali i Uneskovim izvještajem iz 2005. godine čime je stavljena tačka na ideje o gradnji hidroelektrana na ovom području koje bi mogle uticati na ‘suzu Evrope’”, navedeno je iz ovog resora Vijestima na pitanje o mogućem učešću Crne Gore u izgradnji ove hidroelektrane za šta je poziv prošle sedmice uputio predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

Dodik je prošle sedmice, na sastanku sa predsjednikom skupštine Andrijom Mandićem, pozvao Crnu Goru da se uključi u projekat izgradnje hidroelektrane “Buk Bijela” na Drini kod Foče i da ga više ne blokira.

U saopštenju iz Dodikovog kabineta je tada navedeno da “ukoliko ima nastojanja da se Crna Gora vrati u taj projekat”, on je “izrazio spremnost da to prihvati”.

“Mi nudimo Crnoj Gori da se uključi u ovaj megaprojekat. Ako neće, onda da nas ne blokiraju”, kazao je tada Dodik.

On je rekao da projekat sada ne zadire i ne potapa vode u Crnoj Gori. Naveo je i da Crna Gora već duže vrijeme postavlja problem za Bilećko jezero, kao i da su tražili “da se održi sastanak u Trebinju na kome će učestvovati ministri energetike i direktori elektropriveda, kao i drugi važni ljudi i da se kroz dogovor to rješava”.

Vlada Crne Gore, čiji je predsednik bio Milo Đukanović je u aprilu 2004. godine dala načelnu saglasnost da sa Republikom Srpskom gradi HE “Buk Bijela”.

Tada je predviđana visoka brana, a njena akumulacija dolazila bi do ušća Tare i Pive na crnogorskoj teritoriji.

Nakon toga došlo je do protesta ekoloških organizacija i građana, koji su protiv izgradnje skupili više od 11 hiljada potpisa i predali peticiju skupštini.

Parlament je u decembru iste godine glasovima opozicije, dijela manjinskih stranaka i SDP-a usvojio Deklaraciju o zaštiti rijeke Tare.

Nakon toga u RS je rađen novi projekat kojim je predviđena niža visina brane, a dodata je još jedna hidroelektrana na Drini, nizvodno blizu Foče.

Zatim su projekat njihove izgradnje započele RS i Srbija, koji su o tome potpisali sporazum 2020. godine.

Finansijeri bi bili Elektroprivreda Srbije i Elektroprivreda Republike Srpske kroz zajedničko preduzeće “Hidroelektroenergetski sistem Gornja Drina”.