Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • U BiH 79 novozaraženih i osam preminulih

    U protekla 24 sata, Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH prijavljena su 684 uzorka, od kojih je 49 pozitivno na COVID-19.  Novi slučajevi registrirani su u Unsko-sanskom, Srednjobosanskom, Hercegovačko-neretvanskom, Tuzlanskom, Kantonu 10 i Kantonu Sarajevo. Do sada su testirana ukupno 154.362 uzorka, a SARS-CoV-2 je potvrđen kod 17.491 osobe.

    Zaključno s današnjim danom, u Federaciji BiH izliječena su 13.523 pacijenta, a u protekla 24 sata oporavak je zabilježen kod 165 pacijenata. Trenutno su aktivna 3.462 slučaja pozitivna na SARS-CoV-2.  Zavodu za javno zdravcstvo Federacije BiH prijavljeno je osam novih smrtnih ishoda. U protekla 24 sata preminule su četiri osobe, dva muškarca iz Bugojna i Travnika, kao i dvije žene iz Kaknja i Tuzle, dok su četiri prijavljena smrtna ishoda iz proteklog perioda. S današnjim danom, ukupan broj smrtnih ishoda na području Federacije BiH je 506, i to 332 muškarca i 174 žene.

    U Republici Srpskoj u posljednja 24 sata izvršеnо је tеstirаnjе 483 lаbоrаtоriјska uzоrkа, а nоvi koronavirus (SARS-CoV-2) pоtvrđеn је kоd 30 оsоba. Rаdi sе о 14 muških i 16 žеnskih оsоbа, оd kојih је dеvеt mlаđе, 15 srеdnjе i šеst оsоbа stаriје živоtnе dоbi.

    Kako navode iz Instituta zа јаvnо zdrаvstvо RS, priјаvljеnа su čеtiri smrtnа slučаја kоd kојih је pоtvrđеnо prisustvо virusа kоrоnа.  Dо sаdа је u tom bh. entitetu pоtvrđеnо 9.197 slučајеvа koronavirusa, а prеminulе su ukupnо 302 оsоbе kоd kојih је pоtvrđеn tеst nа koronavirus. Dоsаd sе оpоrаvilо ukupnо 6.200 оsоbа, а tеstirаnо је 78.557 оsоbа.

    Ukupаn brој hоspitаlizоvаnih је 177, u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru RS 54, а u opštim bоlnicаmа 123. Pоd zdrаvstvеnim nаdzоrоm trеnutnо је 3.692 оsоbа, а nаdzоr је zаvršеn kоd 59.424 оsоbе.

  • Građani BiH koji kupe auto u Njemačkoj imaju pravo na povrat PDV-a

    Zbog manjeg pada cijena polovnih vozila u Njemačkoj i disciplinovanih njemačkih vozača koji vode računa o održavanju, a automobile voze po dobrim putevima, najveći broj građana BiH želi svoj polovni automobil uvesti iz te zemlje.

    Međutim, sudeći prema informacijama koje smo dobili u Njemačkom auto-moto klubu (ADAC), mnogi građani država koje nisu članice EU ne znaju za posebne privilegije koje ta zemlja omogućava za uvoz polovnih vozila iz nje.

    Kako su rekli za “Nezavisne”, Njemačka nudi kupcima koji vozila izvoze iz EU mogućnost da izvrše povrat poreza na dodanu vrijednost (PDV), koji u Njemačkoj od sredine ove godine iznosi 16 odsto, a do tada je bio 19 odsto.

    Da bi građani BiH mogli dobiti povrat PDV-a na polovni automobil koji su kupili u Njemačkoj, potrebno je da nađu prodavača polovnih vozila u Njemačkoj koji tu mogućnost nudi. Naime, neki auto-placevi ne žele ponuditi ovu mogućnost, pa građani treba da se informišu i zatraže da tu mogućnost unese u ugovor o prodaji.

    Iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH “Nezavisnim” je, takođe, ukazano na još jednu relativno skorašnju novinu – ako građanin kupuje vozila njemačke proizvodnje, poput folksvagena, BMW-a, audija i mercedesa, osim obrasca EUR-1 kojim se  dokazuje evropsko porijeklo, treba znati da bh. organi sprovode dodatne provjere, a dok se čeka na rezultate provjere, potrebno je položiti garanciju ili obezbijediti eventualni carinski dug u slučaju negativne provjere. U ovom slučaju radi se o skandalu u vezi s izduvnim glasovima koji je prije nekoliko godina pogodio njemačke proizvođače, pa je potrebno provjeriti da li prodato vozilo spada u grupu onih koji se ne smiju izvoziti. Svako ko uvozi automobil može na stranici https://www.gansel-rechtsanwaelte.de/formulare/abgasskandal-online-check prije finalne kupovine sam provjeriti da je to konkretno vozilo obuhvaćeno skandalom. Međutim, u ADAC kažu da ako kupujete vozilo kod dilera, ove provjere se sprovode automatski.

    U ADAC su rekli “Nezavisnim” da je za povrat PDV-a potrebno u roku od tri mjeseca od kupovine na spoljnoj granici EU dobiti potvrdu da je vozilo prešlo granicu. Bez te potvrde nemoguće je povratiti PDV.

    “Povrat PDV-a treba zatražiti od trgovca koji je vozilo prodao, a ne od njemačke carine ili Finansijske službe”, naglasili su oni za “Nezavisne”.

    Osim na spoljnoj granici EU, prodaju automobila potrebno je prijaviti u Carinskoj službi Njemačke u mjestu kupovine, odnosno registracije vozila, a vozilo mora imati važeću potvrdu o tehničkom pregledu odnosno TUV, koji se u Njemačkoj sprovodi svake dvije godine.

    U mjestu kupovine potrebno je nabaviti probne tablice i obezbijediti formular EUR-1 uz ostale formalnosti i takse koje mogu koštati nekoliko stotina evra, a treba pitati dilera koji vozilo prodaje da li oni nude ovu vrstu usluge, koja može trajati nekoliko dana od prodaje do izvoza automobila.

    Ratko Kovačević, portparol UIO BiH, rekao je za “Nezavisne” da polovno vozilo nakon uvoza mora proći homologaciju u ovlaštenom servisu, nakon čega se odlazi u neku od carinskih ispostava kako bi se izvršilo carinjenje.

    Broj uvezenih automobila najmanji u proteklih deset godina

    U BiH je od početka godine do kraja avgusta uvezeno 26.127 vozila vrijednosti oko 419 miliona maraka, a ukupno je plaćeno 77 miliona maraka dažbina, rekao je “Nezavisnim” Ratko Kovačević, portparol UIO BiH.

    Od ovog broja, nešto manje od 5.000 su novi automobili, dok se ostatak odnosi na polovnjake.

    Inače, kako je rekao, prošle godine u istom periodu uvezeno je oko 57.000 automobila, što znači da je pad više od 50 odsto. S obzirom na to da je broj prodatih automobila u BiH 2010. iznosio oko 32.700 i da od tada stalno raste, broj prodatih vozila najmanji je u proteklih 10 godina.

    Nezavisne novine

  • Danas je Dan Bošnjaka

    Danas se obilježava 27 godina od vraćanja imena matičnom narodu Bosne i Hercegovine – Bošnjaci i naziv njihovom maternjem jeziku – bosanski jezik.
    Ratne 1993. godine 27. i 28. septembra, u opkoljenom Sarajevu, vjerovatno u najtežem periodu za opstojnost države Bosne i Hercegovine i njenog naroda, u sarajevskom hotelu Holiday Inn, održan je I bošnjački Sabor. Jedan od inicijatora i organizatora Sabora bilo je Vijeće Kongresa bosanskomuslimanskih (nakon Sabora – bošnjačkih) intelektualaca sa tadašnjim predsjednikom rahmetli Alijom Isakovićem.
    Zasjedanju je prisustvovalo ukupno 377 sabornika te 80 poslanika iz okruga Tuzla, Doboj, Zenica, Visoko, Travnik, Mostar, Konjic, Bihać, Banja Luka, Zagreb i Goražde.
    Glavni razlog za sazivanje I bošnjačkog Sabora bila je politička priprema za izjašnjavanje u ime Bošnjaka u Bosni i Hercegovini o predloženom tzv. Ženevskom mirovnom sporazumu koji je poznat po imenima britansko-norveških mirovnih posrednika Davida Owena i Thorvalda Stoltenberga. Ovaj mirovni plan je podrazumijevao stvaranje tri etnički zasnovane republike i međunarodno legalizirao mogućnost podjele BiH nakon dvije godine života u Uniji.
    Ovaj Sabor, odnosno drugi dan zajedanja I Sabora 28. septembar 1993. godine, ostaće u historiji zabilježen kao mjesto gdje je usvojenom Deklaracijom matičnom narodu Bosne vraćeno njegovo historijsko ime – Bošnjak (za muškog pripadnika u jednini), Bošnjakinja (za ženskog pripadnika u jednini), Bošnjaci (za muške pripadnika naroda u množini i generalan naziv) i Bošnjakinje (za ženskog pripadnika naroda u množini). Deklaracijom je vraćen i historijski naziv maternjeg jezika – bosanski jezik.
    Nakon više od 150 godina potiskivanja, omalovažavanja i negiranja postojanja matičnog naroda Bosne (i Hercegovine) i njihovog maternjeg jezika, ova historijska nepravda je ispravljena.
    Danas se diljem svijeta, posebno u zemljama bivše Jugoslavije, 28. septembar obilježava kao dan za pripadnike bošnjačkog naroda.
    (VKBI-VijećE Kongresa bošnjačkih intelektualaca)

  • Slovenija priznaje PCR testove iz BiH

    Oni koji nemaju negativan test, prema novoj odluci Vlade, moraju u karantin na deset dana

    Državljani BiH od sutra će u Sloveniju moći da ulaze uz negativan PCR test na virus korona koji je urađen u laboratorijama u BiH.

    Slovenačka Nacionalna laboratorija za zdravlje, životnu sredinu i hranu objavila je spisak čije laboratorije u BiH smatraju relevantnim.

    U RS to su Institut za javno zdravstvo (uzorak se može uzeti i iz jedinica zavoda u Doboju, Zvorniku, Trebinju, Foči, Istočnom Sarajevu), zatim Bolnica “Sveti vračevi” iz Bijeljine, Univerzitetski klinički centar u Banjaluci, Univerzitetskoj bolnici u Foči.

    Kada je riječ o Federaciji BiH to su Eurofarm centar iz Sarajeva, Kantonalna bolnica “Dr Irfan Ljubijankić” iz Bihaća, Kantonalna bolnica Zenica, Kantonalna bolnica Tuzla, Laboratorija Veterinarskog fakulteta u Sarajevu, Opšta bolnica “Prim. dr Abdulah Nakaš”, Opšta bolnica Tešanj, Privatna mikrobiološka parazitološka laboratorija u Sarajevu, Univerzitetska klinička bolnica Mostar i Zdravstvena ustanova “Alea dr Kandić” iz Sarajeva.

    Oni koji nemaju negativan test, prema novoj odluci Vlade, moraju u karantin na deset dana.

    Prvobitna odluka Vlade Slovenije bila je da testiranje mora biti izvršeno u nekoj od zemalja EU ili Šengena.

    Test ne smije biti stariji od 48 časova, pojasnili su iz Vlade jučerašnju odluku.

    Postoji 12 izuzetaka kada karantin neće biti naložen i nije potreban negativan test, a odnosi se na prijavljene radnike, prevoznike robe, putnike u tranzitu koji će Sloveniju napustiti najkasnije 12 časova poslije ulaska, osobe sa diplomatskim pasošom i slično.

    izvor: Srna

  • Nesvakidašnja situacija: U Bijeljini nestao kengur, pronalazaču nagrada

    Sa bijeljinskog ranča Tanasić jučer u popodnevnim satima je nestao kengur.

    Vlasnik ranča obećao je nagradu onome ko pronađe izgubljenog kengura.

    – Ako neko može da pomogne da ga vratimo, slijeda novčana nagrada, napisao je vlasnik na Facebook profilu ovog ranča, uz poruku je objavio i fotografiju kengura.

    Na ovom ranču, nalazi se i mali zoološki vrt, koji često organizirano posjećuju i djeca bijeljinskih vrtića, mogu se vidjeti golubovi pismonoše, zečevi, nojevi, poniji i druge zanimljive životinje.

  • Ministri, državni i kantonalni zastupnici na vijećničkim listama: Postoji li odgovornost prema glasačima?

    Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine je krajem augusta ovjerila 2.258 kandidatskih listi sa 21.513 kandidata za predstojeće Lokalne izbore u našoj zemlji.

    Među tim kandidatima su i brojna široj javnosti poznata imena, te nekoliko zvaničnika koji trenutno obnašaju dužnosti na kantonalnim, entitetskim i državnom nivou.

    Jedan od takvih primjera je Josip Grubeša, aktuelni ministar pravde BiH koji je nosilac liste Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH za Općinsko vijeće Prozor – Rama.

    Teško je povjerovati da bi se Grubeša povukao sa ministarske pozicije prihvatanjem mandata u Općinskom vijeću, što nameće pitanje odnosa prema glasačima koji će dati Grubeši povjerenje, koje će ovaj zvaničnik HDZ-a BiH, sasvim je izvjesno, iznevjeriti.

    Vijećničkom klupom bi ministarsku poziciju, ali na kantonalnom nivou, trebao zamijeniti Ismir Jusko. Ministar unutrašnjih poslova KS je nosilac liste Saveza za bolju budućnost (SBB) za Općinsko vijeće Centar.

    Na toj listi mu društvo pravi i Edita Đapo, aktuelna zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, te direktor Fonda za zaštitu okoliša FBiH Fuad Čibukčić.

    Ministar za obrazovanje, nauku i mlade KS Anis Krivić nosilac je liste SBB-a za Općinsko vijeće Stari Grad, dok je zastupnik te stranke u Skupštini KS Dževad Poturak na trećem mjestu liste za Općinsko vijeće Ilidža.

    Nezavisni zastupnik u Skupštini KS Damir Nikšić nosilac je liste svoje novoosnovane stranke, Ekološkog slobodarskog pokreta ESPO za Općinsko vijeće Centar.

    Tu nije kraj kada su u pitanju zastupnici u Skupštini KS koji su se našli na listama za općinska vijeća. Na 35. mjestu liste Naše stranke za Općinsko vijeće Stari Grad je Vibor Handžić, aktuelni zamjenik predsjedavajućeg Skupštine KS.

    Teško je oteti se dojmu, odnosno racionalnoj procjeni da političke stranke kandidaturama visokih zvaničnika za vijećničke pozicije nastoje privući veći broj glasova, bez postojanja stvarne namjere da ti zvaničnici preuzmu mandate u općinskim vijećima. Takav pristup se, bez ikakve zadrške, može protumačiti kao neodgovoran prema glasačima.

    Izvor: Faktor

  • Lopov ponovo kandidat na Lokalnim izborima, stigla podrška iz Srbije

    Bogdan Đukić iz Teslića bio jedna od najvećih zvijezda Lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini prije četiri i prije osam godina.

    Tada kao kandidat Srpske demokratske stranke (SDS) za Skupštinu Općine Teslić, Đukić je pažnju privukao predizbornim plakatom, na kojem je ponosno istaknuo svoj znakovit nadimak – Lopov.

    – Nije me stid nadimka, sa ponosom ga nosim – govorio je Đukić medijima.

    Sa trećeg mjesta liste SDS-a Lopov je osvojio mandat u Skupštini Općine Teslić, ali je u međuvremenu promijenio stranački dres.

    Prešao je Lopov u septembru 2017. godine u Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), gdje ga je stiskom ruke dočekao predsjednik te stranke Milorad Dodik.

    I ponovo će Lopov biti kandidat na Lokalnim izborima, ovaj put na listi SNSD-a i to na 32. mjestu, što mu značajno ograničava šanse da osvoji još jedan mandat u Skupštini.

    Lopov je “zapao za oko” Ljubiši Preletačeviću Belom, nekadašnjem kandidatu za predsjednika Srbije.

    – Je*** ove naše, hajmo svi u Teslić da se prijavimo da završimo više sa tim. Ovo je čovjek za promjene – napisao je Beli.

    Izvor: Faktor

  • VKBI: 28. septembra navršava se 27 godina od vraćanja naziva Bošnjaci i bosanski jezik

    U ponedjeljak, 28. septembra obilježava se 27 godina od vraćanja imena matičnom narodu Bosne i Hercegovine – Bošnjaci i naziv njihovom maternjem jeziku – bosanski jezik, saopćeno je iz Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI).

    U ponedjeljak, 28. septembra obilježava se 27 godina od vraćanja imena matičnom narodu Bosne i Hercegovine – Bošnjaci i naziv njihovom maternjem jeziku – bosanski jezik, saopćeno je iz Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI).

    Podsjećaju da je ratne 1993. godine 27. i 28. septembra, u opkoljenom Sarajevu, vjerovatno u najtežem periodu za opstojnost države BiH i njenog naroda, u sarajevskom hotelu Holiday Inn, održan I bošnjački Sabor. Jedan od inicijatora i organizatora Sabora bilo je Vijeće Kongresa bosanskomuslimanskih (nakon Sabora – bošnjačkih) intelektualaca sa tadašnjim predsjednikom, rahmetli Alijom Isakovićem.

    Zasjedanju je prisustvovalo ukupno 377 sabornika, te 80 poslanika iz okruga Tuzla, Doboj, Zenica, Visoko, Travnik, Mostar, Konjic, Bihać, Banja Luka, Zagreb i Goražde. Zasjedanjem je predsjedovao Enes Duraković koji je tokom uvodnog izlaganja predstavio i predsjednika inicijativnog odbora Aliju Isakovića, predsjednika Predsjedništva Republike BiH Aliju Izetbegovića, reisu-l-ulemu Mustafu ef. Cerića, Muhameda Filipovića, te ministra vanjskih poslova Republike BiH Harisa Silajdžića.

    Saboru su prisustvovali najugledniji predstavnici bošnjačkog naroda iz svih društvenih slojeva (akademske zajednice, predstavnika organizacija iz oblasti kulture, privrede itd), kompletan državno-politički i vojni vrh na čelu sa tadašnjim predsjednikom Predsjedništva RBiH Alijom Izetbegovićem, Ejupom Ganićem, Harisom Silajdžićem, Nijazom Durakovićem, Mirkom Pejanovićem, zastupnici u Skupštini RBiH, predstavnici tadašnjeg diplomatskog kora u Sarajevu (turski, iranski i američki ambassador), katoličkih (Vinko Puljić), pravoslavnih vjerskih institucija itd.

    – U nekim normalnijim okolnostima bilo bi prirodno da ovakvu odluku donese svenarodni referendum, ali u nemogućnosti to obaviti, osnovne naše institucije (Vijeće Kongresa bosanskomuslimanskih intelektualaca, Preporod, Islamska zajednica i Merhamet) pokrenuli su sazivanje ovog sabora sa željom da se o ovako krupnim odlukama govori na što je moguće široj osnovi, gdje bi bili zastupljeni predstavnici svih struktura našeg društva i po mogućnosti svih regija – istakao je u svom govoru Alija Isaković.

    Glavni razlog za sazivanje I bošnjačkog Sabora bila je politička priprema za izjašnjavanje u ime Bošnjaka u Bosni i Hercegovini o predloženom tzv. Ženevskom mirovnom sporazumu koji je poznat po imenima britansko-norveških mirovnih posrednika Davida Owena i Thorvalda Stoltenberga. Ovaj mirovni plan je podrazumijevao stvaranje tri etnički zasnovane republike i međunarodno legalizirao mogućnost podjele BiH nakon dvije godine života u Uniji. Dugo godina u političkom životu Bosne i Hercegovine sadržaj rasprava sabornika u zatvorenom dijelu sjednice bio je nepoznat. Međutim, danas je manje-više sve poznato, postoje transkripti govora sabornika kao i video snimci cijelog toka zatvorenog dijela sjednice.

    – To su bili sigurno najteži momentima za Bošnjake u njihovoj historiji, srpski agresor je uz stravične zločine okupirao veliki dio zemlje, rasplamsao se otvoreni rat s Hrvatima u Hercegovini i srednjoj Bosni, u zapadnoj Bosni Fikret Abdić je krenuo u zločinački pohod protiv vlastitih sunarodnjaka, a uz to približavala se duga i hladna zima s vrlo ograničenom dostavom hrane putem UN-ove humanitarne pomoći. U takvim okolnostima bilo je očekivati da se iz očaja prihvati mirovni sporazum i u suštini izvrši podjela Bosne i Hercegovine. Saslušana su različita mišljenja i došlo se do zaključka da nema govora o stvaranju minijaturne muslimanske države. Za mirovni plan koji je predviđao podjelu BiH na tri etničke države glasao je manji broj sabornika dok je kvalificirana većina glasala za mir ali pod uvjetom da se oslobode sve teritorije na kojima su prije rata živjeli Bošnjaci, što je u suštini značilo zaštitu cjelovite BiH. Dalji tok događaja potvrđuje da te noći između 27. i 28. oktobra 1993. nije izvršena podjela Bosne i Hercegovine. Sačuvano je multietničko Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, sačuvana je Skupština RBiH – podsjećaju iz VKBI.

    Ovaj sabor, odnosno drugi dan zajedanja I Sabora 28. septembar 1993. godine, ostat će u historiji zabilježen kao mjesto gdje je usvojenom Deklaracijom matičnom narodu Bosne vraćeno njegovo historijsko ime – Bošnjak (za muškog pripadnika u jednini), Bošnjakinja (za ženskog pripadnika u jednini), Bošnjaci (za muške pripadnika naroda u množini i generalan naziv) i Bošnjakinje (za ženskog pripadnika naroda u množini). Deklaracijom je vraćen i historijski naziv maternjeg jezika – bosanski jezik.

    Nakon više od 150 godina potiskivanja, omalovažavanja i negiranja postojanja matičnog naroda Bosne (i Hercegovine) i njihovog maternjeg jezika, ova historijska nepravda je ispravljena.

    Na popisu stanovništva koje je obavljeno u Bosni i Hercegovini 2013. godine, 50,1 posto građana BiH se izjasnilo da su Bošnjaci, njih 53 posto da im je maternji jezik bosanski, čime su se Bošnjaci kao autohtoni stari evropski narod vratili na listu evropkih naroda nakon više decenijskog negiranja i omalovažavanja. U svim susjednim državama Bošnjaci imaju status nacionalne manjine, odnosno manjinskog naroda, i imaju svoja nacionalna bošnjačka vijeća sa javnim nadležnostima u oblasti temeljnih elemenata nacionalnog identiteta (simbola, jezika, književnosti, obrazovanja, kulture općenito).

    Širom svijeta danas se, posebno u zemljama bivše Jugoslavije, 28. septembar obilježava kao dan vraćanja bošnjaštvu (kolokvijalno Dan Bošnjaka), organiziranjem svečanih akademija, prigodnih naučnih skupova, a u nekim državama kao što je Sjeverna Makedonija 28. septembar je neradni dan za pripadnike bošnjačkog naroda.

    – Ostaje nada i uvjerenje da će se građani BiH u budućim vremenima, bez obzira na vjeroispovjest, vraćati svom bošnjačkom i državnom bosanskohercegovačkom identitetu – saopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću VKBI.

    Izvor: Fena

  • Lada Sadiković: Za propadanje Bosne i Hercegovine zadnjih 25 godina niko ne odgovara

    Podsjetila je da je Dejtonski sporazum potpisalo devet potpisnika u različitim svojstvima, a među njima i Evropska unija kao specijalni pregovarač, a jedino što se bez sumnje može konstatirati je da se u BiH neupitno i dalje provodi mir koje osiguravaju vojne snage EUFOR-a čiji mandat produžava Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija.

    No, kako je naglasila, ni danas se ne primjenjuje Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda koja je jedino u BiH, prije potpisivanja Statuta Vijeća Evrope i same Konvencije, što je propisana praksa prema svim drugim članicama Vijeća Evrope, bila direktno primjenjiva u BiH i imala prioritet nad svim drugim pravima.

    “Aneks IV – Ustav BiH ni 25 godina nije usklađen s odredbama Konvencije, stoga je više nego vidljivo da BiH enormno stagnira i nazaduje, a za njeno propadanje zadnjih 25 godina i dalje niko ne odgovara. To je jedinstven slučaj u svijetu”, istaknula je Sadiković.

    Napominje da Ustavni sud u kontinuitetu štiti diskriminatorski Ustav BiH, dok Evropski sud za ljudska prava bombardira državu s presudama protiv BiH u kojima se iznova konstatira da Aneks IV odnosno Ustav BiH sadrži sistemski problem.

    “Takav problem nije samo problem države članice, nego i cijelog evropskog pravnog poretka. Državi BiH je nedugo nakon potpisivanja ukinut Vrhovni sud te su svi pojedinci pod jurisdikcijom države postali nejednaki pred zakonom”, upozorila je profesorica Sadiković.

    Predsjednik Kruga 99 Adil Kulenović smatra da nikakve naredbe i kompromisi etnopolitičkih struktura nisu i ne mogu dati konstruktivan rezultat u izgradnji mira i stabilnog političkog uređenja nego mogu donijeti samo produžetak agonije i neizvjesnost cijele nacije u budućnost.

    “Moramo energično odbiti tretiranje bosanske države i društva kao posebnog slučaja u cijelom svijetu i kao državu kojoj se ne dozvoljava da bude moderna nacija. Prosperitetna nacija može se graditi samo na evropskoj pravnoj stečevini i vrijednostima građanskog društva i demokratske države”, kazao je Kulenović.

    Kako je zaključio neophodno je upustiti se u proces ustavnih reformi kojima bi se “ažurirao” bh. politički sistem na način da se uskladi s evropskom pravnom stečevinom posebno u oblasti zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda.

    Ove godine navršava se 25. godina od potpisivanja Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini čime je okončan četverogodišnji rat u BiH kada je izvršen drugi u Evropi genocid u dvadesetom stoljeću.

    izvor: klix.ba

  • 123 pozitivna na koronavirus, oporavilo se 115 osoba

    Novi slučajevi registrirani su u svim kantonima u Federaciji BiH, osim u Bosansko-podrinjskoj.

    Do sada je testirano ukupno 153.678 uzoraka, a koronavirus je potvrđen kod 17.442 osobe.

    Zaključno s današnjim danom, u Federaciji BiH izliječeno je 13.358 pacijenta, a u protekla 24 sata oporavak je zabilježen kod 35 pacijenata. Trenutno je aktivno 3.586 slučajeva pozitivnih na koronavirus.

    U protekla 24 sata preminula je jedna ženska osoba iz Travnika.

    S današnjim danom, ukupan broj smrtnih ishoda na području Federacije BiH je 498, i to 327 muškaraca i 171 žena.

    U posljednja 24 sata u Republici Srpskoj je izvršeno testiranje 369 laboratorijska uzorka, a novi virus korona potvrđen je kod 61 osobe. Oporavljenih je 79.

    Prema mjestu prebivališta, 29 osoba je iz Banje Luke, pet iz Laktaša, četiri iz Prnjavora, po tri iz Bosanske Gradiške i Ribnika, po dvije iz Dervente, Kneževa, Kotor Varoši, Trebinja i Čelinca i po jedna iz Bijeljine, Bileće, Zvornika, Lopara, Mrkonjić Grada, Bosanskog Novog i Prijedora.

    Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske prijavljen je jedan smrtni slučaj kod kojeg je potvrđeno prisustvo novog virusa korona. Radi se o muškarcu srednje životne dobi iz Banje Luke.

    U Brčko distriktu nema novozaraženih, a oporavila se jedna osoba.

    Izvor: klix.ba