Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • Stigli novi COVID podaci za BiH, 20 preminulih, 718 zaraženih

    U posljednja 24 sata u Bosni i Hercegovini zabilježeno je najmanje 718 novih slučajeva zaraze koronavirusom.

    Nažalost, preminulo je 20 ljudi.

    Podaci su dosad stigli za FBiH i RS, dok se za Brčko Distrikt još čekaju.

    FBiH

    U protekla 24 sata, Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH prijavljena su 1.754 uzorka, od kojih je 473 pozitivno na SARS-CoV-2.

    Novi slučajevi registrirani su u svim kantonima u Federaciji BiH.

    Do sada je testirano ukupno 184.117 uzoraka, a SARS-CoV-2 je potvrđen kod 22.967 osoba.

    Zaključno s današnjim danom, u Federaciji BiH izliječeno je 17.759 pacijenata, a u protekla 24 sata oporavak je zabilježen kod 103 pacijenta. Trenutno je aktivan 4.555 slučaj pozitivan na SARS-CoV-2.

    U protekla 24 sata, Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH prijavljeno je 16 novih smrtnih ishoda.

    S današnjim danom, ukupan broj smrtnih ishoda na području Federacije BiH je 653, i to 437 muškaraca i 216 žena.

    RS

    Оd pоsljеdnjеg izvјеštаја о еpidеmiоlоškој situаciјi u RS, u pоsljеdnjа 24 čаsа koronavirus pоtvrđеn је kоd 245 оsоba.

    Riječ je o 137 muških i 108 ženskih, od kojih su 55 mlađi, 151 srednje i 39 osobe starije životne dobi.

    Testirano je 817 uzoraka.

    Četiri osobe su preminule kod kojih je potvrđeno prisustvo koronavirusa.

    Prema mjestu boravka, 83 ljudi je iz Banje Luke, 41 iz Zvornika, 31 iz Bijeljine, 15 iz Teslića, 14 iz Sokoča, devet iz Foče, šest iz Višegrada i Čelinca, Pet iz svakog Prijedora, Kneževe i Rogatice, četiri iz Petrova, tri iz Dervente, dva iz Doboja, Nove Gorazde i Šipova i jedan iz Gačka, Bosanske Gradiške, istočnog Starog Grada, Laktaša, Milića, Mrkonjića, Modriče, Pale, Prnjavor, Rudog i Ugljevik.

    Do sada je u RS potvrđeno 12.057 slučajeva koronavirusa.

    Oporavilo se 7.510 osoba, a testirano je 94.270 osoba.

  • Merhametova nagrada Harisu Silajdžiću i Latinki Perović

     Muslimansko dobrotvorno društvo Merhamet i ove godine dodijelit će tradicionalnu nagradu iz Fondacije “Muradif Ćato” za 2020. godinu. 

    Laureati su dr. Haris Silajdžić, jedan od najuglednijih bh. intelektualaca i političara, te Latinka Perović, historičarka i političarka iz Beograda.

    Nagrade će u srijedu 21. oktobra u Centru kulture Općine Centar Sarajevo uručiti predsjednik HO Merhamet MDD Kenan Vrbanjac.

  • Koliko je izvjesno ponovno zatvaranje te kako bi ekonomija preživjela?

    Streloviti rast broja zaraženih već je doveo do uvođenja pojačanih mjera u nekim dijelovima naše zemlje, a val novog zatvaranja i uvođenja vanrednog stanja uvelike dolazi sa Zapada.

    Logično pitanje koje se postavlje je koliko je nama ostalo do proglašenja vanrednog stanja te šta bi ono u novoj varijanti moglo podrazumijevati i još važnije kakav će utjecaj na ekonomiju imati.

    Uvođenje novih mjera kroz policijski sat i proglašenja vanrednog stanja kao da u talasu dolazi sa zapada. Prvo je prije dva dana Pariz uveo policijski sat, potom su nove mjere najavljene u zemljama srednje Evrope, da bi vanredno stanje jučer stupilo na snagu u Sloveniji.

    Znajući kako razmišljaju naše zdravstvene vlasti već krajem ove sedmice, kad obično krizni štabovi donose nove mjere, neka pooštravanja i restrikcije mogle bi biti na stolu, a kako se obično mjere samo prepisuju, već se sada naslućuje šta bi to moglo biti.

    Dio ekonomske struke, kao i predstavnici poslovne zajednice već su prošle sedmice poručili da novi lockdown ekonomija u našoj zemlji ne bi preživjela.

    Pandemijski negativni efekti na ponudi i potražnji su izraženi i posljedice donose u svakom slučaju, a nove mjere koje bi donijele skraćenja radnog vremena ili čak potpune zabrane rada bile bi potpuno pogubne.

    To posebno dolazi do izražaja kad se zna kakav je utjecaj na ekonomiju imalo zatvaranje iz marta te kako je slabašan ekonomski odgovor vlasti bio.

    Činjenica je da novi skok broja zaraženih, rekordi koji su obarani posljednjih dana, apeli zdravstvenih radnika te ponašanje drugih zemalja idu u smjeru koji garantira donošenje teških odluka.

    Klix.ba

  • U Kantonu Sarajevo koronavirusom zaraženo 95 osoba, na Podhrastovima preminuo jedan bolesnik

    U Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu tokom prošle noći testirano je 311 uzoraka na COVID-19.

    Na koronavirus, kako je potvrđeno iz KCUS-a za Faktor, u Kantonu Sarajevo je pozitivno 95 osoba. U Zavidovićima je zaraženo četvoro, u Brezi tri, Goraždu, Olovu, Bosanskoj Krupi, Bihaću i Bužimu po jedno. U Izolatoriju KCUS-a na Podhrastovima nalazi se 59 bolesnika, a njih 15 je u intenzivnoj njezi. Preminula je jedna osoba koja je pored COVID-19 imala i malignu bolest.

    Od jučer su i dvije uposlenice biohemijskog laboratorija pozitivne te nekoliko medicinskih sestara. Ukupno su 63 uposlenika KCUS-a u izolaciji ili su pozitivni.

  • Samo dva posto bh. građana će dobiti vakcinu protiv gripe

    Dok u Hrvatskoj danas zvanično počinje vakcinacija protiv sezonske gripe, gdje je nabavljeno 460.000 doza, a u Srbiji su otpočeli distribuciju od 500.000 vakcina, u BiH i dalje kasni isporuka minimalnih 75.000.

    Spor proces

    Nadležni su nas u proteklim danima uvjeravali da je proces nabavke vakcina protiv sezonske gripe okončan te da se isporuka očekuje krajem ovog ili sredinom narednog mjeseca, međutim, pouzdano niko ne zna kada će stići dok rizične grupe čekaju na prijeko potrebnu imunizaciju.

    Kako se iznosilo do sada, u Federaciju BiH bi trebalo stići 50.000 vakcina, a Republika Srpska će nabaviti oko 25.000 doza. Preko tamošnjeg Fonda zdravstvenog osiguranja bit će nabavljeno 20.000 za kategorije stanovništva koje imaju pravo na besplatnu vakcinaciju, dok će Institut za javno zdravstvo nabaviti 5.000 doza u komercijalne svrhe.

    Federalni ministar zdravstva, dr. Vjekoslav Mandić jučer je u kratkoj izjavi za naš list ustvrdio da će vakcine stići na vrijeme. Iako je veliki pritisak zbog situacije s koronavirusom, ipak mišljenja je da će ova količina biti dovoljna, a naveo je da za vakcinaciju nije kasno ni u decembru te da nema potrebe stvarati dodatni pritisak

    Mala količina

    Doktor Ednan Drljević, načelnik Odjela za infektologiju Kantonalne bolnice (KB) Zenica, kazao nam je da ova situacija s nabavkom vakcina protiv gripe pokazuje kakav je odnos zdravstvene politike prema građanima.

    Dok u zemljama okruženja, ali i Evrope, nabavljaju ogromne količine, minimalno 20 posto u odnosu na broj stanovnika, u BiH se, naveo je, nabavlja svega dva posto.

    – Šta reći na to? Nemam, jednostavno, riječi. Australija je naručila za 72 posto svog stanovništva i onda se kod nas iznose one fraze da ćemo imati vakcinu na vrijeme i da će je biti dovoljno. Pa, ta cifra od 50.000 za Federaciju je karikatura. Što je najgore, ove godine je to pitanje prevažno, jer ovo nije obična sezona gripe. Ove godine je vakcina protiv gripe trebala biti obavezna, a, nažalost, nije i naručuje se preko kantona, što je apsurd – ocijenio je dr. Drljević.

    Podsjetio je da već četiri mjeseca apelira na nadležne u vezi s nabavkom ove vakcine, jer je za njom ogromna potreba na tržištu.

    – Niko, izgleda, nema ni empatije prema zdravstvenim radnicima koji bi već sada trebali da se vakcinišu protiv gripe, jer ne možemo voditi borbu i protiv koronavirusa i protiv gripe, a nemamo nikakve zaštite. Bojim se da postoji mogućnost da nam zdravstveni sistem ispadne zbog gripe – upozorio je dr. Drljević.

    10.000 za zdravstvene radnike

    Vakcinisanje je namijenjeno rizičnim grupama građana i to osobama starijim od 65 godina, osobama s hroničnim oboljenjima, neovisno o dobi, kod kojih gripa može dovesti do pogoršanja osnovne bolesti, te osobama sa smanjenim odbrambenim sistemom zbog bolesti ili zbog terapije kod kojih je povećan rizik nastanka komplikacija gripe.

    Ove godine će uz 40.000 doza za kantone, ZJZ FBiH nabaviti 10.000 za zdravstvene radnike.

    Avaz.ba

  • Završetak ceste Neum – Stolac u februaru 2022. godine

    Izgradnja ceste Neum – Stolac u dužini 36,41 km odvija se prema planiranoj dinamici, a završetak svih radova planiran je za februar 2022. – potvrđeno je Feni iz JP Ceste Federacije BiH.

    Navode da su radovi na dionici Stari Neum – Broćanac u dužini 12 km završeni, a trenutno se izvode radovi na dionici Broćanac – Prapratnica u dužini tri km i dvije petlje Oskrušnica i Babin Do. Rok završetka tih radova je 1. juli 2021.

    Također, očekuju da dionica Prapratnica – Hutovo u dužini 2,7 km i tunel Žaba dužine 975 m budu završeni do kraja oktobra 2020.

    Radovi na dionici Stolovi – Drenovac u dužini 8,95 km bi trebali biti okončani do kraja januara 2021.

    Ugovoreni su i radovi na dionici Hutovo – Cerovica u dužini pet km i Cerovica – Stolovi u dužini 4,95 km, a rok završetka tih radova je 2. februar 2022.

    Osim toga, neki od projekata koje JP Ceste FBiH trenutno izvodi ili su planirani za izvođenje sukladno Planu aktivnosti za 2020. su nastavak izgradnje Južne obilaznice Mostara, izgradnja obilaznice Stoca, rekonstrukcija tunela Crnaja na dionici Konjic – Jablanica, rekonstrukcija tunela Jasen na dionici Jablanica – Prozor, rekonstrukcija ceste Posušje – Grude – Široki Brijeg, izgradnja obilaznice Gruda, izgradnja dijela obilaznice Ljubuškog, rekonstrukcija crne tačke ne sjevernom ulazu u Mostar itd.

    Kada je riječ o izvođenju radova u doba pandemije COVID-19, napominju da se svi izvođači i svi učesnici u projektima koje implementira JP Ceste FBiH strogo pridržavaju svih mjera i preporuka i provode sve preventivne mjere zahvaljujući kojima nisu imali slučajeva zaraze na gradilištima.

    Dodaju da su se usljed zatvorenosti granica susretali s problemima nabavke i dostave materijala neophodnih za ciklus proizvodnje (npr. nabavka tečnih goriva, nabavka opreme za tunel Žaba, nabavka rezervnih djelova za postrojenja i strojeve angažovane na projektu itd.), ali ističu da su se izvođači uspješno snalazili u takvim okolnostima.

    Izvor: Fena

  • Bosna i Hercegovina pravi prve korake ka cyber pčelarstvu

    Kako bi proizvodnja meda u BiH postala učinkovitija, Sweden/USAID FARMA II projekt podržava obuku pčelara o upotrebi elektronskog pčelarskog dnevnika i drugih inovativnih ICT rješenja.

    “Veoma je važno da pčelari u Bosni i Hercegovini prihvate ideju da nauka i naučnici imaju viziju kako da im pomognu i učine pčelarstvo isplativijim, manje zahtjevnim i profitabilnijim,“ kaže Goran Mirjanić i dodaje da su sve to prednosti cyber pčelarstva koje tek treba biti primijenjeno u BiH.

    Goran je vlasnik kompanije Košnica iz Bosanske Gradiške, koja proizvodi med i pčelarsku opremu i repromaterijal, kao i profesor na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci.

    On i još trojica stručnjaka, uz podršku Sweden/USAID FARMA II projekta, trenutno održavaju obuku za pčelare. Na obukama predstavljaju elektronski pčelarski dnevnik, prvu lokalno proizvedenu kompjutersku aplikaciju za pčelare i dodatna ICT rješenja koja su trenutno u upotrebi u razvijenijim zemljama.

    Obuka koja mijenja stavove

    Goran kaže da uvođenje novih tehnoloških rješenja nije uvijek lako.

    “Vidimo da pčelari, kao i mnogi drugi ljudi, ne reaguju dobro na promjene i inovacije. Zato kroz našu obuku predstavljamo napredak pčelarskih praksi. Polazimo od najprimitivnijeg oblika pčelarstva, obrađujemo egzaktno pčelarstvo kojim se sada možemo baviti i dolazimo do cyber pčelarstva prema kojem se krećemo. Dok to radimo, razgovaramo i o zdravlju rojeva i košnica, povećanju prinosa i kvalitete meda, i naravno, o finansijskim implikacijama takvog razvoja i većoj dobiti”, objašnjava on i napominje da je u EU dobit u pčelarstvu porasla za 20 do 30 posto zahvaljujući upotrebi ICT-a.

    Goran i njegove kolege su planirali održati dvanaest sesija obuke uživo i obuhvatiti čak 600 pčelara u Bosni i Hercegovini. Međutim, morali su se prilagoditi situaciji na terenu i svoju obuku premjestiti u ICT domenu i sesije održati online.

    Trenutno održavaju ukupno dvanaest webinara za udruženja pčelara iz Bosanske Gradiške, Prijedora, Bihaća, Živinica, Brčkog, Bijeljine, Banje Luke, Livna, Doboja, Sarajeva, Mostara i Trebinja. „

    “Pčelari nisu navikli na ovakvu vrstu obuke pa ćemo možda imati i mnogo manji odziv. Unatoč tome, i dalje imamo veliku geografsku pokrivenost i usadit ćemo ideju o korištenju ICT rješenja kod kritičnog broja pčelara koji pokazuju sklonost prema takvom trendu već samim sudjelovanjem na webinarima”, kazao je.

    Pripreme za budućnost

    Goran napominje da su neka tehnološka rješenja poput SMS vaga za košnice koje pčelare obavještavaju o količini proizvedenog meda ili zvučni senzori i senzori za temperaturu i vlažnost koji pčelare mogu upozoriti na rojenje ili bolesti među pčelama još uvijek skupi i izvan dosega mnogih u BiH. Međutim, aplikacija iz domaće proizvodnje već postoji i bit će dostupna besplatno u trajanju od jedne godine svim sudionicima webinara.

    “Razvili smo elektronski pčelarski dnevnik. Ova aplikacija će omogućiti pčelarima da sve podatke o svojim košnicama bilježe direktno u kompjutere koristeći mobilne telefone kao posrednika, tj. jednostavnim audio snimkama. Ove audio snimke će dekodirati aplikacija i svi podaci će biti uneseni u bazu podataka, tj. elektronski dnevnik. Aplikacija će analizirati podatke i pružiti pčelarima konkretne informacije o tome šta trebaju dalje učiniti sa svakom košnicom u koloniji”, objašnjava Goran.

    To znači da pčelari više neće trebati praviti pisane zapise dok su na terenu, a zatim te podatke ručno unositi u kompjuter, ili ih analizirati služeći se olovkom i papirom. Aplikacija će im uštedjeti puno vremena i truda i učiniti će im sve informacije lako dostupnima kad se vrate kući nakon napornog radnog dana.

    “Ovo je samo prvi korak. Nadam se da će naši pčelari vrlo brzo početi koristiti dodatna ICT rješenja koja mogu olakšati njihov rad”, kaže Goran i dodaje:

    “Nauka u BiH ne zaostaje puno za onom u EU, pa se nadam i da ćemo moći razvijati dodatne domaće aplikacije koje će naše pčelarstvo učiniti konkurentnijim i profitabilnijim za sve pčelare”.

    Klix.ba

  • Hoćemo li krajem oktobra posljednji put pomjeriti kazaljke

    Uprkos odluci Vijeća EU, većina evropskih zemalja i ove godine će 25. oktobra vratiti kazaljke za jedan sat unazad.

    Evropski parlament je 2019. usvojio prijedlog Evropske komisije o prekidu računanja zimskog i ljetnog vremena do 2021. godine. Ipak, iz Brisela navode da Vijeće još nije zauzelo konačan stav o ovom pitanju.

    Sezonske promjene računanja vremena se, osim u Evropi, trenutno rade u većini zemalja Sjeverne i srednje Amerike, kao i u još nekim državama i oblastima u svijetu. Island, Rusija i Bjelorusija se u noći 25. oktobra neće vratiti na zimsko računanje.

    – Zvanično vrijeme u BiH je srednjoevropsko, a dobiva se uvećanjem univerzalnog koordiniranog vremena (UTC) za lokalnu vremensku zonu, tj. za jedan sat – pojasnili su iz Instituta za mjeriteljstvo BiH.

    Institut učestvuje u proračunu univerzalnog koordiniranog vremena (UTC) koje uspostavlja i održava Međunarodni biro za mjere i tegove u Parizu (BIPM).

    – Prema međunarodnim propisima i preporukama BIPM-a, lokalne realizacije UTC-a u svakoj od zemalja koje učestvuju u proračunu univerzalnog koordiniranog vremena predstavljaju nacionalnu vremensku skalu. Institut za mjeriteljstvo BiH je pripremio prijedlog zakona o zvaničnom vremenu u BiH, koji je dostavljen Vijeću ministara BiH – kazao nam je Zijad Džemić, direktor Instituta.

    Slijediti odredbe

    Tim prijedlogom se definiraju zvanično vrijeme u BiH, upotreba zvaničnog vremena, način računanja i mjerenja vremena u komercijalne svrhe.

    – Kada je u pitanju odluka EU o ukidanju računanja ljetnog i zimskog vremena, Bosna i Hercegovina će slijediti pozitivne zakonske odredbe EU te će i ovaj zakon biti usklađen s tim odredbama – naglasio je.

    Utjecaj na zdravlje i ekonomiju

    Profesor neurologije s Oksforda Rasel Foster (Russell) predstavili su svoje nalaze o tome kako pomjeranje sata utječe na ljude, posebno na spavanje.

    Njihov zaključak je da vraćanje sata ne donosi uštedu energije, predstavlja značajan zdravstveni rizik i mnogo košta ekonomiju. Kako se navodi, djeci i starijima potrebne si sedmice da se naviknu na promjenu. Također, u tom vremenu se bilježi povećan broj saobraćajnih udesa i komplikacija nakon hirurških intervencija.

    Osim štetnog utjecaja po zdravlje ljudi, posljedice trpi i ekonomija. Stručnjaci računaju da promjena vremena dva puta godišnje košta EU između jedan i dva posto BDP-a, što je uglavnom direktno povezano sa zdravstvenim problemima. To znači da se godišnje gubi gotovo 300 milijardi eura.

    Avaz

  • Respirator iz Gradačca još čeka na međunarodni test

    Domaći respirator, čiji je prototip još prije šest mjeseci proizveden u Gradačcu, čeka na međunarodni test. U međuvremenu je redizajniran i prošao je test jedine bosanskohercegovačke certifikovane laboratorije. Kada će se naći na tržištu nije poznato, no trenutna epidemiološka situacija, koja se ponovno pogoršava, trebalao bi da utječe na sve one koji mogu proces ubrzati da to i učine.

    Prije tačno pola godine predstavljen je prvi domaći respirator. Prethodno, četrdesetak inženjera je dva mjeseca intenzivno pripremalo, a zatim samo mjesec radilo na konstrukciji aparata. U međuvremenu su redizajnirali aparat i proizveli pet jedinica.

    “Napravili smo svoj koncept uređaja koji se oslanja na neke naučne radove na ovim uređajima. Uradili smo svoje komponente, napravili smo nešto svojih mehaničkih komponenti, ugradili smo elektrokomponente koje se mogu naći na tržištu kvalitetnijih evropskih proizvođača kao što je Simens”, navodi Edin Softić, tehnički direktor u TMD Group Gradačac.

    I medicinska struka je potvrdila da je riječ o visokokvalitetnom i željno iščekivanom aparatu.

    “Sve zadane performanse, odnosno mogućnosti su testirane softverski i radi se o izuzetno dobrom i preciznom uređaju. Pitanje kada će se staviti u upotrebu je izuzetno teško, ali mislim da će se sve to na kraju krunisati upotrebom tog respiratora na pacijentima”, kaže prof. dr. Šefik Umihanić, pomoćnik direktora UKC-a Tuzla.

    Nakon što je kvalitet aparata potvrdila domaća certificirajuća kuća, redizajnirani aparat uskoro bi trebao biti ocijenjen i u labaratoriji u Velikoj Britaniji. No, to još ne znači da će se naći u bolnicama.

    “Bez obzira na to kada će doći rezultat iz Velike Britanije, mora neko reći da se on može ili ne može upotrebljavati. Neko mora stati iza toga. U ovoj državi još nema institucije koja može ispitati ovaj uređaj i reći da je spreman za upotrebu, bez obzira na to je li to klinički ispitano ili tehnički, mehanički ili bilo koji drugi način”, ističe Adem Hanić, direktor TMD Group Gradačac.

    U međuvremenu, u Gradačcu nisu obeshrabreni ovim poteškoćama i nastavljaju s novim sličnim projektima. Na zahtjev UKC-a Tuzla, u toku je rad na domaćem aparatu za kiseonik.

    Akta.ba

  • Islamska zajednica ima nova pravila: Hutba petkom ograničena na pet minuta

    Ovo je navedeno u novoj Instrukciji Rijaseta Islamske zajednice koju je danas potpisao reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović. Dodaje se da će hatibi upotpuniti propis hutbe, a poruku na bosanskom jeziku ograničiti na pet minuta.

    Podsjeća se da su džematlije dužne tokom obreda poštovati mjere fizičke distance i upotrebe maske te koristiti dezinfekciju prilikom ulaska u džamiju i izlaska iz džamije.

    Rizičnim grupama, u koje spadaju starije osobe i hronični bolesnici, preporučuje se da namaz obavljaju u svom domu.

    Instrukcijom se podsjeća i na obavezu da se u skladu s važećim uputstvima regulira održavanje mektebske pouke, mevluda i drugih programa u prostorijama Islamske zajednice te dženaza-namaza.

    Instrukcijom o organizaciji vjerskih aktivnosti u džematu, radu imama, muallima, hatiba i drugih u pripremi, organizaciji i provođenju obreda u džamijama, mesdžidima, tekijama i drugim prostorima, muftije i glavni imami se zadužuju da aktivno prate instrukcije i preporuke kriznih štabova i shodno tome reaguju uputstvom na području svoje nadležnosti.

    Imajući u vidu drastično pogoršanje epidemiološke situacije u našoj zemlji, Rijaset je na jučerašnjoj sjednici uputio apel svim pripadnicima Islamske zajednice, kao i građanima – naročito rizičnim kategorijama, bolesnima i starijima – da se što dosljednije pridržavaju mjera i uputstava nadležnih državnih organa.