Category: BiH

Mehmed Spaho je rođen na današnji dan, 13. marta 1883. godine u Sarajevu. Bio je čelnik Jugoslavenske muslimanske organizacije (JMO) i lider bosanskohercegovačkih muslimana, Bošnjaka, između dva svjetska rata.

Otac mu je bio veliki poznavalac šerijatskog prava, te kadija u Jajcu, Sofiji, Damasku i Kairu. Mehmed je završio osnovnu školu i gimnaziju u Sarajevu (1902.), a Pravni fakultet u Beču (1906. god.). Doktorski ispit je polagao krajem 1907., a 1908. je promoviran u doktora pravnih nauka. Na početku se posvetio sudačkom zvanju, te je 1906.-1908. godine bio sudski prislušnik, a do 1910. godine advokatski pripravnik.

Mehmed Spaho je bio prvi Bošnjak u Vladi Kraljevine SHS, a kao jedan od trojice ministara iz BiH i to po etničko-vjerskom ključu: Hrvat dr. Tugomir Alaupović je bio ministar vjera, Srbin Uroš Krulj ministar zdravlja, a Spaho ministar saobraćaja. Spaho je također bio jedan od dva priznata zastupnika Jugoslovenske muslimanske organizacije među 11 Bošnjaka od 42 zastupnika Narodnog vijeća SHS za BiH. Jugoslovenska muslimanska organizacija je u to vrijeme smatrala da joj pripada 15 zastupničkih mjesta.

Na političku scenu Mehmed Spaho je stupio 1919. godine nakon Prvog svjetskog rata, uspostavom Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Jugoslavenska  muslimanska organizacija je osnovana u februaru 1919. godine u Sarajevu, a “muslimani u Bosni i Hercegovini su većim dijelom bili skloni stvaranju jugoslavenske države”, piše britanski historičar Noel Malcom.

Iako je u JMO bilo raznih struja, Spaho je smatrao da “Bosna treba nastojati da očuva svoj identitet kao autonomna jedinica u jugoslavenskoj državi”.

Tadašnji predsjednik JMO, muftija Ibrahim Maglajlić bio je sklon prosrpskoj, jedinstvenoj i centraliziranoj Jugoslaviji za kakvu se zalagao srpski politički vođa Nikola Pašić.

Period njegovog djelovanja bio je jedan od najtežih u historiji za Bošnjake. Spaho je želio ublažiti udarac agrarnih reformi zadan muslimanskim zemljoposjednicima. Ta reforma je pogodila otprilike 4.000 muslimanskih porodica, od kojih su mnoge dovedene na rub siromaštva.

Spaho se na Ustavotvornoj skupštini borio da očuva regionalno-administrativni identitet Bosne i Hercegovne, a da bi to ostvario morao je podržavati centralistički Vidovdanski ustav. Teritorij Jugoslavije je podijeljen na 33 oblasti, granice Hrvatske su nestale sa karte, ali su granice Bosne i Hercegovine očuvane.

“Zahvaljujući Spahinim nastojanjima, Bosna i Hercegovina biješe jedini konstitutivni element Jugoslavije koji je na taj način očuvao svoj identitet”, piše Malcom u knjizi Povijest Bosne.

Za vrijeme Šestojanuarske diktature 1929. godine Spaho se privremeno povukao iz politike. Nakon što se situacija u državi počela ponovo stabilizirati, Spaho se uključio u političke procese. Zbog svojih istupa i stavova, kraće vrijeme je proveo u zatvoru, zajedno sa Halidom Hrasnicom.

“Nakon slaloma između vlasti i opozicije, Spaho se poslije 1929. godine faktički povukao izvan politike, ali bi se moglo reći da je u doba diktature bio bliži opoziciji nego vladajućim strukturama. Mada postoje neki pokazatelji da je bio spreman podržati i novi režim diktature, očito je Milan Srškić, Spahin vatreni protivnik i jedan od ključnih političara u doba diktature, presudno utjecao na to da od 1929. do 1932. godine Spaho bude izvan političke arene. Kada se djelimično početkom 1932. godine aktivirao, obznanjujući ‘Spahine punktacije’, koje su označile početak šireg masovnijeg buđenja u Bosni i Hercegovini, završio je u zatvoru. To je samo ojačalo Spahin politički ugled i utjecaj među muslimanima.

Bio je vođa Bošnjaka u razdoblju između dva svjetska rata. Dugo godina je vodio političku stranku – Jugoslovensku muslimansku organizaciju, koja je na svim izborima dobivala gotovo sve muslimanske glasove. Njegovi politički protivnici, koji su na historijskoj sceni bili u doba diktature, vrlo brzo su nestali iz političke arene. Spaho je uporno gradio svoju karijeru, pa su ga neki čak počeli zvati ‘paša od Bosne’, jer se u Bosni i Hercegovini ništa nije mogli riješiti bez Spahinog stava”, naveo je u knjizi Mehmed Spaho: (1883-1939): politička biografija profesor Husnija Kamberović.

Više puta organiziran je atentat na Mehmeda Spahu, a prvi pokušaj se desio se 3. septembra 1921. kada je on kao ministar trgovine i industrije boravio u Sloveniji i tom prilikom otvorio ljubljanski velesajam. Pokraj ceste između Celja i Ljubljane, kuda je trebao proći Spaho s kraljevskim namjesnikom za Sloveniju, stavljeno 14 kilograma eksploziva s paklenim strojem. To je otkrio jedan žandarmerijski narednik i tako spriječio ovaj atentat.

Godine dana poslije u Višegradu je na Spahu pucano iz hotela. 1923. godine dogodio se pokušaj njegovog ubistva u sarajevskom muslimanskom društvu El-Kamer, kada je bačena eksplozivna naprava. Godine 1925., u vrijeme predizborne kampanje i u vrijeme Spahinog savezništva s HRSS kroz djelovanje u Udruženoj oporbi, na Spahu je prilikom njegovog boravka u Zagrebu izvršen je atentat. Godine 1927. na Spahu je pokušan atentat u sarajevskom naselju Vratnik, u vrijeme predizborne kampanje.

29. juna 1939. godine Mehmed Spaho je pronađen mrtav u apartmanu beogradskog hotela Srpski kralj. Članovi njegove porodice i najbliži sauradnici i danas smatraju da je otrovan.

Oni koji vjeruju u ubistvo, piše Husnija Kamberović u knjizi Hod po trnju, navode da je glavni naručitelj bio knez Pavle, koji je smatrao da je Spaho prepreka za sporazum Cvetković-Maček o podjeli Bosne i Hercegovine. “Dopisnik istanbulskog lista Džumhurijet Mehmed Sulejmanpašić objavio je 5. jula 1939. sumnju da je Spaho otrovan, argumentirajući to i stavom šefa beogradske policije Dragog Jovanovića, koji je sve vrijeme bio u sobi sa Spahinim tijelom, istjerujući svakog ‘koji se zadržavao više od pola minute’”, navodi Kamberović.

Prema jednoj od priča, Spaho je popio kafu u hotelu, nakon čega je preminuo. Sin Mehmeda Spahe, Avdo, pokušao je istražiti taj slučaj te je pronašao konobara koji je tvrdio kako je otrovao Mehmeda Spahu.

Prema riječima porodice Mehmeda Spahe, otrovan je, da bi se uklonio kao moguća prepreka sporezumu Cvetković-Maček koji je i sklopljen nepuna dva mjeseca nakon Spahine smrti, 26. avgusta 1939. godine.

Ukopu Mehmeda Spahe u Sarajevu prisustvovalo je oko 50.000 građana, a ukopan je u haremu Gazi Husrev-begove džamije.

Ministar odrane BiH Zukan Helez gostovao je u emisiji Mreža Federalne televizije te je najavio da će BiH uskoro početi proizvoditi “dronove samoubice”.

Na konstataciju da se stiče dojam da smo sve dalje od NATO-a, Helez je rekao ‘kao i sve u BiH, zna se ko koči.

“To ljudi iz manjeg bh. entiteta ne kriju. Oni kažu da nisu za NATO integracije, međutim ono što njima ne ide u prilog – to je Član 84 Zakona o odbrani koji kaže decidno – dužni su oba doma Parlamenta BiH, Vijeće ministara BiH, Ministarstvo odbrane BiH da sve urade i ispune sve uslove da BiH postane član NATO-a, i tačka. Ono što otežava, ne volim govoriti o prethodnom sazivu Vijeća ministara, ali sigurno su napravili grešku, ne vjerujem da je to nesvjesno, kad su Komisiju za NATO integracije preimenovali 2021., Bisera Turković i Selmo Cikotić su glasali, u Saradnju sa NATO. Sad je to malo, ali je zakon stariji od podzakonskog akta. Mi se približavamo NATO savezu, Plan reformi ide. Mi smo spremni. Mi sada imamo nekoliko deklarisanih jedinica. Najbolja je laka pješadijska bataljonska grupa koja je potpuno usklađena sa NATO standardima, imamo još i deminerski tim koji je jako dobar, te vojnu policiju. Dok ovaj pjeva pod šatorima, mi polako idemo ka NATO savezu”, poručio je on.

“Preko nekih naših susjednih država vrši se blokada naoružavanja Oružanih snaga BiH, a preko Vijeća ministara. Međutim, mi imamo namjensku industriju koja je najbolja od svih u regionu. Ovo što je Aleksandar Vučić izjavio da ima dronove koje će oni proizvoditi, 5.000 dronova samoubica, to ćemo mi za 15 dana početi proizvoditi. Naša namjenska industrija je osposobljena do te mjere da može konkurisati svakoj namjenskoj industriji i to je ono što je dobro za BiH. Mi ćemo te dronove izvoziti, to je skupo na tržištu. To je ponos naše namjenske industrije“, tvrdi Helez.

Tri vrste produžnog kabla povučene su sa tržišta Bosne i Hercegovine jer predstavljaju rizik od strujnog udara, objavila je Agencija za nadzor nad tržištem BiH.

Povučene su dvije vrste produžnih kablova kineskih proizvođača i produžni kabl nepoznatog proizvođača. Riječ je o kablovima DSDM0728006 i ROA19RTX050-2, kineskih proizvođača i produžnom kablu tip MGP332 nepoznatog proizvođača.

Proizvodi predstavljaju rizik od strujnog udara jer se, kako se navodi, mogu rastaviti alatom opšte namjene i uređaji imaju sredstvo za pričvršćavanje na zid koje omogućava pristup dijelovima pod naponom.

U saopštenju se dodaje da proizvodi nisu usklađen sa naredbom o električnoj opremi namijenjenoj za upotrebu unutar određenih naponskih granica i sa određenim standardom.

Nadležna inspekcija naložila povlačenje proizvoda sa tržišta i njihovo uništavanje.

Potrošačima koji posjeduju ove proizvode preporučuje se da ih prestanu koristiti i da ih vrate uvozniku ili u trgovinu maloprodaje gdje su ih kupili.