Prema podacima entitetskih zavoda, u BiH u posljednja 24 sata koronavirusom je zaražena 1.741 osoba, dok je prijavljen 31 smrtni slučaj.
U protekla 24 sata, Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH prijavljen je 3.091 uzorak, od kojih su 1.132 pozitivna na SARS-CoV-2.
Novi slučajevi registrirani su u svim kantonima/županijama u Federaciji BiH.Do sada je testirano ukupno 223.960 uzoraka, a SARS-CoV-2 je potvrđen kod 38.672 osobe.
Zaključno s današnjim danom, u Federaciji BiH izliječena su 21.473 pacijenta, a u protekla 24 sata oporavak je zabilježen kod 585 pacijenata. Trenutno je aktivno 16.280 slučajeva pozitivnih na SARS-CoV-2.
U protekla 24 sata, Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH prijavljeno je 8 novih smrtnih ishoda.
S današnjim danom, ukupan broj smrtnih ishoda na području Federacije BiH je 920, i to 611 muškaraca i 309 žena.
Zabrinjavajući podaci entitetskih zavoda
FOTO: ILUSTRACIJA
U manjem bh. entitetu Republika Srpska u posljednja 24 sata u Institutu za javno zdravstvo RS, Univerzitetskom kliničkom centru RS, Univerzitetskoj bolnici u Foči i u bolnicama Sv. Vračevi u Bijeljini i Sv. apostol Luka u Doboju izvršeno je testiranje 1.285 laboratorijskih uzoraka, a koronavirus potvrđen je kod 609 osoba.
Riječ je o 302 muške i 307 ženskih osoba od kojih je 91 mlađe, 392 srednje i 126 osoba starije životne dobi.
Prema mjestu prebivališta, 102 osobe su iz Banja Luke, 78 iz Bijeljine, 30 iz Foče, po 29 iz Bileće i Tesića, po 26 iz Zvornika i Laktaša, po 25 iz Gradiške i Doboja, 24 iz Nevesinja, 18 iz Gacka, 16 iz Ugljevika, 15 iz Prnjavora, po 14 iz Dervente i Prijedora, po 13 iz Pala i Čajniča, po 10 iz Modriče, Ribnika i Srpca, devet iz Berkovića, po osam iz Višegrada i Šamca, , sedam iz Кotor Varoša, po šest iz Кozarske Dubice i Trnova, po pet iz Vlasenice, Lopara i Šekovića, četiri iz Bratunca, po tri iz Mrkonjić Grada i Čelinca, po dvije iz Broda, Istočne Ilidže i Šipova i po jedna iz Istočnog Novog Sarajeva, Novog Goražda, Oštre Luke, Petrova, Rudog, Trebinja i Han Pijeska.
Nažalost, prijavljena su 23 smrtna slučajeva kod kojih je potvrđeno prisustvo virusa korona. Radi se o 17 muškaraca i šest žena srednje i starije životne dobi iz Banja Luke (četiri osobe), Lopara (tri osobe), Ugljevika, Laktaša i Zvornika (po dvije osobe), Gradiške, Šekovića, Bileće, Nevesinja, Ribnika, Кneževa, Milića, Šipova, Teslića i Modriče.
Do sada je u RS potvrđeno 21.717 slučajeva koronavirusa, a preminule su ukupno 533 osobe kod kojih je potvrđen koronavirus.
Oporavilo se ukupno 8.856 osoba, a testirano je 111.175 osoba.
Ukupan broj hospitalizovanih u RS je 1.147, u Univerzitetskom kliničkom centru RS 445, a u općim bolnicama 702.
U RS pod zdravstvenim nadzorom trenutno su 14.082 osobe, a nadzor je završen kod 74.438 osoba.
Hercegovački pčelari spremaju se da na proljeće naredne godine izađu na svjetsko tržište s jednim od najdragocjenijih i najskupljih pčelarskih proizvoda – pčelinjim otrovom ili apitoksinom.
Iako se o sakupljanju pčelinjeg otrova u Hercegovini govori godinama, ipak se odnedavno cijela priča počela konkretizirati, kada su pčelari, predvođeni Zdravkom Konjevodom, jednim od najpoznatijih u neumskom zaleđu i predsjednikom Saveza pčelara „Kadulja“, odlučili zasukati rukave.
Bitna praksa
Jer, kako nam je ispričao Konjevod, uzaludne su literatura i teorija ako nema prave osobe koja će na licu mjesta, uz neophodnu edukaciju, objasniti i praktični dio cijelog procesa prikupljanja otrova.
“Bilo je, dakle, nekih pokušaja u proizvodnji pčelinjeg otrova u Hercegovini, ali su pčelari, zbog neiskustva, dobivali sadržaj žućkaste boje i, praktično, neupotrebljiv. Nakon edukacije koju smo prošli i nabavke neophodne aparature, prikupili smo pčelinji otrov, čija je analiza uzoraka rađena u Hrvatskoj pokazala da se radi o iznimno kvalitetnom i čistom proizvodu. Pravi pčelinji otrov mora biti bijel kao snijeg i potpuno čist”, rekao nam je Konjevod.
Pčelinji otrov se u Hercegovini može prikupljati od aprila do septembra, a za to je potrebno da pčelari imaju prosječno jake košnice, odnosno, pčelinja društva.
Na prikupljanju ovog proizvoda dnevno se, kazao nam je Konjevod, radi dva do tri sata, obično, po 10 košnica, jer se neophodna aparatura nabavlja u setovima od po 10 komada. Jedan komad košta 250 KM. Međutim, kilogram pčelinjeg otrova, koji se može prikupiti sa stotinjak košnica, košta 20.000 eura!
Veliki interes
“Interes za otkup postoji, i to ne samo s tržišta Evrope već i Amerike i Rusije. Osim u kozmetici, poznato je da se pčelinji otrov koristi kao lijek za reumatske, srčane i najteže autoimune bolesti, a istraživanja su pokazala da je djelotvoran i u borbi protiv karcinoma”, istaknuo je Konjevod.
Osim u Neumu, edukacija se odvijala za pčelare u Posušju, Čapljini i Mostaru, a situacija s koronavirusom je usporila planove za Sarajevo, Konjic i Goražde.
Pčele zaštićene
Pčelinji se otrov, uglavnom, prikuplja elektroaparatom koji se sastoji od rama sa žicama ispod kojih se nalazi staklena ploča, iznad koje se nalazi folija, dok se plastični dio, u obliku zvona, stavlja na vrh košnice. Kada pčela dođe u kontakt sa žicama, električni impuls aktivira žalac s kojeg otrov pada na staklenu ploču. Nakon što se osuši, sakuplja se struganjem. Sasvim je dovoljno, objasnio nam je Konjevod, da dvije-tri pčele ispuste otrov, nakon čega, praktično, cijeli roj njih kreće u akciju i ispuštaju otrov na foliju. Cijeli postupak prikupljanja, kazao nam je, nije štetan za pčele.
Predsjednički kandidat demokrata Joe Biden veliki dio svoje političke karijere bio je senator iz Delawarea. U Senat je izabran 1973, a najviše se bavio vanjskom politikom.
Aktivno je učestvovao u formiranju američke politike prema raspadu Jugoslavije i ratovima koji su uslijedili na našim prostorima, što znači da Biden odlično poznaje Balkan. A to znači puno za politiku SAD-a prema našoj regiji.
Biden se, prije većine drugih, zalagao za vojnu intervenciju protiv Slobodana Miloševića. Kao član Odbora za vanjske poslove u aprilu 1993. na sedam dana je otputovao u Evropu kako bi iz prve ruke stvorio sliku o ratovima tokom raspada Jugoslavije.
U okupiranom Sarajevu sastao se s Alijom Izetbegovićem, tadašnjim predsjednikom Predsjedništva BiH, a u Beogradu je razgovarao sa Slobodanom Miloševićem i osuđenim ratnim zločincem Radovanom Karadžićem.
Biden je s Miloševićem imao trosatni sastanak u Beogradu, na kojem ga je navodno nazvao “prokletim ratnim zločincem”, kako je kasnije tvrdio. To je ponovio i u svom kasnijem govoru u Senatu 1995. godine.
– Mladić je ratni zločinac. Nije ništa bolji od Himmlera, ništa bolji od Goebbelsa. On je ratni zločinac! Karadžić je ratni zločinac. I mogu još dodati da je i čelnik Srbije Milošević također ratni zločinac, iako on jedini još nije optužen – dio je citiran iz njegovog govora.
– Čujem kako neki ovdje ustaju i pitaju se koji je naš interes. Recite mi zašto nemamo moralni interes zaustaviti međunarodnu agresiju Srbije, koja prelazi rijeku Drinu u drugu zemlju, priznatu u Ujedinjenim nacijama, i učestvuje u genocidu – dodao je u tom govoru Joe Biden.
Saznanja s tog putovanja Biden je sažeo u izvještaju na ukupno stotinu stranica pod naslovom – Odupiranje agresiji.
Dopisnik Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) Michael Martens u jednom svom nedavnom tekstu kaže da je “taj izvještaj izuzetno jasan i dalekovidan”.
– Vidovitost Bidenove analize najjasnije se vidi u jednoj sporednoj rečenici, koja se retrospektivno čini gotovo proročanskom: Biden upozorava da će, ako Zapad ne bude djelovao – Srebrenica, mali grad u istočnoj Bosni, za koji u to vrijeme gotovo niko nije čuo – postati Guernica našeg doba. Biden je ovu rečenicu napisao dvije godine i tri mjeseca prije genocida u kojem su trupe pod komandom generala Ratka Mladić́a ubile više od 8.000 bosanskih muslimana i na svjetsku mapu strahota koje su skrivili ljudi upisale ime Srebrenica – piše FAZ.
– Da su vlade zemalja NATO-a u to vrijeme slijedile Bidenove preporuke, mogli su se izbjeći strašni pokolji i deseci hiljada mrtvih na Balkanu. Ali prijedlozi senatora postali su primijenjena politika tek godinama kasnije – navodi FAZ.
Srpski nacionalisti se nadaju da će Trump ostati predsjednik. Većina muslimana na Balkanu drži palčeve Bidenu. Obje strane imaju dobre razloge za svoj stav, pisao je pod naslovom “Joe Biden i genocid” Frankfurter Allgemeine Zeitung u opširnom članku.
Iako drugi zapadni političari 1993. nisu mogli ili nisu htjeli stvarati razliku između žrtava i počinitelja, a za velikosrpsku kampanju protjerivanja su mogli ponuditi samo priče o diplomatskim pregovaračkim rješenjima, Bidenova analiza je bila kako jasna tako i tačna: “Na Balkanu se dobro naoružana srpska vojska bori protiv jedva naoružanih Hrvata i bosanskih Muslimana, kojima Zapad dodatno otežava obranu perverznim embargom na oružje. To se mora promijeniti.”
Biden se pozvao na (već tada bivšu) britansku premijerku Margaret Thatcher, koja je tražila vojnu intervenciju Zapada protiv srpske agresije. Ko hoće mir na Balkanu, mora se pripremiti za rat, rekao je Biden:
-Sjedinjene Države moraju voditi Zapad u odlučnom odgovoru na srpsku agresiju, počevši od zračnih udara na srpsku artiljeriju širom Bosne i na jedinice Jugoslavenske narodne armije u Srbiji koje su bile umiješane u ovaj međunarodni zločin. Zapadne snage trebale bi uništiti svaki most preko Drine preko kojeg srpske vlasti nastavljaju opskrbljivati bosanske Srbe – citira FAZ izvještaj iz 1993.
Jer, iz straha od moguće odmazde nad preopterećenim i loše naoružanim plavim kacigama u Bosni, Zapad dugo nije reagirao na srpske pokolje koji su se redali, jedan za drugim.
– Zbog toga je Izetbegović Bidenu na sastanku u bunkeru u Sarajevu rekao – ako trupe UN-a ne mogu zaštititi sebe ni Bosnu, nego samo sprječavaju Zapad da izvrši zračne udare na srpske artiljerijske položaje, onda bi bilo bolje da se potpuno povuku. Biden je na to gledao slično: Ili naoružati plave kacige kako bi mogle braniti sebe i Bosance, ili iz temelja preispitati tu misiju – navodi FAZ.
Na drugom mjestu u izvještaju Biden zapadnu politiku u Bosni ponovo izričito naziva nerealnom, pa čak i perverznom. Takva politika prije ili kasnije prijeti da dovede do toga da se rat proširi i na druga područja, upozorava on i razvija stravičan scenarij:
– Ako ne budu spriječeni, Milošević i njegovi srpski poslušnici u Prištini započet će čišćenje Kosova protjerivanjem kosovskih Albanaca u Makedoniju i Albaniju – navodi.
Ovim je Biden precizno predvidio ono što dogodilo 1999. i konačno, poslije dugogodišnjeg odlaganja izazvalo intervenciju NATO-a protiv Srbije i Crne Gore.
Ali 1993. zapadna vojna intervencija još je bila daleko, pa je Biden izjavio da će “Milošević i barbarstvo kojim dirigira nastaviti da djeluju pod kišobranom Nevillea Chamberleina ako Zapad ne promjeni kurs”.
Biden je ovu opasku o opasnosti politike smirivanja kombinirao s preporukom da Washington povuče sve diplomate iz Beograda i tako bude primjer ostalim zapadnim državama. Prigovor da se moraju održavati kanali komunikacije s glavnim pokretačem rata Miloševićem, Biden je odbacio kao naivan ili ciničan: “Komunikacija s Miloševićem nema nikakvu vrijednost. Nije važno što on kaže. A što radi, to vidimo”, napisao je on imajući u vidu srpsku osvajačku politiku praćenu lažnim pričama o miru iz Beograda.
Srpski nacionalisti Bidena smatraju dokazanim neprijateljem Srbije, piše FAZ, a pozivajući se na to kako je to uoči Bidenovog posjeta Beogradu 2016. zaključila Srpska radikalna stranka, bivši politički dom Aleksandra Vučića, predsjednika Srbije.
Razumljivo je da političar s Vučićevom prošlošću, koji je, između ostalog, radio kao ministar propagande u Miloševićevom režimu tokom rata na Kosovu 1999, ne bi volio da Biden postane američki predsjednik, pisao je nedavno FAZ.
– Glupo je doduše izjednačavati Vučića sa Miloševićem, kao što to čine dijelovi srpske opozicije koja je i inače bez ideja, ali tačno je ovo: retorički dobro obučeni Vučić je za samo nekoliko godina od Srbije koja je bila donekle funkcionalna demokracija, napravio predsjedničku demokraciju koju on kontrolira.
Njemu je svakako u interesu da ga ocjenjuju prema riječima, a ne prema djelima. U Evropi mu to još uvijek izuzetno dobro uspijeva. Ali Joe Biden, koji je kao američki potpredsjednik dva puta dolazio na Balkan, prati igru koja se tamo igra, i to ne od jučer – zaključio je FAZ
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine nakon Uredbe o interventnim mjerama za podršku ugroženim sektorima privrede, za što je izdvojeno 90 miliona KM, planira novi paket mjera pomoći. Paralelno s tim se radi na projekciji budžeta FBiH za 2021. godinu.
– Očekujemo da u narednih desetak dana imamo konture koncepta paketa mjera za privredu za 2021. godinu. Tada ću imati više informacija – rekao nam je ekonomski stručnjak dr. Goran Miraščić, koji je savjetnik premijera FBiH Fadila Novalića.
Na naše pitanje da li se razmišlja o donošenju “korona 2” zakona, što je bio prijedlog Udruženja poslodavaca FBiH, Mirašćić nam je odgovorio kako taj zakon nisu spominjali.
Da bi se realizirao paket mjera pomoći privredi za narednu godinu, neophodno je donijeti Budžet FBiH za 2021. godinu.
– Naše projekcije za Budžet za 2021. godinu već su predate Federalnom ministarstvu finansija. Znači, Ministarstvo finansija bi trebalo sada da to objedini, koriguje i pripremi za Vladu FBiH i otprilike, ono što smo mi pričali, svi budžeti se rade na bazi rebalansa, odnosno, na bazi smanjenja, da se uklopimo i za narednu godinu. E sada koliko će to biti, šta, sve zavisi od Ministarstva finansija koje će donijeti konačnu odluku i predložiti Federalnoj vladi. Sva ministarstva su bila dužna do sada to uraditi – rekao nam je ispred Federalnog ministarstva za boračka pitanja Mirza Terzo.
Predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamenta FBiH Mirsad Zaimović je podsjetio kako je Budžet FBiH neophodno donijeti do početka fiskalne godine.
– Izuzetno se to može uraditi do kraja januara. Ipak, red bi bio i očekujem da Budžet usvojimo do kraja 2020. godine, za 2021. godinu. Ako je ikada bilo razloga da se Budžet usvaja po hitnoj proceduri, to je sada. U nekim normalnim okolnostima Budžet u redovnoj proceduri je već trebao biti u Parlamentu, da ga usvojimo u vidu nacrta, pa da se u konačnom tekstu usvoji do kraja godine – rekao nam je Zaimović.
Podjela “škoda octavia” za 50 stopostotnih ratnih vojnih invalida prve grupe ispred Federalnog ministarstva za boračka pitanja ove godine će zbog pandemije biti organizirana na drugačiji način, potvrdio je za Faktor Mirza Terzo iz Ministarstva za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata.
Terzo pojašnjava da će podjela ići po kantonima, a ne kako je do sada bio običaj, da se ratnim vojnim invalidima ključevi uručuju u Sarajevu.
– Podjelu automobila za RVI ćemo početi po kantonima. Nećemo zbog ove situacije kao prije da dijelimo, po principu da odjednom 50 ljudi dođe po ključeve. Radit će se na način, kako nam Regionalni centar Uprave za indirektno oporezivanje bude završavao papirologiju, tako ćemo isporučivati automobile. Tako će naredne sedmice podjela biti u Kantonu Sarajevo. Sve to radimo kako bi što manje ljudi bilo izloženo potencijalnoj zarazi koronavirusom – rekao nam je Terzo.
Podsjeća da će biti podijeljeno 50 automobila, 2020. godište, a za šta je izdvojeno oko 1,5 miliona KM.
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović razgovarao je u petak u Istanbulu s predsjednikom Republike Turske Recepom Tayyipom Erdoganom o brojnim temama koje su od značaja za obje zemlje, a jedna od tema bila je posljedice pandemije koronavirusa, javlja izvještač Fene iz Istanbula.
Predsjednik Erdogan informirao je Džaferovića da će Turska u narednim mjesecima dobiti vakcine protiv koronavirusa, a dio tih vakcina bit će dodijeljen i BiH.
“Turska je do sada pomagala BiH u borbi protiv pandemije koronavirusa i to će nastaviti raditi. Turska će vrlo brzo dobiti vakcinu, a spremnost za tu pomoć je i danas iskazana te će obuhvatati vakcine”, pojasnio je Džaferović.
Kako je Džaferović kazao u razgovoru za Fenu, predsjednika Erdogana prije svega zanimala je politička situacija u Bosni i Hercegovini, a Džaferović mu je prenio detaljno sve elemente aktuelne situacije.
“Erdogan je ponovio da Turska podržava stabilnost i mir u BiH, reforme, evropski, kao i NATO put BiH te suverenitet i teritorijalni integritet BiH”, dodao je Džaferović.
Razgovarano je i bilateralnim odnosima na političkom, ekonomskom i kulturnom planu. Politički odnosi su izvanredni, ali uvijek postoji prostor da se oni unaprijede. Pandemija koronavirusa je usporila međusobne susrete, no odnosi će se nastaviti razvijati na još višem nivou nego je to do sada bio slučaj – kaže Džaferović.
Poseban aspekt današnjeg razgovora bila je ekonomska saradnja i podrška Republike Turske ekonomiji BiH. Turska i BiH prošle godine zaključile su Ugovor o slobodnoj trgovini, a BiH je dobila režim, kada je u pitanju izvoz bh. roba na tržište Turske, kakav imaju rijetke države na svijetu.
“BiH još uvijek nije iskoristila sve mogućnosti Ugovora o slobodnoj trgovini i trebamo vidjeti šta se treba uraditi kako bi se one iskoristile, jer je cilj da se uz pomoć tog ugovora poveća robna razmjena sa sadašnjih između 720 i 730 miliona eura na milijardu eura na godišnjem nivou”, pojasnio je Džaferović.
To je cilj, dodao je, za ovu godinu, iako se ne zna koliko će se u tome uspjeti zbog pandemije koronavirusa, ali on bi trebao biti postignut u narednom periodu.
Također, tema razgovara bila je i izgradnja autoputa Sarajevo-Beograd. Prošle godine zaključen je memorandum s Turskom, a sada je potrebno zaključiti međudržavni ugovor sa svim elementima i što prije otpočeti s izgradnjom autoputa.
“Ovih dana vode se neki razgovori na nivou radnih grupa i vjerujem da će se i ta ideja pretvoriti u stvarnost i da će početi da se realizira i u praksi”, kazao je Džaferović.
Bilo je razgovora o saradnji i u drugim oblastima poput namjenske industrije, poljoprivrede te daljnjeg ulaganja kapitala Turske u BiH, konkretno da se naprave pogoni fabrika koji turski privrednici imaju u Srbiji, a koji se bave tekstilom.
Kako je zaključio predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, susret je potvrdio dobre odnose između Republike Turske i Bosne i Hercegovine te je on dao poticaj da se oni jačaju u budućnosti.
Iako nismo pri vrhu regionalne ljestvice po pitanju zaraženih, definitivno jesmo po stopi smrtnosti od oboljenja COVID-19.
Evropski centar za zarazne bolesti (ECDC) redovno prati i bilježi brojke, kako novozaraženih tako i smrtnih slučajeva, ali i brojke testiranja, kao i oporavljenih.
Na osnovu njihovih podataka, napravljeni su grafikoni koji jasno pokazuju da je Bosna i Hercegovina na prvom mjestu prema kumulativnom broju potvrđenih smrtnih slučajeva u proteklih sedam dana, a dobiva se tako što se obračunava svakog dana za prethodnih sedam unazad.
Prema tim podacima, prvo mjesto pripalo je našoj zemlji u odnosu na zemlje bivše Jugoslavije, sa 197 smrtnih slučajeva u posljednjih sedam dana, zaključno s 5. novembrom. Hrvatska je na drugom mjestu sa 161 smrtnim ishodom, a slijede Slovenija, Sjeverna Makedonija…
S druge strane, stopa smrtnosti izračunata u posljednjih sedam dana na milion stanovnika u BiH iznosi 8,58. Time je naša zemlja na drugom mjestu, a ispred nas je samo Crna Gora sa 10,1 smrtnim slučajem na isti broj stanovnika, dok Srbija ima najmanji broj – 0,99.
Nadležni još ne poduzimaju drastične mjere, ali su u više navrata naglasili kako ne bježe od njih. Tako je moguće da naše stanovništvo opet bude u karantinu, da bude uveden policijski sat, ograničeno kretanje… A sve to ukoliko brojke nastave rasti.
Kakvo je stanje u Austriji, Njemačkoj…
Poređenja radi, jedna od najmoćnijih država svijeta Njemačka ima 1,12 smrtnih slučaja na milion stanovnika. Time je daleko ispod BiH na grafikonu. Za Austriju ta je brojka nešto veća, 2,60 na milion osoba. To govori da je BiH i na nivou Evrope jedna od zemalja s najvišom stopom smrtnosti od koronavirusa.
Obavještavaju se svi poslovni subjekti, sa prostora Srednjobosanskog kantona, da je Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta objavilo Javni poziv za odabir korisnika kreditnih sredstava po Programu „Kreditni poticaj razvoja, poduzetništva i obrta“ za 2020. godinu.
Kompletan tekst javnog poziva možete pronaći na stranici Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta ( https://www.fmrpo.gov.ba/javni-natjecaj-kreditna-sredstva-u-2020-godini/ )
Memorijalni centar Srebrenica javnosti je predstavio svjedočenje holandskog novinara Barta Rijsa, o zločinima i događajima u istočnoj Bosni iz augusta 1992. godine.
Dopisnik holandskih sedmičnih novina “HP/De Tijd” Bart Rijs je u ljeto 1992. godine dobio zadatak da intervjuiše izbjeglice na koje su izbjegle iz Bosne i Hercegovine u Holandiju. U bivšim kasarnama na jugu Holandije među izbjeglicama nalazi tri djevojčice bez roditelja koje su rekle da su im roditelji izbjegli iz Bratunca u Srebrenicu. Dobio je zadatak da nađe roditelje djevojčica i upotpuni priču o djevojčicama. Dolazi u Bratunac i Srebrenicu s fotografom Kadirom, gdje nalazi roditelje djevojčica. Tragom izjava ljudi u Srebrenici koji su preživjeli progon iz Bratunca nalazi dokaze o žrtvama zločina u školi “Vuk Karadžić” u kontejneru za smeće, saopćeno je iz Memorijalnog centra Srebrenica.
– Pretražili smo školu i nismo našli ništa neobično sve dok nismo izašli na stražnja vrata gdje je bio veliki kontejner za smeće. Zapanjujuće je bilo da je bio prepun do vrha sa papirologijom. Kada smo pretražili kontejner, postalo je odmah jasno da se radi o ličnim dokumentima. To su bili dokumenti poput ugovora o penzionisanju, dokazi o vlasništvu zemlje i kuća, ugovori o zasnivanju radnog odnosa. Radilo se o stvarima koje bi ljudi ponjeli sa sobom da dokažu svari i bilo je mnogo ličnih karata. Ne mogu reći da sam vidio stotine, ali sam sigurno vidio na desetine samo na vrhu. Uzeli smo jedan broj ličnih karti kako bi možda pokušali da saznamo šta je se desilo sa tim ljudima kasnije. Također sam našao malu zelenu knjižicu s arapskom kaligrafijom na korici. Vidio sam da je tekst na arapskom i odmah sam pomislio ‘ovo mora da je Kuran’. Bio je to dokaz da se radi o ubijanju i protjerivanju muslimana. Dok smo pretraživali kontejner četiri momka su nam se približavala kroz školsko dvorište, osjetili smo da smo otkriveni. Taksista Cvetko, koji je inače dobar u ovakvim situacijama, odmah je s njima započeo neku bezveznu priču dok smo mi sakrili lične karte i Kur’an. Oni su mu rekli da je škola bila puna muslimana. Zbijali su šale o tome šta su uradili tim ljudima i rekli su da su mnogi ubijeni. Kada je Cvetko pitao ‘šta ste uradili s tijelima’, oni su pokazivali prema sjeveru i malo prema istoku Bratunca gdje su mala brda iza stadiona – prepričava Rijs.
Bart Rijs je odlučio da donira Kur’an koji je pronašao, i novinski članak koji je napisao u ljeto 1992. o zločinima u Bratuncu Memorijalnom centru Srebrenica na trajno čuvanje u arhivskoj zbirci.
Memorijalni centar je ovim povodom snimio putem video-priču Barta Rijsa kako bi podsjetio javnost na zločine koji su se desili u Bratuncu 1992. godine.
Hasan Hasanović koji vodi istraživanje u Memorijalnom centru i koji je intervjuisao Barta Risa kaže da su to “bili prvi strani novinari koji su posjetili Srebrenicu i Bratunac 1992. godine i posvjedočili o masovnim zločinima protiv bošnjačkog stanovništva ovog dijela istočne Bosne u to vrijeme”.
– Povezali su ljudske priče s materijalnim dokazima o počinjenim zločinima i to prezentirali u novinskom članku u Holandiji. Bart Rijs nam svojim primjerom pokazuje koliko je važno da doniramo predmete Memorijalnom centru na trajno čuvanje i istraživanje, s njima slika dobije još jednu dodatnu slagalicu, koja će ostati na izučavanje generacijama koje dolaze – kazao je Hasanović.
Krizni štab Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo, u cilju daljnjeg praćenja situacije i poduzimanja mjera radi sprečavanja i ranog otkrivanja eventualnog slučaja bolesti COVID-19 izazvane novim koronavirusom, donio je novu Naredbu.
Njome se:
– Zabranjuje se okupljanje više od 30 osoba u zatvorenom prostoru i više od 60 osoba na otvorenom prostoru. Navedena zabrana se odnosi i na dženaze/sahrane/sprovode, kao i druge vjerske i političke skupove, vjenčanja, proslave, seminare, kongrese, komemoracije, obilježavanje godišnjica i slično. Sva okupljanja unutar navedenih ograničenja moraju se odvijati u prostoru koji omogućuje obaveznu fizičku distancu od najmanje dva (2) metra između osoba, osim članova istog domaćinstva.
– Nalaže se Ministarstvu obrazovanja, nauke i mladih Kantona Sarajevo da nastave sa odvijanjem nastave uz primjenu kombinovanih modela nastave u osnovnim školama, dok se iz istog izuzimaju srednje škole, koje će nastaviti održavati nastavu isključivo online modelom. Pohađanje predškolskih ustanova se nastavlja kao do sada.
– Nalaže se svim pravnim subjektima na području Kantona Sarajevo da u skladu sa radnim procesima i zadacima koje obavljaju odrede klizno radno vrijeme za uposlenike sa razmakom od pola sata/sat vremena zbog izbjegavanja gužvi u javnom gradskom prevozu, kao i zbog izbjegavanja gužvi prilikom ulaska i izlaska u/iz poslovnih prostorija.
– Nalaže se svim pravnim subjektima i fizičkim osobama koje zapošljavaju više od 20 zaposlenika, a koji do sada nisi donijeli krizni plan pripravnosti da HITNO donesu navedeni plan, kojim će biti usklađena organizacija rada navedenih subjekata sa datim preporukama i smjernicama Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH i Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo.
– Zabranjuje se organizacija grupnih putovanja za korisnike ustanova socijalne zaštite koja organizuju ustanove socijalne zaštite i slično.
– Dozvoljava se pružanje usluga u ugostiteljskim objektima u otvorenom i zatvorenom prostoru isključivo na sjedećim mjestima, uz obavezno pridržavanje preporuka od strane Zavoda za javno zdravstvo FBiH (higijensko-epidemioloških mjera) u skladu sa tačkom 1. ove naredbe, bez obzira na kvadraturu ugostiteljskog objekta uz poštivanje svih mjera distance između stolova od dva (2) metra i više i uz najmanje jedan (1) metar distance između osoba za istim stolom. U ugostiteljskom objektu u svakom trenutku ne smije biti više od 30 osoba u koje se ne ubrajaju uposlene osobe. Dozvoljava se rad ugostiteljskim objektima brze prehrane (fast food) sa šalterskom prodajom, bez zadržavanja klijenata, nakon 23 sata.
– Ograničava se broj klijenata koji borave istovremeno u trgovinama, objektima za uslužne djelatnosti, malim obrtima i tržnim centrima. Dozvoljava se jedna osoba na 10 m² prostora s tim da ni u jednom trenutku u objektu ne može biti više od 30 osoba, u koje se ne ubrajaju uposlene osobe. Subjekti iz ovog stave dužni su pratiti broj osoba u objektu, kao i ulazak i izlazak iz objekta. U manjim objektima osigurati pojedinačne ulaske. U hodnicima tržnih centara ukloniti sva mjesta za sjedenje i boravak koji omogućava zadržavanje osoba unutar objekata. Sve navedeno je obavezujuće i za hotele, motele i hostele.
– Sve ustanove, preduzeća, institucije koje imaju organizovane restorane i menze unutar svojih objekata dužni su pridržavati se svih mjera koje važe i za ugostiteljske objekte iz tačke 7. ove Naredbe.
– Nalaže se svim pravnim i fizičkim licima da osiguraju redare/kontrolore koji će na ulazu voditi računa o dozvoljenom broju osoba u prostoru i vršiti provjeru sprovođenja mjera koje su propisane naredbama Kriznog štaba Federalnog Ministarstva zdravstva i Kriznog štaba Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo (obavezno nošenje zaštitnih maski), kao i preporukama Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH i Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo.
– Zabranjuje se organiziranje svih amaterskih/rekreativnih treninga u zatvorenom prostoru, rekreativnim kontakt sportovima i to za sve koji nisu u takmičarskom-trenažnom procesu, kao i svim rekreativnim plesnim školama i kulturno-umjetničkim društvima. Dozvoljava se rad fitnes centrima sa spravama u skladu sa dozvoljenim brojem osoba u zatvorenom prostoru.
– Nalaže se javnim gradskim prijevoznicima da angažiraju kontrolore/redare koji će pratiti ulazak putnika u vozila javnog-gradskog prijevoza prema preporukama Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH. Redari su dužni da ne dozvole ulazak putnika u vozila javnog gradskog saobraća bez zaštitne maske i preko dozvoljenog broja definisanog za svako vozilo. Nakon svakog turnusa prijevozno sredstvo treba dezinfikovati.
– Nalaže se svim zdravstvenim ustanovama na području Kantona Sarajevo, bez obzira na oblik vlasništva, kao i privatnim praksama, da obustave sve hladne programe, uz obvezno primanje samo hitnih slučajeva. Obustavljaju se redovni specijalističko-konsultativni pregledi u zdravstvenim ustanovama, sa izuzetkom specijalističko-konsultativnih pregleda za koje se po procjeni ljekara specijaliste utvrde da su neodloživi i hitni. Ovi pregledi se obavljaju u prijemnim ambulantama zdravstvenih ustanova na području Kantona Sarajevo.
– Sve što nije regulisano ovom Naredbom primjenjivat će se direktno odredbe Naredbe Kriznog štaba Federalnog Ministarstva zdravstva broj: 01-33-6191/20 od 04.11.2020. godine i Naredbe Kriznog štaba Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo broj: 62-20/2020 od 12.10.2020. godine.
Ova Naredba stupa na snagu danom donošenja, a primjenjuje se od 06.11.2020. godine do 20.11.2020. godine, saopćio je Press KS.
