Danas se održavaju lokalni izbori u Bosni i Hercegovini.
Osim 120 načelnika i 22 gradonačelnika bira se i 3.142 vijećnika/odbornika, od čega 23 predstavnika nacionalnih manjina.
Ukoliko niste sigurni kako pravilno popuniti glasačke listiće da bi bili važeći, još jednom objavljujemo video uputstvo Centralne izborne komisije BiH kao podsjetnik.
Krizni štab Ministarstva zdravstva KS poziva građane Kantona Sarajevo da poštuju sve propisane higijensko-epidemiološke mjere na svim biralištima tokom današnjih lokalnih izbora.
Infektolog iz Opće bolnice Ednan Drljević savjetuje sve glasače širom BiH da dok čekaju da uđu u zajedničku prostoriju za glasanje, drže razmak od najmanje dva metra, jer na taj način smanjuju mogućnost zaraze.
– U prostoriji kao što je školska učionica ili veća sala na 4-5 kvadrata treba da bude jedna osoba, što znači da u jednom momentu unutra može da bude od šest do sedam osoba. Također, obavezno je nošenje maske te je moja preporuka da se vrši obavezna dezinfekcija ruku – kaže Drljević.
On dodaje da na ulazu u biralište stoji jedna osoba i provjerava prije ulaska u prostoriju ima li svako svoju olovku, jer jednu olovku ne smije koristiti više osoba, te ako je nemaju da im se daju dezinficirane. Također je naveo da svi što manje stvari dodiruju prilikom glasanja te da prilikom izlaska iz prostorije ponovo obavezno dezinficiraju ruke.
Drljević: Dezinficirajte ruke
FOTO: AGENCIJE
– Važno je napomenuti da oni koji idu glasati svojim automobilom obavezno nose masku i da bude što manje osoba u vozilu. Preporuka je da to budu uglavnom osobe iz domaćinstva, nikako neko drugi. Ako dolazite javnim prijevozom, obavezna je distanca, maska i dezinfekcija ruku – naveo je Drljević.
avaz.ba
Ovo je prvi put da se izbori u BiH održavaju u uvjetima pandemije, a u sjeni su i brojnih malverzacija. Posebnu pažnju javnosti privukla je registracija birača za glasanje putem pošte izvan BiH. Prilikom provjere rekordnog broja registriranih otkriveno je više desetina hiljada lažnih prijava, a stručnjaci su upozorili da će i na ovim izborima glasati veliki broj „mrtvih“ iz susjednih država, naročito Srbije i Hrvatske.
Iz CIK-a su prekjučer poručili da poštivanje svih propisanih epidemioloških mjera ne smije biti smetnja za zakonito odvijanje izbornog procesa. Kontrolori će voditi računa da prilikom čekanja na glasanje, naprimjer na spratovima u hodnicima osnovnih škola, prije dolaska na samo biračko mjesto, ne bude više od 30 osoba, pa će ostali glasači morati čekati u redu vani.
Uz pokazivanje jednog od važećih bh. identifikacionih dokumenata (lična karta, vozačka dozvola, pasoš) na biračkom mjestu birač dobiva kombinaciju glasačkih listića koja mu pripada i ostvaruje pravo na glasanje. Lokaciju svog biračkog mjesta birači mogu provjeriti ako posjete internet-stranicu CIK-a BiH www.izbori.ba i otvore link „Da li ste registrirani“, zatim da u prazna polja upišu tražene podatke (ime, prezime i JMB).
Drugi način provjere je putem slanja SMS poruke na broj 091 12 12 12, poruka treba da sadrži samo JMB, slanje poruke košta 0,10 KM+PDV. I, naravno, treći način provjere lokacije biračkog mjesta je da birač kontaktira općinski Centar za birački spisak ili pozove info linije CIK-a BiH 033/251-331 ili 033/251-332.
U zaključeni Centralni birački spisak upisano je ukupno 3.283.380 birača i to 3.141.257 redovnih, 7.925 sa statusom raseljene osobe koji glasaju u odsustvu, 14.059 sa statusom raseljene osobe koji glasaju lično, 704 birača koji glasaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH, 102.377 birača koji glasaju putem pošte.
Čak 17.058 birača je upisano da glasa putem mobilnog tima, a radi se o redovnim mobilnim timovima, a ne onim posebnim COVID-19.
Osobe koje se nalaze u izolaciji zbog zaraze virusom COVID-19 ili zbog izrečene mjere samoizolacije svoje biračko pravo mogu ostvariti aktivnom registracijom kod nadležne izborne komisije na način da se uputi zahtjev pisanim putem ili mailom ili potpisanim zahtjevom koji će neki član porodice odnijeti u izbornu komisiju i uz dostavljen dokaz o izrečenoj mjeri izolacije.
Redakciji „Dnevnog avaza“ u toku jučerašnjeg dana javio se veliki broj čitalaca koji su se požalili da ne posjeduju rješenje o samoizolaciji i da zbog toga ne mogu ostvariti pravo glasa.
Pojasnili su da zbog preopterećenosti zdravstvenog sistema nemaju dokaz o izolaciji, jer još nije stigao rezultat testiranja, niti zvanično rješenje o izolaciji. Ovakvih slučajeva je mnogo, posebno zbog toga što se nalazi testiranja javljaju prvo telefonom ili putem Vibera.
Obraćajući se medijima, predsjednik CIK-a Željko Bakalar prekjučer se dotakao i glasanja osoba koje se nalaze u samoizolaciji ili su zaražene koronavirusom. Kako je kazao, njihova obaveza je da svima omoguće pravo glasa, ali i da spriječe zloupotrebe.
– To što neki birači ne posjeduju dokaz da su pozitivni na COVID-19 ili im je određena mjera izolacije, nije odgovornost Središnjeg izbornog povjerenstva – poručio je Bakalar.
Ljubitelje muzike u cijeloj BiH rastužila je vijest o smrti Nedžada Imamovića, sina legendarnog sevdalije Zaima Imamovića.
Ovu informaciju za Faktor je potvrdio maestro na harmonici Elvidin Edo Krilić.
– Nažalost, tužnu vijest mi je javio njegov sin Nedim. Nedžad je bio već duže vrijeme bolestan i njegova smrt je veliki gubitak za bh. muzičku scenu – kratko je kazao Krilić za Faktor.
Nedžad Imamović je preminuo u 72. godini. Bio je kompozitor, muzičar i pjevač, a ljubav prema sevdalinci naslijedio je i njegov sin Damir Imamović.
I dok svakodnevno medicinski radnici upozoravaju na mogući kolaps zdravstva, kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine doznačena su sredstva za borbu s pandemijom. Iz Federalnog štaba Civilne zaštite kažu da je Vlada izdvojila 300 miliona KM. Međutim, postavlja se pitanje gdje je taj novac završio i da li se trošio transparentno, javlja N1.
Novac građana Federalna vlada dodijelila je na raspolaganje kantonima. Iz Federalnog štaba CZ poručuju kako će kantoni morati pravdati svaku utrošenu konvertibilnu marku.
“Još nisu izišli rokovi za pravdanje tih sredstava. Ta sredstva će se trebati opravdati i tačno će se znati na što su se potrošila. Kada kažemo 300 miliona onda imamo direktnu podršku zdravstvenim ustanovama, direktne podrške zavodima za javno zdravstvo, kantonima i općinama za opremanje i dopremanje tih kapaciteta”, kaže Jelka Milićević, komandantica Federalnog štaba Civilne zaštite.
Dio novca od 300 miliona dobio je najmnogoljudniji kanton u Federaciji – Tuzlanski. Premijer Denijal Tulumović ističe da skoro 40 miliona KM, koliko je dobio kanton, planirano je za oporavak privrede. Navodi da je do sada potrošeno 19 miliona i ostalo je još 20 miliona..
“Do našeg Kantona je došlo 39 miliona KM. Privrednom razvoju i pandemiji. To je sve, nema ništa više. Ono što je išlo u humanitarnom dijelu to je zaobilazilo kantonalnu Vladu. To je išlo direktno prema instituciji Kliničkog centra. A mi kao Vlada smo im isto nešto pomagali”, navodi Tulumović.
Jedan milion i 300 hiljada KM Vlada TK dala je za pomoć zdravstvenih ustanova u ovom Kantonu iz prethodnog budžeta, tvrdi Tulumović, te su nedavno također izdvojili 500 hiljada maraka za nabavku testova. S druge strane na početku pandemije na računu sredstava posebne naknade Federalne uprave civilne zaštite bilo je nešto više od 23 miliona KM. Danas skoro 15,5 miliona manje.
“Stanje na jučerašnji dan podračuna posebne naknade iznosi 7.513.410 KM”, otkriva Mustafa Kadirbegović, v.d. direktora FUCZ-a.
Sa računa posebne naknade kupljeni su još uvijek neupotrebljeni respiratori. Početkom naredne sedmice očekuje se verifikacija 16 respiratora koji su danas montirani u Univrzitetskom kliničkom centru Sarajevo. Isti su instalirani na UKC Tuzla. o nastavku borbe protiv pandemije federalni premijer 18. novembra razgovarat će sa premijerima svih kantona u Federaciji.
N1
Bh. istraživači otkrili su cestu iz rimskog doba koja se s prijevoja stara Karaula, na putu Sarajevo – Tuzla, pružala jugoistočnim obroncima planine Konjuh i silazila u Kladanj. Projekt je realiziran u organizaciji Univerziteta u Tuzli.
Kako je objasnila doc.dr. Mersiha Imamović sa Odsjeka za historiju pri Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, od juna do septembra 2020. godine obavljena je prva faza istraživanja starih putnih komunikacija na planini Konjuh.
“Na više mjesta naišlo se na njene dijelove čiji je kaldrmisani kolnik skoro u potpunosti ispreturan. U puno slučajeva ostao je samo trag trase. U cjelosti ili djelimično, i to u veoma dobrom stanju, sačuvani su tragovi na lokalitetima Dobra Voda i Vojnik”, objašnjava Imamović.
Na osnovi dosadašnjih naučnih saznanja o rimskoj cestogradnji na tlu Bosne i Hercegovine, novootkrivena cesta na Konjuhu pripada 1. st. n.e. Imala je prvenstveno vojni a potom i privredni značaj, kako za Rimsko Carstvo tako i za današnji bosanskohercegovački prostor.
“U Kladnju se cesta račvala u dva pravca. Jedan se vjerovatno pružao dolinom rijeke Drinjače prema rijeci Drini a odatle je uzvodno vodio na sjever prema Savi i dalje, za gradove onovremene rimske provincije Panonije. Drugi krak je vodio preko današnjih naselja Brateljevići i Pauč do lokaliteta Pekara (danas poznat pod nazivom Muška Voda)”, navodi se u saopćenju.
Nakon propasti Rimskog Carstva u 5. stoljeću cesta je bila u upotrebi i u srednjem vijeku i u osmanskom periodu. Osmanlije su shodno svojim potrebama uz postojeće puteve gradili nove. Jedan od takvih je njihov karavanski put koji je vodio od Kladnja prema Brateljevićima, drugi je povezivao Kladanj-Buševo-Vranovići-Tuholj, a treći Tuholj-Miljkovac-Stupari. Naša istraživanja su također identificirala trase tih puteva.
“Rim je odmah po osvajanju prostora današnje BiH započeo izgradnju cesta koje su imale zadatak da povežu jadransku obalu sa Srednjom Evropom. Već početkom 1. st. n.e. izgrađeno ih je 5 u dužini preko 400 km. Iako su u dobroj mjeri dosadašnja istraživanja odredila njihove trase novija istraživanja otkrila su do sada nepoznate ostatke ceste koja je prolazila preko planine Konjuh iznad Kladnja, u blizini suvremene ceste Sarajevo-Olovo-Kladanj-Tuzla”, nedavno je kazao prof. Enver Imamović u vezi otkrića rimske ceste na Konjuhu.
Dvojica pripadnika Granične policije BiH (GPBiH) jutros su uhapšena na Međunarodnom graničnom prijelazu Karakaj.
Radi se o pripadnicima Jedinice granične policije Zvornik, a sumnjiče se za zloupotrebu službenog položaja i primanje dara ili drugih oblika koristi.
Njih su, u saradnji sa državnim Tužilaštvom, uhapsili službenici Centralnog istražnog ureda GPBiH.
Informaciju o hapšenju graničnih policajaca potvrdio je Faktoru Svevlad Hoffman, savjetnik direktora GPBiH.
Kako nam je kazao, po nalogu tužioca, nakon ispitivanja, osumnjičeni policajci su pušteni da se brane sa slobode, a protiv njih će biti poduzete zakonom predviđene mjere u redovnoj proceduri.
nova slučaja zaraze koronavirusom, a preminulo je 48 osoba. Testirano je ukupno 3.713 uzoraka.
Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH prijavljeno je 2.536 uzoraka, od kojih je 836 pozitivno na koronavirus.
Novi slučajevi registrirani su u svim kantonima u Federaciji BiH.
Do sada su testirana ukupno 243.909 uzorka, a koronavirus je potvrđen kod 44.798 osobe.
Zaključno s današnjim danom, u Federaciji BiH izliječeno je 24.817 pacijenata, a u protekla 24 sata oporavak je zabilježen kod 591 pacijenta. Trenutno je aktivno 18.863 slučajeva.
U protekla 24 sata, Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH prijavljena su 22 nova smrtna ishoda.
S današnjim danom, ukupan broj smrtnih ishoda na području Federacije BiH je 1.118 (745 muškaraca i 373 žene).
U posljednja 24 sata u entitetu Republika Srpska testirano je 1.177 uzoraka, a virus korona potvrđen je kod 387 osoba.
Radi se o 191 muškarcu i 196 žena, od kojih je 65 mlađe, 237 srednje i 85 osoba starije životne dobi.
U posljednja 24 sata, Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske prijavljeno je 26 smrtnih slučajeva kod kojih je potvrđeno prisustvo koronavirusa.
Do sada je u RS-u potvrđeno 24.969 slučajeva virusa korona, a preminula je ukupno 691 osoba. Do sada su se oporavile ukupno 10.083 osobe, a testirano je ukupno 119.258 osoba.
Ukupan broj hospitalizovanih je 1.255, u Univerzitetsko kliničkom centru Republike Srpske 450, a u općim bolnicama 805.
Pod zdravstvenim nadzorom trenutno je 14.671 osoba, a nadzor je završen kod 81.317 osoba.
U Brčko distriktu BiH registrovana su 52 nova slučaja koronavirusom, a preminula je jedna osoba, muškarac rođen 1957. godine
Na Klinici za infektivne bolesti KCUS-a jutros je od posljedica koronavirusa preminuo prof. dr. Hasan Muratović.
Hasan Muratović je rođen 11. aprila 1940. u mjestu Čude kod Olova.
Bio je rektor i dugogodišnji profesor Ekonomskog i Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, ministar u vladama za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini i prvi poslijeratni premijer Vlade RBiH, ambasador Bosne i Hercegovine u Hrvatskoj, član i potpredsjednik Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope u Strasbourgu.
Bio je dugogodišnji konsultant Instituta za organizaciju i ekonomiku Sarajevo, direktor Instituta za istraživanje i razvoj UPI Sarajevo i predsjednik konsultantske firme Deloitte za područje BiH.
Obavljao je nekoliko odgovornih menadžerskih funkcija u privredi i realizirao veliki broj projekata unapređenja poslovanja i kriznog menadžmenta.
Posljednjih godina je obavljao poslove konsultanta, profesora emeritusa Univerziteta u Sarajevu, a radio je i kao povremeni predavač na nekoliko univerziteta.
Muratović je dobitnik je velikog broja priznanja i nagrada. Dobitnik je Ordena Predsjedništva Federativne Republike Jugoslavije sa srebrnim vijencem (1998), Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva (1990), Ordena Reda Kneza Trpimira Republike Hrvatske (2002), Povelje Univerziteta u Sarajevu (1990 i 2002), Zlatne značke Famos, Plakete (Pape) loannes Paulus PP.II (1997), plaketa i zahvalnica velikog broja poduzeća, sportskih, obrazovnih i kulturnih društava i organizacija
Odvojeno prikupljanje otpada na području općine Neum koje je ostvareno u sklopu projekta “Integrirano upravljanje otpadom i sprječavanje nastanka morskog otpada na zapadnom Balkanu”, postiže prve rezultate. Operativno se prvo krenulo s plastikom, a uskoro slijede papir i staklene boce. U pogon je stavljena balirka nabavljena u sklopu projekta, koja smanjuje početni volumen plastike na jednu desetinu, što bitno smanjuje troškove transporta do postrojenja za reciklažu. U samo nešto više od 2 mjeseca sakupilo se preko 12 000 PET boca, oko 600 kg. Ako znamo da jedna tona reciklirane plastike štedi u prosjeku 2 000 litara nafte, onda je Neum dao značajan doprinos kružnom gospodarstvu.
“Općina Neum je izgradila skladište na deponiji , koje će omogućiti prihvat i skladištenje odvojeno prikupljenog otpada dok se ne sakupi dovoljna količina za odvoz na reciklažu. Tim korakom Neum može odgovoriti na sve zahtjeve odvojenog prikupljanja otpada koje očekujemo u skoroj budućnosti”, kazao je načelnik općine Neum Živko Matuško.
Također, Matuško je naglasio pozitivan utjecaj projekta na turizam: “Neumsko gospodarstvo izrazito je usmjereno na turističku djelatnost, a najbolja preporuka svakom gostu je čist okoliš. Upravljanje otpadom na održiv način stoga je korak u pravom smjeru.”
Ovi rezultati ostvareni su u sklopu Projekta “Integrirano upravljanje otpadom i sprječavanje nastanka morskog otpada na zapadnom Balkanu” kojeg financira Vlada Savezne Republike Njemačke, a implementira Giz u partnerstvu s Općinom Neum, Razvojnom agencijom Nera i Komunalnim poduzećem Neum. Projekt se provodi u regionalnoj suradnji u zemljama Jadranske regije i njegova vrijednost je 3.500.000,00 eura, a planirano vrijeme trajanja projekta je do 2022. godine.
Podsjetimo, u sklopu projekta “Integrirano upravljanje otpadom i sprječavanje nastanka morskog otpada na zapadnom Balkanu”, na području općine Neum postavljeno je 15 zelenih otoka, nabavljeno je vozilo za odvoz otpada, poboljšan je odvoz komunalnog otpada na ruralnom području te osiguran odvoz odvojeno sakupljenih reciklabilnih materijala iz Neuma sklapanjem ugovora s Eko-životom (ovlaštenim operaterom sustava za upravljanje ambalažnim otpadom), i određeni broj kontejnera čime je poboljšana pokrivenost područja.
Navedenim aktivnostima smanjuje se i pritisak na postojeće odlagalište i olakšava dugoročno rješenje pitanja otpada u Općini Neum, uz prihvatljive troškove.