Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (BiH) na hitnoj sjednici 2. jula je donijela odluku kojom se 11. juli, Dan sjećanja na genocid u Srebrenici, proglašava Danom žalosti u tom bh. entitetu.
“Odluka je donesena radi izražavanja saučešća i suosjećanja s porodicama žrtava, te sjećanja na genocid u Srebrenici”, saopšteno je nakon sjednice Vlade Federacije BiH.
Na Dan žalosti se zastava Bosne i Hercegovine spušta na pola jarbola, na zgradama institucija u Federaciji BiH. Ne mogu se održavati programi kulturno-zabavnog karaktera na javnim mjestima, dok su medijske kuće dužne uskladiti i prilagoditi svoje programske sadržaje Danu žalosti.
Na nivou Bosne i Hercegovine, već godinama nema saglasnosti da se 11. juli proglasi danom žalosti, iako se svake godine ovakav zahtjev nađe pred Vijećem ministara BiH.
Posmrtni ostaci sedam žrtava genocida počinjenog u Srebrenici u julu 1995. godine spremni su za ukop na kolektivnoj dženazi koja će biti klanjana 11. jula u Memorijalnom centru Srebrenica u Potočarima. I ove godine žrtve će biti ukopane uz svoje najbliže pa će otac naći smiraj uz svoga sina, brat će biti ukopan uz brata, sin će biti spušten u zemlju uz posmrtne ostatke svoga oca.
Najmlađe žrtve koje će biti ukopane ove godine jesu dvojica mladića koji su u času smrti imali svega 19 godina. Radi se o Senajidu (Husejin) Avdiću i Harizu (Ramiz) Mujiću.
Konačan smiraj
Obojica su ubijena u julu 1995. godine, a konačan smiraj nalaze 30 godina kasnije. Posmrtni ostaci Avdića ekshumirani su na području Suljića u oktobru 2010. godine, a pronađeni su na površini ovog lokaliteta.
Na površini terena, nesahranjeni, pronađeni su i posmrtni ostaci Hariza Mujića i to prilikom ekshumacije koja je izvršena u martu 2022. godine na lokalitetu Baljkovica, Zvornik, 27 godina nakon njegove smrti.
Najstarija žrtva koja će biti ukopana jeste Fata (Huso) Bektić koja je imala 67 godina u času smrti. Ona je ujedno i jedina žena koja će naći konačan smiraj ove godine u Potočarima. Njeni posmrtni ostaci pronađeni su 26 godina nakon njene smrti, prilikom ekshumacije koja je izvršena u junu 2021. godine u Potočarima.
Posmrtni ostaci žrtava koje će naći konačan smiraj ove godine su pronađeni u grobnicama koje su otkrivene godinama unazad na lokalitetima Liplje, Baljkovica, Suljići, Kameničko brdo. U većini slučajeva radi se o nekompletnim tijelima, tako da će neke od porodica žrtava u zemlju spustiti jednu ili dvije kosti.
Posmrtni ostaci Hasiba Omerovića koji je imao 34 godine kada je ubijen ekshumirani su čak 1998. godine ali porodica upravo iz ovih razloga, zbog malog broja pronađenih dijelova skeleta, sve do sada nije smogla snage da da saglasnost za ukop ove žrtve.
Ove godine u Potočarima će biti ukopani: Senajid (Husein) Avdić (1976), Hariz (Ramiz) Mujić (1976), Fata (Huso) Bektić (1928), Hasib (Adem) Omerović (1961), Sejdalija (Alija) Alić (1961), Rifet (Mustafa) Gabeljić (1964) i Amir (Ibrahim) Mujčić (1964).
U Podrinje identifikacionom projektu (PiP) u Tuzli nalaze se posmrtni ostaci devet žrtava koje su već identifikovane putem DNK metode i od strane porodica, ali još ne postoji saglasnost za njihov ukop.
Apel porodicama
Porodice se, uprkos protoku vremena, teško odlučuju na ukop zbog nekompletnosti skeleta pa stoga čekaju pronalazak i ostalih posmrtnih ostataka.
“I danas upućujemo apel porodicama koje su identifikovale svoje najmilije da ipak daju svoju saglasnost za konačan ukop žrtava, da još uvijek imaju vremena da donesu tu odluku prije kolektivne dženaze”, saopćeno je iz Instituta za nestale osobe BiH.
U Podrinje identifikacionom projektu se nalaze posmrtni ostaci još 45 žrtava koje su identifikovane putem DNK metode, ali porodice nisu pristupile zvaničnoj identifikaciji. Razlog tome je mali broj skeletnih ostataka koji je do sada pronađen i identifikovan u odnosu na ove žrtve.
Krajem juna, odnosno početkom jula 2025. godine u Bosni i Hercegovini su bila blokirana 107.333 računa poslovnih subjekata ili 34 više u odnosu na mjesec ranije, pokazuju podaci Centralne banke BiH.
U novom izvještaju koji sadrži 4.340 stranica navedeno je i da su krajem juna, odnosno početkom jula ove godine 58.723 firme imale najmanje jedan blokirani račun, što je povećanje za 43 računa u odnosu na prethodni mjesec.
U ovom, ažuriranom izvještaju blokiranih računa navedenih u Jedinstvenom registru računa Centralne banke BiH, pobrojana su pravna lica iz svih sfera društvenog života, od privrednih preduzeća, prodavnica, frizerskih salona, benzinskih pumpi, apoteka, ordinacija, kafića i restorana, do raznih agencija, zadruga, firmi.
Na ovom popisu se nalaze i rudnici, mjesne zajednice, općine, sportski savezi…
U prvom izvještaju Centralne banke BiH, objavljenom početkom novembra 2012. godine, broj blokiranih računa poslovnih subjekata u BiH iznosio je 58.038, dok su 35.694 firme imale bar jedan blokiran bankarski račun.
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine zasjeda sutra, a na predloženom dnevnom redu su nacrti nekoliko zakona i, ponovo, imenovanje zamjenika direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA).
Već nekoliko puta je ovo imenovanje predlagano na dnevni red, ali je potom i skidano. Posljednji put to se desilo na sjednici Vijeća ministara 16. juna.
Za HDZ, SNSD i dio Trojke sjednica uspješna: Vijeće ministara BiH bez dogovora za BHRT, Viaduct, imenovanje u SIPA-i
– SIPA nije bila predmet rasprave. Još nismo spremni govoriti o osjetljivoj materiji jer moramo biti sigurni da oni koji dođu na čelo agencije će poštovati odluke Suda i Tužilaštva BiH. Dok ne budemo bili sigurni da imamo takve ljude, nećemo podržati rješenja koja nam to ne garantuju – rekao je nakon te sjednice ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković.
Na rang listi kandidata za zamjenika direktora SIPA-e je Dragan Andrić. Drugi je Đuro Knežević.
Mjesto zamjenika direktora ostalo je prazno nakon što je Zoran Galić razriješen te dužnosti. On se od jula prošle godine nalazi u bjekstvu, u Hrvatskoj. Osumnjičen je za organizirani kriminal, zloupotrebu položaja, primanje dara i krijumčarenje akcizne robe, uključujući duhan, alkohol i gorivo.
Na dnevnom redu sutrašnje sjednice Vijeća ministara BiH su nacrti zakona o mjernim jedinicama u BiH, dopune Zakona o komunikacijama, te izmjene i dopune Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na cestama u BiH.
Ukupan broj dolazaka turista u maju 2025. godine u Federaciji BiH iznosio je 149.134 što je za 4,3 posto više u odnosu na maj 2024. godine, a u odnosu na april ove godine veći je za 30,1 posto. Učešće domaćih turista u ukupno ostvarenom broju dolazaka bilo je 26,4 posto, a stranih turista 73,6 posto.
Ukupan broj noćenja turista u maju ove godine iznosio je 281.021 što je za 6,0 posto više u odnosu na maj 2024. godine, a u odnosu na april 2025. godine veći je za 23,4 posto. Učešće domaćih turista u ukupno ostvarenom broju noćenja iznosilo je 26,2 posto, a stranih turista 73,8 posto.
Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja je ostvaren u okviru vrste Hoteli i sličan smještaj sa učešćem od 95,9 posto, podaci su Federalnog zavoda za statistiku.
U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz: Turske (12,2 posto), Hrvatske (8,9 posto), Kine (5,7 posto), SAD (5,2 posto) i Njemačke (5,1 posto) što je ukupno 37,1 posto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 62,9 posto noćenja.
Broj raspoloživih kreveta u maju 2025. godine iznosio je 33.836 što je za 7,5 posto više u odnosu na maj 2024. godine.
Neto stopa iskorištenosti kreveta za vrstu Hoteli i sličan smještaj na području Federacije BiH u maju iznosila je 30,5 posto.
Saobraćajne nezgode na cestama širom Bosne i Hercegovine postale su svakodnevnica, a broj povrijeđenih i stradalih iz godine u godinu sve je veći.
Posebno rizičan period je ljeto, kada je na putevima znatno veći broj motociklista. U takvim uslovima, uz lošu infrastrukturu, visoke temperature i sve slabiju saobraćajnu kulturu, rizik od nesreće višestruko se povećava.
Stalni sudski vještak saobraćajne struke Alen Bičo je za portal Radiosarajevo.ba kazao da trenutne mjere, koje se uglavnom svode na postavljanje radara i represivne kazne, nisu dovoljne.
“Kada govorimo o općoj sigurnosnoj situaciji u saobraćaju na teritoriji naše države, mišljenja sam da je ona u izrazito lošem stanju i da postaje sve gora. Iako se mnogo radi na unapređenju sigurnosti u saobraćaju putem različitih metoda, fokus je uglavnom na represivnim mjerama. Međutim, prema dostupnim podacima, ovakav pristup ne pokazuje očekivane rezultate.
Vjerujem da je ključna karika u lancu sigurnosti edukacija, kako novih, tako i iskusnih vozača. Već u samom procesu obuke vozača postoje ozbiljni propusti. Potrebno je postrožiti kriterije za polaganje vozačkog ispita i insistirati na većem stepenu opreza i odgovornosti kandidata prema ostalim učesnicima u saobraćaju. Loše stanje puteva, svakako, dodatno doprinosi nastanku saobraćajnih nezgoda.
To se najviše odnosi na oštećene kolovoze, dotrajale zaštitne ograde, neuređene bankine te nedostatak ili lošu postavljenost saobraćajne signalizacije što su sve elementi koji bi mogli značajno poboljšati sigurnost na cestama za sve učesnike. Podaci jasno pokazuju porast broja saobraćajnih nezgoda u kojima učestvuju motociklisti. Ljetne gužve, vrućine, ali i općenito pogoršanje saobraćajne kulture dovode do nervoze za volanom, smanjenja pažnje i povećanja rizika od nesreća. U takvim okolnostima, učesnici postaju impulsivniji i skloniji greškama koje mogu imati teške posljedice”, objasnio je Bičo.
Istakao je da je od izuzetne važnosti, kada se dogodi saobraćajna nezgoda, da se na licu mjesta prikupe svi relevantni podaci poput informacija o učesnicima, tragovi nezgode, fotografije vozila i stanja kolovoza.
Foto: N. G. / Radiosarajevo.ba: MUP KS / Ilustracija
“Cijeli postupak mora biti nezavisan, profesionalan i detaljan, jer je upravo to osnova za utvrđivanje stvarnih uzroka nesreće. Statistički gledano, najveći broj nezgoda uzrokovan je neprilagođenom brzinom – bilo kod automobila ili motocikala. Dok su na magistralnim cestama nesreće uglavnom rezultat prebrze vožnje, na lokalnim cestama one najčešće nastaju zbog smanjene pažnje vozača u različitim situacijama.
Vještačenje saobraćajnih nesreća sa smrtnim ishodom, naročito onih u kojima su učestvovali motociklisti, izuzetno je složen i zahtjevan proces. Nerijetko su to prizori koji su teški za gledanje, a mnogi građani koji se zateknu na licu mjesta ne znaju kako pravilno reagirati. Zbog toga je dodatna edukacija javnosti i u tom segmentu neophodna, jer ponekad i jedna sekunda može biti presudna za nečiji život. Timovi koji izlaze na teren – policija, krim inspektori i vještaci – posvećuju veliku pažnju svakom detalju, jer i najmanji trag može ukazati na uzrok nezgode.
Cijeli proces može potrajati, ali temeljitost je ključ. Postavljanje video-nadzora bi u mnogome olakšalo otkrivanje okolnosti nesreće, ali nažalost, to nije moguće implementirati u svim dijelovima zemlje. Iako se i dalje oslanjamo na klasične metode, smatram da vještačka inteligencija ima veliki potencijal i da mora postati sastavni dio vještačenja i uviđaja saobraćajnih nezgoda u bliskoj budućnosti”, dodao je Bičo.
Pravnik Nedim Avdičević je za naš portal pojasnio da li povrijeđeni motociklista, kao i porodica stradalog, imaju pravo na naknadu štete, te da se visina iznosa određuje na osnovu težine povreda, trajnih posljedica ili gubitka člana porodice.
“Ukoliko je za nesreću odgovoran drugi učesnik u saobraćaju, šteta, bilo da je riječ o šteti na motoru, tjelesnoj povredi, invaliditetu ili smrti, naplaćuje se preko osiguranja od automobilske odgovornosti (AO) vozila koje je izazvalo nesreću.
Čak i u situacijama kada je motociklista sam skrivio nesreću, porodica može imati pravo na naknadu ako je motociklista imao ugovorenu auto nezgodu na polisi AO ili polisu osiguranja za slučaj smrti ili nezgode (tzv. dobrovoljno osiguranje). Ova osiguranja se isplaćuju nezavisno od krivice i predstavljaju dodatnu finansijsku zaštitu porodici u teškim situacijama. Zakon o obaveznim osiguranjima u saobraćaju Federacije BiH propisuje tačno određene iznose naknada za duševne bolove porodice u slučaju smrti motocikliste: 24.000 KM za bračnog ili vanbračnog partnera, roditelje i djecu, te 8.400 KM za braću i sestre ako su živjeli u zajedničkom domaćinstvu.
Takođe, članovima uže porodice priznaje se naknada i za duševne bolove zbog naročito teškog invaliditeta motocikliste (kada je trajno oštećenje zdravlja 70 posto i više), i to u visini do 24.000 KM. U slučaju tjelesnih povreda motocikliste, naknada se isplaćuje za utvrđeni procenat invaliditeta, pretrpljene bolove, pretrpljeni strah i naruženost. Takođe, može se dobiti naknada za izgubljenu zaradu za vrijeme provedeno na liječenju”, pojasnio je Avdičević.
Iako su propisani iznosi zakonom jasan korak ka pravnoj sigurnosti oštećenih, u poređenju sa zemljama Europske unije i regiona, ti iznosi su i dalje značajno niži u našoj zemlji.
“Na primjer, u Hrvatskoj, Sloveniji ili Italiji, naknade za slične situacije (smrt djeteta, supružnika ili roditelja) su često dvostruko ili trostruko veće, a u pojedinim slučajevima i više od 100.000 EUR (200.000KM) po osobi, zavisno od sudske prakse i životnih troškova. Uprkos zakonom propisanim minimalnim iznosima naknade, praksa pokazuje da postoji potreba za dodatnim usklađivanjem sa europskim standardima, kako bi žrtve saobraćajnih nezgoda i njihove porodice u Bosni i Hercegovini bile ravnopravno zaštićene kao i građani država članica Europske unije”, poručio je Avdičević.
Stručnjaci su uputili apel svim učesnicima u saobraćaju da pokažu maksimalnu pažnju kako prema sebi, tako i prema drugima.
“Prvi korak mora krenuti od nas samih. Svaka lična promjena, koliko god mala bila, može imati pozitivan uticaj na cjelokupnu sliku saobraćajne kulture. Ono što mi kao građani možemo, trebamo učiniti – a ono što je u nadležnosti institucija, treba biti njihov zadatak i odgovornost. U nadi da će svi ti koraci voditi ka sigurnijem i odgovornijem saobraćaju za sve nas”, zaključili su razgovor za portal Radiosarajevo.ba.
Osam delegata koji čine novu većinu u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine najavili su kako će danas predati zahtjev za novu hitnu sjednicu na kojoj bi, između ostalog, trebalo da se raspravlja o smjenama kadrova SNSD-a u Domu naroda i Savjeta ministara BiH, potvrđeno je za BHT 1 .
“Sigurno da ćemo se potruditi da na dnevni red stavimo sve što bi značilo deblokadu institucija BiH u prvom redu Doma naroda, Savjeta ministara BiH koji se nalai u ovakvom stanju već duži vremenski period, rekao je za BHT1 Nenad Vuković, delegat u Klubu Srba u Domu naroda PSBiH.
Za 17. jul najavljen je, ali ne i zakazan, nastavak 16. redovne sjednice Doma naroda koja je takođe zbog neodstatka kvoruma prekinuta 29.maja.
Prva tačka dnevnog reda i ove je sjednice je prijedlog HDZ-a o izmjenama Izbornog zakona. Dakle tačka, koja je bila razlog ili iskorištena kao razlog, prekida hitne sjednice. U svakom slučaju očekuje nas vrlo intersantna sjednica. Pod uslovom da se uopšte održi.
Organizacioni odbor za obilježavanje 30. godišnjice genocida nad Bošnjacima Srebrenice priveo je kraju pripreme ovogodišnjeg centralnog događaja, a posjetiocima je upućen apel da 11. jula u Potočare dođu u bijelim maramama i majicama kako bi i na taj način svijetu ukazali na stradanje nevinih žrtava.
Predsjednik Organizacionog odbora Hamdija Fejzić je nakon sastanka u Sarajevu izjavio da je to bio posljednji sastanak te vrste uoči obilježavanja 30. godišnjice genocida u zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija u Srebrenici. Dodao je da je zaključeno da je sve spremno za obilježavanje 11. jula.
“Mogu reći da je 99 posto posla spremno za početak obilježavanja. Kao ekipa smo odradili dosta toga i preostaje nam da na terenu pokažemo ono što smo radili proteklih mjeseci i da obilježavanje protekne na način kako to dolikuje i da pošaljemo poruku da žrtve nikada neće biti zaboravljene”, kazao je Fejzić.
Ističući da će ovo godine na biti klanjana dženaza-namaz za pet ekshumiranih žrtava genocida u Srebrenici, Fejzić je i ovom prilikom apelirao porodicama da odobre ukop svojih najmilijih bez obzira koliko posmrtnih ostataka je pronađeno i identificirano.
“Svima onima koji imaju namjeru da dođu na dženazu i komemoraciju apelirao da se ponašaju u skladu s kodeksima koje takvi događaji zahtijevaju”, rekao je Fejzić.
FOTO: AA : Hamdija Fejzić
Predsjednica Udruženja “Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa” Munira Subašić je istakla da se širom svijeta održavaju programi posvećeni 30. godišnjici genocida u Srebrenici i da to jasno govori o važnosti tog događaja i njegovanja kulture sjećanja.
“Mi, kao Udruženje pokreta majki enklava Srebrenice i Žepe imamo oko 40 aktivnosti u BiH i inostranstvu i one su već počela. Zamolila bih vas da više pažnje date Srebrenici“, kazala je Subašić
I ona je pozvala porodice žrtava čiji posmrtni ostaci u vidu nekoliko kostiju su identifikovani da odobre ukop da žrtve imaju svoje trajno počivalište.
“Zamolila bih sve koji planiraju da dođu u Srebrenicu s bijelim maramama i majicama da svijetu pokažemo da su naša djeca nevina stradala, a bijela boja je simbol nevinosti”, kazala je Subašić.
Ističući da će Udruženja 11. jula besplatno dijeliti marame i majice u Srebrenici, Subašić je kazala da posjetioci i načinom odijevanja trebaju potvrditi dostojanstvenost komemoracije.
Dodala je da je uvjerena da će događaj proteći bez problema, a po najavama očekuje dolazak više od 150.000 ljudi u Srebrenicu.
S obzirom na visoke temperature koje ovih dana zahvataju područje Federacije Bosne i Hercegovine, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike podsjeća poslodavce na obavezu provođenja mjera zaštite zdravlja i sigurnosti radnika, posebno onih koji rade na otvorenom ili na poslovima sa povećanim rizikom po zdravlje i život radnika.
U saopćenju za javnost ovo federalno ministarstvo preporučuje poslodavcima, u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu, da preispitaju način organizacije rada i, gdje god je to moguće, prilagode radne procese kako bi se umanjile štetne posljedice visokih temperatura.
Preporuka je da se u periodu od 11.00 do 17.00 sati, kada su temperature najviše, izbjegava obavljanje poslova na otvorenom, a da se ti poslovi, ako je moguće, nastave nakon tog perioda. U slučajevima kada to nije moguće, preporučuje se da se početak radnog vremena pomjeri na šest sati ujutro, kako bi se rad na otvorenom završio prije najvećih dnevnih vrućina.
Kako se ističe, posebnu pažnju potrebno je posvetiti radnicima koji rade na poslovima sa povećanim rizikom, kao i onima koji su izloženi štetnim uticajima u radnoj okolini.
Također, preporučuje se poslodavcima da, gdje god postoji mogućnost, omoguće korištenje godišnjih odmora ili drugih vidova odsustva radnicima sa hroničnim oboljenjima. Napominju da je važno i da se prilagodi odijevanje radnika uslovima visokih temperatura, kako u preduzećima i ustanovama, tako i na službenim događajima, uključujući sjednice parlamenta, vlade i druge javne događaje.
– Posla će uvijek biti, ali ljudi su najvažnije što imamo. Briga o zdravlju radnika je zakonska obaveza, ali i princip ljudskosti koji ne smijemo zanemariti – poručio je federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić.
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike poziva sve poslodavce da pokažu razumijevanje i prilagode radne procese u skladu sa vremenskim uslovima, jer zdravlje i sigurnost radnika moraju biti ispred svega, saopćeno je iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike
Hidžra je jedan od najvažnijih događaja u historiji islama i označava seobu Muhammeda, a. s., i prvih muslimana iz Mekke u Medinu. Dogodila se 622. godine po Isau, a. s. Hidžra se spominje na preko trideset mjesta u Kur’anu a, također, i u velikom broju hadisa Božijega Poslanika, a. s.
Hidžra, seoba muslimana iz Mekke u Medinu, nije tek jedan u nizu važnih historijskih događaja. Hidžra je simbol zrelosti i samosvijesti muslimana. Hidžrom muslimani stječu znanje o važnosti iskrene namjere, svijest o nužnosti stalnog kretanja naprijed u ime Boga i podsjećanje o neminovnosti ulaganja truda kako bi sačuvali i dosegli dobra ovoga i budućega svijeta. Hidžra je organizirani bunt protiv potlačenosti i podsjetnik da se protiv nepravde i obespravljenosti nije dovoljno boriti samo pomoću pobožnosti.
Nakon Hidžre, preseljenja Muhammeda, a. s., iz Mekke u Medinu, formirana je snažna duhovna zajednica muslimana koja nije bila opterećena uobičajenim predrasudama rase, krvi i boje kože.Medina je garantovala muslimanima jednu vrstu povoljne psihološke i društvene atmosfere koja im je omogućila da nadvladaju do tada preovlađujuću tribalnu i plemensku svijest i da izgrade zajednicu utemeljenu na principima tevhida.
Hidžra je pokazala sposobnost prvih muslimana da se prilagode novim izazovima života, da nauče ostati vjerni smislu islamskih učenja uprkos promjeni mjesta, kulture i memorije. Medina je značila nove običaje, nove tipove društvenih odnosa, potpuno drugačiju ulogu žene (koja je bila društveno daleko prisutnija nego u Mekki), kompleksnije međuplemenske odnose, kao i utjecajno prisustvo jevrejske i kršćanske zajednice, što je za muslimane bilo nešto novo.
Zbog izuzetne važnosti ovog događaja, za vrijeme halife Omera, r. a., Hidžra je uzeta kao početak računanja muslimanskog kalendara, koji je u osnovi lunarni i njegova godina kraća je za 10 dana od sunčevog kalendara. Islamski kalendar ima dvanaest mjeseci s 29 ili 30 dana.
Po Takvimu Rijaseta Islamske zajednice, nova hidžretska godina nastupa s akšam-namazom u srijedu, 25. juna 2025. godine.
Centralna svečanost Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, povodom obilježavanja Nove hidžretske 1447. godine, održat će se u Gazi Husrev-begovoj džamiji, u srijedu, 25. juna 2025. godine, prije akšam-namaza.
Svečanost će početi u 19.30 sati. Vaz će kazivati zamjenik reisul-uleme dr. Enes-ef. Ljevaković, saopćila je Uprava za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice u BiH.
