Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • Prije 30 godina: Kako se biralo na prvim višestranačkim izborima u BiH, neka imena i danas su u politici

    Prvi višestranački i demokratski izbori, nakon parlamentarnih izbora u Kraljevini Jugoslaviji 1938, ali i jedini održani prije proglašenja nezavisnosti Bosne i Hercegovine (1. mart 1992. godine), u Socijalističkoj Republici Bosni i Hercegovini, održani su prije tri decenije, 18. novembra 1990. godine.

    Građani su na izborima birali članove Predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, te zastupnike za Skupštinu Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine (dva doma – Vijeće građana i Vijeće općina).

    Od 3.033.921, što je bio ukupan broj registriranih glasača, na izbore je izašlo prosječno 77,83 posto. Od toga, 74,4 posto birača glasalo je za članove Predsjedništva, a za Vijeće općina i Vijeće građana (dva doma Skupštine) glasalo je njih 81,6, odnosno 77,5 posto.

    Pobjedu na izborima odnijele su tzv. nacionalne stranke – Stranka demokratske akcije, Srpska demokratska stranka i Hrvatska demokratska zajednica, koje su nakon izbora postigle dogovor i formirale vlast u Republici.

    Na listama za članove Predsjedništva trebalo je izabrati sedam članova – po dva iz reda Srba, Hrvata i Muslimana i jedan iz reda ostalih. Birači su imali mogućnost da se opredijele za jednog ili svih sedam kandidata, te je jedino za ovu listu na izborima u SR Bosni i Hercegovini 1990. godine ostavljena mogućnost da se birač opredijeli za više od jednog kandidata

    Članovi Predsjedništva su postali Alija Izetbegović, Fikret Abdić, Biljana Plavšić, Nikola Koljević, Stjepan Kljujić, Franjo Boras i Ejup Ganić. Dogovorom u SDA predsjednik Predsjedništva postaje Alija Izetbegović sa osvojenih 879.266 glasova, umjesto Fikreta Abdića, koji je dobio 1.045.539 glasova.

    Plakati za izbore 1990. godine (Foto: Milomir Kovačević Strašni)

    Na čelo Vlade izabran je Jure Pelivan iz HDZ-a BiH. Od 22 ministarska mjesta u Vladi SRBiH 10 je pripalo SDA, sedam SDS-u i pet HDZ-u.

    Izbor 240 zastupnika u oba doma Skupštine SRBiH morao je održavati zastupljenost konstitutivnih naroda u BiH prema popisu iz 1981. godine. Za predsjednika Skupštine izabran je Momčilo Krajišnik iz SDS-a, za potpredsjednika Mariofil Ljubić iz HDZ-a, a SDA je dala generalnog sekretara, to je bio Avdo Čampara, dok su na čelo parlamentarnih domova, odnosno Vijeća građana i Vijeća opština izabrani dr Abdulah Konjicija (SDA) i Petko Čančar (SDS). SDA, SDS i HDZ osvojile su 84 posto skupštinskih mandata.

    Za Vijeće građana birano je 130 predstavnika. Izabrana su 43 predstavnika iz SDA, 34 iz SDS, 21 iz HDZBIH, 15 iz Saveza komunista BIH, 12 iz Saveza reformskih snaga Jugoslavije 12, Liberalno demokratska stranka BiH dva, te po jedan Demokratska socijalistička stranka BiH i Muslimansko bošnjačka organizacija.

    Za Vijeće općina birano je 110 predstavnika, po jedan za svaku općinu u republici. SDA je imala 43, SDS 38 i HDZ 23 mandata. Pored njih četiri mandata dobio je SKBiH, te po jedan mandat Savez reformskih snaga Jugoslavije i Srpski pokret obnove.

    (Foto: Milomir Kovačević Strašni)

    Novembarska pobjeda SDA, SDS-a i HDZ-a BiH označila je kraj socijalističkog poretka u BiH. Reformisti su doživjeli težak poraz, a SKBiH je kao jedna od republičkih organizacija SKJ doživjela najveći poraz u Jugoslaviji. SDA, SDS i HDZ stvaraju koaliciju koja će postojati do početka rata u BiH.

    Zanimljivo je i da u zvaničnim monografijama o Parlamentu BiH nigdje se ne pominju članovi prvog saziva Skupštine nakon višestranačkih izbora. Do imena se može doći tek iz požutjelih novina iz tog vremena.

    Listajući stranice Oslobođenja iz novembra i decembra 1990. godine može se saznati makar djelimično ko je izabran u Narodnu skupštinu SRBiH. Kako je Oslobođenje tada pisalo izabrani su:

    Vijeće građana

    Izborna jedinica Banja Luka

    – Goran Popović (DSSBiH)

    – Prof. dr. Pejo Čošković (HDZBiH), Marijan Vištica (HDZBiH)

    – dr. Mirsad Mujadžić (SDA), Mesud Islamović (SDA), Rasema Mehadžić (SDA), Izet Muhamedagić (SDA), Edin Muhić (SDA)

    – Milorad Dodik (Savez reformskih snaga Jugoslavije za BiH), dr. Ibrahim Tabaković (Savez reformskih snaga Jugoslavije za BiH)

    – Vojo Kuprešanin (SDS), Rajko Kasagić (SDS), Srđa Srdić (SDS), Petar Subašić (SDS), Veljko Stupar (SDS), Svetozar Timarac (SDS) Pantelija Milovanović (SDS), dr. Milorad Kuzmanović (SDS), Dragan Đurić (SDS), Gavro Bogić (SDS), Anđelko Grahovac (SDS), Milovan Milanović (SDS)

    – Krstan Malešević (Savez komunista BiH-SDP), Ratko Borković (Savez komunista BiH-SDP), Kerim Dizdar (Savez komunista BiH-SDP)

    Izborna jedinica Bihać

    – Milan Zorić (SDS), Miroslav Vještica (SDS)

    – Adem Ibrahimpašić (Savez komunista BiH – SDP), dr. Nedeljko Milaković (Savez komunista BiH – SDP)

    – dr. Irfan Ljubijankić (SDA), Hase Hajrulahović (SDA), Zijad Kadić (SDA), Mirsad Veladžić (SDA), Safet Hibić (SDA)

    Izborna jedinica Doboj

    – Uroš Gostić (Srbin), Mustafa Šaškinović ( Savez komunista BiH – SDP)

    – dr. Miodrag Joldić (SDS), Mladenko Vasiljević (SDS), Milovan Bjelošević (SDS), Savo Knežević (SDS)

    – Anton-Ernes Hudić (HDZBIH), Mesud Šabanović (HDZBIH), Stjepan Mihić (HDZBIH)

    – dr. Ekrem Ajanović (SDA), Ahmet Aličić (SDA), Senad Hodžić (SDA)

    – dr. Franjo Basta (Savez reformskih snaga Jugoslavije za BiH), Ekrem Turalić (Savez reformskih snaga Jugoslavije za BiH)

    Izborna jedinica Mostar

    – Osman Pirija (Savez reformskih snaga Jugoslavije za BiH)

    – Enver Kreso (SDA), Sead Hajduk (SDA), Nazif Veledar (SDA)

    – mr. Roko Markovina (Savez komunista BiH – SDP)

    – Branko Simić (SDS), Radovan Spremo (SDS)

    – Damjan Vlašić (HDZBiH), Vlado Pandžić (HDZBiH), Mile Kudić (HDZBiH) Anđelko Marković (HDZBiH), Ivan Šarac (HDZBiH), Mariofil Ljubić (HDZBiH), Radoslav Dodig (HDZBiH), Marinko Pelivan (HDZBiH)

    Izborna jedinica Sarajevo

    – Tomislav Obrdalj (HDZBiH)

    – Rasim Kadić (SSO-Demokratski savez BiH i Eko pokret “Zeleni”)

    – dr. Dragan Kalinić (Savez reformskih snaga Jugoslavije za BiH), Sejfudin Tokić (Savez reformskih snaga Jugoslavije za BiH), Mirko Prskalo (Savez reformskih snaga Jugoslavije za BiH)

    – prof. dr. Vojislav Kecmanović (SDS), prof. dr. Milutin Najdanović (SDS), prof. dr. Aleksa Buha (SDS), prof. dr. Mitar Miljanović (SDS), Milan Trbojević (SDS), mr. Momčilo Krajišnik (SDS)

    – prof. dr. Abdulah Konjicija (SDA), Edhem Bičakčić (SDA) Hadžo Efendić (SDA), Safet Isović (SDA), Vehid Šahinović (SDA), Safeodin Bajramović (SDA), Mustafa Sedlarević (SDA), Senad Šahinpašić (SDA), dr. Muhamed Saračević (SDA)

    – akademik prof. dr. Muhamed Filipović (Muslimanska-bošnjačka organizacija)

    – Kasim Begić (Savez komunista BiH – SDP), Tatjana Ljujić-Mijatović (Savez komunista BiH – SDP), Miro Lazović (Savez komunista BiH – SDP)

    Izborna jedinica Tuzla

    – Muhamed Pašić (SDA), dr. Asim Juzbašić (SDA), dr. Ibrahim Ramić (SDA), Sadik Begić (SDA), Tarik Rešidbegović (SDA), Dževad Tosumbegović (SDA), Haris Redžić (SDA), Nedim Muftić (SDA), Alija Numinović (SDA), Ruždija Musić (SDA)

    – mr. Pero Vasilj (HDZBIH), Marko Jurišić (HDZBIH)

    – Hasan Bečirović (Savez reformskih snaga Jugoslavije za BiH), Momčilo Mičić (Savez reformskih snaga Jugoslavije za BiH), Nikola Perić (Savez reformskih snaga Jugoslavije za BiH)

    – prof. dr. Salih Burek (Muslimanska-bošnjačka organizacija)

    – Dragica Stojanović (Demokratski savez Eko pokreta “Zelenih” BiH)

    – dr. Milan Novaković (SDS), Jovo Mijatović (SDS), Goran Zekić (SDS), dr. Milenko Vojinović (SDS), Milan Tešić (SDS), Miladin Nedić (SDS)

    – dr. Mustafa Šehović (SKBiH – SDP i DSSBiH), dr. Milan Spasojević (SKBiH – SDP i DSSBiH), Mirsad Đapo (SKBiH – SDP i DSSBiH), Štefica Nurkić (SKBiH – SDP i DSSBiH), Jusuf Džambić (Musliman)

    Izborna jedinica Zenica

    – Rusmir Agačević (Savez komunista BiH – SDP), Faik Uzunović (Savez komunista BiH – SDP),

    – Bedrudin Salčinović (SDA), Irfan Ajanović (SDA), Dževad Mlačo (SDA), Mehmedalija Sušić (SDA), Edib Aliefendić (SDA), Nihad Begić (SDA)

    – mr. sci. dr. Vjekoslav Barač (HDZBiH), Franjo Petrović (HDZBiH), Marko Prskalo (HDZBiH), Franjo Vrbić (HDZBiH)

    – Dušan Urošević (SDS), Nikola Kisin (SDS)

    – Lukač Radoč (SRSJ za BiH i Demokratska partija Mostar)

    Vijeće općina

    1. Banja Luka

    – Nikola Erceg – SDS

    2. Bosanska Dubica

    – Slobodan Bijelić – SDS

    3. Bosanska Gradiška

    – dr. Branko Grbić – SDS

    4. Bosanski Novi

    – Momir Gaković – SDS

    5. Čelinac

    – Radoslav Brđanin – SDS

    6. Glamoč

    – Savo Čorda – SDS

    7. Laktaši

    – Zlatko Kelečević – SDS

    8. Mrkonjić Grad

    – Milan Malidža – SDS

    9. Prnjavor

    – Dobrivoje Vidić – SDS

    10. Skender Vakuf

    – Slavko Glamočić (SDS)

    11. Srbac

    – Ostoja Oljača – SDS

    12. Šipovo

    – Stevan Medić – SDS

    13. Bihać

    – Ejub Topić -SDA

    14. Bosanska Krupa

    – Suad Alibegić -SDA

    15. Bosanski Petrovac

    – Dragan Milanović – SDS

    16. Bosansko Grahovo

    – Duško Zeljković – SDS

    17. Cazin

    – Hafeza Sabljaković – SDA

    18. Titov Drvar

    – mr. Vojin Bucalo – SDS

    19. Velika Kladuša

    – Nurija Miljković – SDA

    20. Odžak

    – Anto Šimić – HDZ

    21. Tešanj

    – Mirsad Ćeman – SDA

    22. Bileća

    – Miloš Lero – SDS

    23. Čapljina

    – Mate Jurković – HDZ

    24. Čitluk

    – Ante Bošnjak – HDZ

    25. Tomislavgrad

    – dr. Ivan Bagarić – HDZ

    26. Gacko

    – Vlado Kovačević – SDS

    27. Grude

    – Mate Boban – HDZ

    28. Lištica

    – Zdenko Ćosić – HDZ

    29.Livno

    – Stjepan Jurkić – HDZ

    30. Ljubinje

    – Dušan Kozić – SDS

    31. Ljubuški

    – Ivica Lučić – HDZ

    32. Neum

    – Ivan Bender – HDZ

    33. Posušje

    – Frano Hrkač – HDZ

    34. Prozor

    – Ilija Petrović – HDZ

    35. Trebinje

    – Mirko Mijatović – SDS

    36. Breza

    – Sejid Smailbegović – SDA

    37. Čajniče

    – Duško Pejović – SDS

    38. Fojnica

    – Amira Hadžimejlić – SDA

    39. Goražde

    – Rijad Raščić – SDA

    40. Han Pijesak

    – Momir Tošić – SDS

    41. Kalinovik

    – Grujo Lalović – SDS

    42. Kreševo

    – Mato Vukoja – HDZ

    43. Olovo

    – Senahid Alajmović – SDA

    44. Pale

    – Nenad Veselinović – SDS

    45. Rudo

    – Dobrislav Milinković – SDS

    46. Sokolac

    – Marko Simić – SDS

    47. Trnovo

    – Mustafa Pamuk – SDA

    48. Visoko

    – dr. Enver Bektaš – SDA

    49. Višegrad

    – Ismet Šepo – SDA

    50. Bijeljina

    – Dragoljub Mićić – SDS

    51. Bratunac

    – Mustafa Đozić Ekber – SDA

    52. Gradačac

    – Safet Tokić – SDA

    53. Kalesija

    – Hazim Rančić – SDA

    54. Kladanj

    – Muhamed Mulić – SDA

    55. Orašje

    – Ivo Živković – HDZ

    56. Srebrenica

    – Ibran Mustafić – SDA

    57. Šekovići

    – Ilija Neđić – SDS

    58. Ugljevik

    – Neđo Gavrić – SDS

    59. Zvornik

    – Salih Hadžiefendić – SDA

    60. Živinice

    – Omer Sinanović – SDA

    61. Kupres

    – Marinko Kontić – SDS

    62. Zavidovići

    – Naim Marušić – SDA

    Ostali zastupnici izabrani su u drugom krugu glasanja 2. decembra 1990. godine. U jednom od brojeva iz tog vremena Oslobođenje piše o izboru još 24 zastupnika, prenoseći njihova imena.

    U drugom krugu izabrani su:

    1. Kotor Varoš

    – Nedjeljko Đekanović – SDS

    2. Bosanski Brod

    – Milenko Pantić – SKBiH SDP

    3. Bosanski Šamac

    – Ivica Ivkić – HDZ

    4. Maglaj

    – Salih Aličić – SDa

    5. Stolac

    – Juraj Marić – HDZ

    6. Centar Sarajevo

    – Naim Kadić – SDA

    7. Foča

    – Petko Čančar – SDS

    8. Fojnica

    – Nevenka Bošnjak-Mijatović – HDZ

    9. Kiseljak

    Marko Franković – HDZ

    10. Novo Sarajevo

    – Boro Bjelobrk – SKBiH SDP

    11. Vareš

    – Petar Ravlija – SKBiH SDP

    12. Banovići

    – Hasan Hadžić – SDA

    13. Gračanica

    – Ejub Hodžić – SDA

    14. Gradačac

    – Safet Stokić – SDA

    15. Kladanj

    – Muhamed Muhić – SDA

    16. Tuzla

    – Mirjan Petek – SRSJ

    17. Vlasenica

    – Mehmed Kavazbašić – SDA

    18. Bugojno

    – Azra Idrizbegović – SDA

    19. Donji Vakuf

    – Samir Šutković – SDA

    20. Gornji Vakuf

    – Abdulah Topčić – SDA

    21. Kakanj

    – Kenan Brodlija – SDA

    22. Pucarevo

    – Ivo Skopljaković – HDZ

    23. Vitez

    – Muharem Cero – SDA

    24. Zenica

    – Muhamed Islamović – SDA

    Izvor: Faktor

  • Leonardo DiCaprio ponovo prozvao premijera Fadila Novalića

    Ovaj put u svom novom postu na društvenim mrežama DiCaprio se osvrće na pozitivne vijesti iz Albanije gdje će područje rijeke Vjose biti proglašeno nacionalnim parkom. To je ponukalo slavnog glumca da još jednom podsjeti na nemar vlasti u BiH.

    “Dok čekamo da federalni premijer i njegova vlada u Bosni i Hercegovini poduzmu pravne korake kako bi zaštitili rijeke, plavo srce ove zemlje, od daljnjeg uništavanja izgradnjom malih hidroelektrana, iz Albanije stižu obećavajuće vijesti. Vjosa, jedna od posljednjih velikih evropskih divljih rijeka, mogla bi biti spašena”, napisao je DiCaprio.


    On podsjeća da je albanski premijer Edi Rama 25. septembra ove godine izvijestio da je projekt izgradnje brane Kalivac odbijen te da će to područje postati nacionalni park.

    “Nacionalni park Vjosa Wild River postao bi najveće evropsko mjesto za očuvanje rijeka. Prostirao bi se na nekoliko stotina kilometara i štitio stotine, pa čak i hiljade biljnih i životinjskih vrsta, poput evropske jegulje i nedavno otkrivene Vjosa kamene muhe”, dodao je DiCaprio.

    Otvaranje jednog ovakvog parka je veliko postignuće za Albaniju, smatra DiCaprio.

    “Radujem se dobrim vijestima o konkretnim akcijama za trajnu i potpunu zaštitu rijeka u Bosni i Hercegovini, Albaniji i ostatku balkanske regije”, zaključio je glumac.

    Novalić je jučer u Vladi FBiH imao radni sastanak s nadležnim ministrima o, kako je saopćeno, kratkoročnim mjerama i aktivnostima koje će se što prije poduzeti, a sve na osnovu ranijeg zaključka Parlamenta Federacije BiH o potpunoj zabrani izgradnje mini hidroelektrana, kao i na osnovu zahtjeva predstavnika NVO-a iz Koalicije za zaštitu rijeka

  • Rekonstrukcija Crnaje: “Tunel” u tunelu kojem prijeti klizište rješenje za saobraćaj, zastoji do 30 minuta

    Rekonstrukcija tunela Crnaja vrijedna 12,8 miliona KM na magistralnoj cesti M-17, dionica Konjic – Jablanica, od velikog je značaja za kompletnu Federaciju Bosne i Hercegovine, zbog čega je danas održan sastanak kojem su prisustvovale sve zainteresovane strane.

    – Bio je prisutan premijer FBiH Fadil Novalić, ministar prometa i komunikacija Denis Lasić, predstavnici JP Ceste FBiH, izvođača radova Euroasfalta, kompanija Bingo, Konzum, lokalnih poslodavaca, prijevoznika… Zaključak ovog, moram naglasiti, ovog dobrog sastanka je da se rekonstrukcija tunela Crnaja mora raditi iz niza razloga, čak je spomenuto da bi se on zbog klizišta na tom terenu mogao i urušiti – kazao je za Faktor Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH.


    Prema njegovim riječima, insistiralo se na osiguranju neometanog odvijanja saobraćaja.

    – Kazano nam je da su u analizi došli do zaključka da bi druga cijev tunela bila skuplja od same rekonstrukcije te da bi eventualna obilaznica bila također skupa, uz napomenu da bi je mogla koristiti samo mala vozila. Zato nam je obećano da će zadržavanja u prolasku tunelom biti minimalno 15, a maksimalno 30 minuta. Ako zaista bude tako, bit ćemo zadovoljni – ističe naš sagovornik.

    No, u Udruženju poslodavaca FBiH su pomalo skeptični.

    Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH

    – Naša iskustva s kašnjenjem na radovima na Vranduku tjeraju nas na oprez. Kada se sanira neki mali most, čeka se po sat. Kazano nam je da će radovi koji bi trebali početi svaki dan trajati 16 mjeseci, s tim da bi tokom ljetne sezone, znači u junu, julu, augustu i seprembru bili obustavljeni – govori Smailbegović.

    Kako je kazao Smailbegović, iz JP Ceste FBiH najavili su novu tehnologiju tokom radova na tunelu.

    – Objasnili su nam da bi napravili svojevrstan tunel u tunelu, tako da bi istovremeno tekao saobraćaj, a radnici i mašine bi bile u pogonu. Također, predviđeno je da u određenim fazama rekonstrukcije tokom noći tunel bude zatvoren najduže do pet sati.

    Zaista cijenimo napore Vlade FBiH, JP Ceste FBiH, izvođača radova da privreda minimalno trpi zbog rekonstrukcije tunela. Mislimo da je to moguće uz maksimalno ozbiljan i posvećen rad svih uključenih u ovaj projekat. Imali smo sugestiju da u blizini tunela uvijek bude prisutna policijska patrola kako bi u slučaju potreba mogla intervenisati odmah. Također, treba se na dnevnoj bazi pratiti koliko će iznositi zastoji kako bi se moglo reagovati na poboljšanju – smatra Smailbegović.

    Izvor: Faktor

  • Pretežno oblačno i prohladno

    Danas u većem dijelu Bosne umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U kotlinskim dijelovima sa maglom i niskim oblacima, uz djelimično razvedravanje poslije podne. U u Hercegovini i na zapadu Bosne sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Vjetar u Bosni slab do umjeren sjeveroistočnog smjera, a u Hercegovini umjerena bura. Jutarnja temperatura od 3 do 8, na jugu do 11, a najviša dnevna od 8 do 12, na jugu od 14 do 19 stepeni.

     

    izvor: fhmzbih.gov.ba

  • BiH / Doktor Nakaš: Opasnost od korone najviše zavisi od dva faktora

    Infektolog Bakir Nakaš smatra da je trenutna epidemiološka situacija u skladu sa vremenskim prilikama i poštivanjem mjera, koje su propisane preporukama i naredbama kriznih štabova.

    “Na prvi dio uvjeta koji pogoduju širenju epidemije, a odnose se na sezonu jeseni u kojoj se sada nalazimo, malo toga možemo učiniti da se eipdemiološka situacija poboljša. Za drugi dio, koji se odnosi na poštivanje propisanih mjera sigurno je da možemo dosta toga učiniti i s nivoa kriznih štabova, inspekcijskih organa i posebno ponašanja našeg stanovništva i poštivanja tih mjera”,  naglasio je Nakaš u razgovoru za Fenu.

    Trenutna opasnost od korona virusne infekcije sigurno, kako je kazao, najviše zavisi od našeg odnosa prema mjerama koje su na snazi i naše svijesti da, trenutno, a i u skorijoj ili možda daljoj budućnosti morat ćemo se prilagoditi i naučiti da “živimo sa virusom” u našoj okolini i da se prilagodimo takvom načinu življenja.

    “Naučene lekcije iz proteklog perioda mogu nam pomoći da lakše podnosimo sve ono što očekujemo u narednim mjesecima ili godinama života sa virusom korona, koje nam predstoje. Ono što je utješno jeste činjenica da je vakcina protiv virusa korona skoro spremna za upotrebu, što bi uveliko izmjenilo sadašnju epidemiološku situaciju nabolje i pomoglo nam da se svakodnevni život, u što skorije vrijeme, vrati u normalu”, naglasio je infektolog Bakir Nakaš.

    Navršila se godina dana otkako je u Kini registriran prvi slučaj virusa. Dosad je u svijetu tim virusom zaraženo malo više od 55 miliona ljudi, a od oboljenja koje izaziva taj virus (COVID-19) preminule su 1.333.042 osobe. Oporavilo ih se više od 38 miliona.

    U Bosni i Hercegovini je, od proglašenja prvog slučaja zaraze (mart 2020.), dosad potvrđeno 73.944 slučaja zaraze virusom korona, a testirano je 378.617 osoba. Umrlo je 2.042 pacijenta, oporavljeno je 38.660.

    Radiosarajevo.ba

  • BiH / Moglo je završiti loše: Autobus ostao bez točkova, ali je imao srećnu okolnost

    Autobus prijevoznika Jelinak na Kupreškome polju jučer je tokom vožnje ostao bez zadnja dva tačka.

    Vozač je uspio zadržati vozilo na cesti, a točkovi su se otkotrljali – svaki na svoju stranu, piše Tomislav City.

    Zaustavili su se oko 100 metara dalje u polju.

    Kasnije su ponovo namontirani.

    Polje je bilo pokošeno, što je sreća, jer bi vozač i dalje tražio točkove.

    Relacija ovog autobusa inače je Usora-Zadar.

    Radiosarajevo.ba

  • U BiH preminulo 70 ljudi, još 1.255 slučajeva zaraze koronavirusom

    U Bosni i Hercegovini je u posljednja 24 sata evidentirano 1.255 slučajeva zaraze koronavirusom, a preminulo je 70 ljudi.

    U pоsljеdnjа 24 sata u RS-u su testirana 1.053 lаbоrаtоriјskа uzоrkа, а nоvi virus kоrоnа (SARS-CoV-2) pоtvrđеn је kоd 362 оsоbе. Rаdi sе о 187 muškaraca i 175 žеnа, оd kојih је 48 mlаđе, 207 srеdnjе i 107 оsоbа stаriје živоtnе dоbi.

    Prеmа mјеstu prеbivаlištа, 75 оsоbа је iz Bаnje Lukе, 63 iz Biјеljinе, 29 iz Zvоrnikа, 24 iz Dоbоја, 19 iz Bosanske Grаdiškе, 16 iz Prnjаvоrа, dеvеt iz Lоpаrа, pо оsаm iz Višеgrаdа, Tеslićа i Ugljеvikа…

    U pоsljеdnjа 24 sata Institutu zа јаvnо zdrаvstvо RS-a priјаvljеnо је 16 smrtnih slučајеvа. Rаdi sе о оsаm žеna i оsаm muškаraca оd kојih је šеst iz Bаnje Lukе, dva iz Biјеljinе, Zvоrnikа i Tеslićа, pо јеdnа оsоbа iz Fоčе, Mrkоnjić Grаdа, Nеvеsinjа i Vlаsеnicе.

    Dо sаdа је u RS-u pоtvrđеnо 25.818 slučајеvа virusа kоrоnа, а prеminulо је ukupnо 749 оsоbа. Ukupаn brој hоspitаlizоvаnih је 1.240, u Univеrzitеtskо kliničkоm cеntru RS-a 431, а u općim bоlnicаmа 809. U RS-u pоd zdrаvstvеnim nаdzоrоm trеnutnо је 14.479 оsоbа, а nаdzоr је zаvršеn kоd 83.305 оsоbа.

    U protekla 24 sata Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH prijavljena su 2.573 uzorka, od kojih je 845 pozitivno na SARS-CoV-2. Novi slučajevi registrirani su u svim kantonima. Do sada je testirano ukupno 249.175 uzoraka, a SARS-CoV-2 je potvrđen kod 46.937 osoba.

    Zaključno s današnjim danom, u Federaciji BiH izliječeno je 27.627 pacijenata, a u protekla 24 sata oporavak je zabilježen kod 1.928 pacijenata. Trenutno je aktivno 18.070 slučajeva pozitivnih na SARS-CoV-2. U protekla 24 sata Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH prijavljena su 53 nova smrtna ishoda.

    S današnjim danom, ukupan broj smrtnih ishoda na području Federacije BiH je 1240, saopćeno je iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH.

    Danas je u Brčko distriktu BiH registrovano 48 novih slučajeva zaraze virusom korona. Jedna osoba, 1947. godište, je preminula.

    Izvor: Faktor

  • Oglasili se iz CIK-a: Evo šta kažu o ponovnom brojanju glasačkih listića

    Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine će, u skladu sa članom 5.29a Izbornog zakona BiH, u narednim danima objavljivati preliminarne rezultate Lokalnih izbora održanih u BiH u nedjelju, 15. novembra 2020. godine.

    U saopćenju CIK-a BiH se navodi da će utvrđeni izborni rezultati uslijediti tek kad se objedine rezultati sa redovnih biračkih mjesta, biračkih mjesta za glasanje u odsustvu, rezultati glasanja iz inostranstva, putem mobilnih timova i rezultati glasanja na nepotvrđenim glasačkim listićima.

    “Tek nakon što Centralna izborna komisija BiH objavi utvrđene izborne rezultate, subjekti navedeni u članu 5.30. stav (1) Izbornog zakona BiH mogu u roku od tri dana podnijeti zahtjev za ponovno brojanje glasačkih listića i to pod uslovima i na način propisan tim članom”, navode iz CIK-a BiH.

    Dodaju da Centralna izborna komisija BiH trenutno objavljuje preliminarne rezultate i zbog toga je preuranjeno podnositi zahtjeve za ponovno brojanje glasačkih listića.

     

    izvor: Fena / radiosarajevo.ba

  • Postala načelnica sa 94 glasa, a skoro svi stanovnici opštine kandidovani za neku od pozicija

    Postala načelnica sa 94 glasa, a skoro svi stanovnici opštine kandidovani za neku od pozicija

    Lokalni izbori u BiH posebno su bili zanimljivi u Istočnom Drvaru gdje se na listama za Opštinsko vijeće našao 51 kandidat. Uz još dva kandidata za poziciju načelnika, dolazi se do podatka da su skoro svi stanovnici ove opštine kandidovani za neku od pozicija.

    U trci za načelnika opštine bili su Željko Stevandić iz DNS-a i Milka Ivanković iz liste Zavičajni socijaldemokrati. Pobijedila je Ivanković sa 94 glasa dok je Stevandić dobio 46 glasova.

    Važećih listića bilo je 140 dok je nevažećih bilo čak 22.

    Na prošlim lokalnim izborima nekim kandidatima je bio dovoljan i jednocifren broj glasova da uđu u Opštinsko vijeće.

    image

    U trci za načelnika opštine bili su Željko Stevandić iz DNS-a i Milka Ivanković /CIKBiH

    Opština Istočni Drvar se nalazi u entitetu Republika Srpska. Sjedište opštine se nalazi u naseljenom mjestu Potoci. Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine na popisu stanovništva 2013. godine, u opštini je popisano 79 osoba.

     

    izvor: oslobodjenje.ba

  • Šta se dešava u Ilijašu i Novom Gradu: Novi obračun SDA i Četvorke, brojanje glasova će potrajati

    Od izvora u Centralnoj izbornoj komisiji BiH saznajemo da je završeno brojanje glasova po biračkim mjestima, ali da je shodno posljednjim izmjenama pravilnika ostavljeno 10 dana roka za prijem pošte birača koji su glasali izvan BiH.

    “Najmanje 10 dana poslije izbora ne mogu biti utvrđeni rezultati jer će se, shodno pravilniku, primati pošta. U tom periodu se ne mogu podnositi zahtjevi za ponovno brojanje, sve do donošenja Odluke o utvrđivanju rezultata”, objašnjeno nam je.

    Potom, prema izbornoj proceduri, teku rokovi za ponošenje žalbi i zahtjeva za ponovno brojanje glasova, a kad se sve završi i kad sudovi donesu svoje odluke, ostavljeno je 30 dana da se potvrde rezultati izbora.

    “Sada imamo situaciju da u nekim općinama neki birački odbori nisu izbrojali rezultate. Po pravilniku onda općinska izborna komisija, u prisustvu posmatrača, pravilno utvrđuje rezultate s tog biračkog mjesta”.

    Problemi takve prirode desili su se, prema našim saznanjima, i u općinama Novi Grad Sarajevo i Ilijaš, gdje se vodi najveća borba i gdje se rezultati mijenjaju iz sata u sat.

    Rezultati za biračka mjesta u kojima postoje neslaganja nisu ažurirani na zvaničnoj stranici CIK-a BiH, zbog čega su angažovane općinske izborne komisije da pravilno utvrde rezultate da bi mogli biti ažurirani na stranici.

    Manjak povjerenja u općinske izborne komisije iz Novog Grada i Ilijaša nagnao je simpatizere stranaka okupljenih u koaliciji nazvanoj Četvorka na svojevrsne proteste kojima žele spriječiti zloupotrebe.

    Jedni poručuju da ne daju temelje, a drugi da ne daju glasove.

    izvor: klix.ba