Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • Određena cijena putarine: Evo koliko košta vožnja Zeničkom obilaznicom za putnička vozila

    Federalna vlada je izmijenila Uredbu o naplati naknade za korištenje autoceste A1, donesenu 15. 7. 2015. godine.

    Izmjene su uslijedile nakon što su izgrađeni novi kilometri autoceste na dionicama Zenica jug – Zenica sjever i Svilaj – Odžak. Stoga je bilo nužno uvesti naplatu cestarine u zatvorenom sistemu za dionicu Zenica jug – Zenica sjever i u otvorenom za dionicu Svilaj – Odžak.

    Tako će na 9,8 kilometara dugoj dionici Zenica jug – Zenica sjever cestarina iznositi, ovisno od klase vozila, od jedne do 4,5 KM, a na dionici Svilaj – Odžak, dužine 9,88 kilometara, od 1,2 do 5,0 KM.

    PIŠE: OSLOBOĐENJE PORTAL

  • Dr. Sanjin Musa: Početak vakcinacije bit će i početak dugoročnog rješenja pandemije COVID-19

    Šef Službe za epidemiologiju Federalnog zavoda za javno zdravstvo i član Kriznog stožera Federalnog ministarstva zdravstva doc.dr. Sanjin Musa u intervjuu za Informativni portal covid19.fmoh.gov.ba govori u kojoj fazi su ispitivanja vakcine protiv COVID-19, kada i na koji način se očekuju nabavka vakcine i početak vakcinacije u FBiH, kako i na koji način će ona biti organizirana, te o izazovima same provedbe jednog tako sveobuhvatnog programa. Dr. Musa govori o značaju provođenja svih mjera protiv COVID-19 u suzbijanju sezonske gripe, te razlozima zbog kojih je ove godine kasnila vakcina protiv gripe čija distribucija je počela ovoga tjedna. Dr. Musa pojašnjava zbog čega je važno da se do dolaska vakcine svi i dalje ponašamo odgovorno i pridržavamo učinkovitih javnozdravstvenih mjera kao što su nošenje zaštitnih maski, održavanje fizičke distance, i ograničena okupljanja, te na koji način će od procenta stanovništva koje se odluči na vakcinaciju protiv COVID-19 zavisiti i to koliko dugo će COVID-19 nastaviti biti ozbiljan uzrok zabrinutosti.

    “Globalno implementiran program vakcinacije koja će početi sljedeće godine biti će i početak dugoročnog rješenja pandemije COVID-19, sa svim zdravstvenim i socio-ekonomskim značajem”, tvrdi dr. Musa.

    Nekoliko kompanija objavilo je da su u završnim istraživanjima vakcine protiv COVID-19, kao i njihove sigurnosti i učinkovitosti. Tko su u ovom trenutku najozbiljniji kandidati i kada je realno za očekivati početak masovnije vakcinacije u svijetu?

    Više od 200 kandidata, vakcina protiv COVID-19 je u razvoju, među njima 60 vakcina je u kliničkim istraživanjima. Dvije mRNK vakcine i jedna vektorska se nalaze u tromjesečnoj prednosti u odnosu na ostale kandidate u izvještavanju podataka o učinovitosti. Te kompanije izdale su i preliminarna izvješća, mada odobrenje regulatornih agencija može potrajati, a to je uvjet za široku primjenu. Ove kompanije imaju za cilj proizvesti do kraja godine nekoliko desetina milijuna doza vakcine.

    Da li je početak vakcinacije i početak kraja pandemije COVID-19 i koliko bi ta borba mogla trajati?

    Vakcine će pomoći u zaštiti pojedinaca, ali veliki udio populacije mora biti imunizirano i zaštićeno prije nego prijenos bude značajno smanjen. Također, niti jedna vakcina nije 100% učinkovita (iako prvi rezultati o učinkovitosti pružaju optimizam), i zaštita koju vakcina pruža protiv oboljevanja, možda neće sprječiti prijenos na druge osobe, to u ovom trenutku nije poznato. Treba uzeti u obzir i trajanje zaštite. Zbog svih ovih razloga, i kada vakcine budu dostupne COVID-19 će nastaviti biti uzrok zabrinutosti. Učinkovite javnozdravstvene mjere, kao što su nošenje zaštitnih maski, održavanje socijalne distance, ograničena okupljanja će biti potrebni još jedno izvjesno vrijeme i kada vakcine budu dostupne.

    Kada bi prema trenutnim procjenama mogla početi vakcinacija protiv COVID-19 u FBiH i na koji način će se odvijati – koje ranjive grupe će prve biti u mogućnosti vakcinisati se?

    Za očekivati je da će u prvom kvartalu 2021. godine biti prva odobrenja regulatornih agencija, nakon čega će uslijediti distribucija. Prva prioritetna skupina jesu zdravstveni radnici i drugo osoblje koje se brine za ranjive skupine, zatim starije osobe i osobe koje imaju hronične bolesti, koje imaju značajno veći rizik od razvijanja teških oblika bolesti i smrtnih ishoda.

    U najavama za većinu vakcina spominje se da će se vakcinacija obavljati u dvije doze. Kako će to izgledati u praksi? 

    Većina vakcina koje se nalaze u trećoj fazi kliničkog ispitavanja zahtjevaju dvije doze u razmaku od 21 ili 28 dana da bi bile učinkovite. Samo dva kandidata za vakcinu predviđaju samo jednu dozu.

    Na koji način će se provesti sama vakcinacija? 

    Prema planu vakcinacije, predviđena upravljačka struktura za provođenje imunizacije podrazumjeva koordinacione odbore, operativne timove i timove za vakcinaciju. U aktivnostima provođenja cjepljenja pandemijskim cjepivom potrebno je iskoristiti postojeće sisteme za upravljanje vakcinama i informacijama, kao i izvršiti potrebna prilagođavanja, u skladu sa Pravilnikom o načinu provedbe imunizacije, odnosno Evidencijama i obavještavanju o obavljenoj imunizaciji.

    FBiH se putem COVAX mehanizma predbilježila za 800.000 doza vakcina kada one budu dostupne. Je li kroz ovaj mehanizam osigurano da BiH dobije naručene doze vakcine kad i veće i razvijenije zemlje?

    Da bi okončali akutnu fazu pandemije, procjenjuje se da bi trebalo putem ovog mehanizma distribuirati globalno dvije milijarde doza vakcine protiv COVID-19 do kraja 2021. godine. To mora podrazumijevati fer i jednak pristup vakcinama za sve zemlje, jer niko nije siguran, dok nisu svi sigurni.

    Jesu li se zemlje članice mehanizma obvezale da će kroz COVAX nabaviti vakcinu određenog proizvođača ili će se nabavljati vakcina koja u tom trenutku bude dostupna i zadovoljavala standarde kvaliteta i sigurnosti? 

    Zemlje se nisu unaprijed obvezale za određene proizvođače. Očekuje se da će finalni portfolio COVAX mehanizma imati 10 ili više kandidata vakcina, na osnovu 4-5 tehnoloških platformi.

    Ima li FBiH osigurane kapacitete za adekvatno skladištenje i distribuciju spomenutog broja vakcina i osiguravanje hladnog lanca?

    U FBiH postoje registrirani veleprometnici sa odgovarajućim kapacitetima. Ključna odgovornost operativnih timova, odnosno odgovornih osoba za logistiku, bit će planiranje i upravljanje operacijama lanaca opskrbe. S tim u vezi, prilikom planiranja, potrebno je uzeti u obzir sve parametre koji mogu uticati na distribuciju, skladištenje i administraciju vaklcina u ambulantama primarne zdravstvene zaštite.

    Uz predbilježene vakcine za prvu fazu, na koji način će se nabavljati vakcine za naredne faze vakcinacije i hoće li se one moći naći i na slobodnom tržištu?

    Nadam se da će postojati mogućnost dodatne nabavke kroz COVAX mehanizam, također BiH je potpisala Sporazum o zajedničkoj nabavci zdravstvenih protivmjera, uspostavljen od strane Evropske komisije, koji sadrži i potrebe za potencijalnim vakcinama protiv COVID-19. Kada će proizvođači registrirati vakcine u BiH i kada će se naći na tržištu ovisi o brojnim faktorima. Sva procedura regulirana je Zakonom o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH.

    Da li će vakcina protiv COVID-19 biti obvezna? 

    To je jedna od tema Stručnog tima za vakcine protiv COVID-19, da li za pojedine skupine vakcina treba biti obvezna. Zavod za javno zdravstvo FBiH u suradnji sa SZO provodi nekoliko kvalitativnih istraživanja kako bi utvrdio potencija pokretače i barijere za vakcinaciju protiv COVID-19.

    Imate li recentna istraživanja o tome koliki postotak stanovništva nije spreman da se vakciniše? 

    Rezultati prvih bihevioralnih istraživanja koje je predvodio Zavod za javno zdravstvo FBiH pokazuju da 55 posto ispitanika izjavljuje da se ne bi vakcinisali kada bi vakcina protiv COVID-19 bila dostupna. Ispitanici navode da će njihova odluka o vakcinaciji ovisiti o tome da li je vakcina duže u upotrebi bez ozbiljnih nuspojava, da li se koristi u drugim zemljama, koja je država proizvodnje i da li je besplatna. Isto istraživanje je pokazalo da je povjerenje u institucije nisko, a povjerenje je povezano s vjerojatnoćom prihvatanja vakcinacije. Zato je potrebna široka koalicija i komunikacija između različitih ključnih zainteresiranih strana, vladinih, nevladinih organizacija, akademskih ustanova i opće javnosti kako bi ostvarili željeni učinak i zaštitili stanovništvo.

    Koliki procenat je potreban da bi se moglo govoriti o kolektivnom imunitetu?

    Prag kolektivnog imuniteta je definiran kao udio pojedinaca u populaciji, koji su stekli imunitet, i koji ne mogu više sudjelovati u prijenosu infekcije. Ukoliko je udio tih pojedinaca iznad određene vrijednosti, tekuća epidemija će se ugasiti i prekinuti endemski prijenos patogena. Očekuje se da se u slučaju SARS-CoV-2 ova vrijednost kreće između 50% i 67%, u odsustvu bilo kakvih intervencija. Nažalost, prisustvo novog patogena i sa manjim letalitetom, rezultira sa značajnom stopom smrtnosti kada se uzme u obzir veliki broj osjetljive populacije. Treba napomenuti, da dosada ne postoji primjer uspješne strategije sticanja kolektivnog imuniteta namjernim zaražavanjem, i ovaj pojam se uglavnom odnosio na rezultate programa imunizacije.

    U FBiH su u toku serološka ispitivanja koja će pokazati koliki procenat stanovništva je u ovom momentu nakon prebolovanog COVID-a stekao imunitet. Kada su ispitivanja počela, i kada očekujete prve rezultate? 

    Serološko istraživanje za COVID-19 infekciju, koje provodi Zavod za javno zdravstvo FBiH u suradnji sa Zavodom za transfuzijsku medicinu Federacije BiH, je u tijeku i očekujemo finalne rezultate do kraja godine. U pregledu koji je obuhvatio Europski region u razdoblju travanj-rujan 2020, navodi se da se u značajnom broju područja sa zabilježenom visokom incidencom seropozitivnost kretala od 11-27%, dok je u područjima sa niskom incidencom iznosila do 5%.

    Koliko prema trenutnim saznanjima traje imunitet stečen nakon prebolovanog COVID-19?

    Trajanje prirodno stečenog imuniteta nakon infekcije SARS-CoV-2 nije poznato, ali je poznato da opada s vremenom. Kada je riječ o sezonskim koronavirusima, nije utvrđen dugotrajan imunitet i studije ukazuju da može trajati 6 do 12 mjeseci. Kod pacijenata zaraženim SARS-CoV-1 virusom zaštitna antitijela su utvrđena i 2-3 godine nakon infekcije.

    Počinje i sezona gripe, koliko mjere prevencije protiv COVID-19 kao što su držanje distance, izbjegavanje rukovanja, grljenja i ljubljenja, nošenje maske i često pranje ruku utiču na širenje virusa gripe?

    Sve nabrojane mjere su prevencija i za druge respiratorne infekcije, pa tako i za gripu. Svijest o pridržavanju mjera je od velike važnosti, jer vidimo da su učinkovite, na južnoj hemisferi ove godine zabilježena je izrazito niska aktivnost gripe. Osim toga, vakcinacija protiv gripe koje je preporučena ranjivim skupinama ima značajnu ulogu u prevenciji oboljevanja.

    Na koji način se organizira vakcinacija protiv gripe, i tko se sve treba vakcinisati?

    Distribucija vakcine protiv gripe unutar BiH počela je ove sedmice. Zbog velike globalne potražnje, proizvođač je ove godine kasnio sa isporukom naručenih doza. Inače, vakcinacija se provodi u ambulantama obiteljske medicine i u zavodima za javno zdravstvo, preporučene grupe za vakcinaciju su kao i za COVID-19, prema medicinskim i epidemiološkim indikacijama: starije osobe i osobe s hroničnim bolestima, zdravstveni radnici.

    Mjere koje su donesene i koje su na snazi, uz mjere osobne zaštite, pokazale su rezultate i usporile nastavak linearnog porasta dnevnog broja slučajeva. Šta svako od nas može i treba učiniti u narednom periodu kako bismo izbjegli loše scenarije? 

    U ovom trenutku svi trebamo biti svjesni važnosti odgovornog ponašanja, kada se nalazimo u pandemiji i sezoni koja pogoduje širenju respiratornih infekcija, i zajednički cilj nam mora biti smanjiti prijenos infekcije među stanovištvom i održati je niskom, kako bi smanjili pritisak na bolnice i zaštitili živote ljudi. Globalno implementiran program vakcinacije koja će početi sljedeće godine bit će i početak dugoročnog rješenja pandemije COVID-19, sa svim zdravstvenim i socio-ekonomskim značajem

  • Vlada FBiH saopćila dobre vijesti

    Vlada FBiH usvojila je danas program po kojem će biti utrošeno 2,7 miliona KM iz budžeta za razvojne projekte iz oblasti namjenske industrije.

    O ovome, ali i drugim odlukama Federalne vlade, izvijestio je danas Nermin Džindić, ministar energije, rudarstva i industrije FBiH.

    Tako je Džindić na press konferenciji kazao da je usvojen i prijedlog odluke o uvezivanju radnog staža radnicima koji su stekli uvjete za penzionisanje, ali to pravo ne mogu ostvariti jer im firma, koja je u teškoj situaciji, nije uvezala staž.

    “Objavljen je javni oglas i izvršena evaluacija kompletnih pristiglih aplikanata. Za 106 radnika je uvezan radni staž po tom programu i utrošen je jedan milion KM. Radi se o privrednim društvima ‘Agrokomerc‘, ‘Zrak’ Sarajevo, PS Vitezit, TTU u stečaju, Željezara Zenica i IP Krivaja Zavidovići u stečaju”, rekao je Džindić.

    Odobreno je i da se se uveže staž za sedam radnika “Krivaja Mobel“.

    Džindić je napomenuo da je u proteklih pet godina Vlada izdvojila oko 43 miliona KM za uvezivanje staža, uz pomoć kojih je oko 5.000 radnika otišlo u zasluženu penziju.

    Također, Vlada je danas odobrila raspodjelu 623.000 KM za 370 radnika koji nisu zbrinuti u procesu penzionisanja ili nisu mogli riješiti svoj status od 2016. godine, otkad je Krivaja otišla u stečaj.

    Federalna vlada danas se bavila i informacijom Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije o Zaključku Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, koju je usvojila kao i Prijedlog deklaracije o zaštiti rijeka u FBiH, a u vezi zabrane izgradnje malih hidroelektrana.

    Džindić je napomenuo da su potpisana dva koncesiona ugovora u ovom mandatu Vlade, i to ugovor o koncesiji za HE Vranduk 19,6 megawatta i ugovor o koncesiji za HE Janjići 13,3 megawatta.

    Džindić je istakao su većinu energetskih dozvola izdali kantoni, te je Vlada zadužila resorno ministarstvo da zatraži podatke.

    Također, u roku od 30 dana ministarstva okoliša, poljoprivrede, prostornog uređenja, te energije pripremit će korekciju zakona koji se tiču zabrane ili ograničene gradnje mini hidroelektrana.

    Džindić je iznio i informaciju da je danas konačno potpisan draft odluke o raspodjeli 30 miliona KM kao podrške izvozno orijentisanim privrednim društvima. Očekuje se da konačna odluka bude donesena na idućoj sjednici Vlade, čime će nvac viti raspoređen.

    Sredstva su, podsjetimo, namijenjena za pet sektora, i to metalne, elektro i autoindustrije, zatim hemijske i farmaceutske industrije, proizvodnje gume, obuće, tekstila i odjeće, industrije građevinskog materijala te industrije gume i plastike.

  • Danas je u BiH registrovano 866 novozaraženih, preminulo 48 osoba

    U Bosni i Hercegovini u prethodna 24 sata registrovano je 866 novozaraženih osoba nakon što je testirano 2.689 uzoraka. Od jučer je preminulo je 48 osoba.

    Federacija BiH

    U protekla 24 sata, Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH prijavljeno je 1.665 uzoraka, od kojih su 443 pozitivna na SARS-CoV-2.

    Novi slučajevi registrirani su u svim kantonima. Do sada je testiran ukupno 270 071 uzorak, a SARS-CoV-2 je potvrđen kod 53 568 osoba.

    Zaključno s današnjim danom, u Federaciji BiH izliječena su 34 243 pacijenta, a u protekla 24 sata oporavak je zabilježen kod 489 pacijenata. Trenutno je aktivno 17.880 slučajeva pozitivnih na SARS-CoV-2.

    U protekla 24 sata, Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH prijavljeno je 27 novih smrtnih ishoda.

    S današnjim danom, ukupan broj smrtnih ishoda na području Federacije BiH je 1445.

    Republika Srpska

    U Republici Srpskoj u posljednja 24 sata registrovana su 423 slučaja virusa korona nakon testiranja 1.024 laboratorijska uzorka.

    Institutu za javno zdravstvo RS-a prijavljen je 21 smrtni slučaj osoba kod kojih je ranije potvrđeno prisustvo koronavirusa.

    Do sada je u ovom bh. entitetu potvrđeno 28.978 slučajeva virusa korona, a preminule su 962 osobe kod kojih je potvrđen test na ovaj virus. Oporavilo se ukupno 13.856 osoba, a testirano je ukupno 130.014 osoba.

    Ukupan broj hospitalizovanih u Republici Srpskoj je 1.176, u UKC-u Republike Srpske 439, a u opštim bolnicama 737. Pod zdravstvenim nadzorom trenutno je 13.270 osobe, a nadzor je završen kod 91.474 osoba.

    Brčko Distrikt

    Današnji podaci još nisu poznati.

  • Početkom naredne sedmice bit će poznat koncept novog paketa mjera pomoći privredi Vlade FBiH

    Koncept paketa mjera pomoći koje Vlada Federacije Bosne i Hercegovine priprema sektorima privrede za početak naredne godine, kao još jedan od vidova suzbijanja negativnih ekonomskih posljedica uzrokovanih pandemijom koronavirusa, bit će usaglašen u prvoj polovini naredne sedmice, potvrdio je za Faktor Goran Mirašćić, ekonomski stručnjak i savjetnik premijera FBiH Fadila Novalića.

    Podsjećamo, Vlada FBiH je do sada kroz realizaciju “koronazakona” izdvojila 91,1 milion KM za subvencioniranje doprinosa za oko 390.000 radnika. Također, Federalna vlada je donijela Uredbu o interventnim mjerama za podršku ugroženim sektorima privrede FBiH u okolnostima pandemije COVID-19 za što će biti izdvojeno 90 miliona KM.

    Paket mjera će biti sličan konceptu “korona2”

    – Usaglasit ćemo koncept novog paketa mjera u prvoj polovini naredne sedmice – rekao nam je kratko Miraščić.

    Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, kaže kako će novi paket mjera biti sličan Uredbi o interventnim mjerama koju je Vlada FBiH donijela 16. oktobra.

    – Što se tiče novog paketa mjera, ići će nešto slično kao “korona2”, pomoć za više sektora u privredi. To bi sa januarom 2021. godine trebalo da starta. A realizacija “korona2”, što su podijelili u četiri sektora, turističko-ugostiteljski, promet i komunikacije, poljoprivredu, prehrambenu industriju, izvozna privredna društva, trebalo bi da bude do Nove godine. Konkursi su u toku – govori nam Smailbegović.

    O dosadašnjim mjerama Vlade FBiH razgovarali smo sa prof. dr. Željkom Šainom, ekspertom za ekonomiju.

    – Ne može se očekivati od Vlade FBiH da ima čarobni štapić kojim će sanirati sve ono što je korona napravila. Ipak, Vlada FBiH i ostale vlade u našoj zemlji trebale su od prvog dana pojave korone formirati krizni štab za ekonomiju. Ako nismo imali dovoljno znanja u tom pogledu, onda smo nakon donošenja “koronazakona” trebali napraviti jedno ekspertno tijelo koje će odgovarati samo parlamentima i javnosti i koje bi naložilo mjere, dalo jedno racionalno rješenje u vanrednom ekonomskom stanju – govori nam Šain.

    Građani koji ne poštuju naredbe doprinose većem haosu

    Ukazuje kako ima i onih koji su zloupotrijebili stanje u kojem smo se našli.

    – Ima i onih koji su dijelom zloupotrijebili svo ovo stanje i nagomilane probleme u svom poslovanju, prije koronakrize, kako bi namjestili pomoć u doba korone. Prema tome, mi imamo puno neriješenih problema i prljavog veša prije korone koje neko želi da opere i stabilizira mjerama koje se donose u vrijeme korone. Treba nam više profesionalnosti i korektnosti sa svih strana, a ne samo očekivati šta će donijeti Vlada FBiH. Dakle, grešaka ima svuda. Na kraju, svi građani koji ne prihvataju propisane naredbe, jednostavno doprinose većem haosu u zemlji, teškom stanju privrednih subjekata. Mi smo nedisciplinovani generalno – naglašava Šain.

  • Humanitarna akcija žene velikog srca Leyle Hajrović

    Leyla Hajrović, supruga bh. fudbalera Izeta Hajrovića, porijeklom je iz BiH, odnosno Travnika, no rođena je i odrasla u Švicarskoj.

    Iako se njeno ime često veže uz Izeta i njegovu karijeru, Leyla je za kratko vrijeme postala prepoznatljiva u svijetu influencera. Aktivna je na društvenim mrežama, ali tek rijetki znaju za njenu humanu stranu.

    Reprezentativac Izet Hajrović i njegova supruga Leyla u potpunosti su obnovili Odjel pedijatrije Bolnice u Travniku, a sada je Leyla ponovo pokrenula lijepu priču.

    Da im nisu samo novac i brendirana odjeća na prvom mjestu već da su osjetljivi prema ljudima koji u životu nisu imali toliko sreće, Hajrovići su pokazali božićnom i novogodišnjom humanitarnom akcijom koju su pokrenuli prije nekoliko dana, a kojom žele usrećiti bolesnu djecu u bolnicama, mentalnim ustanovama i ustanovama za socijalnu skrb u Bosni i Hercegovini.

    “Izračunali smo kako djece na pedijatriji u Travniku ima 30-ero, u Udruzi djece s posebnim potrebama ih je 35-ero, a u Centru za socijalnu skrb oko 240. Odlučili smo im kupiti novogodišnje paketiće i usrećiti ih. Cilj je bio da se svakako kupe 325 poklon-paketića. Izet i ja bi namirili sumu koja bi nedostajala i dodali još da bi se još više moglo kupiti. Paketić košta 4.05 eura i sve sam transparentno napisala na instagramu. Napravila sam PayPal account specijalno za to i ljudi su počeli uplaćivati’, kazala je Leyla u razgovoru za Story.hr prije nekoliko dana, no situacija se već danas promijenila.

    Naime, Leylina humanitarna akcija naišla je na veliki odziv dobrih ljudi, tako da će biti kupljeno 650 paketića, koji koštaju oko 5.200 KM.

    U realizaciji ove akcije pomaže joj Travničanka Jasmina Fajkić,  koja već godinama organizira brojne humanitarne akcije i koja s bračnim parom Hajrović realizirala ideju o obnovi Odjela pedijatrije Bolnice u Travniku.

    “Ovo je bilo planirano kao mala akcija, ništa veliko. Nisam računala da će se toliko ljudi javiti samo kroz moj IG Story. Pored PayPala,mnogi ljudi su tražili da uplate preko banke tako da to čekamo još dva, tri dana da vidimo što će sve još ‘sjesti’ na račun. S time da smo cilj od 325 poklon-paketića već ostvarili. Uspjeli smo osigurati paketiće za još jednu bolnicu i za jedan dom za djecu u Sarajevu također’, rekla je te dodala kako  je, budući da donacije i dalje pristižu, odlučila donirati dio tog novca za paketiće ili igračke za jedan od domova za nezbrinutu djecu u Zagrebu.

    Info/FOTO-Instagram

     

     

  • Naručen je lijek Remdesivir, ali šta to znači za bh. građane?

    Bosna i Hercegovina je zatražila mišljenje Evropske komisije u vezi sa lijekom Remdesivir, a koji se daje isključivo kod pacijenata koji su razvili težu kliničku sliku prilikom oboljenja od novog korona virusa, saopćeno je za N1 iz Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine. No, šta to znači – hoće li i BiH uskoro imati obezbijeđen taj lijek za svoje građane?

    Lijekovi koji se daju pacijentima koji su oboljeli od Covida-19, poput Remdesivira, Favire, ali i lijeka Regeneron koji je odobren u Sjedinjenim Američkim Državama, ne daju se u BiH, odnosno nisu odobreni za tržište naše zemlje, o čemu smo ranije pisali. Srbija i Hrvatska već imaju Remdesivir, a mi nijedan.

    Na naše pitanje kada će u BiH biti konačno odobren jedan od tih lijekova, s obzirom da se nekim kanalima Remdesivir i Favira mogu pronaći u BiH ali po izuzetno visokim cijenama, iz Ministarstva civilnih poslova BiH su kazali da je naša zemlja naručila Remdesivir.

    “U okviru Sporazuma o zajedničkoj javnoj nabavci zdravstvenih protivmjera (JPA), koji je uspostavljen od strane Evropske komisije 2014. godine, kojem je pristupila i Bosna i Hercegovina, koji je koordiniran od strane Ministarstva civilnih poslova BiH i koji se primjenjuje u slučajevima ozbiljnih prekograničnih prijetnji javnom zdravlju omogućavajući zajedničku kupovinu lijekova, medicinske opreme i potrepština, naručen je lijek Remedesivir“, rekli su.

    “Kada govorimo o Remdesiviru bitno je naglasiti da se radi o lijeku koji je dobio dozvolu Evropske Unije za korišćenje u liječenju COVID-19 pacijenata. Remdesivir se prepisuje isključivo prema kategorizaciji težine kliničke slike (teška kritična COVID-19 bolest (MEWS ≥5)) i u bolničkim uslovima. Vodeći računa o studiji Svjetske zdravstvene organizacije u vezi sa efikasnošću Remdesivira, Bosna i Hercegovina je zatražila mišljenje Evropske komisije i od toga će zavisiti sve dalje aktivnosti u vezi sa nabavkom lijeka“, istakli su za N1.

    U svijetu se uveliko govori o nabavci vakcina protiv Covida-19, a na naša pitanja šta je urađeno po tom pitanju u Bosni i Hercegovini, kao i o tome koji faktor odlučujući u nabavci vakcina protiv Covida – cijena ili učinkovitost, iz Ministarstva civilnih poslova BiH su kazali kako ovo ministarstvo napominje da je izuzetno bitno da je Bosna i Hercegovina dio COVAX mehanizama koji je kontrolisan od strane SZO, GAVI i CEPI.

    “U skladu sa naručenih 1.232.000 doza potencijalne vakcine, Ministarstvo civilnih poslova BiH je u završnoj fazi odabira kompanije koja će izvršiti usluge skladištenja i transporta vakcina u BiH“, naglasili su.

    Takođe, kako su naveli, Ministarstvo civilnih poslova BiH, slijedeći instrukcije nadležnih zdravstvenih institucija, potvrdilo je spremnost Bosne i Hercegovine da se u portofolio COVAX inicijative uvrste, između ostalih, i vakcine zasnovane na mRNA platformi (Pfizer, Moderna…)

    Vodeći računa o izuzetno zahtjevnom temperaturnom režimu Pfizerove vakcine, Ministarstvo civilnih poslova BiH će slijedeći potrebu multisektorskog pristupa ovoj i svim nadolazećim aktivnostima u sklopu COVAX inicijative, održati i zajednički sastanak sljedećih institucija:

    1. UNICEF;

    2. Svjetska zdravstvena organizacija/Ured u BiH;

    3. Svjetska banka;

    4. Federalno ministarstvo zdravstva / Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH;

    5. Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske / Institut za javno zdravstvo Republike Srpske;

    6. Odjel za zdravstvo i ostale usluge Brčko distrikta BiH;

    7. Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH;

    8. Međunarodni aerodrom Sarajevo;

    9. Kompanija skladištar i distributer.

    “Zaključci sa sastanaka će biti biti u direktnoj vezi sa svim budućim aktivnostima u sklopu COVAX inicijative kojima ce se teziti optimalnoj mjeri koja se sa jedne strane odnosi na potrebu dolaska vakcine u BiH kao jednog od glavnih alata u borbi protiv COVID-19 zaraznog oboljenja a sa druge strane potrebe za pravilnim, potrebnim i mogućim procedurama ulaska, skladištenja i transporta vakcine u BiH“, rekli su nam.

    Također, Ministarstvo civilnih poslova BiH posebno naglašava da se vakcine zasnovane na mRNA platformi ne odnose isključivo na Pfizer vakcine.

    Pfizerova vakcina i vakcine svih ostalih proizvođača prvo moraju da dobiju odobrenje Savezne agencije za hranu i lijekove. Nakon toga ona treba da dobije odobrenje Evropske agencije za lijekove, i kada to prođe onda može da bude primjenjivana u zemljama EU.

    “U svakoj od zemalja, vakcina mora da prođe i provjere domaće regulatorne agencije, u našem slučaju Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH“, kazali su za N1 iz Ministarstva civilnih poslova BiH.

    Navode i da je BiH od COVAX-a zatražila mogućnost proširenja iskazanih potreba.

     

    Izvor: N1

  • Političko samoubistvo Dodika i Čovića, potvrdili sve što je Inzko govorio

    Milorad Dodik je u utorak navečer obavio briljantan posao. Savršeno je, bez greške, ekranizirao sve ono što je o njemu kao prijetnji stabilnosti i sigurnosti Bosne i Hercegovine u svom posljednjem Izvještaju napisao visoki predstavnik Valentin Inzko.

    Uspio je Dodik pred članicama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) na sastanku kojeg je organizirao ruski ambasador u UN-u Vasiliy Nebenzya i audiovizuelno potkrijepiti sve Inzkove kritike na njegov račun, te otkloniti sve sumnje, ukoliko su one postojale, o uzrocima zastoja u BiH.

    Uspijevao se Dodik zadržati u granicama pristojnosti dok je čitao unaprijed napisani tekst i dok je “mislio da je ovo mjesto za jedan dostojanstven dogovor i razgovor”, sve do trenutka u kojem je osjetio potrebu da improvizira i kritički se osvrne na Inzkov uvodni istup koji mu se, očigledno, nije naročito svidio i zbog kojeg je visokog predstavnika nazvao “monstrumom”. Nije Dodik definitivno zaradio simpatije ni Ujedinjenog Kraljevstva nazivajući lorda Paddyja Ashdowna “arogantnim kriminalcem”.

    Pokušao je šef SNSD-a uvjeriti članice Vijeća sigurnosti da nije prijetnja Dejtonskom mirovnom sporazumu, te suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH koji su zagarantirani tim sporazumom, tezom o nepovoljnom položaju srpskog naroda u BiH.

    – Treba neko da mi objasni kako je moguće da se Albancima na Kosovu daje pravo na državu, a nama u RS-u to se ne dozvoljava – kazao je Dodik.

    Nakon što je otvorenim zagovaranjem secesionističke politike pokušao osporiti Inzkove optužbe na račun njegove secesionističke politike, Dodik je svoj istup krunisao prijeteći “raspadom BiH” ukoliko se visoki predstavnik ne bude ponašao onako kako bi on želio da se ponaša.

    – RS ima pravo da primijeni odredbe o samoopredjeljenju. Zašto neko ima, a mi nemamo pravo – poručio je Dodik, te dodao:

    – Ukoliko dalje Inzko bude nametao, smatram veoma legitimnim da RS usmjerim ka integracijama sa matičnom državom Srbijom – zaprijetio je Dodik.

    Procijenio je šef SNSD-a i da će Inzko u narednim danima donijeti odluke kojima se kažnjavaju on i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, čime je objasnio pozadinu ovakvog ne baš kontroliranog istupa.

    Nije slučajno Dodik prethodno spomenuo Čovića. I šef HDZ-a BiH se potrudio da uvjeri međunarodnu zajednicu da Inzkovi izvještaji nisu tačni, te da “ne prezentiraju cjelovitu sliku stanja u BiH”.

    Požalio se Čović zbog izostanka Inzkove reakcije na “najave bošnjačkih stranaka o kršenju Dejtonskog sporazuma na štetu Hrvata na Općim izborima 2022. godine”. Nažalost, nije se šef HDZ-a BiH potrudio da objasni ko i na koji način namjerava “kršiti Dejtonski sporazum”. Ocijenio je i da je aktuelni saziv Centralne izborne komisije (CIK) BiH “nelegalan i nelegitiman”, da je nelegitiman i član Predsjedništva BiH, a Inzku je posebno zamjerio jer “prešućuje politiku vodeće bošnjačke političke stranke SDA koja relativizira i sprečava implementaciju sporazuma o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, te politike mržnje prema Hrvatima i opstruiranje ustavno-zagarantiranih prava konstitutivnih naroda”.

    Upozorio je Čović da se u narednih šest mjeseci moraju usvojiti izmjene izbornog zakonodavstva “u skladu sa odlukama Ustavnog suda BiH”.

    Zanimljivo je da je šef HDZ-a BiH izignorirao potrebu provedbe odluka Evropskog suda za ljudska prava, koje ne samo da su prioritet kojeg je Evropska komisija postavila pred BiH u kontekstu evropskog puta, već su i integralni dio sporazuma o izmjenama Izbornog zakona BiH, istog onog sporazuma za čiju je opstrukciju Čović optužio SDA.

    Članice Vijeća sigurnosti UN-a su u finišu sastanka u potpunosti obesmislile Dodikove i Čovićeve optužbe na račun Inzka, potvrdivši sve njegove stavove iznesene u izvještajima, a naročito onom posljednjem iz oktobra ove godine.

    – Dozvolite mi da kažem, a vjerujem da će se mnogi složiti. Ne mislim da je ovo način na koji bi Vijeće sigurnosti trebalo diskutirati. Možemo bolje – izjavio je njemački ambasador Günter Sautter referirajući se na “veoma dugi Dodikov monolog”.

    Zaključio je Sautter da je predanost međunarodne zajednice BiH važna upravo zbog “onoga što je čuo”. Inzkovu zgroženost glorificiranjem ratnih zločinaca podijelili su svi predstavnici u Vijeću sigurnosti UN-a, baš kao što su podijelili stav o potrebi nastavka angažmana stranih sudija u Ustavnom sudu BiH.

    Ambasador Richard Mills, predstavnik SAD-a u UN-u, je, referirajući se na Dodikov polusatni istup, poručio da SAD snažno podržava ulogu OHR-a i visokog predstavnika Valentina Inzka. Ambasadorica Francuske je iskazala žaljenje jer prilika da govore nije omogućena trojici članova Predsjedništva BiH, koji su, kako je kazala, demokratski izabrani predstavnici građana zemlje.

    – Trebali bi slušati o jačanju institucija BiH, a ne njihovom slabljenju – izjavila je ambasadorica Francuske.

    Politička koordinatorica Ujedinjenog Kraljevstva u UN-u Sonia Farrey je također kritizirala ruskog ambasadora jer nije, kako je kazao, iskoristio priliku da se fokusira na jačanje institucija BiH pozivom “najvišim izabranim predstavnicima”, odnosno članovima Predsjedništva BiH.

    – Umjesto toga je iskoristio Arria-Formula format sastanka kao platformu za podjele – izjavila je Farrey.

    Oštro je osudila Dodikove napade na Inzka, te je ukazala na potrebu ustavnih reformi u BiH.

    – Kao što je Ustavni sud razjasnio, Dejtonski sporazum je uvijek omogućavao evoluciju države, kako bi adekvatnije funkcionirala. Svi, konstitutivni narodi i drugi, moraju imati pravo da žive, predstavljaju, budu predstavljeni i jednako učestvuju u budućnosti zemlje – izjavila je Farrey.

    Upozorila je na potrebu provedbe odluka Evropskog suda za ljudska prava, istaknuvši onu u predmetu “Sejdić-Finci”.

    – Neprihvatljivo je da vlade još nisu formirane, dvije godine nakon izbora. Nije prihvatljivo ni odbijati one koji su izabrani u skladu sa zakonom i Ustavom, a na osnovu toga što vam se ne sviđa odluka glasača – poručila je Farrey, aludirajući na opstrukcije HDZ-a BiH i odnos te stranke prema izboru Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH.

    Šef Delegacije Evropske unije u UN-u Silvio Gonzato je također govorio o izmjenama izbornog zakonodavstva, te je poručio da se one moraju provesti u skladu sa evropskim standardima kako bi se eliminirao prostor za diskriminaciju.

    – Nikakvi zakonski ili politički koraci koji bi otežali provedbu odluke “Sejdić-Finci” i ostalih odluka Evropskog suda za ljudska prava se ne bi smjeli poduzimati – poručio je Gonzato.

    Dok je Čović još jednom demontirao vlastitu tezu o sebi kao “nositelju evropskih vrijednosti”, otvoreno se suprostavljajući preporukama Evropske komisije u vezi sa izmjenama izbornog zakonodavstva, Dodik se zaista potrudio, i uspio je u tome, da sebe ustoliči kao ključnu prijetnju sigurnosti i stabilnosti BiH.

    Izvor: Faktor.ba

  • Koronavirus u BiH potvrđen kod još 1.505 osoba, obavljena 3.852 testa

    U Bosni i Hercegovini je u posljednja 24 sata registrovano 1.505 slučajeva koronavirusa, što predstavlja rast u odnosu na jučer kada je zabilježeno 1.186 slučajeva zaraze koronavirusom. Odrađena su 3.852 testa, a preminule su 34 osobe.
    Do sada je testirano ukupno 268.406 uzoraka, a SARS-CoV-2 je potvrđen kod 53.125 osoba.
    Zaključno s današnjim danom, u Federaciji BiH izliječena su 33.754 pacijenta, a oporavak je zabilježen kod 621 pacijenta. Trenutno su aktivna 17.953 slučaja pozitivna na SARS-CoV-2.

    Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH prijavljeno je 5 novih smrtnih ishoda. S današnjim danom, ukupan broj smrtnih ishoda na području Federacije BiH je 1.418.

    Podaci za Brčko bit će poznati naknadno.

  • Federacija danas dobila nove kilometre autoputa, pogledajte kako izgleda Zenička zaobilaznica

    Kompanija „Autoceste Federacije BiH“, s Adnanom Terzićem na čelu, okončala je radove na izgradnji Zeničke zaobilaznice, jedne od najzahtjevnijih dionica na Koridoru 5C.

    Na taj način, Federacija je dobila nove kilometre autoputa, simbolično, danas, 25. novembra – na Dan državnosti BiH.  

    No zbog pandemije koronavirusa, nije predviđena nikakva ceremonija.

    Ovaj dio autoceste na Koridoru 5C, nazvan Zenička obilaznica, sastoji se od tri poddionice, Drivuša – Klopče, Klopče – Donja Gračanica i dio poddionice Donja Gračanica – Tunel Zenica.

    Izgradnjom Zeničke obilaznice povezani su Zenica sjever i Zenica jug na autoputu.

    Ukupna investicijska vrijednost radova je iznosila 225 miliona eura, a sredstva su osigurana putem međunarodnih financijskih institucija (KFAED, EBRD, OPEC) kao i bespovratnim sredstvima Evropske unije koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).

    Na poddionicama je izgrađeno 13 objekata, što znači da se 48% novootvorene dionice nalazi pod objektima. O kompleksnosti izgradnje ovih poddionica najbolje govore podaci da je na iste ugrađeno preko 340.000 m3 betona i 37 milijuna tona armature.

    Najzahtjevniji objekti za izvođače radova na poddionici Drivuša – Klopče bili su most Drivuša i vijadukt Perin Han, a zahtjevan posao uz izgradnju same poddionice je bio i izmještanje regionalnog plinovoda Sarajevo – Zenica. na autoputu.

    Avaz