Category: BiH

  • Tlo na granici Crne Gore i BiH konstantno podrhtava ovih dana, slabiji potresi zabilježeni i danas

    Tlo na granici Crne Gore i BiH konstantno podrhtava ovih dana, slabiji potresi zabilježeni i danas

    Sredinom sedmice je snažniji potres probudio kako Crnogorce tako i Bosance i Hercegovce. U danima poslije se nastavilo podrhtavanje tla, ali znatno slabijeg intenziteta.

    Posljednji potres se osjetio danas oko 15:30 sati i bio je jačine 2,9 stepeni prema Richterovoj skali, a dogodio se također u blizini crnogorske granice sa BiH.

    U posljednja 24 sata, Evropski mediterološki seizmološki centar je zabilježio 3-4 slabija potresa na području Crne Gore, jačine do 3 stepena prema Richteru. Jučer se osjetio mrvicu snažniji potres jačine 3,5 stepeni, a u 24 sata nakon snažnog zemljotresa u noći sa srijede na četvrtak, koji je bio jačine više od pet stepeni prema Richteru, crnogorsko tlo je zadrhtalo još čak 30 puta.

    Blaža podrhtavanja su uobičajena u periodu nakon što dođe do snažnijeg zemljotresa, a područje na kojem se stvaraju potresi ovih dana je podložno podrhtavanju, odnosno vrlo je seizmički aktivno.

    Profesori i naučnici objašnjavaju da je generalni uzrok svih potresa u tom predijelu aktivnost Jadranske mikroploče, koja se podvlači pod ovaj dio Evrope. Ona je kriva za subdukciju, rast planina, ali i trusne aktivnosti.

    Vanjski Dinaridi, a to je regija koja ide u BiH južno od crte Grmeč – Zelengora i nastavlja dalje na istok, je zona navlake planinskih masiva. Između Golije i Durmitora je smještena dolina Pive koja skupa sa Tarom pravi Drinu.

    Osim spomenutih vanjskih Dinarida mezozojske starosti sjevernije je regija pračanskog paleozoika. Taj dodir različitiih petroloških segmenata izaziva vječnu mogućnost seizmičke aktivnosti, kažu stručnjaci.

  • Dom naroda PSBiH ovog ponedjeljka o prijedlogu izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH

    Dom naroda PSBiH ovog ponedjeljka o prijedlogu izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH

    Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine bi na sjednici zakazanoj za sutra trebalo da razmatra principe Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, čiji je predlagač Predstavnički dom državnog parlamenta.

    Prije sjednice Doma naroda planirao je održavanje sjednice Ustavnopravne komisije tog doma, koja bi trebala da se izjasni o usaglašenosti sa Ustavom i pravnim sistemom BiH te o principima predloženog zakona.

    Predstavnički dom državnog parlamenta je na hitnoj sjednici krajem decembra prošle godine, na prijedlog poslanika Stranke demokratske akcije, po hitnom postupku usvojio prijedlog tog zakona.

    Predlagači navode da su osnovni principi na kojima počiva predloženi zakon jačanje integriteta izbornog procesa, povećanje transparentnosti, te osiguranje održavanja fer i poštenih izbora.

    Kao razloge za njegovo donošenje naveli su unapređenje izbornog procesa u cjelini, te jačanje povjerenja građana u izborni proces.

    Smatraju da predložene izmjene i dopune Izbornog zakona BiH predstavljaju napredak u izbornom procesu, a odnose se, između ostalog, na tehnička pitanja, uvođenje novih pojmova i definicija radi pojašnjenja i daljnje standardizacije tumačenja specifičnih odredbi Izbornog zakona, načina formiranja biračkih odbora i sprečavanja zloupotrebe izbora članova biračkih odbora, sprečavanje zloupotrebe javnih resursa u svrhe kampanje, stvaranje pretpostavki za uvođenje elektronske identifikacije birača i elektronskog brojanja glasova.

    Također se odnose na uvođenje instituta mirovanja mandata, bolje kontrole vođenja kampanje, poboljšanje kontrole finansiranja kampanje i političkih stranaka, osiguravanje jednakosti glasova kroz reviziju granica izborih jedinica, te povećanje iznosa kazni radi snažnijeg efekta odvraćanja od kršenja odredbi zakona.

    Delegati bi, osim predloženih izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, trebalo da razmatraju i Izvještaj o radu parlamentarnog vojnog povjerenika BiH za 2023. godinu, Izvještaj o radu Odbora za žalbe građana Parlamentarne skupštine BiH za 2023. godinu, kao i Izvještaj o radu Nezavisnog odbora kao nezavisnog tijela policijske strukture BiH za 2023. godinu i Plan rada Nezavisnog odbora kao nezavisnog tijela policijske strukture BiH za 2024. godinu.

    Na dnevnom redu bi, između ostalog, trebalo da se nađe i Informacija o Godišnjem planu obuke i vježbi pripadnika i jedinica Oružanih snaga BiH u inozemstvu za 2024. godinu.

    Trebala bi biti razmatrana i delegatska inicijativa Džemala Smajića kojom se “traži od Ministarstva odbrane BiH da u roku od 30 dana sačini i dostavi na usvajanje Vijeću ministara BiH Prijedlog o izmjeni Zakona o Oružanim snagama BiH, kojim bi se povećala dobna granica trajanja profesionalne službe vojnika u Oružanim snagama BiH sa 40 na 45 godina, jer bi bilo racionalno i ekonomično ove vojnike zadržati u službi, posebno uvažavajući činjenicu da u Oružanim snagama BiH nedostaje značajan broj vojnika”.

    Smajić u obrazloženju inicijative navodi da je u državama regiona znatno veća granica za obavljanje profesionalne vojne službe, te da u Sloveniji, Crnoj Gori i Makedoniji profesionalni vojnici u službi mogu biti do 45 godine, a u Hrvatskoj vojnici/mornari mogu biti u profesionalnoj službi čak do 50 godine.

    – S obzirom na navedeno, kao i činjenicu da u Oružanim snagama BiH nedostaje značajan broj vojnika, smatram da je potrebno u što kraćem roku povećati dobnu granicu trajanja profesionalne službe vojnika u Oružanim snagama BiH sa 40 na 45 godina – navodi Smajić.

     

    federalna.ba/Fena

  • Zdravstveni turizam cvjeta u BiH, liječnici upozoravaju na oprez

    Zdravstveni turizam cvjeta u BiH, liječnici upozoravaju na oprez

    Za razliku od administracije koja za vrijeme blagdana slobodne dane provodi s obitelji, privatni liječnici, stomatolozi, kozmetičari, frizeri u BiH imaju pune ruke posla, i to ponajviše zahvaljujući dijaspori.

    Tako već početkom prvih proljetnih praznika, u vrijeme Uskrsa i Bajrama, mnogi bh. građani koji žive u inozemstvu će se sami ili s obitelji uputiti na tjedan dva u svoju matičnu domovinu ne samo kako bi posjetili rodbinu, već kako bi i brzinski obavili zubarske zahvate ili otišli fizioterapeutu, a sve češće i da urade tretman “pomlađivanja“.

    Riječ je  medicinskim zahvatima, ali i sve popularnijim neinvazivnim metodama brisanja bora i godina poput filera ili botoksa, s cijenama do šest puta manjim nego u inozemstvu.

    Inače, tretiranje jedne regije lica botoksom (čelo, područje oko očiju  ili bore mrštilice) u BiH mogu se dobiti za 190 maraka.

    Biorevitalizaciju lica (2,5 ml filera), također popularan neinvazivni tretman, može se pak uraditi po cijeni od 370 maraka, cijena nukleofil skinboostera po cijeni od 450 maraka, a po promo cijeni koje pojedine klinike nude i po nešto nižim cijenama.

     

    Botoks može izazvati komplikacije

    U rukama stručnjaka botoks može imati fantastičan učinak, no kada se s njim pogriješi, pojaviti se mogu zamrznuto lice, previše podignute obrve, asimetrija kod pokreta lica i neka druga zastranjenja od kojih mnogi strahuju. Ukratko, “bad botox”. Nakon injekcije možete imati glavobolju i simptome slične gripi 24 sata nakon postupka, zbog čega se ne preporučuju i neposredna putovanja – napominju liječnici.

    Preniske cijene mogu biti također sumnjive jer se u nekim kozmetičkim salonima 1 ml botoksa može dobiti već od 75 KM jer na tržitu imamo različite proizvođače botoksa.

    Iz Dermatološke klinike Farah u Tuzli i Sarajevu, koji pomno prate najnovija dostignuća u estetskoj medicini, tehnologiji i terapiji, upozoravaju da zdravstvena regulativa mora biti stroža, ali da i pacijenti moraju voditi brigu o tome kome će ići na tretman te kakve su moguće posljedice.

    Svjedoci smo transformacije medicinske industrije i evolucije estetske medicine pa na tržištu imamo razne stimulatore kolagena, odnosno lepezu lasera koji pomlađuju, regeneriraju, bore se protiv oteklina, djeluju protuupalno i dr., a koji u rukama stručnjaka daju izvrsne rezultate – ističu iz klinike Farah.

    – Cjenovno najpovoljni, sigurni a prijatni tretmani za ujednačeniji ten, poboljšan tonus i opće stanje kože omogućit će  Oxygen, kolagen niti ili dermapen u kombinaciji s BB glowom – preporuča Josipa Fofić, vlasnica popularnog mostarskog salona ljepote Infinia.

    Po njezinim riječima, nijedan od ovih tretmana ne izaziva ni crvenilo niti oteklinu na licu te je idealno za brzinski pomlađenu i osvježenu kožu – kaže vlasnica Infinie i istoimenog edukacijskog centra u koji na obuku dolaze ne samo kozmetičari iz BiH nego i regije.

    Iz svog iskustva kaže kako je kvaliteta usluga predmet istraživanja na društvenim mrežama pa je sve veći trend da se kozmetički saloni ocjenjuju prema iskustvu i mišljenju samih klijenata. Zbog svega navedenog kozmetički saloni, ali i specijalizirane klinike se uglavnom odlučuju na lepezu usluga, dodaje.

     

    Smanjenje vremena klijentima

    Neki saloni idu još dalje te svojim klijentima pokušavaju smanjiti i vrijeme tretmana izvodeći dva, tri ili pak četiri u isto vrijem što je, uz troškove i cijene, i dovelo do popularnosti zdravstvenog turizma.

    Ljudmila Valjevac, vlasnica salona Beauty House u Sarajevu ove godine za svoje klijente ima namjeru naručiti višenamjenske kozmetičke pomoćne stolice koje će klijentima omogućiti da uz tretman primjerice, pomlađivanja urade istovremeno manikuru, pedikuru ili masažu.

    – Misija svih salona je biti najbolji u ovoj oblasti, od korištenja najboljih materijala, educiranja uposlenika, uvođenja novih tehnika poslovanja, proširenja ponude, do uštede vremena klijentima – poručuje Valjevac čiji salon  u zadnjih osam godina jako popularan po trajnoj šminki usana, očiju i obrva, njihovom konturiranju i sjenčenju.

    Za ove, sve traženije tretmane u svijetu trajne šminke, treba izdvojiti od 300 do 600 maraka,  ovisno o vrsti materijala (mineralni pigmenti, prirodna i umjetna boja), a održavanje je od godinu do četiri.

     

    Interes u stomatološkim ordinacijama nikad veći

    – Možemo napraviti krunice, vinire, keramičke plombe za samo jedan dan – poručuju stomatolozi na svojim web stranicama.

    Za one bez zuba našli su brza rješenja pa ugrađuju tzv. kompletni all on 4 protetski rad, također za samo 24 sata, i sve naravno digitalnim i analognim pristupom.

    Ako je tvoj fokus na estetici zuba, onda, tvrde, cirkon predstavlja idealan materijal za postizanje prirodnog izgleda lica i osmijeha.

    Tako su u ponudi standardni cirkoni od 450 KM do prettau cirkona novije generacije do 600 KM, a koji, tvrde, karakterizira visoka svjetlosna propustljivost i čvsrstoća.

    Ovisno o trošku zdravstvene faze cijena rehabilitacije cirkonskim navlakama može odstupati i do plus 30 posto, napominju stomatolozi.

    Dr. Dragan Popovac iz istoimene ordinacije u Mostaru pak tvrdi kako je ljepota osmijeha u zdravlju i estetici zuba i zubnog mesa.

    – Kako bi postigli dobru estetiku osmijeha, najvažnije je istovremeno kombinirati više zahvata. Zato nam treba vremena i plan rada – ističe dr. Popovac koji pak nije apsolutni zagovornik zdravstvenog turizma jer, kako kaže, on povlači određeni rizik koji uobičajeno ne prati medicinske usluge koje se pružaju lokalno u domicilnoj zemlji primatelja ovih usluga.

    – Kada smo vremenski ograničeni, često smo prinuđeni pristupiti kompromisnim rješenjima, koja sa sobom donose i potencijalne komplikacije, sve na račun kvalitete finalnog rezultata – navodi.

    Kaže kako se jedan broj stomatoloških zahvata može “odraditi” kvalitetno i za kraći vremenski period, ali kompleksni radovi zahtijevaju duži period terapije, često u više faza.

    Posebno su, veli, zahtjevni veliki protetski radovi, često popraćeni promjenama na zubnom mesu u smislu parodontitisa (oboljenja zubnog mesa i kosti vilice), gdje je jako važno prije novog protetskog rada efikasno provesti terapiju parodonta, što nekad zna biti dugotrajan proces, koji uključuje i promjenu higijenskih navika pacijenta.

    – Kada tome dodamo i eventualnu endodontsku terapiju (liječenje korijenskih kanala) zuba koji će nositi budući protetski rad, dobijemo jedan duži period potreban za kvalitetnu uslugu i dugo zadovoljnog pacijenta – savjetuje dr. Popovac.

     

    federalna.ba/Fena

  • Zaokret na pomolu: Vraća li se Wizz Air u Tuzlu

    Zaokret na pomolu: Vraća li se Wizz Air u Tuzlu

    Wizz Air je napustio Tuzlu i maknuo čak dva bazirana aviona, te je spao na tek devet letova na tri linije ove zime. Ovog ljeta broj letova će biti i manji, njih tek osam na tri linije.

    Tuzla je pokušala sa minijaturnom noname grčkom kompanijom Lumiwings koja je operirala 10 letova na pet linija.

    No, ona je imala veoma loš load faktor, te je sav novac spržila nakon samo dva mjeseca i krajem februara prestala sa operacijama. Novac se potrošio, nepovratno se izgubilo povjerenje putnika, prevezeno je jako malo putnika.

    Je li Lumiwings bio greška? Jeste. Sve je napravljeno navrat-nanos bez ozbiljne analize. Kompanija je letjela pogrešne i potpuno nepoznate destinacije, kompanija je imala loš pristup operacijama pa je sa prodajom karata krenula tek dvije sedmice prije prvog leta kada se većina potencijalnih putnika već drugačije snašla, kompanija je krenula u najmršavijem dijelu godine umjesto od aprila kada bi bilo daleko više putnika, nije promptno reagirala pa nije smanjila broj operacije od 7. 1. čime bi imala dovoljno novaca za operacije do kraja marta, odabir aviona bio je loš (Embraer E190 ili E195 bi bio daleko bolja opcija).

    Šta je alternativa Tuzli? U prvom redu vratiti Wizz Air što će se vjerovatno i desiti. Postoje neke nezvanične informacije da bi se Wizz Air mogao vratiti u Tuzlu sa bar jednim baziranim avionom. Ako ne, bar povećati broj linija i frekvencija Wizz Aira na bar pet linija, sa nekih 12-15 letova sedmično. Što je svakako realno, piše Zamaaero.

    Tuzla se mora ozbiljno potruditi vratiti Ryanair sa bar 3-4 linije i nekih 7-8 sedmičnih letova. Ovo nije nemoguće, pogotovo sada kada je ukinuta taksa od 1,50 eura.

    Još je bitnije dovesti Pegasus sa linijom iz Istanbula. Ovo je itekako realno. Aerodrom Sabiha je otvorio drugu pistu pa je ekspanzija Pegasusa moguća, a kompanija dobija značajan broj aviona. Stoga je usporena ekspanzija prekinuta. Ova tri prijevoznika su svakako realna. Oni bi jako lako mogli u Tuzlu dovesti nekih 21-26 sedmičnih letova. To je bitno manje nego u ljeto 2023. kada je Tuzla imala duplo više, tj. 48 letova, ali i bitno više nego sada kada će ih imati 8-12.

    Ne bi bilo nerealno da se Tuzla u budućnosti potrudi oko dolaska Norwegiana (Stockholm, Oslo, Copenhagen), Transavie (Paris Orly, Amsterdam ili Eindhoven) ili pak Austriana (Beč). Manje vjerovatno, ali ne i nevjerovatno je dolazak easyJeta, Swissa ili Turkisha. Sve ovisi o novcu kojim raspolaže Tuzla i koji može dati kompanijama.

    Ove godine Tuzla će imati duplo veći broj chartera za turiste. Naime, Freebird je povećao broj letova za Antalyu sa dva na tri, a Tailwind je pokrenuo jedan sedmični let također za Antalyu. Jednako tako Tuzla bi morala privući letove za bar Bodrum, kasnije i Dalaman u Turskoj.

    Tuzla bi morala imati i letove na bar 1-2 grčka otoka poput Herakliona, Rodosa, Krfa, Kosa, Santorinija, Mikonosa… Uputno bi bilo imati i letove za Hurghadu u Egiptu (Air Ciaro leti iz Hurghade za Sarajevo i Banju Luku), te za Tunis.

    Sa ovim charterima Tuzla bi mogla imati nekih 30-35 letova, ni blizu prošlogodišnjih 50, ali ipak ta brojka bi bila značajna, navodi Zamaaero.

     

    faktor

  • Denis Bećirović preuzeo funkciju predsjedavajućeg: Naše mjesto je u EU

    Denis Bećirović preuzeo funkciju predsjedavajućeg: Naše mjesto je u EU

    Mislim da je vrijeme da i EU pokaže ne samo ekonomski i institucionalni već pravni, politički i integrativni kapacitet da integrira i BiH

    Nekoliko dana dijeli BiH od odluke Evropskog vijeća o početku pregovora o članstvu u EU, koja u kontekstu dešavanja na globalnom, ali i unutrašnjem planu ima ogroman značaj za budućnost države.

    Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović, koji od subote, 16. marta, preuzima predsjedavajuću funkciju, u razgovoru za „Avaz“ kaže da je u posljednjih pola godine intenzivirao razgovore s ključnim liderima EU i država članica kako bi odluka na sjednici 21. marta bila pozitivna i za BiH i za EU.

     

    Ubrzati prijem

    – Odluka o dodjeli kandidatskog statusa predstavljala je ohrabrenje za sve ljude u našoj zemlji, a doprinijela je i jačanju svijesti o potrebi ubrzanja našeg evropskog puta. U posljednjih godinu smo postigli i konkretne rezultate. Predsjedništvo je u potpunosti realiziralo svoje obaveze, Vijeće ministara BiH i Parlamentarna skupština BiH neuporedivo su efikasniji u ovom nego u prošlom mandatu, našu vanjsku politiku smo potpuno uskladili s vanjskom i sigurnosnom politikom EU. Zbog konkretnih rezultata, a i zbog niza drugih razloga, očekujem da će odluka ipak na kraju biti pozitivna – kaže Bećirović.

    Kako navodi, mjesto BiH je u EU i postoje brojni ozbiljni razlozi zbog kojih treba ubrzati prijem naše zemlje u punopravno članstvo.

    – Ti razlozi su i geopolitičke prirode, ali postoje i zajednički interesi EU i BiH. EU kao važan faktor treba dovršiti proces integracije država zapadnog Balkana. Geopolitički interes i EU je stabilna i sigurna BiH, kao garant stabilnosti cijele regije – ističe Bećirović.

    Na brojnim sastancima istakao je da podršku BiH ne treba shvatiti samo kao pomoć našoj zemlji već i kao geopolitičko investiranje EU u stabilan Balkan i zajedničku budućnost. Zato brza integracija BiH i zemalja regiona treba biti obostrani strateški interes.

     

    Moćno sredstvo

    – Mislim da je vrijeme da i EU pokaže ne samo ekonomski i institucionalni već pravni, politički i integrativni kapacitet da integrira i BiH. Ne zaboravimo da je proces proširenja moćno sredstvo transformacije u rukama EU. Proces širenja na zapadni Balkan dugo se smatrao najboljom, ali i najuspješnijom evropskom politikom. Zato je moja suštinska poruka da tu politiku ne treba usporavati, već je treba dodatno ojačati. Očekujem da će 21. i 22. marta Evropsko vijeće otvoriti pregovore s BiH – naglašava Bećirović.

     

    Pozitivna odluka

    Navodi da je uložio nevjerovatnu energiju da odluka Vijeća bude pozitivna i da je optimista da će takva i biti, jer bi svaka druga odluka bila vrlo loša i za našu zemlju i za EU. Kako ističe, jedino bi Moskva bila obradovana negativnom odlukom.

    – Mislim da će građani biti najveći pobjednici, a ne bilo koji političar ili stranka. Ovo je projekt u interesu naše države i svih građana BiH. Mi treba da postanemo stabilnije i uređenije društvo, da prilagodimo naše zakonodavstvo pravnoj stečevini EU, ali i svi zajedno ukažemo na sve benefite od našeg ubrzanog kretanja prema evropskim – a ja ću dodati – i euroatlantskim integracijama – potcrtava Bećirović.

     

    Zahtjevan proces

    Bećirović ističe da tek nakon pozitivne odluke Evropskog vijeća kreće zahtjevan proces, analitički pregled bh. zakonodavstva i početak pregovora kroz šest klastera grupiranih na temeljna pitanja, unutrašnje tržište, konkurentnost i rast, zeleni program, resurse i poljoprivredu te vanjske odnose. Podsjeća da je BiH i ekonomski snažno povezana s EU od 1990. do danas, pa je ubrzan put ka članstvu ne samo politički već i ekonomski interes BiH.

    Ističe zahvalnost šefu Delegacije EU u BiH Johanu Satleru (Johann Sattler), koji je, sa saradnicima, uložio maksimum da pomogne BiH. U saradnji s njim, Bećirović je prije nekoliko dana organizirao i sastanak s ambasadorima država EU, na kojem je još jedanput ukazao na značaj otvaranja pregovora.

     

    avaz

  • Autocestom od Sarajeva do Save 2026, a od Mostara prema moru 2028.

    Autocestom od Sarajeva do Save 2026, a od Mostara prema moru 2028.

    Od Sarajeva, odnosno Bradine, do krajnje točke na Savi autocestom na Koridoru Vc moglo bi se nesmetano putovati za šest godina. Do tada bi, najavljuju iz Autocesta Federacije BiH, trebala biti u potpunosti dovršena sjeverna dionica koridora.  Na tom dijelu u izgradnji je 50 km autoceste te je ostalo još otvoriti radove na dionici Ozimice – Poprikuše čime će cijeli sjeverni dio koridora biti u nekoj od faza izgradnje.

     

    Strateški cilj nove Uprave JP Autoceste FBiH je završiti ga u ljeto 2026.

    Inače, trenutno je u izgradnji 61 kilometar autoceste na Koridoru Vc, na osam aktivnih gradilišta. Do početka ljetne sezone u promet će biti puštena dionica Počitelj – Zvirovići te će BiH dobiti novih 11 km autoceste. Kada je u pitanju ostatak južne dionice, intenziviraju se aktivnosti.

    ”Na južnom dijelu FBiH, osim već navedene dionice Počitelj – Zvirovići, na kojoj su aktivnosti u završnoj fazi, plan je da do kraja ove godine krenu radovi i na dionicama Mostar jug – Tunel Kvanj, Tunel Kvanj – Buna, Mostar sjever – Mostar jug, kao i izgradnja najkompleksnijeg objekta na cijelom Koridoru, tunela Prenj. Početak radova na ovim dionicama donijet će novih 40 km aktivnih gradilišta”, kazali u  Autocestama Federacije BiH.

     

    Najzahtjevniji projekt je tunel Prenj

    Izgradnjom tunela Prenj od Mostara do Sarajeva skratit će se putovanje koje trenutno magistralnim pravcem iznosi 113 kilometara dok će se autocestom Mostar i Sarajevo približiti na 82 kilometra cestovne udaljenosti.

    Najzahtjevniji objekt na tom pravcu tunel Prenj bit će dug 11 kilometara i bit će deveti najduži tunel u Europi. Ukupna vrijednost projekta je 800 milijuna maraka.

    Kako su za Fenu kazali u Autocestama Federacije BiH, planirani rok za potpisivanje ugovora s izvođačem radova je treći kvartal 2024. godine s obzirom da je suglasnost Banke na Pretkvalifikacijski Evaluacijski izvještaj zaprimljen 27. 2. 2024. godine.

    ”Tenderska dokumentacija za drugu fazu je pripremljena i dostavljena Banci 29. 1. 2024. na komentiranje i usuglašavanje sa Bankom. Uskoro se očekuje i raspisivanje druge faze”, istaknuli su u Autocestama FBiH.

    Također, navode kako je rok za završetak tunela Prenj je prema dinamici planiran za kolovoz 2030. godine.

    Na upit što je s dionicom Mostar Jug – Tunel Kvanj, navode kako je pri kraju tender za izgradnju dionice Mostar Jug – Tunel Kvanj.

    Iz Autocesta Federacije BiH očekuju kako bi se ugovor za izgradnju trebao potpisati na proljeće.

    ”Ako radovi budu tekli u skladu s predviđenom dinamikom, izgradnja ove dionice koja je ključna za povezivanje cjelokupnog prostora Hercegovine biti će okončana do kraja 2028. godine”, istaknuli su.

    Podsjećaju kako je financijer ovog projekta na izgradnji Koridora Vc pouzdani partner JP Autoceste FBiH, Europska banka za obnovu i razvoj, koja je izdvojila 60 milijuna eura i koja daje punu podršku brzoj implementaciji projekta. Tome u prilog, smatraju, ide i činjenica da je Glavni odbor EBRD-a krajem godine već dao zeleno svjetlo za odobrenje isplate sredstava, te se čeka da komisija okonča tender.

    Izgradnja ove dionice imat će višestruku koristi, a osim poboljšanih usluga prijevoza te smanjenja prometa na lokalnim cestama, BiH će se povezati na regionalnu prometnu infrastrukturu i s turističkim središtima, što je od velikog značaja i za bosanskohercegovački turizam te gospodarstvo općenito.

     

    federalna.ba/Fena

  • Izvoz drvnog sektora BiH usporila ekonomska kriza u Njemačkoj

    Izvoz drvnog sektora BiH usporila ekonomska kriza u Njemačkoj

    U Njemačku je izvezeno 360 miliona KM vrijednosti proizvoda od drveta, uz pad izvoza od 10,5 posto

    Postpandemijska kriza na globalnom planu (ratna žarišta, kriza energenata, nedostatak sirovina, inflacija) odrazila se na naša najvažnija izvozna tržišta, zemlje EU, sa neminovnom refleksijom i na vanjskotrgovinsku razmjenu Bosne i Hercegovine. Kada je riječ o drvnom i sektoru namještaja, posebno je važna situacija na tržištu Njemačke, gdje je prisutna kriza konkurentnosti, problemi u građevinskom sektoru i smanjena stanogradnja, što je uticalo i na smanjenje našeg izvoza drvnog sektora, pokazuje analiza Vanjskotrgovinske komore BiH (VTK BiH).

    Izvoz drvnog sektora BiH u svijet u 2023. godini zabilježio je vrijednost od 1,6 milijardi KM, što je za 12,3 posto manje nego u 2022. godini. Od toga, u Njemačku je izvezeno 360 miliona KM vrijednosti proizvoda od drveta, uz pad izvoza od 10,5 posto.

    – Ipak, izvoz namještaja iz BiH u svijet prilično je očuvao trend i pad u ovom subsektoru znatno je niži od pada izvoza drvne industrije u cjelini (3,9 posto manji izvoz u 2023. nego u 2022. godine) – naveli su za Fenu iz VTK BiH.

    Najznačajniji izvozni proizvodi drvne industrije su oni finalnog stepena prerade (namještaj, građevinska stolarija i montažne kuće) koji zajedno čine 53,7 posto izvoza u 2023. godini, što je vrlo povoljna struktura izvoza. Najviše su se izvozila sjedala sa drvenim okvirima, namještaj za spavaće sobe, te namještaj za trpezarije i dnevne sobe. Izvoz montažnih kuća je bio u vrijednosti od 36 miliona KM, što je za 1,5 posto više nego u 2022. godini.

    Oko 86 posto ukupnog izvoza drvne industrije u prošloj godini realizovano je na top 15 izvoznih tržišta, među kojima su: Njemačka, Hrvatska, Italija, Srbija, Slovenija, Austrija, Holandija i Francuska. Osim zemalja regije i Evropske unije, izvozilo se u Kinu, Tursku, Švicarsku kao i Veliku Britaniju.

    Analiza VTK BiH pokazuje da drvni sektor BiH u prosjeku učestvuje u izvozu sa 9,5 posto, te ima dugogodišnju tradiciju u proizvodnji i izvozu. Takođe, drvna industrija BiH ima dugogodišnje iskustvo u izvozu proizvoda viših faza prerade u zemlje EU i druga tržišta. To potvrđuju dosadašnji izvozni rezultati, međunarodni certifikati koje kompanije posjeduju, dobijene prestižne nagrade za dizajn i kvalitet proizvoda na međunarodnim sajmovima. Drvna industrija BiH već je prepoznatljiva po izvozu gotovih proizvoda, uglavnom masivnog namještaja na bazi domaće bukve, što je čini konkurentnom i manje zavisnom o uvozu.

    U BiH se u proteklom vremenu u drvoprerađivačkoj industriji razvio značajan broj proizvođača finalnih proizvoda koji imaju dovoljno kapaciteta da u potpunosti iskoriste postojanje domaćih sirovina. U prethodnom periodu činjenica je da je nivo potražnje krajnjih proizvođača za sirovinom znatno veći nego što je trenutna raspoloživost sirovina na domaćem tržištu.

    – Uzimajući u obzir, ne samo direktne, već i indirektne efekte zadržavanja sirovine za domaće drvoprerađivače, smatramo da je opravdano uvođenje mjera zabrane za izvoz sirovine (oblovine) jer su efekti višestruko pozitivni i značajni iz nekoliko razloga: zadržavanje sirovine za drvoprerađivače, te u ovim izazovnim vremenima održavanja konkurentske pozicije izvoza finalnih proizvoda od drveta, a prvenstveno u segmentu izvoza namještaja na svjetskoj globalnoj sceni. U tom smislu smatramo da u budućnosti mjera zabrane izvoza sirovine (oblovine) ima ekonomsku opravdanost s ciljem obezbjeđivanja uslova za zaokruženi proizvodni proces u drvoprerađivačkoj industriji i očuvanja konkurentnosti drvne industrije u segmentu polufinalnih i finalnih proizvoda od drveta – dodaju iz VTK BiH.

     

    Zbog značajnog porasta cijena sirovina i repromaterijala, kompanije će i u narednom periodu morati usklađivati prodajne cijene gotovih proizvoda vodeći pri tome računa da budu konkurentne.

    – Usljed poremećaja njemačkog tržišta kao glavnog izvoznog tržišta za bh. kompanije i usljed sve većeg pada narudžbi treba razmišljati o osvajanju novih tržišta kako u EU, tako i u drugim zemljama koje nisu članice EU – navode iz VTK BiH.

     

    avaz

     

  • BiH uvozi više od dvije trećine potrebnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda

    BiH uvozi više od dvije trećine potrebnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda

    U prošloj godini izvezli smo hrane za milijardu i sto miliona, a uvezli za 4 milijarde i 600 miliona KM. Istovremeno, i pored izvanrednih mogućnosti, ne koristimo više od polovine obradivog zemljišta kojim raspolažemo. Sve je manje onih koji žele da se bave poljoprivredom. čak i za vlastite potrebe. Rješenje je, kažu i  stručnjaci i poljoprivrednici, u zaštiti domaće proizvodnje i proizvođača, i to na način da se oporezuje i ograniči uvoz hrane iz drugih zemalja onda kada te hrane imamo dovoljno iz sopstvenih izvora.

    Najslabije izvozne rezultate godinama bilježi poljoprivredno-prehrambeni sektor koji ima ubjedljivo najveći minus. Od ukupnog spoljnotrgovinskog deficita koji iznosi 11 milijardi maraka, trećina, odnosno tri i po milijarde se odnosi upravo na ovaj sektor.

    “Mi u sklopu poljoprivredno-prehrambenog sektora izvozimo negdje otprilike 1,1 milijardu KM dok sa druge strane uvozimo nekih 4,6 milijardi KM”, navodi Slaviša Ćeranić iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

    Dugo vremena problem su bili podsticaji za poljoprivredu, koji, kada se saberu Republika Srpska, Federacija BiH i Brčko distrikt, iznose oko 400 miliona maraka. I sami poljoprivrednici kažu da je podsticajna politika riješena, ali da je najveći problem nekontrolisan uvoz i gotovo nikakva zaštita domaće proizvodnje.

    “Mi ne možemo toliko podstaći domaću proizvodnju koliko mogu uvoznički lobiji i dampinške cijene od nekontrolisanog uvoza da nas ugroze”, naglašava Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS.

    Problem je i što se većina poljoprivrednih proizvođača i dalje oslanja na tradicionalne metode i teško prihvata nove tehnologije. Na edukaciji poljoprivrednika se radi, ali to nije dovoljno.

    “Teško možemo očekivati neke brze promjene u tom smislu, ali moramo da to poljoprivrednih proizvođača što je ostalo, što hoće da radi, da ih dodatno edukujemo, osnažimo, pomognemo kod nabavke mehanizacije i primjene nekih novih tehnologija”, ističe Boris Pašalić, predsjednik Odbora za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu u NSRS.

    Višedecenijska nebriga za poljoprivredno-prehrambeni sektor dolazi na naplatu. Uvozimo oko 65 odsto hrane, iako sami možemo zadovoljiti vlastite potrebe, pa čak i značajno izvoziti.

    “Mi smo potpuno zanemarili prehrambeni sektor. Kapaciteti su uništeni. Oni koji rade se zlopate i pate sa velikim disproporcijama cijena rada, cijena energije itd. I praktično smo doveli sebe u poziciju da budemo isključivo orijentisani kada je hrana u pitanju. To je nešto što se mora promijeniti”, smatra ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

    Bosna i Hercegovina raspolaže sa oko milion i 800 hiljada hektara obradivih površina. Po glavi stanovnika imamo tri puta više obradivog zemljišta nego što je prosjek Evropske unije. Ali je zato za razliku od Evrope iskoristivost poljoprivrednog zemljišta kod nas svega oko 20 odsto. Zato i ne čudi što više od dvije trećine potrebnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda uvozimo.

     

    bhrt

  • Financial Times uvrstio tri grada iz BiH na prestižnu listu: Evo i zbog čega

    Financial Times uvrstio tri grada iz BiH na prestižnu listu: Evo i zbog čega

    U vremenu političkih previranja zbog kojih ispaštaju svi, ponajviše privreda, jedna pozitivna priča. Na listi renomiranog svjetskog časopisa Financial Times među top deset mikrogradova budućnosti, pogodna za investiranje, našla su se tri grada iz naše zemlje: Tešanj, Kakanj i Bosanska Gradiška.

    Tešanj na četvrtom, Kakanj na sedmom, a Bosanska Gradiška na devetom mjestu od 117 ostalih evropskih gradova – tako je Financial Times rangirao naše gradove na listi mikrogradova budućnosti ispod stotinu hiljada stanovnika. A razloga zašto su na ovoj listi je mnogo. Prvenstveno u Tešnju.

    “Mi smo u posljednjih desetak godina imali rast izvoza od nekih 80 posto te rast uvoza 70-ak posto. Samo u zadnje 4 goidne promet je sa miljardu i 400 došao na dvije i pol milijarde KM, dakle porastao je i broj zaposlenih, a u zadnjih godinu dana mislim da je novih oko 350 poslovnih subjekata. Riječ je o čitavom mozaiku faktora koji utiču na dobre rezultate”, rekao je Suad Huskić, načelnik Tešnja. 

    Ocjenjivan je ekonomski potencijal, ljudski kapital i stil života, ekonomičnost, povezanost, povoljnost za poslovanje te strategija direktnih stranih ulaganja.

    U općini Kakanj dobijate refundaciju troškova osnivanja firme u potpunosti, tako da preduzetnik koji se odluči na registraciju firme tehnički ne mora imati ništa osim svog osnovnog kapitala. A preko hiljadu poslovnih subjekata omogućili su da ovaj bh. gradić ima i najveći prosjek plaća u Zeničko-dobojskom kantonu i čak 40 milionera, ističu iz Razvojnog centra.

    Mirnes Bajraktarević, načelnik Općine Kakanj, ističe: “Ono što je nama bilo bitno jeste da Kakanj pozicioniramo na tu listu. Najviše radi onoga što nam dolazi u narednom periodu, kroz pretpristupne fondove IPO 24 i velika finansijska sredstva koja će biti na raspolaganju BiH, a prema nekim naznakama bit će na raspolaganju i lokalnim zajednicama za direktne projekte.”

    “Imamo ozbiljan program stipendiranja deficitarnih zanimanja na području općine Kakanj tako da gledamo da osiguramo i kvalitetnu radnu snagu za sve naše subjekte i formira se u saradnji sa privredom”, dodaje direktor Razvojnog centra Kakanj Aldin Ćatić. 

    U Bosanskoj Gradišci privrednici i građani u roku od 7 dana mogu dobiti lokacijske uslove, za 5 dana građevinsku, a za 15 upotrebnu dozvolu – što uveliko olakšava ulaganja i pozicionira ih na 9. mjesto mikro-evropskih gradova. Ekonomski stručnjaci ističu na listu Financial Times-a sve je samo ne lako doći, jer je jedan od vodećih svjetskih glasila.

    “Ima prosječan dnevni tiraž od preko 115 hiljada primjeraka. Kada se tome doda njegov uticaj putem online platoformi, onda se može kazati da je ova informacija od globalnog značaja. Nju čitaju svi, za nju su saznali poslovni ljudi i turisti, te oni koji donose odluke, investitiori”, kaže Jasmin Halebić s Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Zenici.

    Iako je naše uređenje do te mjere izbirokratiziralo i uslozninilo sistem parafisklanim i fiskalnim opterećenjima, koji, kako ističu privrednici, guši bh. ekonomiju, ova tri grada dokazala su da postoji način da se olakšava koliko se zakonski olakšati može – i time postavili primjerak ponašanja drugim bh gradovima, piše BHRT.

    Radiosarajevo.ba

  • Velika razlika među entitetima: Evo koliko iznosi penzija za 15 godina staža u BiH

    Velika razlika među entitetima: Evo koliko iznosi penzija za 15 godina staža u BiH

    Jaz između primanja korisnika najniže i najviše penzije trenutačno je u RS znatno izraženiji nego što je slučaj u Federaciji BiH.

    Osiguranici koji su u RS ostvarili 15 godina radnog staža od januara ove godine primaju penziju u visini od 300,60 KM, dok je iznos najviše penzije u ovom bh. entitetu čak 3228,64 KM.

    Dakle, razlika u mjesečnim primanjima između penzionera koji prima najnižu i onog koji prima najvišu penziju u ovom bh. entitetu iznosi čak 2928,04 KM.

    S druge strane, u Federaciji BiH je zahvaljujući odluci Vlade o akontativnom usklađivanju iznos najniže penzije, gdje se ubrajaju i oni penzioneri s 15 godina radnog staža, od početka ove godine 565,18 KM, a najviša penzija ostvarena prema Zakonu o penzijsko-invalidskom osiguranju Federacije BiH iznosi 2800 KM. Najviša penzija ostvarena prema ovom zakonu, koji je vrijedio do 1. marta 2018. godine, iznosi 2757,44 KM.

    Tako u ovom bh. entitetu razlika u mjesečnim primanjima između penzionera s najnižom i onog koji prima najviši iznos penzije iznosi 2234,82 KM. Ovi podaci pokazuju i kako je iznos najviše penzije u RS za čak 428,64 marke veći od iznosa najviše penzije ostvarene prema Zakonu o penzionom i invalidskom osiguranju Federacije BiH.

    Inače, za razliku od Federacije BiH, najniža penzija u RS određena je u pet razina, ovisno o duljini penzijskog staža osiguranika, a sve to je definirano Zakonom o penzionom i invalidskom osiguranju RS. Tako osiguranici koji su svoj radni vijek završili s između 15 i 20 godina radnog staža od siječnja ove godine imaju penziju u visini od 360 KM, dok za radni staž između 20 i 30 godina najniža zajamčena penzija iznosi 420,90 KM. Oni čiji je radni staž između 30 i 40 godina sada primaju 481 KM, a svi koji su imali puni radni staž s povećanjem od početka ove godine primaju iznos od minimalno 601,35 maraka.

    Zajamčena penzija u Federaciji BiH trenutačno iznosi 674,52 KM, dok je prosjek penzija korisnika samostalnih penzija u ovom entitetu, a kojih je na isplati za februaru bilo 364.249, iznosio 710,64 KM.

    Prosječna penzija u RS u veljači iznosila je 592,06 KM, a strukturu korisnika penzija za februar u RS činile su starosne penzije – s 62,34 posto, porodične s 25,24 posto, invalidske s 12,36 posto i ostala prava s 0,06 posto. Penzije u Federaciji BiH još će rasti jer u aprilu slijedi konačno usklađivanje penzija za ovu godinu u skladu sa Zakonom o MIO FBiH, a koje bi u konačnici trebalo iznositi od 6 do 7 posto.

    Predstavnici penzionera u Federaciji BiH nezadovoljni su postotkom rasta penzija u ovoj godini, zbog čega od Vlade Federacije BiH traže da se penzije 15. aprila usklade za pet posto, inzistiraju na 13. penziji u iznosu od 670 KM i izmjenama Zakona o penzionom i invalidskom osiguranju u članku 79. koji se tiče usklađivanja penzija.

    Posljednji sastanak o ovoj temi između predstavnika Vlade Federacije BiH i predstavnika penzionera održan je prije nekoliko dana, međutim, bez konkretnih zaključaka. Predstavnici penzionera istaknuli su kako nemaju namjeru odustati od svojih zahtjeva, dok su iz Vlade Federacije BiH predložili novi sastanak za mjesec dana.

    Inače, federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić nedavno je izjavio kako se problemi s kojima se susreću penzioneri trebaju rješavati sistemski, u fazama, ako se želi poboljšati status i kvalitetu ne samo ovih ljudi koji su sada u penziji nego i onih koji će u idućem razdoblju tek steći status penzionera, piše Vecernji.ba.