Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • Otvorenje zimske sezone na Bjelašnici 12. decembra

    Zvanično otvorenje zimske sezone na Bjelašnici planirano je za 12. decembar, potvrdili su iz KJP “ZOI’84”.

    Kako su kazali iz ovog preduzeća, ove godine neće biti organizirana velika manifestacija tim povodom, ali će, kako su kazali, sve korisnike obradovati besplatnim pružanjem usluga vertikalnog transporta na Bjelašnici.

    “Staze koje će biti na raspolaganju skijašima na ovaj dan su staze 1 i 3, odnosno Olimpijski spust i Kolijevka, koje od prošle godine imaju omogućen i sistem za noćno skijanje”, kažu iz KJP “ZOI’84”.

    Radno vrijeme Ski centra će biti od 08 do 16 sati i noćno skijanje od 18.30 do 21 sat za određene dane.

    “Od zimske sezone očekujemo puno snijega a sa snijegom i puno uspjeha. Prioritet KJP “ZOI’84” OCS za zimsku sezonu 2020./2021. je da svi posjetioci Ski centra Bjelašnica i Igman budu zadovoljni kvalitetom usluge prije svega. Zainteresiranost je iznenađujuće velika kada su u pitanju skijaši”, kazali su Feni iz KJP “ZOI’84”.

    Iz ovog preduzeća naglašavaju da obilježavanje dočeka Nove godine nije planirano, shodno epidemiološkoj situaciji.

    “Sve što nam sada preostaje je da snijega bude što više a za dobru atmosferu, uređene staze i rad vertikalnog transporta zadužen je KJP “ZOI’84″ OCS”, poručuju iz ovog preduzeća.

    Olimpijski centar Jahorina je prvi u regionu i Evropi pustio skijalište u rad 29. novembra a u četvrtak 3. decembra je i zvanično otvorena ski sezona.

    “Zahvaljujući dobroj pripremi ski staza i sistemu vještačkog osnježavanja uspjeli smo se pripremiti za novu zimsku sezonu i par dana ranije od zvaničnog datuma otvaranja. Naš sistem osnježavanja je u pogonu kada god uslovi to dozvoljavaju”,  kazali su iz Olimpijskog centra Jahorina.

    Naglasili su da očekuju i nove snježne padavine u narednim danima, za sada je u pogonu lift sidro Poljice, ski vrtić Poljice za dnevno skijanje u terminu od 9.00 do 16.00 sati, dok je noćno skijanje planirano od 18.00 do 21.00 sat i važi popust od 50 posto na ski karte.

    “U terminu openinga cijena ski karte košta 10 eura po danu što je sigurno najbolja cijena u Evropi. Zadržali smo našu politiku poslovanja i najbolji odnos cijene i kvaliteta, iako smo mnogo uložili u uređenje ski staza cijena ski karata su ostale na istom nivou kao i prošle godine prvenstveno zbog situacije sa Covid-19. U toku sezone ćemo imati još veći broj promo perioda s popustima na ski karte do čak 50 posto. Pripremili smo i posebne ponude za termine otvaranja nove ski sezone na Jahorini (3.-6. i 10.-13. decembra). Pripremili smo povoljne pakete, s uključenim smještajem u hotelu Bistrica ili ubrzanom školom skijanja”, kažu iz Olimpijskog centra Jahorina.

    Ističu da najmlađi posjetioci mogu posjetiti i poni ranč sa dva ponija Jablanom i Bebom. Također, posjetiocima Jahorine preporučuju i šetnju osvjetljenom stazom koja vodi do vrha planine i Olimpijskog bara.

    Govoreći o tome šta očekuju od ove zimske sezone, iz Olimpijskog centra Jahorina naglašavaju da situacija u regionu može pogodovati Jahorini i ski centrima u BiH ali napominju da se svi moraju strogo pridržavati mjera kako se ponovo ne bi desilo zatvaranje i obustava rada.

    “Interesovanje za Jahorinu je poraslo za 25 posto u odnosu na prethodnu godinu, razlog tome je i što su skijalište u Evropi zatvorena. Prvi put se dešava da ljudi, koji su do sada skijali u Francuskoj, Italiji, Austriji, bukiraju Jahorinu i to nije mali broj”, ističu iz OC Jahorina.

    Naglašavaju da će se skijanje ove sezone na Jahorini odvijati uz strogo poštovanje rigoroznih mjera, a otkazani su i svi koncerti, manifestacije i događaji koji podrazumijevanju okupljanje većeg broja ljudi.

    Uputili su apel i na skijaše i sve goste Jahorine da budu odgovorni prema sebi i drugima, da poštuju sve propisane mjere kako bi svi zajedno mogli uživati u skijanju i boravku na planini.

    “Kada je u pitanju zabava, koncerti i organizacija eventa to neće biti moguće u toku ove ski sezone, dakle otkazane su sve manifestacije koje podrazumijevanju okupljanje većeg broja ljudi. Nije izuzetak ni doček Nove Godine kada također neće biti organiziranih zabavnih događaja. Ove godine smo se bazirali na skijanje, šetnju i boravak u prirodi a druženja i proslave ostavljamo za neka bolja vremena“, kazali su Feni iz Olimpijskog centra Jahorina.

    Program N1 

  • VIDEO Mladi sve više odlaze iz BiH

    U organiziranim državama kvalitet života je znatno bolji, ali i stanje ekonomije i kupovna moć

    Svaki izborni ciklus građani se nadaju boljoj budućnosti, ali očito se to ne događa. Alarmatan je podatak da je Bosnu i Hercegovinu u proteklih sedam godina napustilo više od pola miliona stanovnika.

    Sin gospođe Dropuljić iz Mostara je otišao u Dablin. Iako je imao posao u Mostaru, brojni drugi razlozi su odlučili da potraži bolju budućnost. U Irskoj živi već tri godine.

    „On je danas sretan čovjek. Koji je ostvario sebe. Koji ima jedan kvalitetniji život nego je imao ovdje u Bosni i Hercegovini. Ja imam i dvije kćerke. I njima bih preporučila da idu vani. Da odlaze odavde. Jer, zaista sumnjam da će biti bolje“, govori Snježana Dropuljić za FTV.

    U organiziranim državama kvalitet života je znatno bolji, ali i stanje ekonomije i kupovna moć.

    „Jedno poređenje… U Irskoj u odnosu na BiH imate 5 do 6 puta veću plaću, a cijene hrane i namirnica su na razini Bosne i Hercegovine. Onda možete zamisliti kvalitetu života u jednoj Irskoj i kvalitetu života u Bosni i Hercegovini“, kaže gospođa Dropuljić.

    Nepravdu je na svojoj koži osjetila i profesorica turskog jezika i književnosti Aida Mustafić. Razočarana je jer se, kaže, ovdje ne cijeni znanje, rad i trud. Često konkuriše za poslove u svojoj struci. No, posao, na kraju, kaže ona, dobiju oni za koje je konkurs unaprijed dogovoren i raspisan.

    „Ovo je velika borba s vjetrenjačama. Nažalost, nepotizam je postao tako normalna pojava u ovom društvu, da ljudi koji ukazuju na neregularnosti postaju negativci u toj priči. Žalosno je! Mislim i da više nije toliko do materijalnih stvari, koliko sistem tjera mlade ljude iz ove države“ – kaže Aida Mustafić.

    A statistička istraživanja pokazuju da čak i do 70% mladih želi otići iz države i bh gradova i mjesta u kojima trenutno žive.

    „Ja vodim plesni studio Mo stars koji već 27 godina okuplja veliki broj djece i omladine. Nažalost, to je bolna tačka Mostara i cijele BiH. I kada mi putujemo, kada se takmičimo, to je jedna od najčešćih tema, onih djevojaka koje su već u srednjoj školi i na fakutetu. Kažu: “Ostat ćemo u svom gradu, dati doprinos, pokušati.“ I onda ide ono „Ali… Imamo već priliku u Njemačkoj i Irskoj.“ Znači, ta mladost već planira otići vani. Teška je to tema. Jer mi gradimo tu djecu, sportski ih oblikujemo, usavršavamo… I onda nam oni odu“, govori Nataša Jekić, voditeljica Plesnog studija “Mo stars“ Centra za kulturu Mostar.

    Pored toga što odlaze iz države, mladi se odriču bosanskohercegovačkog državljanstva. Istovremeno, nema državne strategije koja bi ih zadržala da ostanu.

    Prema podacima koje su objavili Ujedinjeni narodi, Bosna i Hercegovina je u posljednjih devet godina izgubila deset posto svog stanovništva. Prema istom izvoru, prognoze su da će do 2030, a najkasnije 2050. godine Bosna i Hercegovina ostati bez više od 20 posto svojih građana.

  • Prema jutrošnjem izvještaju sa KCUS, novi slučajevi registrovani u SBK

     

    Klinički centar Univerziteta u Sarajevu je tokom noći, od 18 do šest ujutro, obradio još 393 uzorka na koronavirus. 

    U Kantonu Sarajevo pozitivno je 58 uzoraka, Goraždu tri, Fojnici pet, Gornjem Vakufu jedan.

    U KCUS-u, u klinikama na Koševu, hospitalizirano je 178 bolesnika sa Covid-19 i 30 sa razvijenom slikom Covid-19 čiji test se čeka, ali su već u terapijskom tretmanu.

    Punkt Infektivne klinike na Podhrastovima ima 90 bolesnika.

    Ukupno 34 bolesnika su u intenzivnim njegama. Sedam je umrlih u 24 zasta.

    U KCUS-u je 90 pozitivnih uposlenika na COVID-19, a 43 uposlenika su u izolaciji.

    Izvor: Faktor

  • Objavljena lista korisnika subvencija Vlade FBiH, novac dobila 391 kompanija

     

    Federalno ministarsto energije, rudarstva i industrije objavilo je na svojoj internetskoj stranici Listu korisnika s iznosima finansijske pomoći izvoznim privrednim društvima iz sektora industrije.

    Kako se navodi u saopćenju Vlade FBiH, riječ je o ukupno 391 izvoznom industrijskom privrednom društvu i poduzetniku s ukupno 32.429 zaposlenih.

    – Vlada Federacije BiH je na sjednici održanoj 3. decembra donijela pet odluka o izboru korisnika za raspodjelu 30 miliona KM direktne pomoći za izvozno orijentirane kompanije u FBiH. Odluke su donesene na osnovu Uredbe o interventnim mjerama za podršku ugroženim sektorima privrede u okolnostima pandemije. Za provedbu Uredbe Federalna vlada je u ovogodišnjem Budžetu FBiH osigurala sredstva u ukupnom iznosu od 90 miliona KM – saopćeno je.

    Opći cilj ove mjere je osiguranje podrške likvidnosti najugroženijim sektorima, očuvanje radnih mjesta, te osiguranje hitno potrebne podrške i održavanje konkurentnosti u izvozno orijentisanim sektorima.

    U oblasti industrije subvencije Vlade FBiH u iznosu od 30 miliona KM obuhvataju pet grana industrije.

    – Za 131 privredno društvo sa ukupno 13.462 zaposlenih iz metalne, elektro i automobilske industrije izdvojeno je 15.078.350 KM, dok pomoć za 69 izvoznika iz oblasti proizvodnje tekstila, odjeće, kože i obuće, s ukupno 8.645 radnika, iznosi 4.026.840 KM – saopćeno je.

    Također, odobreno je i 5.016.260 KM za 140 izvoznih preduzeća iz drvne, papirne i grafičke industrije sa 7.231 zaposlenim, zatim 5.188.550 KM za 43 izvozna privredna društva iz hemijske i farmaceutske, te industrije gume i plastike sa 2.615 zaposlenih, te 690.000 KM za osam izvoznika industrije građevinskog materijala i nemetala sa 476 zaposlenih.

    Ugovori o dodjeli sredstava s korisnicima bit će potpisani narednih dana.

    Lista korisnika s visinom dodijeljenih sredstava nalazi se na web stranici Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije – OVDJE.

    Faktor

  • Bihać / U BiH nestale dvije 15-godišnjakinje – Sajra Veladžić i Ema Tevsić

    U Bihaću su nestale dvije djevojke – Sajra Veladžić (15) i Ema Tevsić (15).

    Slučaj je prijavljen pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona.

    Djevojke su posljednji put viđene u petak u jutarnjim satima na autobuskoj stanici.

    Glasnogovornik MUP-a USK Ale Šiljedić je za portal Radiosarajevo.ba potvrdio da su majke ove dvije nestale tinejdžerke prijavile nestanak u petak oko 18:30 sati.

    “Ove dvije tinejdžerke se, inače, poznaju. Njihove majke su u prijavi navele da su ujutro otišle u školu, ali da navodno nisu bile tu što su naknadno saznale te da nemaju informacije gdje se trenutno nalaze. Policija je nakon toga raspisala potragu i traga se za njima”, kazao nam je Šiljdedić.

    Prema nezvaničnim informacijama, one su autobusom otišle u pravcu Sarajeva.

    “Ova informacija još nije potvrđena te je treba provjeriti”, dodao je Šiljdedić.

    Radiosarajevo.ba

  • Kako postupiti u slučaju pada na poleđenoj površini, može li se naplatiti povreda

     

    Građanin koji zadobije povredu prilikom pada na zaleđenim površinama ima pravo na naknadu štete od Grada ili Općine zbog propusta u održavanju javne površine, ali ne u svakom slučaju.

    Majid Avdičević, direktor firme Ekspertiza koja se bavi posredovanjem i realizacijom prava građana u oblasti naknade materijalne i nematerijalne štete, za Faktor je pojasnio koje osobe imaju pravo na naplatu štete i kako je ostvariti.

    Avdičević ističe da se naplata štete uzima u obzir ako javna površina nije očišćena duže od jednog dana.

    – Ukoliko pada snijeg i vi nakon 10 minuta padnete, nemate pravo na naknadu jer je apsolutno nemoguće bilo onom ko je zadužen za održavanje da reaguje. U praksi sudovi tolerišu od 24 sata nakon sniježnih padavina ili poledice pa do pada. Nakon ledene kiše, nema niko ko bi mogao posuti čitav grad u roku od 10 minuta. Ali ako imamo da se snijeg topi danima i da se stvara poledica, dvije ili tri noći zaredom i ne vrši se posipanje površina, i dođe do povrede, tada postoji obaveza. Neko ko je jučer pao i slomio nogu nakon ledene kiše, ne bi imao pravo na naplatu štete, gledajući sa pravne strane – kaže Avdičević, pojašnjavajući da nijedno komunalno preduzeće nije moglo u svega par minuta reagirati i izvršiti posipanje.

    Građani, ističe, ne moraju imati uplaćeno osiguranje jer to ne ide preko osiguranja, ali ako su imali uplaćeno osiguranje onda mogu naplatiti i po tom osnovu, što znači dva puta.

    Ističe da je nakon pada potrebno pozvati hitnu pomoć i policiju da se konstatuje mjesto i vrijeme povrede.

    – Također, bilo bi dobro da se fotografiše mjesta nezgode, da se vidi da ima leda ili snijega. Ako ima svjedoka uzeti kontakt telefon od svjedoka jer može biti potrebno u dokaznom postupku. Obavezno sačuvati sve nalaze od doktora i račune ako se nešto platilo u vezi s liječenjem – pojašnjava Avdičević te dodaje da povrede tipa ugruhanosti i samo bolovi od pada se u praksi ne priznaju.

    Navodi da se, kada je u pitanju iznos naknade štete, on određuje na osnovu vrste povrede po tablicama invaliditeta naknade za nematerijalnu štetu tako da se razlikuje od slučaja do slučaja.

    Avdičević kaže da se iznos odštete kreće od nekoliko stotina maraka pa do nekoliko hiljada, u zavisnosti od stepena povrede.

    Mirza Ramić, glasnogovornik KJKP Rad, ističe da zimsko održavanje pored čišćenja saobraćajnica, podrazumijeva i ručno i mašinsko čišćenje i posipanje javno-prometnih površina.

    – Mora se napomenuti da sve saobraćajnice nisu uvrštene u zimsko održavanje, također nisu uvršteni ni svi trotoari. Čišćenje se vrši prema prioritetima. Gdje je moguće, vrši se mašinsko čišćenje i posipanje, a ukoliko postoje određene fizičke prepreke, čišćenje se vrši ručno – kazao je Ramić.

    Ističe da je obaveza i pravnih i fizičkih lica da čiste ispred svojih poslovnih i stambenih objekata.

    Nešto drugačija procedura biva ukoliko građani imaju uplaćeno zdravstveno osiguranje u slučaje nezgode u nekoj od osiguravajućih kuća.

    Sarajka Azra za Faktor je ispričala svoje prošlogodišnje iskustvo, kada je prilikom pada na poleđenom trotoaru slomila lakat. Azra je imala uplaćeno privatno zdravstveno osiguranje u slučaju nezgode koje je i iskoristila u ovom slučaju.

    – Ja sam se prošle godine u januaru okliznula, pala i slomila lakat. To nije uobičajen lom, imala sam istu noć hitnu operaciju i ležala sam u bolnici deset dana. Nakon toga sam imala skoro dva mjeseca fizikalne vježbe. Kada se to završilo, doktorica mi je dala finalni nalaz u kojem su pisali krajnji rezultati i zaostatak koji sam imala na kraju. Procedura naplate je bila jednostavna. Dali su mi formular i šta sve treba od dokumentacije. U formularu sam popunjavala kako se desila nezgoda. Trebala sam priložiti nalaz i mišljenje doktora. Nakon toga su me pozvali kod njihovog doktora na pregled u osiguranje. Sav proces je završio za dva mjeseca. Nakon toga su mi poslali odluku i uplatili novac. Na kraju mi je isplaćeno oko 700 maraka – zaključuje ova Sarajka.

    Izvor: Faktor

  • Odgađanje majčinstva: Žene u BiH sve češće rađaju tek nakon 30. godine

    Nesumnjivo da su uzroci ovakvih promjena u napretku medicine koja na sreću uslovljava pad broja mrtvorođene djece, u ekonomskim problemima koji mlade nagone da kreiraju ili šire porodice nakon 30. godine, te u općem trendu u Evropi koji je uzrokovan, između ostalog, dijelom karijernom emancipacijom žena te manjkom pritiska tradicionalnih zajednica.

    Bez obzira na navedeno, iz posljednjeg biltena Agencije za statistiku može se izvući zaključak da će u narednim godinama najveći procenat rađanja zauzimati žene između 30 i 34 godine starosti.

    Treba istaći da je riječ o rađanju bez obzira na redoslijed djeteta u porodici.

    Naime, u 2019. godini došlo je do najvećeg približavanja te starosne grupe grupi koja godinama drži većinu u spomenutoj demografiji – ženama između 25 i 29 godina. Dakle, u prošlog godini broj živorođene djece bio je 28.360, a najveći udio drži spomenuta starosna grupa – 8.650.

    Ipak, broj živorođene djece u starosnoj grupi majki od 30 do 34 godine iznosio je 8.242, čime se zaključuje da je razlika svega 408.

    Temelj predviđanja o preokretu koji bi se prvi put u historiji Bosne i Hercegovine mogao desiti uskoro možemo naći u podacima za “bitku” koja se vodila prije 20 godina i to između populacije majki od 20 do 24 godine, koja je tradicionalno dominirala, i populacije majki u dobi od 25 do 29 godina.

    Većinu je godinama činila mlađa populacija, ali je prestizanje počelo već 1996. godine. Četiri godine kasnije razlika je iznosila svega 418, da bi 2002. starija populacija preuzela “vodstvo”.

    Ukoliko se scenarij ponovi, najdalje 2021. godine mogli bismo vidjeti statistiku u kojoj najviše djece rađaju žene u starosnoj dobi od 30 do 34 godine.

    Redni broj

    S obzirom na to da je spomenuta statistika bez filtera o redoslijedu djeteta u porodici, dotaknimo se sada tog aspekta, a koji također pokazuje da tu trend ide u jednom smijeru – prema sve većem odgađanju zasnivanja porodice.

    Iz ovih podataka će biti vidljivo kako činjenica da rađanje sve češće nakon 30. godine nema veze s potencijalnim skokom u rađanju trećeg ili četvrtog djeteta.

    Kada je u pitanju 2019. godina, prosjek dobi žena koje rađaju prvi put je 27,68, što predstavlja najveći prosjek nakon rata. Također, prosjek dobi žena koje rađaju drugo dijete je rekordan i iznosi 30,22.

    Zadržali smo se na spominjanju samo ovog dijela statistike, jer najveći broj žena u BiH rađa uglavnom samo dvoje djece.

    O kakvom se skoku radi pokazuje podatak za 2010. godinu gdje je prosjek dobi žene koja prvi put rađa bio 24,34 godine, a drugo dijete je na red dolazilo sa 26,92 godine.

    Kada smo kod rednih brojeva, spomenimo da je u 2019. godini potvrđen ranije uspostavljen omjer. Najviše je rođeno prve djece, njih 13.321, drugo dijete je došlo u porodicu u 10.312 slučajeva, a treće u 3.526 slučajeva.

    Četvrto dijete dobile su 794 porodice, a 381 porodica dobila je peto ili šesto dijete i više.

    U svim kategorijama kroz godine se bilježi pad, iako je omjer manje-više konzistentan.

    Pozitivan podatak iz navedenog biltena kazuje da je 2019. zabilježen najmanji broj rođene djece kod djevojčica mlađih od 15 godina u posljednjih 20 godina – tek tri slučaja. Također, broj živorođene djece u populaciji od 15 do 19 godina je na najnižem nivou nakon rata – 851 slučaj.

    Što se tiče dobrih vijesti, 2019. je zabilježen najmanji broj mrtvorođene djece u posljednjih 18 godina, uz izuzetak 2014. Tada je zabilježen rekordno nizak broj od 77 slučajeva, nakon čega je uslijedio nagli rast 2015.

    Na sreću, trend je u opadanju i prošle godine su zabilježena 82 slučaja, odnosno stopa od 2,9.

    Klix.ba

  • Inspekcija naredila zatvaranje Zeničke obilaznice

    JP Autoceste FBiH pustitle su u promet dio autoceste na Koridoru VC, nazvan Zenička obilaznica, a koji se sastoji od tri poddionice, Drivuša – Klopče, Klopče – Donja Gračanica i dio poddionice Donja Gračanica – Tunel Zenica bez upotrebne dozvole, a danas su se oglušili i na naredbu građevinskog inspektora da zatvore trasu.

    Kako saznaju samo 36 sati nakon što je otvorena trasa od 11 kilometara dilatacija na mostu Klopče je iskočila, te se u petak saobraćalo samo jednom trakom na ovom mjestu.

    Dilatacija je posebni konstruktivni element kod mostova.

    Posjeta građevinskog inspektora nije ništa značla za rukovodstvo JP Autocesta na čijem je čelu je Adnan Terzić (SBB).

    Iz Ministartsva prometa i komunikacija FBiH za Patriju je potvrđeno da kompletnu dionicu još uvijek nema izdatu upotrebnu dozvolu.

    Dionica Zenica sjever – Zenica jug tzv. zenička obilaznica je izgrađena kroz tri ugovora o izgradnji potpisana u različitim vremenskim periodima za dionice Drivuša – Klopče, Klopče – Donja Gračanica i Donja Gračanica – tunel Zenica (južna sekcija).

    Tako je za poddionicu Drivuša- Klopče obavljen tehnički pregled sa pozitivnim ishodom i u narednim danima očekuje se odobrenje za upotrebu, dok je za poddionice Klopče-Donja Gračanica i Donja Gračanica – Tunel Zenica (južna sekcija) u toku postupak dobijanja iste.

    Radovi na 11 km autoceste su završeni i po proceduri za izdavanje upotrebne dozvole završen je i predat Izvještaj izvođača radova i nadzora o spremnosti građevine za korištenje, odnosno meritorni dokument kojim se potvrđuje da su dionice spremne za promet.

    “S druge strane ugovorna obaveza po FIDIC-u jeste puštanje u probni rada završenih dionica“, kazali su iz Ministarstva prometa FBiH za Patriju.

    Inače, ranije je obećano da će se dionica pustiti na dan 25. novembar.

    “Planirano je da susjedna dionica Gračanica – Donja Vraca do tada završi dio poslova do petlje u Hecama da se može pustiti u funkciju 11 kilometara autoceste. Svečano otvorenje dionice planirano je za 25. novembar, Dan državnosti BiH”, kazali su u januaru 2020. iz JP Autoceste.

    Zenička obilaznica predstavlja jedan od najzahtjevnijih poduhvata na Koridoru VC u BiH zbog konfiguracije terena, velikog broja mostova, vijadukta i tunela, ali i poteškoća koje su se javile prilikom gradnje kao što su klizišta i podzemne vode.

    Na tu ”spektakularnu” ranije najavljenu svečanost došao je tek predstavnik JP Autoceste FBiH inženjer Reuf Kadrić koji je istakao da je kompletna dionica autoputa duga oko 11 kilometara te da se radi o vrlo zahtjevnom projektu, prvenstveno zbog konfiguracije terena.

    Radne dizalice još uvijek su na lokacijama i kranovi još uvijek su na licu mjesta.

  • Studenti Pravnog fakulteta u Sarajevu kvalificirali se na Svjetsko takmičenje u Oxfordu

    Studenti Pravnog fakulteta u Sarajevu osvojili su treće mjesto na Regionalnom takmičenju iz medijskog prava i tako se kvalificirali na Svjetsko takmičenje u Oxfordu.      

    Okupljeni u klubu “Iudex”, studenti su od 2. do 4. decembra učestvovali u usmenom dijelu regionalnog takmičenja iz medijskog prava – Price Media Law Moot Court Competition, stoji na zvaničnoj stranici Fakulteta.

    Takmičenje je održano u online sudnicama, a radni jezik je bio engleski.

    Klub “Iudex” su čini: Igor Petković, Delila Islamović, Nasiha Nuhanović i Selma Lončarić.

    Studente su za takmičenje pripremali asistenti Nasir Muftić, LLM, Tahir Herenda, LLM i Harun Išerić, MA iur.

    Takmičenje je počelo u maju, objavljivanjem hipotetičkog slučaja koji je bio posvećen slobodi govora i okupljanja u vrijeme pandemije virusa.

    Studenti su sve do novembra istraživali pitanja slobode okupljanja i govora online te širenja dezinformacija i lažnih vijesti o virusu, te pisali podneske (u ime aplikanta i u ime države povodom navodne povrede Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima) temeljeći svoje argumente na sudskoj praksi UN-ovih tijela za ljudska prava, Inter-američkog suda za ljudska prava, Evropskog suda za ljudska prava, Suda EU i najviših nacionalnih sudova i na najrecentijoj literaturi.

    U okviru usmenih rundi, studenti su igrali četiri meča i pobijedili u tri.

    U meču za treće mjesto, pobjedili su pravni fakultet iz Budimpešte, a sudsko vijeće su činili: Enis Omerović (Pravni fakultet u Zenici), Krisztina Rozgonyi (Univerzitet u Beču) i Tamás Szabó (advokat).

    Osvojivši treće mjesto, studenti su ponovili do sada najbolji uspjeh Pravnog fakulteta u Sarajevu, iz 2013. i 2015. godine.

    Igor Petković je osvojio treće mjesto u kategoriji najboljih govornika (u konkurenciji od 70 učesnika).

    Temeljem ostvarenog uspjega, studenti su se plasirali na svjetsko takmičenje, kao peta ekipa iz BiH kojoj je to pošlo za rukom od 2008. godine.

    Svjetsko takmičenje, koje će okupiti 35 najbolji svjetskih pravnih fakulteta, bit će održano krajem marta i početkom aprila 2021. godine.

    Izvor: Faktor

  • U Bosni i Hercegovini 975 novozaraženih koronavirusom

    Bosni i Hercegovini su u posljednja 24 sata registrovana 975 slučajeva koronavirusa, što predstavlja pad u odnosu na petak kada su zabilježena 1.254 slučaja. Pored toga, izvršeno je 2.842 testa, a 42 osobe su preminule.
    Do sada je testirano ukupno 289 540 uzoraka, a virus je potvrđen kod 60.081 osobe.

    Zaključno s današnjim danom, u Federaciji BiH izliječeno je 40.214 pacijenata, a u protekla 24 sata oporavak je zabilježen kod 233 pacijenta. Trenutno su aktivna 18.211 slučajeva pozitivnih na SARS-CoV-2.

    Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH prijavljeno je 13 novih smrtnih ishoda.

    S današnjim danom, ukupan broj smrtnih ishoda na području Federacije BiH je 1.656.

    Danas je u Brčko distriktu BiH registrovano 32 nova slučaja zaraze virusom korona. Preminule su dvije osobe, 102 su testirane, a šestero se oporavilo.