Radio Donji Vakuf

Category: BiH

  • Od kutije cigareta vrijedne 5 KM država sebi uzme 4,5, a rezultat je crno tržište od milijardu KM

    Pretpostavlja se da je svaka druga cigareta u Bosni i Hercegovini nelegalna, a ove godine se procjenjuje da je vrijednost crnog tržišta duhana premašila vrijednost legalne industrije jer zadnje procjene govore da je 60 posto od ukupnog duhanskog tržišta nelegalno. To znači da se godišnje oko 200 miliona pakovanja cigareta kupuje iz ilegalnih tokova. I po tome je Bosna i Hercegovina rekorder u Evropi.

    Zašto je to tako? Zbog iznimno visokih nameta na cigarete u Bosni i Hercegovini, od jedne kutije cigareta koja košta oko pet KM, državi na ime akcize i PDV-a ide 4,5 KM, što je najveći namet u Evropi. S druge strane, na crnom tržištu brendirane ilegalne cigarete se prodaju između dvije i tri KM. Naravno, tu država ne uzima ništa i sva zarada ide švercerima i kriminalnim grupama, no građani su zbog niskog standarda primorani kupovati jeftinije.

    U gubitku su privrednici i država. Duhanska industrija gubi više od pola prihoda zbog čega je na koljenima, a godišnji gubitak svih firmi u distributivnom lancu duhanskih proizvoda je više od 150 miliona KM prihoda. Država svake godine izgubi skoro milijardu KM, a to znači manje novca za javne potrebe. Primjera radi, svake godine se izgubi toliko novca koji bi bio dovoljan za obnovu svih pet kliničkih centara i 21 bolnice u Bosni i Hercegovini.

    Pretpostavlja se da će se prihodi države od akciza na cigarete i duhan dodatno smanjivati i u sljedećoj godini.

    Bosna i Hercegovina je već zadovoljila zahtjev Evropske unije, a to je da na hiljadu komada cigareta akciza minimalno iznosi 90 eura. Akciza sada iznosi 90,5 eura i veća je u odnosu na onu u svim državama Zapadnog Balkana, gdje su zbog toga i redom niže cijene cigareta, pa onda i manje crno tržište.

    Pitali smo ekonomistu Faruka Hadžića zašto se insistira na akciznoj politici prema kojoj su cigarete u Bosni i Hercegovini najskuplje u Evropi, u odnosu na standard ljudi, a koji je doveo do sloma industrije i uzrokuje tako velike gubitke u državnom budžetu iz kojeg se novac preljeva u ruke švercera?

    “Bosna i Hercegovina nema jasnu akciznu politiku”

    Za Hadžića je problem što Bosna i Hercegovina, kako je izjavio, nema jasnu akciznu politiku za sve proizvode, pa i za cigarete i duhan. Zapaža da vlast pridaje pažnji samo kako da dođe do novca, ali ne i kako da ga odgovarajuće potroši.

    Hadžić: Razmotriti smanjenje akciza na cigarete (Foto: Facebook) (Foto: Klix.ba)Hadžić: Razmotriti smanjenje akciza na cigarete (Foto: Facebook) (Foto: Klix.ba)

    “Akcizna politika je vrlo važan instrument koji stoji na raspolaganju donosiocima odluka kako bi putem njega ostvarili svoje ekonomske, zdravstvene i društvene ciljeve. Kako bi se prvo postavili, ali i ostvarili ti ciljevi, ravnopravno treba posmatrati i segment prikupljanja, kao i segment raspodjele prikupljenih sredstava kroz akcize. Danas se sva pažnja usmjerava samo na segment prikupljanja, bez jasno definisanih ciljeva, gdje prikupljeni novac ide direktno u tekuću budžetsku potrošnju, bez jasne namjene i usmjeravanja”, kazao je.

    Među onima je koji smatraju da vlast treba razmotriti smanjenje akciza u cilju povećanja priliva novca u budžet. Ukazao je da je ovo pokazatelj da visoki porezi mogu dovesti do smanjenja prihoda za državu. I on je podsjetio šta za građane konkretno znači gubitak tog novca.

    “Sada je situacija nažalost takva da su do prošle godine svake godine akcize rasle, bez jasnog cilja i namjene, nadajući se da će prikupljeni iznos uvijek rasti, što u praksi ne mora značiti jer poslije određenog nivoa visoki porezi dovode do pada prikupljenih prihoda, u ovom slučaju akciza. Pojedine analize pokazuju da u maloprodajnoj cijeni cigareta u Bosni i Hercegovini ukupni porezi čine 91 posto cijene cigareta, a same akcize 77 posto. Druge procjene pokazuju da godišnje država gubi skoro jednu milijardu KM budžetskih prihoda zbog rasta ilegalnog tržišta. To je ogromna količina novca sa kojom bi se mogao značajno unaprijediti zdravstveni sektor i osigurati neophodna sredstva za liječenje teško oboljelih naših građana, a pogotovo djece, kako se novac za liječenje više ne bi morao skupljati putem telefonskih poziva”, ukazao je Hadžić.

    Pozvao je da se napravi analiza učinka povećanja akciza i da se utvrdi, kako je rekao, njihov optimalan iznos kojim država može imati najveće prihode uz suzbijanje ilegalnog tržišta. Ponovio je na nužnost namjenske potrošnje tih sredstava.

    Pozitivan primjer u Crnoj Gori

    “Potrebno je pripremiti stručne analize i pokazati da ako je jedan od ciljeva povećanje ukupnih prihoda, to se može ostvariti kroz usklađivanje akcize na duhan. Građani koji konzumiraju duhan i duhanske proizvode, prije nego odustanu od konzumacije, tražit će način da povoljnije dođu do traženog proizvoda, čak i ako to uključuje ilegalnu prodaju”, naglasio je.

    Da smanjenje akciza može imati pozitivan efekat pokazuje primjer Crne Gore. U ovoj zemlji je prije dvije godine akciza povećana sa 60,4 na 73,6 eura po hiljadu komada. Time se povećalo ilegalno tržište za više od 50 posto.

    Zbog toga je akciza smanjena na 63,6 eura, a to je za posljedicu imalo povećanje prihoda u prvih osam mjeseci za 18,5 posto, a prodaja je 2019. porasla za 40 posto u odnosu na godinu prije.

    “Postoji još mnogo prostora za borbu protiv ilegalnog tržišta”

    Hadžića smo pitali da li vlast dovoljno čini u borbi protiv nelegalnog tržišta cigareta i duhana.

    “Da bi se odgovorilo na ovo pitanje, najbolje je pogledati naplatu akciza na duhan po godinama. Posljednjih nekoliko godina imamo značajno usporavanje u visini prikupljenih akciza na duhan. Da kojim slučajem nema ilegalnog tržišta, prikupljena akciza bi rasla svake godine u nekom proporcionalnom iznosu. Podaci Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine za period 2015 – 2018. pokazuju da se raspon prikupljenih akciza na duhan kretao od 799,8 miliona KM do 801,8 miliona KM. Malo veći rast je zabilježen u 2019. godini, ali pad je zabilježen tokom ove godine. Kao što se vidi iz podataka, iako je akciza na duhan rasla, apsolutni prikupljeni iznos je blago padao i rastao”, potcrtao je.

    Mišljenja je da postoji, kako je kazao, još mnogo prostora za suzbijanje nelegalnog tržišta.

    “Sigurno da postoji dio potrošača koji je odustao od korištenja duhana i duhanskih proizvoda, ali ipak mnogo je veći udio onih koji su prešli na alternativni način nabave na ilegalnom tržištu. Iako smo svjedoci da je bilo aktivnosti na suzbijanju ilegalnog tržišta, postoji još dosta prostora za suzbijanje nelegalnih aktivnosti od kojih koristi mogu imati svi – od države koja će naplatiti više novca, građana kroz unapređenje zdravstvenog sektora do i samih legalnih proizvođača gdje je ova industrijska grana gotovo do kraja nestala”, upozorio je ekonomista Faruk Hadžić.

    Za suzbijanje nelegalnog tržišta predlažu se i bolja saradnja institucija, podizanje svijesti građana o negativnim posljedicama, kontrola uzgajivača, obrađivača i trgovaca duhanom te osiguranje provođenja Akcijskog plana prioritetnih mjera za brobu protiv sive ekonomije.

    klix.ba

  • Od ponedjeljka jeftinije komercijalno testiranje na koronavirus

    Cijena komercijalnog testa na koronavirus od ponedjeljka, 14. decembra, iznosiće 105 KM, rekao je danas Branislav Zeljković, direktor Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske.

    On je na konferenciji za novinare u Banjoj Luci ponovio apel da svaki pojedinac mora biti odgovoran, te podsjetio da je zaštitna maska obavezna u zatvorenom, ali i na otvorenom.

    Zeljković je rekao da je Srbija, u saradnji sa Vladom Republike Srpske i fondovima zdravstvenog osiguranja, donirala 13.500 četvorovalentnih doza vakcina protiv gripa.

    – Kada bude isporučena Institutu, mi ćemo dalje distribuisati vakcine prema zdravstvenim ustanovama. Vakcina neće biti naplaćivana, rekao je Zeljković, pišu Nezavisne.

  • Epidemiolozi upozoravaju da bi, nakon novogodišnjih praznika, ponovo mogao skočiti broj zaraženih koronavirusom.

    Članovi kriznih štabova u zemljama u regiji uveliko traže najbolja rješenja kojim bi se zaštitili zdravlje i životi ljudi u narednom periodu.

    Prim. dr. Goran Čerkez, član Kriznog štaba Ministarstva zdravstva FBiH

    Mjere koje su snazi na području Federacije BiH, najvjerovatnije će i u narednom periodu ostati na snazi, a one ne dozvoljavaju vrste slavlja koje su inače sastavni dio novogodišnjeg ugođaja, kaže prim. dr. Goran Čerkez, član Kriznog štaba Ministarstva zdravstva FBiH.

    – Ko god se u ovom trenutku bavi organiziranjem novogodišnjih slavlja ili će to uraditi u narednim danima, krši mjere zaštite od širenja COVID-19. Ako bude takvih pojava, to je posao za MUP i nadležne inspekcije – dodaje Čerkez.

    Krizni štab Federacije BiH poziva građane da budu disciplinovani i da se u narednom periodu masovnije ne okupljaju ni u stanovima.

    – Mnoge zemlje već su uvele mjeru da se u stanu ne mogu okupiti više od dvije porodice. Imamo još vremena do Nove godine, to je mjera koja se uvijek može uvesti, i mi to imamo u vidu – kaže Čerkez.

    Član Kriznog štaba FBiH poziva mlade da u narednom periodu pokažu, ne samo individualnu, nego i društvenu odgovornost.

    – Društvena odgovornost je nešto što podrazumijeva da svi brinemo, ne samo o sebi i nekom vlastitom zadovoljstvu koje će trajati jedan dan, nego i o drugima, članovima svoje porodice, prijateljima. Dugo živimo u pandemiji i svi već napamet znamo rizike i načine prenošenja COVID-19. Nije potrebno samo apelovati i donositi naredbe, mislim da je vrijeme da pokažemo i svijest, neka predstojeći novogodišnji praznici budu prilika za to – istakao je Čerkez.

    Prof. dr. Šukrija Zvizić, specijalista medicinske mikrobiologije i virusolog, kaže da je sasvim izvjesno da će u januaru, nakon novogodišnjih praznika, biti povećan broj novozaraženih.

    Prof. dr. Šukrija Zvizić, specijalista medicinske mikrobiologije i virusolog

    – Krizni štab Federacije BiH uveo je dobre mjere, one su na snazi, samo ih trebamo svi poštovati, tako da po mom mišljenju, nema potrebe za nekim dodatnim naredbama. S druge strane, život ne možemo zaustaviti, niti možemo spriječiti kontakte mladih. Toga će biti u narednom periodu jer idu novogodišnja slavlja, ali i zimska turistička sezona. Skijanje samo po sebi nije problem, ali jesu okupljanja ljudi nakon skijanja po raznim ugostiteljskim objektima. Mišljenja sam da u narednim danima treba stalno apelirati na što manje okupljanja, te uporedo raditi na pripremi zdravstvenog sistema na eventualni pojačani broj inficiranih u januaru. Naravno, ovo je ispit i za inspekcijske organe koji bi u danima ispred nas trebali pojačati kontrole okupljališta mladih, ali na način da to bude sveobuhvatno – kazao je Zvizdić.

    Izvor: Faktor

  • Broj zaposlenih u Federaciji BiH manji je za 14.014 u odnosu na podatke od 05.maja

     

    Ukupan broj zaposlenih u Federaciji BiH na dan 07.12.2020. godine po prebivalištu osiguranika iznosi 520.062 i u odnosu na prethodno objavljeni podatak od 30.11.2020. godine kada je broj zaposlenih iznosio 521.574 manji je za 1.512.  

    Broj zaposlenih u Federaciji BiH na dan 07.12.2020. godine u odnosu na broj zaposlenih od 16.3.2020. godine (kada je broj zaposlenih u FBiH po prebivalištu osiguranika iznosio 534.076) manji je za 14.014, a u odnosu na 05.05.2020. godine kada je od početka pandemije evidentiran najmanji broj zaposlenih od 507.607 veći je za 12.455.

    Broj zaposlenih prema prebivalištu se bazira na prebivalištu zaposlenika (JMBG) bez obzira gdje je osoba zaposlena (u općini prebivališta ili drugoj općini ili u istom kantonu ili drugom kantonu), a broj zaposlenih prema mjestu rada, odnosno prema mjestu poslodavca (JIB-a).

    Stanje broja zaposlenih na dan 07.12.2020. godine po prebivalištu zaposlenika i sjedištu poslodavca razvrstanih po kantonima i općinama može se vidjeti na linku http://pufbih.ba/v1/public/upload/files/zaposleni_07_12_2020.pdf .

  • Međunarodni dan planina – Sačuvajmo biodiverzitet planina

    Međunarodni dan planina utemeljen je još 2002. godine, kako bi se istaknuo njihov značaj za prirodu i ljude. Planine osiguravaju najveću količinu slatke vode, reguliraju klimu i kvalitetu zraka, staništa su četvrtine biljnih i životinjskih vrsta, dok 15% svjetske populacije živi upravo u planinskim područjima. Ipak, njihova biološka raznolikost ugrožena je zbog klimatskih promjena, neodržive poljoprivrede, iskorištavanja rudnih bogatstava, krčenja šuma, krivolova, prenamjene zemljišta i prekomjerne gradnja. Uz prirodne katastrofe, sve to dovodi do krhkog i nestabilnog okruženja za lokalne zajednice.

    “Brojni navedeni faktori ne ugrožavaju samo jedinstvene prirodne vrijednosti planina, već dovode u pitanje i opstanak lokalnih zajednica u planinskim područjima. Moramo biti svjesni da će se neodržive aktivnosti u prirodi u konačnici uvijek odraziti na ljude, i to najčešće ne na one koji te aktivnosti provode. Najveće posljedice trpe marginalizirane skupine, poput zajednica u ruralnim planinskim predjelima, koje zbog nedostatka prilika za ekonomski razvoj često napuštaju svoje domove. Zbog toga je jedna od preporuka da se politike specifične za planine, uvrste u nacionalne strategije održivog razvoja”, ističe voditelj WWF-ovog programa za zaštićena područja Marko Pećarević.

    Planine čine veći dio zaštićenih područja u našoj regiji. Na konferenciji o utjecaju pandemije Covid-19 na zaštićena područja, koju su 8. prosinca organizirali WWF i Parkovi Dinarida, istaknuta je osjetljivost zaštićenih područja u situacijama kada turizam nije moguć. I dok su neka područja, mahom nacionalni parkovi, uspjeli nadomjestiti prihode zbog masovnih posjeta koji su uslijedili nakon ukidanja mjera i nemogućnosti putovanja u inozemstvo, brojna manja zaštićena područja ostala su bez većeg djela planiranog budžeta. Otkazivanjem grupnih posjeta i rekreativnih aktivnosti, upravljači i lokalne zajednice ostali su bez prihoda od prodaje ulaznica i iznajmljivanja smještaja.

    “Još uvijek je neizvjesno koliko će pandemija trajati i koliko je vremena potrebno da se situacija u zaštićenim područjima normalizira. Ispred parkova, ali i Vlada regije, sada je veliki izazov da pronađu mehanizme i načine koji će pomoći da se kriza izazvana pandemijom što lakše prevlada. U tom smislu planine kao značajne turističke atrakcije, koje pružaju staništa zaštićenim vrstama, uz njihovu održivu valorizaciju mogu biti jedna od poluga koja će aktivirati turizam, odgovorne posjetioce i generirati potrebne prihode kako zaštićenim područjima tako i lokalnoj zajednici”, napominje izvršni direktor Parkova Dinarida Zoran Mrdak.

    Upravo planine, koje su simbol Dinarskog luka, osim što imaju izuzetno vodno, šumsko i pejzažno bogatstvo te su staništa brojnim zaštićenim vrstama, one pružaju i značajne potencijale za stvaranje raznovrsnih ekonomskih aktivnosti za parkove, kroz održivi turizam i poljoprivredu, obrtništvo te mogu unaprijediti razvojne modele zaštićenih područja naše regije.

     

     

  • U Bosni i Hercegovini 940 novozaraženih koronavirusom, preminulo 37 pozitivnih

    U Bosni i Hercegovini u posljednja 24 sata evidentirano je još 940 zaraženih koronavirusom, dok je preminulo 37 osoba.

    Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH u protekla 24 sata prijavljen je 2.391 uzorak, od kojih je 566 pozitivno na SARS-CoV-2. Novi slučajevi registrirani su u svim kantonima. Do sada je testirano ukupno 303.190 uzoraka, a SARS-CoV-2 je potvrđen kod 64.033 osobe.

    Zaključno s današnjim danom, u Federaciji BiH izliječeno je 43.526 pacijenata, a u protekla 24 sata oporavak je zabilježen kod 625 pacijenata. Trenutno je aktivno 18.705 slučajeva pozitivnih na SARS-CoV-2. U protekla 24 sata, Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH prijavljeno je 16 novih smrtnih ishoda. S današnjim danom, ukupan broj smrtnih ishoda na području Federacije BiH je 1.802.

    U RS-u je u pоsljеdnjа 24 sata tеstirаno 885 lаbоrаtоriјskih uzоrаkа, а nоvi virus kоrоnа (SARS-CoV-2) pоtvrđеn је kоd 346 оsоbа. Rаdi sе о 189 muškaraca i 157 žеnа, оd kојih је 41 mlаđе, 216 srеdnjе i 89 оsоbа stаriје živоtnе dоbi.

    U pоsljеdnjа 24 sata Institutu zа јаvnо zdrаvstvо RS-a priјаvljеnо је 19 smrtnih slučајеvа kоd kојih је pоtvrđеnо prisustvо nоvоg virusа kоrоnа. Rаdi sе о 11 muškaraca i оsаm žеnа stаriје i srеdnjе živоtnе dоbi. Dо sаdа је u RS-u pоtvrđеn 33.271 slučај virusа kоrоnа, а prеminulо је ukupnо 1.340 оsоba kоd kојih је pоtvrđеn tеst nа nоvi virus kоrоnа.

    Opоrаvilо se ukupnо 19.149 оsоbа, а tеstirаnо је 147.429 оsоbа. Ukupаn brој hоspitаlizоvаnih u RS-u је 1.115.

    U Brčko distriktu BiH u posljednja 24 sata evidentirano je još 28 zaraženih koronavirusom, a preminule su dvije osobe, muškarac i žena.

    Izvor: Faktor

  • KJP ZOI ‘84: Ove godine vraćamo olimpijski sjaj na Ski centar Bjelašnica-Igman

    Ski centar Bjelašnica – Igman  zbog pandemije koronavirusa u subotu, 12. decembra, neće  upriličiti program otvaranja zimske sezone, kako je to bilo ranijih godina, ali navode da zabave neće nedostajati.

    – Osmijeh na lice najmlađih izmamit će odavno poznata maskota Vučko. Iskoristite priliku za boravak na čistom planinskom zraku. Za sve posjetioce Ski centra Bjelašnica-Igman, na poklon, biće  osigurano besplatno korištenje vertikalnog transporta – saopćeno je iz Kantonalnog javnog poduzeća (KJKP) ZOI 84 Olimpijski centar Sarajevo.

    Prema informacijama s kojim raspolažu u ZOI ‘84, Centrotrans i Gras će osigurati prijevoz do Bjelašnice prema redu vožnje i rasporedu stajališta koji su objavili na svojim društvenim mrežama.

    U ovisnosti od vremenskih uslova, odnosno potrebne količine snijega i niske temperature, KJP ZOI 84 OCS  će uložiti maksimalne napore da pripremi staze za sigurno skijanje kako bi ispunili sve ono što se od njih očekuje.

    Sistem za vještačko osnježavanje staza na Bjelašnici obogaćen je sa novih 10 topova za pravljenje snijega, uz postojećih 36 funkcionalnih topova. Nadograđenim sistemom za osnježavanje, čija je izvedba realizirana ove godine, pokriveno je dodatnih 1407,1 metara staze na kojoj će skijaši imati priliku uživati ove sezone.

    U saradnji sa Gorskom službom spašavanja stanica Sarajevo posebna pažnja će biti na sigurnosti korisnika usluga, te posjetioce na terenu očekuje osam redara GSS i pet Covid redara KJP ZOI 84 OCS  koji će se brinuti za lagodan boravak na skijalištu.

    Po istom osnovu sa Federalnom upavom civilne zaštite, Federalnom upravom policije i GSS-om zaključen je Zajednički operativni plan združenog djelovanja, koji ima za cilj prvenstveno sigurnost korisnika usluga.

    Na Malom polju na Igmanu  spremno očekuju snježne padavine. Izvršen je generalni remont dvosjedne žičare (prvi posljednje dvije decenije), čime je povećan komoditet i udobnost krajnjim korisnicima.

    Iz KJP ZOI 84 OCS mole sve posjetioce da se pridržavaju mjera harmoniziranih sa trenutnom epidemiološkom situacijom u Kantonu Sarajevo.

     

    izvor. biznisinfo.ba

  • Muškarci u BiH više kupuju preko online platformi od žena, a plaćaju prepaid karticama

    Broj korisnika online plaćanja u BiH povećao se za 23 posto u odnosu na razdoblje prije izbijanja pandemije koronavirusa, pokazalo je ovogodišnje istraživanje Masterindex.

    Online plaćanja koristi 69 posto ispitanika, od kojih 11 posto plaća online barem jednom tjedno, dok 36 posto koristi online plaćanja barem jednom mjesečno, piše Večernji list BiH.  Financijske navike Masterindex, tradicionalno godišnje istraživanje financijskih navika i potreba aktivnih korisnika kartica u BiH, pokazalo je i da su muškarci za nijansu aktivniji online kupci od žena, 53 posto naspram 47 posto dok su, prema starosnoj strukturi, najaktivniji online kupci između 45 i 59 godina (30 posto), a slijede kupci u dobi između 25 i 34 godine (23 posto) te između 35 i 44 godine, njih 20 posto.

    Plaćanje debitnim, kreditnim i prepaid karticama pokazalo se kao prvi izbor prilikom plaćanja za 54 posto ispitanika, što dokazuje da se korisnici oslanjaju na brzinu, jednostavnost i sigurnost elektroničkih plaćanja, kao i da su ih prepoznali kao zdravstveno sigurniju opciju tijekom pandemije, priopćeno je iz tvrtke Mastercard. U priopćenju se navodi da se na gotovinu prilikom dostave oslanja 41 posto ispitanika, a zanimljivo je da su m-banking aplikacije popularnije od i-bankinga kao opcija za plaćanje robe i usluga naručenih na internetu (21 posto naspram 14 posto).

    Sigurnost online kupnje Ravnateljica za tržišta Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine u Mastercardu Jelena Ristić rekla je da je potencijal za ekonomski rast domaćeg online tržišta ogroman i još nedovoljno iskorišten, imajući u vidu da 45 posto ispitanika kupuje isključivo na web-stranicama domaćih trgovaca, a još 34 posto njih kombinira lokalnu i stranu ponudu. Prema njezinim riječima, edukacija svih tržišnih čimbenika bit će značajnija nego ikada. Da se potrebe potrošača sve više sele u online okružje, govore i podaci da gotovo polovina ispitanika odjeću kupuje preko interneta, mjesečne račune online  plaća njih 40 posto, a po četvrtina ispitanika preko interneta naručuje kozmetiku i elektroničke uređaje, ističe se u priopćenju. Autodijelove online naručuje 17 posto ispitanika, dok devet posto građana u BiH ima pretplate na digitalne streaming servise kao što je Netflix. Masterindex otkriva kako je polovina ispitanika u potpunosti uvjerena u sigurnost online kupnje. •

    Izvor:Vecernji

  • Nakon slučaja u Hrvatskoj, oprez zbog ptičije gripe potreban i u BiH

    Ptičija gripa (avijarna influenca) je u izvještaju Svjetske organizacije za zdravlje životinja (FAO), za 2020. je registrovana u 20 evropskih zemalja, među kojima su Bugarska, Rumunija, Mađarska, Hrvatska i Slovenija, koje se nalaze u neposrednoj blizini Bosne i Hercegovine.

     

    Zbog zabilježenog uzorka u Koprivničko-Križevačkoj županiji 17. novembra/studenog, u susjednoj Hrvatskoj  izdata je Naredba o mjerama za sprječavanje pojave i širenja influence ptica na području Republike Hrvatske kojom su određene dužnosti o onemogućavanju kontakta “domaće peradi i ptica u zatočeništvu sa divljim pticama, ističe se u saopćenju Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).

     

    Na farmi tovnih purana u Hrvatskoj je utvrđena influenca ptica (podtipa H5N8), za koji dosad nije utvrđeno da uzrokuje zarazu u ljudi.

     

    Situacija u Evropi

     

    Svjetska zdravstvena organizacija navodi da je globalno od januara 2003. godine do sredine novembra 2020. u 17 zemalja prijavljeno 862 slučaja u kojima su ljudi inficirani ptičijom gripom A (H5N1). Od navedenih slučajeva, smrtni ishod je imalo njih 455 (53 odsto). Iako se virus može i prenosi na ljude, kroz kontakt sa mrtvim pticama ili kontaminiranom sredinom, među ljudima je, ipak, rjedak, ali zato je vrlo fatalan i lako prenosiv na perad, te time prouzrokuje veliku materijalnu štetu, ističe se u saopćenju.

     

    Naime, kod soja virusa H5N8, koji je u najvećem broju u 2020. godini potvrđen u evropskim zemljama, nije zabilježen prenos na čovjeka, a prema izvještajima Svjetske zdravstvene organizacije, mala je vjerovatnoća da do prenosa sa životinje na čovjeka dođe.

     

    U Evropi trenutno su izolovani visoko patogeni sojevi virusa avijarne influence tip A, u najvećem broju slučajeva soj H5N8, a u manjem broj H5N5, kod domaće živine i divljih ptica. Žarišta su prijavljena u Sloveniji, Hrvatskoj, Francuskoj, Norveškoj, Belgiji, Švedskoj, Danskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj, Rusiji, Ukrajini i Ujedinjenom Kraljevstvu. U svijetu, potvrđena su žarišta u Tajvanu, Japanu, Kini, Kazakhstanu, Nigeriji, Južnoafričkoj republici, Južnoj Koreju, Avganistanu i Vijetnamu.

     

    To potvrđuje i vladina Agencija za javno zdravlje iz Velike Britanije (Public Health England), čiji zvaničnici su istakli da će prije Božića biti ubijeno preko 10.000 purana zbog ptičije gripe, a početkom 12. mjeseca su registrovali još 26 novih slučajeva i lokacija na svom području. U Poljskoj eutanazirano više od 900.000 nosilica.

     

    Kao neophodne mjere, u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) navode da je veoma važno spriječiti kontakt domaćih i divljih ptica što nije lako i preporučuje se držanje domaće peradi zatvorenom. Potrebno je pooštriti kontrolu ulaza osoba u objekte sa peradi, uposlenici na farmama moraju da koriste zaštitnu radnu odjeću i obuću i vode računa o ličnoj higijeni.

     

    – Neophodno je zaštititi hranu za perad i vodu od divljih ptica, posebno onih koje su uobičajne na farmama, kao što su golubovi, vrapci i druge jer one u prirodi mogu imati kontakta sa divljim plovnim pticama. Spriječavati kontakt domaće peradi sa drugim domaćim i divljim životinjama. U slučaju da se influenca pojavi, neophodno je da se izoluje cjelokupna populacija, a zatim se sve jedinke, oprema i otpad koji je bilo u kontaktu sa oboljelim jedinkama neškodljivo uklanjaju”, navode iz Instituta i dodaju kako se na domaćim farmama sprovode rigorozne mjere dezinfekcije.

     

    Ograničavanje i zabrana kretanja žive peradi unutar jednog regiona je veoma značajna mjera kontrole i sprečavanja širenja infekcije, kao i zabrana korištenja opreme iz jedne farme u drugoj. Sumnjiva jata drže se izolovana i posmatraju se četiri sedmice.

     

    Veterinari i veterinarske stanice nadležne za ove objekte obavezno trebaju provjeriti stanje i provedbu biosigurnosnih mjera. Nadležni inspektori će u slučaju sumnje na prisustvo influence peradi postupati u skladu sa odredbama Odluka o zaraznim bolestima životinja (Službeni glasnik BiH 44/03) i Pravilnika o mjerama za suzbijanje i kontrolu influence ptica (Službeni glasnik BiH 35/10), kao i ostalim propisima koji su na snazi i kojima je regulirana ova oblast, objašnjavaju iz Instituta.

     

    Ured za veterinarstvo BiH je još u drugom mjesecu (februar/veljača) ove godine obavjestio sve nadležne institucije u entitetima i Distriktu Brčko, te kantonima Federacije, o pojavi visokopatogene influence ptica u državama istočne Evrope, s mogućnošću da se ona uskoro pojavi u državama susjedima ili u samoj BiH.

     

    Ptičija ili kokošija gripa (Avijarna influenca A.I. – Klasična kuga peradi) je više nego dovoljan povod i razlog da sva lovačka društva ili lovci dostave Veterinarskom fakultetu u Sarajevu, kao referentnoj instituciji za provjeru, sve pronađene uginule divlje ptice na laboratorijsko testiranje u cilju potvrđivanja ili isključivanja sumnje na ovu bolest. Virusna je akutna bolest domaćih i divljih ptica, veoma rijetko sisara, a pod određenim uslovima može da oboli i čovjek.

     

    Korištenje mesa peradi

     

    Bolest kod peradi može imati blaži tok u vidu blagih respiratornih infekcija i pada nosivost  jaja ili maligni tok u vidu respiratornih poremećaja, prestanka nosivosti, gastrointestinalnim i nervnim poremećajima i naglim uginućima ptica u visokom procentu, kažu iz INZ-a.

     

    Preventivno, ali i kod utvrđivanja bolesti vlasnici i držaoci peradi treba da sarađuju sa sa veterinarskom službom. Od domaće peradi najosjetljivije su kokoške i ćurke, dok se kod pataka i gusaka bolest pojavljuje u blažoj formi. Divlje ptice koje žive uz vodu, posebno divlje patke, često su otporne na bolest i rijetko pokazuju kliničke znakove bolesti, ali mogu biti rezervoar virusa kojeg izlučuju u spoljnu sredinu i time predstavljaju glavnu opasnost za širenje bolesti na domaću perad.

     

    Kada se pojavi kod domaće peradi, bolest dovodi do velikih ekonomskih gubitaka po gazdinstvo i samu državu koji su uslovljeni uginućima i obaveznim neškodljivim uklanjanjima oboljelih jata, zabranom kretanja peradi i zabranom prometa proizvoda porijeklom od peradi.

     

    Stručnjaci INZ-a kažu da su preporuke agencija za hranu potrošačima da meso i proizvodi od peradi koji su već obraćeni, nalaze se na tržištu i u prometu su, a s kojima se ispravno rukuje i dobro se termički obrađuju, ne predstavljaju opasnost za ljudsko zdravlje.

     

    Pridržavanje dobre higijenske prakse uključuje pranje ruku toplom vodom i sapunom najmanje 20 sekundi prije i poslije pripreme hrane, izbjegavanje unakrsne kontaminacije odvajanjem sirovog mesa i proizvoda od ostale hrane, pranje opreme i površina za pripravljanje hrane s vrućom vodom i deterdžentom, tj. upotreba uobičajenih sredstava za higijenu domaćinstva i dezinficijensa. Temperatura termičke obrade peradi pri kuhanju treba biti iznad 75ºC, a pri pečenju minimalno 180*C.

     

    Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica

  • KCUS testirao nove uzorke na koronavirus, sedam pacijenata preminulo

    U Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS) je tokom protekle noći testirano 310 uzoraka na prisustvo koronavirusa.

    Od ukupnog broja pozitivnih uzoraka, njih 33 su iz Sarajeva, četiri iz Goražda, po tri iz Zavidovića, Tešnja i Bugojna, dva iz Kreševa, te po jedan iz Kaknja, Usore i Olova.

    U KCUS-u je trenitno hospitalizirano 180 pacijenata oboljelih od COVID-19, dok je u izolatoriju na Podhrastovima smješteno 75 pacijenata. Šesnaest oboljelih je smješteno na intezivnu njegu. Na intezivnim njegama KCUS-a smješteno je ukupno 35 najtežih pacijenata oboljelih od COVID-19. U protekla 24 sata je sedam pacijenata preminulo.

    Ukupno su 84 uposlenika KCUS-a pozitivna na COVID-19, a još njih 32 borave u izolaciji.

    Izvor: Faktor