Category: BiH

  • U Bosni i Hercegovini 340 novozaraženih, preminulo 45 osoba

    U posljedna 24 sata u BiH je zaraženo 340 osoba, dok je preminulo 45 ljudi.

    U protekla 24 sata, Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH prijavljena su 872 uzorka, od kojih je 238 pozitivno na SARS-CoV-2.

    Novi slučajevi registrirani su u svim kantonima u Federaciji BiH, osim u Bosansko-podrinjskom i Posavskom.

    Do sada je testirano ukupno 307 606 uzoraka, a SARS-CoV-2 je potvrđen kod 65.423 osobe.

    Zaključno s današnjim danom, u Federaciji BiH izliječeno je 45.606 pacijenata, a u protekla 24 sata oporavak je zabilježen kod 510 pacijenata. Trenutno je aktivno 17.966 slučajeva pozitivnih na SARS-CoV-2.

    U protekla 24 sata, Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH prijavljena su 22 nova smrtna ishoda.

    S današnjim danom, ukupan broj smrtnih ishoda na području Federacije BiH je 1851.

    Оd pоsljеdnjеg izvјеštаја о еpidеmiоlоškој situаciјi u Rеpublici Srpskој, u pоsljеdnjа 24 sata izvršеnо је tеstirаnjе 363 lаbоrаtоriјskih uzоrаkа, а kоrоnаvirus pоtvrđеn је kоd 102 оsоbe.

    Rаdi sе о 57 muških i 45 žеnskih оsоbа, оd kојih је devet mlаđе, 48 srеdnjе i 45 оsоbа stаriје živоtnе dоbi.

    Prеmа mјеstu prеbivаlištа, 42 оsоbе su iz Bаnjа Lukе, 15 iz Biјеljinе, 10 iz Zvоrnikа, sеdаm iz Lаktаšа, pо šеst iz Bosanske Dubicе i Prnjаvоrа, pо čеtiri iz Brаtuncа i Bosanske Grаdiškе, pо dviје iz Tеslićа i Čеlincа i pо јеdnа iz Kоtоr Vаrоšа, Mrkоnjić-Grаdа, Ribnikа i Trеbinjа.

    U pоsljеdnjа 24 sata, Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе priјаvljеnа su 23 smrtna slučајa kоd kојih је pоtvrđеnо prisustvо kоrоnаvirusa. Rаdi sе о 10 muških i 13 žеnskih оsоbа stаriје i srеdnjе živоtnе dоbi оd kојih је pеt оsоbа iz Biјеljinе, čеtiri iz Bаnjа Lukе, pо dviје iz Prnjаvоrа, Kоtоr Vаrоšа i Zvоrnikа i pо јеdnа оsоbа iz Priјеdоrа, Čеlincа, Dоbоја, Mоdričе, Bosanske Dubicе, Trеbinjа, Bosanske Grаdiškе i Brаtuncа.

  • Javni poziv za podršku investicijama u primarnu poljoprivrednu proizvodnju u BiH

    Projekat Evropske unije EU4AGRI objavio je 7. decembra 2020. godine javni poziv vrijedan 3,5 miliona KM za podršku investicijama u primarnu poljoprivrednu proizvodnju u BiH.

    Cilj projekta je postizanja održive poljoprivrede, kontrolisane upotrebe prirodnih resursa i uvođenja dobrih praksi, te stvaranja novih i očuvanja postojećih radnih mjesta.

    Ovaj javni poziv je treći po redu objavljen kroz projekat EU4AGRI kako bi se podržao ruralni razvoj, pogotovo u periodu trajanja COVID-19 pandemije i oporavka od krize prouzrokovane njom.

    Na javni poziv se mogu prijaviti fizička lica, obrti/preduzetnici, zadruge i preduzeća koja se aktivno bave primarnom poljoprivrednom proizvodnjom u sektorima: proizvodnja mlijeka, proizvodnja mesa, uzgoj žitarica i uljarica, uzgoj voća uključujući vinogradarstvo i masline, uzgoj
    povrća (povrtlarstvo) i proizvodnja jaja.

    Podnosioci mogu da podnesu prijave isključivo samostalno.

    Ukupno raspoloživa sredstva po ovom javnom pozivu iznose do 3,5 miliona KM. Svaki podnosilac prijave može aplicirati za bespovratna sredstva u iznosu od 30.000 KM do 200.000 KM (bez PDV-a). Za svaku investiciju podnosilac prijave mora osigurati vlastito sufinansiranje u iznosu od minimalno 35% od ukupnog iznosa investicije, izuzev za sektor proizvodnje voća i povrća gdje vlastito sufinansiranje iznosi minimalno 20%.

    Svi zainteresirani mogu pristupiti javnom pozivu putem web stranice www.eu4agri.ba.

    Krajnji rok za podnošenje prijava je 15. februar 2021. godine do 15.00 sati.

    Okvirnu listu svih javnih poziva projekta EU4AGRI možete preuzeti ovdje.

    EU4AGRI je četverogodišnji (2020-2024) projekat Evropske unije vrijedan 20,25 miliona eura čiji je cilj modernizacija poljoprivredno-prehrambenog sektora u Bosni i Hercegovini. Projekat provode i sufinansiraju Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH i Češka razvojna agencija (CzDA).

  • KCUS: Na koronavirus pozitivno 49 osoba, jedan pacijent preminuo

    U Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu testirana su 134 uzorka na prisustvo koronavirusa.

    U Kantonu Sarajevo na koronavirus pozitivne su 43 osobe, u Travniku četiri, u Bosanskoj Krupi i Brezi po jedna osoba.

    U KCUS-u su hospitalizirana 232 pacijenta sa COVID-19, na Podhrastovima se nalazi 76 pacijenata, a u intenzivnim njegama 34 pacijenta. Jedan pacijent sa COVID-19 je preminuo.

    Na koronavirus pozitivna su 83 uposlenika KCUS-a, a 30 je u izolaciji.

  • Dan kad je BiH dobila mir, ali i okove normalnog razvoja

    Na današnji dan, 14. decembra 1995. godine, u Parizu je svečano potpisan Dejtonski mirovni sporazum. Bosna i Hercegovina dobila je toliko željeni mir, ali i, kako su neki kasnije rekli, luđačku košulju za daljnji ekonomski i društveni razoj.

    Konferencija je trajala od 1. do 21. novembra 1995. godine, a glavni učesnici su bili predsjednik BiH Alija Izetbegović, srbijanski predsjednik Slobodan Milošević, hrvatski predsjednik Franjo Tuđman te glavni američki posrednik Richard Holbrooke i general Wesley Clark. Sporazum je zvanično potpisan u Parizu 14. decembra.

    Sadašnja administrativna podjela Bosne i Hercegovine i sastav vlade bili su neki od rezultata dogovora. Dijelovi Dejtonskog sporazuma, odnosno njegovi aneksi postavljeni su kao osnova za uređenje BiH, uključujući i Ustav, što je i danas na snazi.

    Osnovni problem Dejtona je različitost njegova tumačenja, posve oprečna kod suprotstavljenih bh. strana. Dok je za bošnjačku on bio kraj rata, druge dvije strane u njemu su vidjele način ostvarivanja ciljeva zbog kojih je i došlo do rata.

    “Ovo nije pravedan mir, ali je pravedniji od nastavka rata. U ovakvoj situaciji kao što jeste i ovakvom svijetu kakav je, bolji mir i nije mogao biti postignut”, izjavio je prije 25 godina prvi predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine rahmetli Alija Izetbegović.

    Dejtonski sporazum 25 godina kasnije i međunarodni zvaničnici navode kao manjkav, ponajviše jer pojedine vladajuće stranke iz njega izvlače sredstva za stalne blokade.

    Dugogodišnji bh. novinar i diplomata Hajrudin Somun uoči ove godišnjice identificirao je tri najveće greške tog sporazuma, a to su prema njegovom mišljenju davanje imena Republika Srpska bh. entitetu, propust za povratak izbjeglica, kao i činjenica da je njegov dio Ustav BiH.

    On kaže kako je fatalna greška činjenica da je prihvaćeno da se u okvir sporazuma ugradi Ustav BiH koji nikada nije potpisan ili parafiran u bh. parlamentu, a u BiH on je i 25 godina poslije još uvijek na snazi.

    Klix.ba

  • Sergej Lavrov u dvodnevnoj posjeti BiH

    Ministar vanjskih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov boravit će danas i sutra u službenoj posjeti Bosni i Hercegovini.

    Planirano je da se sastane sa članovima Predsjedništva BiH, ministricom vanjskih poslova BiH Biserom Turković, te odvojeno s predsjedavajućim Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom u Istočnom Sarajevu.

    Lavrov je našu zemlju trebao posjetiti u oktobru, ali je ta posjeta odložena jer je morao u samoizolaciju zbog kontkata sa osobom zaraženom koronavirusom.

    Prema najavama, tokom te posjete u oktobru trebao se sastati i sa zamjenikom predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Draganom Čovićem i zamjenicom predsjedavajućeg Zastupničkog doma PSBiH Borjanom Krišto. U planu posjete u oktobru bilo je predviđeno da nakon susreta Turković i Lavrova bude upriličen zvanični sastanak delegacija dva ministarstava vanjskih poslova te potpisivanje Plana konsultacija za period od 2021. do 2022. godine.

    Lavrov je posjetio našu zemlju 2018. godine uoči općih izbora

  • Kako je Žbanić 2014. odbrusila aktuelnom predsjedniku RH: Milanoviću, marš kući!

    Ni danas ne prestaju reakcije na istupe predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića, koji je ponovo uzburkao odnose između Bosne i Hercegovine i Hrvatske svojim malicioznim komentarima o našoj zemlji.

    Podsjetimo, Milanović je, uz ostalo, ocijenio da je uređenje Bosne i Hercegovine kao građanske države “daleki san i lijepa stvar”, ali da “prvo treba sapun, a onda parfem”, što je dovedeno u vezu sa bosanskohercegovačkim muslimanima.

    O aktuelnoj temi

    Milanovićev istup u javnosti je uspoređen s grafitom koji je napisao nepoznati holandski vojnik na zidu kasarne u Potočarima, u Srebrenici nešto prije genocida u julu 1995. godine nad više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka.

    Među ostalim, pojedini korisnici društvenih mreža prisjetili su se i kako je 2014. godine ugledna bosanskohercegovačka redieljica Jasmila Žbanić, autorica novog filma “Quo Vadis, Aida?” posvećenog žrtvama genocida u Srebrenici, odbrusila Zoranu Milanoviću, tadašnjem premijeru RH, koji je nakon velikih februarskih protesta 2014. godine posjetio Mostar i dao podršku HDZ-u BiH i Draganu Čoviću.

    Tada su se, naime, mogle nazrijeti današnje prilično radikalne pozicije aktuelnog predsjednika Hrvatske, bivšeg socijaldemokrate.

    “Da se izjasnim na aktuelnu temu citirajući Jasmilinu izjavu iz 2014. godine”, napisao je na Twitteru u povodu u povodu aktuelnih događaja Sead Kreševljaković, pravnik, bloger, autor nekoliko desetina TV dokumentaraca i selektor popularnog AJB DOC-

    Nacionalisti i mafija

    Inače, u tadašnjem intervju za portal H-Alter Jasmila Žbanić je, uz ostalo, kazala:

    Milanović je došao u Mostar, a ne u Tuzlu! Domaćin mu je bio predsjednik HDZ-a, poznat kao jedan od najvećih lopova protiv kojih se demonstranti bore!?! Kad god je Hrvatska u Bosni smirivala situaciju, a za svoje saveznike imala nacionaliste i mafiju, građani su patili, a zemlja bila rasturena! MILANOVIĆU, MARŠ KUĆI !!!”, kazala je tada Jasmila Žbanić, koja je tada bilo žestoko napadnuta u hrvatskim medijima.

    Otprilike sličnom kontekstu kako je Milanović sada upotrijebio “sapun” i “parfem”, Žbanić su tada u Zagrebu nazivali “neodgojenom Balkankom”.

    Iako je Žbanić poznata kao žestoka kritičarka svakog vida nacionalizma i mržnje, pojedini hrvatski listovi su nastupe poznate rediteljice doveli u vezu sa “velikobošnjačkom konotacijom”!?

    Žbanić je za Dnevnik Nove TV kasnije rekla kako je njezina izjava o Milanoviću, ipak, bila prežestoka, ali je ostala pri svojim stavovima.

    “Sigurno je bila prežestoka. Znate zašto? Jer sam ja preživjela rat u BiH i znam da je u Bosni bilo teško kad god je Hrvatska surađivala s mafijom i nacionalistima u BiH, a kad je Hrvatska surađivala s progresivnim snagama mislim da smo imali mir, i da ćemo imati mir, i da će Milanović uvidjeti svoju pogrešku i doći u BiH sa svojom socijaldemokratskom idejom”, rekla je Žbanić.

    Potucanje tenzija

    Žbanić se potom obratila otvorenim pismom hrvatskim građanima, pozivajući ih na podršku.

    Njezino pismo od 11. februara 2014. godine prenosimo u cijelosti:

    “Poštovani građani Hrvatske,

    U trenutku kada se u BiH konačno rađa sveopšta pobuna protiv vladajućih, kriminalnih i korumpiranih struktura, premijer Hrvatske obilazi zapaljene kancelarije HDZ-a sa Draganom Čovićem (zapaljene su kancelarije SDA odmah u blizini) kao znak da Hrvatska stoji iza vladajuće strukture, koja je zemlju dovela do potpunog siromaštva.

    Dragan Čović, Milanovićev domaćin, za vrijeme svoje političke karijere stekao je: stan u Mostaru vrijedan 200 tisuća maraka, vikendicu od pola milijuna maraka, dva stana u Hrvatskoj vrijedna 550 tisuća maraka, te automobile vrijedne 140 tisuća maraka. Kuću vrijednu 320 tisuća eura ima Čovićev punac koji prima mirovinu od 300 maraka.

    Dragan Čović je prije rata bio komunist, zaposlen u Mostarskom sokolu, gdje je do 1992. servisirao avione JNA koji su napadali Hrvatsku, da bi kasnije postao veliki Hrvat, vjernik i zaštitnik interesa Hrvatskog naroda.

    Svi predstavnici Hrvatske ili bilo koje druge zemlje koji koriste socijalnu pobunu građana za svoje interese i produbljuju podjele u BiH moraju shvatiti da će izazvati bijes! BiH se nalazi u važnom trenutku kada su građani rekli NE godinama pljačke i pokušavaju izgraditi pravednije društvo. Sve građane Hrvatske molim da nas podržite jer je borba protiv nepravednog sistema u kojem manjina živi odlično, a većina loše, naša zajednička borba”, napisala je tada Žbanić.

    Nažalost, situacija se u posljednjih šest godina dodano pogoršana, a Milanović ne da samo ne daje podršku progresivnim snagama u Bosni i Hercegovini, pa i među bh. Hrvatima, već se otvoreno miješa u unutrašnja pitanja zemlje i potiče tenzije.

    izvor: radiosarajevo.ba

  • Džemo trčao za spas rijeka Bosne i Hercegovine: Sačuvajmo prirodno blago!

    Džemal Jašarević-Džemo, sportista nevjerovatnog i optimističnog duha i glavni akter dokumentarnog filma Džemo je podržao borbu za spas naših rijeka, a protiv gradnje malih hidrocentrala širom Bosne i Hercegovine.
    Džemo je odlučio trčati uzduž rijeke Neretve i to od Starog mosta do Bunskih kanala. Istrčao je nešto više od 13 kilometara.

    Ovaj “počasni krug” je posvećen odbrani svih rijeka u BiH napadnutih gradnjom malih hidrocentrala – a posebno pritokama prekrasne Neretve poput Kraljuščice, Neretvice, Doljanke, a onda i Bunskih kanala – našim vodenim tokovima koji trebaju podršku i zaštitu javnosti od dalje eksploatacije i devastacije koja nastaje gradnjom malih hidrocentrala.

    “U našem prirodnom blagu trebaju uživati generacije koje dolaze” (Foto: D. S./Klix.ba)

    “Odlučio sam učestvovati u ovoj inicijativi jer želim pružiti svoj doprinos u spašavanju prirodnog blaga. Volio bih da ono bude sačuvano kako bi u njemu mogle uživati generacije koje dolaze. Bilo bi sjajno kada bi moj angažman potaknuo više ljudi da se pridruže borbi za naše rijeke”, rekao je Džemo.

    Za mnoge Bunski kanali, mjesto na kojem se spajaju Buna i Neretva, predstavljaju jedan od najljepših prirodnih prizora. Upravo na tom lokalitetu su planirane dvije male hidrocentrale. Aktivisti iz udruge Majski cvijet biju bitku već šest godina kako bi zaustavili projekat koji zajednica ne želi. Do sada su izdejstvovali dvije pobjede, okolišna dozvola je poništena, a investitor nije dobio ni urbanističku saglasnost. No Bunski kanali, kao i mnoge druge rijeke u BiH neće biti sigurne dok se ne zabrani gradnja malih hidrocentrala.

    Foto: D. S./Klix.baFoto: D. S./Klix.ba

    “Sretan sam i zahvalan sam na podršci koju je Džemo pružio danas, te sam zahvalan svima koji su učestvovali u ovoj inicijativi. Borba je duga, a pravda spora ali nećemo odustati sve dok Bunski kanali ne budu slobodni. Uspjeli smo poništiti okolinsku dozvolu, osporiti investitoru izdavanje urbanističke saglasnosti. Idemo dalje, imamo velike planove za ovaj lokalitet, želimo ga urediti i učiniti dostupnim svim ljudima da uživaju. Zahtijevat ćemo od odgovornih da se Bunskim kanalima vratiti status spomenika prirode”, kazao je Oliver Arapović, predsjednik udruge Majski cvijet.

    Pokret za odbranu rijeka u BiH čeka konkretna zakonska i podzakonska rješenja koje je Vlada FBiH obećala. Od Vlade Federacije BiH je zatraženo da što hitnije zaštiti rijeke i to:

    – izmjenom pravilnika o okolinškim dozvolama da sve dozvole za centrale veće od 150kW izdaje Federacija, a ne kantoni
    – izmjeni pravilnik kako bi se omogućilo formiranje posebnih komisija za ocjenu studija utjecaja izgradnje MHE
    – izradu novog pravilnika kojim bi se precizirao način formiranja i rada komisija za ocjenu studija utjecaja MHE (od strane Federalnog ministarstvo okoliša i turizma)
    – ukidanje poticaja za MHE od strane Vlada Federacije Bosne i Hercegovine i Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije.
    – a onda i zakonima onemogući daljnju gradnju.

    Borba aktivista za Bunski kanal traje već šest godina (Foto: D. S./Klix.ba)Borba aktivista za Bunski kanal traje već šest godina (Foto: D. S./Klix.ba)

    Osim toga je važno da Vlada FBiH što prije izvrši revizuju svih izdatih dozvola i sagalasnosti za gradnju malih hidrocentrala, te u konačnici zaštiti ustavom vodu. (više pročitajte ovdje)

    Aktivisti i aktivistice koji brane rijeke pozivaju i drugi entitet u Bosni i Hercegovini, Republiku Srpsku (RS), da poduzme slične korake. Nakon inicijative FBiH ranije ove godine, RS je također predložila sličan zaključak o zabrani daljnje izgradnje MHE, ali je Narodna skupština RS odbila prijedlog uprkos zahtjevu lokalnih zajednica. Poručili su kako je potrebno da nadležni što prije krenu u zaštitu rijeka i u ovom entitetu.

    izvor: klix.ba

  • U BiH registrovano 811 novih slučajeva zaraze, preminule 34 osobe

    Poređenja radi, jučer su u BIH bila 763 pozitivna slučaja nakon 2.938 testiranih uzoraka. Preminule se 34 osobe, a oporavilo se 1.556 pacijenata.

    Federacija BiH

    U protekla 24 sata Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH prijavljeno je 1.610 uzoraka, od kojih je 699 pozitivno na SARS-CoV-2.

    Novi slučajevi registrirani su u svim kantonimau Federaciji BiH.

    Do sada su testirana ukupno 306.734 uzorka, a SARS-CoV-2 je potvrđen kod 65.185 osoba.

    Zaključno s današnjim danom, u Federaciji BiH izliječeno je 45.096 pacijenata, a u protekla 24h oporavak je zabilježen kod 346 pacijenata. Trenutno je aktivno 18.260 slučajeva pozitivnih na SARS-CoV-2.

    U protekla 24 sata Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH prijavljeno je 11 novih smrtnih ishoda.

    S današnjim danom, ukupan broj smrtnih ishoda na području Federacije BiH je 1.829.

    Republika Srpska

    U posljednja 24 sata u RS-u je izvršeno testiranje 369 laboratorijskih uzoraka, a virus korona potvrđen je kod 110 osoba.

    Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske prijavljeno je 20 smrtnih slučajeva kod kojih je potvrđeno prisustvo virusa korona.

    Do sada je potvrđeno 33.664 slučaja virusa korona, a preminulo je ukupno 1.396* osoba kod kojih je potvrđen test na virus korona.

    U RS-u se do danas oporavilo ukupno 19.510 osoba, a testirano je ukupno 148.729 osoba.

    Ukupan broj hospitalizovanih u Republici Srpskoj je 1.087, u Univerzitetskom kliničkom centru RS-a 379, a u opštim bolnicama 708. Pod zdravstvenim nadzorom trenutno je 11.751 osoba, a nadzor je završen kod 105.017 osobe.

    Brčko Distrikt

    Danas su u Brčko distriktu BiH registrovana dva nova slučaja zaraze virusom korona od osam testiranih. Preminule su tri osobe, a 16 je oporavljeno.

    izvor: klix.ba
  • KCUS: U Kantonu Sarajevo 44 pozitivna na COVID-19, dva pacijenta preminula

    Klinički centar Univerziteta u Sarajevu od 18 sati jučer do šet jutros završio je testiranje još 285 uzoraka na koronavirus. 

    Od toga su u Kantonu Sarajevo 44 pozitivna, u Zenici pet, Goraždu tri, Fojnici šest, Ustikolini i Kiseljaku po jedan.

    U klinikama KCUS-a, na Koševu, je smješten 141 Covid-bolesnik, a na Podhrastovima 77, u intenzivnoj je 18. U intenzivnim njegama KCUS-a je 31 pacijent.

    Dva Covid-pozitivna pacijenta su preminula.

    Na COVID-19 su pozitivna 84 uposlenika KCUS-a, a 34 su u izolaciji.

    izvor: Faktor

  • Bosno, probudi se: Diplomirao s desetkom, sad bez posla, obrok traži u javnoj kuhinji

    Mladi Prijedorčanin Kristijan Vujčić (26) jedan je od 250 korisnika javne kuhinje “Optimisti” u Prijedoru. Svaki dan dolazi po obrok za sebe i majku i to valjda više nikom ne bi bilo čudno, da Kristijan nije junak priče iz bosanskohercegovačkih “lovaca na oluje” i mladić koji je s desetkom diplomirao na temu reforma javne uprave u BiH.

    Od diplomiranog ekonomiste, smjer javna uprava, do javne kuhinje je trnovit put o izgubljenim snovima i nadanjima da negdje pod ovom kapom nebeskom postoji makar i jedno mjesto na kojem će biti siguran i srećan. Danima smo ga nagovarali da priča. Skroman i jednostavan kaže da se u ovoj koži, u kojoj se našao prije jedanaest mjeseci, kada je zbog pandemije izgubio posao skladištara, ne osjeća nimalo lagodno.

    “Nisam jedini koji je ostao bez posla. Svjestan sam da je moja pozicija na toj nekoj društvenoj ljestvici sada na samom dnu. Ako se pitate da li me je sram zbog toga, ove slike iznad i ovog apela ispod teksta, priznajem jeste. Sram me je, zemlje po kojoj hodam, onog fakulteta, gimnazije a posebno prijatelja i rodbine. Ova godina mi je uzela sve što sam godinama pokušao da održim na nogama, a evo danas i ugled”, priča s tako vidljivom, gotovo opipljivom tugom mladić koji nije zaboravio one koji su sad, ali i ranije  bili uz njega, prenosi Prijedor info.

    “Zahvalan sam im naravno. Ovo je samo još jedna tužna i sramna životna priča u moru drugih ali i ogledalo kakav je zapravo položaj mladih. Kada prođem kroz grad tek tu i tamo ponekog sretnem. Moja generacija je većinom na Zapadu, a kao mali smo maštali i gradili snove o svojim uspjesima i boljem životu ovdje. Nažalost evo svakim danom je sve teže i lošije”,  kaže ovaj 26-godišnjak koji za ovih 11 mjeseci nije sjedio skrštenih ruku, već je aktivno i nažalost bezuspješno pokušavao pronaći bilo kakav posao.

    Dodaje da je negdje kod 60-te aplikacije prestao da broji, a odgovor je dobio tek na pet.

    “Nisam bio izbirljiv, aplicirao sam i u struci i mimo nje”ističe Kristijan koji je u tom periodu bukvalno radio sve i svašta kako bi preživio.

    Bili su to poslovi na dnevnicu, od poljoprivrednih radova tokom sezone, berbe voća do rada na pilani i sječi stabala.

    Volontirao sam čak i u humanitarnim organizacijama. Kako je vrijeme postajalo hladnije tako su se prilike za nadničenje prorijedile, pa sam bio primoran da se obratim javnoj kuhinji “Optimista” kojim se ovom prilikom takođe zahvaljujem. Nekako se taj naziv javne kuhinje pogodio s mojim načinom razmišljanja. Uprkos svemu što me snašlo, ja sam ipak optimista iako sam ove godine radio sve najteže poslove o kojim kao akademski građanin nisam ni sanjao. U tom sam vidio lekciju. Valjda je život htio da me nauči nečem novom, da mi pokaže prave vrijednosti”, uvjeren je Kristijan.

    Onim koji budu ovo čitali želi da prenese i poruku, da bez obzira kakav stav imali o članku, njemu lično, njegovoj situaciji, želi da kaže da je država bez mladih mrtva.

    “Kao i društvo. Demografska slika je neumoljiva. Prijeti nam nestanak i Srbima i Hrvatima i Bošnjacima. Krajnje je vrijeme da se zapitamo gdje smo to pogriješili. Završio bih uz riječi da je moj život u ovoj državi i ovom gradu pakao. No, koliko nas je još, ljudi koji su u mnogo težoj situaciji, kojima sam i sam pomagao dok sam bio zaposlen. Koliko je bolesne djece koja se liječe preko humanitarnih akcija i sl. To je ono na šta pomislim svako jutro kada se probudim. Pomislite i vi”, poručuje Kristijan onim do kojih će doprijeti ova njega priča.

    Nas je iskrenuo rastužio. S jedne strane to je njegova hrabrost da se suoči sa situacijom u kojoj je, a s druge i nemoć da izađe iz začaranog kruga u kojem se ne svojim izborom našao. Da sve bude gore, mada on to nikad ne pominje, ovaj mladi čovjek s punom odgovornošću brine i o svojoj bolesnoj majci.

    Manji ljekarski zahvat trebao bi i njemu, da se riješi ranijih i zapuštenih zdravstvenih problema, koji nažalost imaju svoju cijenu, pa zato svi oni koji mogu da pomognu Kristijanu mogu da ga kontaktiraju na broj telefona 066 060 545…. Ili da sredstva na ime pomoći uplate na broj računa…

    Devizni Račun:IBAN BA395514902857829741

    SWIFT BLBABA22

    Tekući Račun Broj računa 45459839000

    Transakcijski račun 5514902547996124

    Svoje donacije možete uplatiti i na ovaj LINK koji su otvorili njegovi prijatelji!

    Bit će vam zahvalan, no najveće hvala dobili bi oni koji bi mu pomogli da se zaposli i da svojim radom sebi i majci obezbijedi sredstva za život. Za čovjeka s desetkom u diplomi, koji se “igra” računarima i iz hobija “olujama” to je tako malo što možemo istog trena učiniti.

     

    izvor: prijedorinfo.ba / radiosarajevo.ba