Prema podacima Koalicije “Pod Lupom” do 14 sati izlaznost je iznosila 38,1 posto sa marginom statističke greške od plus ili minus 0,96 posto na intervalu od 95 procentne tačnosti. To je veća izlaznost u odnosu na izlaznost u isto vrijeme na redovnim lokalnim izborima održanim 15. novembra 2020. za 2,9 posto.
Do 14 sati izlaznost je iznosila 38,1 posto
FOTO: AVAZ
Kako su ranije saopćili iz Centralne izborne komisije (CIK), do 16 sati na redovnim biračkim mjestima glasalo je 38.692 birača, odnosno 40,32 posto.
Nakon što je Centar za testiranje i evaluaciju medicinskih uređaja (MD-TEC) iz Velike Britanije završio s testiranjem prototipa mehaničkog ventilatora za upotrebu na intenzivnoj njezi, izrađenog u pogonima “TDM Groupa” u Gradačcu, sjajna vijest da uređaj posjeduje izuzetnu upotrebljivost izazvala je pozitivne reakcije u našoj zemlji
Ekipa “Dnevnog avaza” posjetila je jučer gradačačku firmu i konstruktore koji su za kratko vrijeme proizveli mehanički ventilator. Dočekao nas je inžinjer Emin Softić, vođa 40-članog tima stručnjaka koji su radili na veoma zahtjevnom i kompleksnom uređaju.
– Bio bih nerealan kada bih rekao da nismo sretni zbog ovoga što smo uradili, a o čemu visoko mišljenje imaju i stručnjaci iz Velike Britanije. Na početku pandemije, u martu, uvidjeli smo da će BiH teško doći na red za respiratore, pa smo odlučili da pokušamo napraviti uređaj koji ljudima spašava živote. Odmah sam okupio ekipu elektro i mašinskih inžinjera i, uz pomoć ljudi iz UKC-a Tuzla, krenuli smo, odlučni na napravimo nešto što je u to vrijeme bilo najpotrebnije u državi – govori Softić.
Konačan izgled
Nakon uočenih manjih nedostataka, konstruktori su prešli u drugu fazu – redizajniranje, i uređaj je ubrzo dobio svoj konačan izgled. Pozitivno mišljenje iz “Verlaba” ohrabrilo ih je pa su odlučili uređaj poslati na testiranje u Veliku Britaniju.
– Mogao bih kazati da su ovdje proradili bosanska pamet i inat. Uređaj je u fazi standardizacije i, nakon dobivanja CE oznake, krećemo u serijsku proizvodnju bh. respiratora – kaže Softić.
Značajno dostignuće
– Uzimajući u obzir da TMD izvorno nije proizvođač medicinskih uređaja, ventilator postiže izuzetan nivo funkcionalnosti i upotrebljivosti. Zato se njihovi napori trebaju uzeti kao značajno dostignuće, te se radujemo nastavku rada s njima u daljnjem procesu razvoja prototipa – rekao je profesor Tom Klaton-Brok (Clutton-Brock), klinički direktor MD-TEC-a.
Koalicija za slobodne i poštene izbore “Pod lupom” zabilježila je da je na 142 biračka mjesta na lokalnim izborima u Mostaru oko 4000 manje birača nego što ih je bilo na centralnom izbornom spisku.
Prema trenutnim informacijama postoji razlika u broju birača sa centralnog izbornog spiska i realnog stanja na terenu.
– Broj birača je manji za oko 4000 u odnosu na spisak Centralne izborne komisije. U pitanju je 142 od ukupno 150 biračkih mjesta na kojima je razlika uočena – izjavio je na konferenciji za novinare direktor Koalicije “Pod lupom” Dario Jovanović.
Istaknuo je kako nije u pitanju incidentna situacija već nešto što je sveprisutno te da će nakon provjere više informacija javnosti biti dostupno tijekom dana.
Jovanović je opovrgnuo da navedena situacija ima veze s tužbom HDZ-a BiH vezanom za biračke popise.
– Upoznati smo preko medija s prijavom HDZ-a i ona se odnosi na razliku u broju birača između 27. jula i 5. novembra, dakle 45 dana prije izbornog dana – kazao je Jovanović.
Dodao je kako je izborni proces u Mostaru na većini biračkih mjesta započeo u skladu s Izbornim zakonom BiH, pratećim pravilima i procedurama.
– Mi ukazujemo na greške, propuste i radimo na njima kako bi se otklonile – zaključio je Jovanović na konferenciji za medije.
U izborni proces u Mostaru uključena je i Agencija lokalne demokracije (LDA) Mostar čija je predstavnica Dženana Dedić kazala kako daju sve od sebe da građanima i građankama Mostara omoguće da nesmetano obavljaju svoju dužnost i da cijeli izborni proces protekne u najboljem redu.
Građane je pozvala da sve uočene nepravilnosti prijave na besplatan broj 080 05 05 05.
U toku protekle noći je na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS) testiran 131 uzorak na prisustvo koronavirusa.
Najviše pozitivnih uzoraka je iz Sarajeva, gdje je evidentirano 32 novozaraženih osoba.
Na KCUS-u je trenutno hospitalizirano 156 pacijenata oboljelih od COVID-19, a u intezivnim njegama je smješteno 27 pacijenata. Pet pacijenata je preminulo.
U izolatoriju na Podhrastovima je smješten 71 pacijent, a njih 16 je na intezivnoj njezi.
Trenutno su 62 uposlenika KCUS-a pozitivna na COVID-19, a 27 je u izolaciji zbog kontakta sa zaraženim osobama.
Evropske prijestolnice poput Beča, Istanbula, Pariza, Rima, ali i Dubai, Maldivi, Tajland i druga egzotična mjesta prethodnih godina bile su glavne destinacije Bosanaca i Hercegovaca za doček Nove godine.
Ove, pak, čini se da će se i oni dubljeg džepa morati zadovoljiti proslavom u svom gradu i državi jer, kako su nam rekli iz turističkih agencija, za Novu godinu niko neće nigdje putovati. Razlog je svakako situacija sa pandemijom koronavirusa, ali i mjere i karantin koji je većina zemalja uvela tokom i iza novogodišnjih i božićnih praznika.
– Mali broj ljudi putuje u Crnu Goru, na planine – Vlašić, Bjelašnicu, a imali smo nešto i za Neum. Nema grupnih polazaka, sve se organizuje individualno. Također, nema proslava Nove godine jer su zabranjena okupljanja. Imali smo interesovanje za Istanbul i Dubai, međutim prije dva dana Turska je donijela odluku o potpunom lockdownu od 31. decembra do 4. januara. Kako da vodimo ljude u Istanbul kada je sve zatvoreno? Policijski sat je na snazi od 21 sat, tako da nema smisla da se ide. Imali smo grupu za Istanbul i odustali smo u posljednji trenutak. Nema logike da iko putuje jer tamo su zatvoreni svi restorani, šoping centri, nikoga nema na ulici, tako da se može boraviti samo u hotelu. Mi nismo sigurni kako će koja država reagovati i donositi mjere, tako da imamo problem ako uradimo aranžman i sve završimo, a onda nam kažu da je lockdown. Onda moramo vraćati novac aviokompanijama, hotelima, tako da imamo više problema nego da nismo radili ništa – kaže Muamer Lutvić, direktor turističke agencije Centroturs.
Slična situacija je i sa rezervacijama i aranžmanima za putovanja van BiH i u agenciji Relax Tours, gdje je, prema riječima direktorice Aide Terzić, procenat putovanja za Novu godinu u odnosu na prošlu godinu pao za 90 posto.
– Ljudi koji su bili rezervisali za Istanbul zbog policijskog sata i lockdowna su počeli otkazivati. Najviše se rezervišu odmori za naše okolne planine, gdje se ljudi osjećaju sigurno. Ne treba im PCR test, a ako plate aviokartu i rezervaciju, a slučajno se razbole u međuvremenu, onda im sve propada. Imamo nešto malo ljudi za putovanje u Dubai, za koji je potreban PCR test, te za Maldive. U našoj agenciji sveukupno trenutno za putovanje van BiH imamo svega 30-ak ljudi, dok smo prethodnih godina imali po hiljadu. Turističke agencije će se definitivno zadnje povratiti na staro, ljudi sada najmanje novca troše na putovanja, uzimaju ono što im je nužno. Najviše se odlazi na naše planine jer su domaći hotelijeri prepolovili cijene kako bi se prilagodili kupovnoj moći stanovništva – govori Aida Terzić.
Aida Terzić: U našoj agenciji sveukupno trenutno za putovanje van BiH imamo svega 30-ak ljudi
Kako dodaje, inostrane kompanije i hoteli, s druge strane, nisu spustili cijene.
– Kada pogledate cijene smještaja i aviokarata za Istanbul, Dubai, vidjet ćete da ih oni nisu smanjili kako bi se približili ljudima. Cijene aviokarata za Dubai su čak skuplje ove nego prošle i pretprošle Nove godine. Neke aviokompanije su čak otkazale letove za određene destinacije jer nema potražnje. Ove godine bh. turizam može profitirati samo na račun toga što će evropski skijaški centri biti zatvoreni, pa će dosta ljudi iz regije dolaziti u Sarajevo i na naše planine. To trebamo mudro iskoristiti, kao što je Hrvatska tokom ljetnog perioda. Ljude trebamo privući, a ne ograničavati policijskim satom i sličnim – mišljenja je Terzić.
Brojne Mostarke i Mostarci su prije sedam stigli pred birališta kako bi među prvima dočekali otvaranja glasačkih mjesta i ostvarili svoje građansko pravo, te na glasačkim listićima zaokružili kandidate koje smatraju najboljima za nove predstavnike vlasti u svome gradu.
Građani Mostara imaju mogućnost glasati na 150 redovnih biračkih mjesta, 16 biračkih mjesta u odsustvu, na jednom biračkom mjestu za glasanje na nepotvrđenim glasačkim listićima, a formirano je i 20 redovnih mobilnih timova.
Kako bi svi građani imali mogućnosti biranja s obzirom na tešku epidemiološku situaciju i veliki broj osoba koje su zaražene koronavirusom, formirani su i posebni Covid-19 mobilni timovi koje je imenovala Gradska izborna komisija Mostar.
Građani na današnjim izborima biraju 35 vijećnika u Gradsko vijeće Mostara, među 370 kandidata. Na glasačkim listićima se nalazi 31 politički subjekt od čega 22 političke stranke, četiri koalicije, jedna lista nezavisnih kandidata, te četiri nezavisna kandidata.
U gradskoj izbornoj jedinici koja obuhvata cijelo područje grada, bira se 13 vijećnika i u 6 izbornih jedinica gradskog područja se biraju preostala 22 vijećnika. To znači da će svaki birač dobiti po dva glasačka listića.
Prema izbornim pravilima za Mostar, gradonačelnik se bira dvotrećinskom većinom od 35 vijećnika u Gradskom vijeću. U slučaju da nema potrebne većine, ide se u drugi krug glasanja, a ukoliko je ne bude ponovo, onda će odlučiti većina među vijećnicima prisutnim na glasanju.
U centralni birački spisak za lokalne izbore u gradu Mostaru upisano je 100.864 birača od čega 96.797 birača glasa na redovnim biračkim mjestima, 48 birača za glasanje u odsustvu, 34 za glasanje osobno za općinu iz 1991. godine i 3.985 birača za glasanje putem pošte.
Izbore u Mostaru nadgledat će ukupno 1.717 promatrača.
Centralna izborna komisija BiH je za nadgledanje izbora u gradu Mostaru akreditirala 361 posmatrača i to pet posmatrača političkih subjekata, 302 posmatrača udruženja građana i 54 međunarodna posmatrača, dok je Gradska izborna komisija Mostara akreditirala 1.356 promatrača političkih subjekata.
Iz CIK-a su poručili da poštivanje propisanih epidemioloških mjera ne smije biti smetnja za zakonito odvijanje izbornog procesa koji u se u Mostaru nije odvijao punih 12 godina.
U Gradačcu osnovana nova kompanija za razvoj i proizvodnju medicinske opreme – u najavi potpisivanje ugovora s britanskim kliničkim centrom
Nakon što je respirator proizveden u Gradačcu certificiran u Velikoj Britaniji, kompanija TMD korak je bliže početku njegove proizvodnje. Iako je certifikacija samog respiratora tek jedan od koraka koji vode ka proizvodnji ovog sofisticiranog uređaja, on je i najvažniji.
Kaže to za BiznisInfo Adem Hanić, direktor TMD-a.
– Respirator je certificiran i to je najvažnija stepenica ka proizvodnji. Predstoji nam još nekoliko koraka. Postoji certifikacija svake komponente, zatim kliničko certificiranje, pa certificiranje firme i usvajanje standarda. Dakle, čitav niz aktivnosti do proizvodnje medicinske opreme, jer za nju postoje posebni standardi. Međutim, ono što je bitno je da su stručnjaci u Velikoj Britaniji dali našem respiratoru jednu od najviših ocjena i to među firmama iz cijelog svijeta. Bilo je tu i 5,6 velikih kompa nija koje su certificirale svoje uređaje u toku ove godine i jedna od najboljih ocjena odnosi se upravo na naš respirator. Dali su i neke sugestije no one su gotovo već otklonjene – kaže Hanić za naš portal.
Uskoro proizvodnja
Proizvodnja bi tako mogla početi u prvoj polovini sljedeće godine a TMD je u međuvremenu poduzeo još jedan korak – osnovana je nova firma koja će se baviti proizvodnjom medicinskih uređaja.
TMD grupa ovim ulazi u jednu potpuno novu industriju ne samo za kompaniju koja je do sada radila u sektoru automotiva nego i za Bosnu i Hercegovinu. Nova kompanija osim respiratora praviće i druge medicinske uređaje a ima velike planove.
– Sada već možemo govoriti i o proizvodnji. Ona bi mogla početi u prvoj polovini sljedeće godine, a to znači i nove investicije i nova zapošljavanja i ulazak u jednu sasvim novu industriju. Već sad smo sigurni da ćemo se pozicionirati ne samo na evropskom nego i na svjetskom tržištu – najavljuje Hanić, pominjući i mogućnost osnivanja zajednočke firme ili potpisivanje ugovora sa nekom od velikih kompanija koje pokažu interes za proizvodnju ovog uređaja.
Ugovor s Britancima
Saradnja s UKC-om Tuzla biće nastavljena a Hanić ekskluzivno najavljuje kako će biti i proširena i to s Britancima.
– Potpisaćemo zajednički ugovor o saradnji između Kliničkog centra u Velikoj Britanjji, Kliničkog centra u Tuzli i TMD-a – najavljuje Hanić.
Ističe kako upravo UKC-u Tuzla duguje veliku zahvalnost za predan rad njihovih eksperata koji su zajedno s TMD-ovim inžinjerima radili na razvoju prototipa prvog bh. respiratora.
Ističe i ulogu ambasadora Velike Britanije u BiH Matthewa Fielda i ambasadora BiH u Velikoj Britaniji Vanje Filipovića koji su koordinirali proces certifikacije.
Tržišna cijena
O cijeni bosanskohercegovačkog respiratora još je rano govoriti no Hanić ističe kako će se on uklopiti u cijene istog proizvoda na tržištu..
– Cijene su od 30.000 KM do 30.000 eura. Govorimo o normalnim, uobičajenim cijenama, ne onima koje se formiraju u vremenu krize – zaključuje Hanić.
Društvo pisaca Bosne i Hercegovine dodijelilo je nagradu ‘Bosanski stećak’ Biseri Alikadić, čime je i završeno 59. izdanje Međunarodne književne manifestacije ‘Sarajevski dani poezije’.
Na svečanosti uručenja tog priznanja, u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Bisera Alikadić nije krila sreću zbog nagrade. Kaže dobro je dobiti nagradu, ali za nju je nagrada i to što je imala priliku da svoje knjige večeras pročita ‘živim stvorenjima, makar i maskiranima’.
“Ja sam poeta od ovoga svijeta. Poeziju osjećam. Poezija se u meni stvara, ona se meni najavljuje. U ovoj pandemiji meni je poezija pomogla da se skoncentrišem, da shvatim ljude mnogo više”, naglasila je.
Po riječima predsjednika Programskog savjeta ‘Sarajevskih dana poezije’ Mile Stojića, najviše priznanje Društva pisaca Bosne i Hercegovine ‘Bosanski stećak’ ove godine ide u ruke velike pjesnikinje, pjesnikinje strasti i ljubavi o kojima se stalno govori, a kojih je sve manje u našim životima.
“Bisera Alikadić ostala je vjerna svom izboru i putu, pokazujući da književnost mora biti zatočnica ljepote i slobode. Njene pjesme govore jezikom jarkih boja i ekspresivnih slika”, naglasio je.
I za predsjednika Društva pisaca BiH Hadžema Hajdarevića ovogodišnja dobitnica priznanja ‘Stećak’ jedna je od najistaknutijih bosanskohercegovačkig pjesnikinja.
“Ona je žanrovski jedna od najraznovrsnijih autorica. Bisera Alikadić zadržala je književno-estetsku i književno-etičku dimenziju svoga djela, a to je primarni argument kad se nekome dodijeli nagrada ili priznanje”, naglasio je u izjavi novinarima.
Za manifestaciju ‘Sarajevski dani poezije’ Hajdarević naglašava da je najstarija književna manifestacija na našim prostorima. U gotovo šezdeset godina postojanja, gosti sarajevske smotre pjesništva bili su neki od najvažnijih pjesnika 20. stoljeća. Ovogodišnji, 59. Sarajevski dani poezije održani su u posebnim uvjetima.
“Nismo smjeli ugroziti kontinuitet manifestacije. Uslijed pandemije, programski sadržaji su održani na platformi ZOOM. To je novo iskustvo i obogatilo je mogućnosti plasiranja i samog pjesništva i žive informacije o njemu. Pokazalo se da su riječ i poezija jači od svake uvjetovanosti”, istaknuo je.
Bisera Alikadić (1939.) rođena je u Podhumu kod Livna, živi u Sarajevu. Dobitnica je brojnih priznanja, a pjesme su joj prevođene na mnoge svjetske jezike.
Federalna služba za veterinarstvo i fitosanitarni nadzor u Rusiji – Rosselkhoznadzor tvrdi da su u uvezenim kruškama iz BiH pronašli karantensku bakterioznu bolest koja je izazvala njihovu trulež.
“Riječ je o voću koji je isporučen u Rusiju za euroazijske zemlje ekonomske unije (EAEU). Na njemu je otkrivena smeđa trulež (lat. Monilia fructigena) koja je zapravo karantenska bakteriozna bolest koja kod krušaka i jabuka prouzrokuje trulež”, pojasnili su iz Rosselkhoznadzora.
Naveli su i to da je ova bolest voća otkrivena tokom fitosanitarne kontrole krušaka izvezenih u Rusiju.
“Voće je uvezeno uz fitosanitarne certifikate koje je izdala Nacionalna uprava za zaštitu bilja BiH”, dodali su.
Istakli su da će Rosselkhoznadzor o navedenoj situaciji razgovarati s Odjelom za zaštitu bilja pri Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, piše Russia Today.
“U cilju očuvanja fitosanitarne sigurnosni na teritoriji Rusije, Rosselkhoznadzor zadržava pravo da nameće privremena ograničenja”, naveli su.
Ranije je objavljeno da je Rosselkhoznadzor zabranio isporuku paradajza i jabuka iz Azerbejdžana od 10. decemra.
Kasnije su pojasnili da je od 16. decembra dozvoljen uvoz paradajza u Rusiju samo od jednog proizvođača u Afganistanu.
Naredna godina trebala bi donijeti spajanje jedinog bh. grada na moru sa unutrašnošću, ali ovaj put savremenom saobraćajnicom. Izgradnja ceste Stolac – Neum bliži se kraju.
Trenutno se gradi posljednja dionica između Stolova i Hutova od 10 kilometara, a radovi na dionici od Drenovca do Stolova su u završnoj fazi, postavljaju se rubnici, navlači tampon i uskoro bi trebalo početi asfaltiranje.
Dosad izgrađeni dio sa tunelom Žaba, donosi posve drugačije iskustvo od dosadašnjih cesta koje su unutrašnjost Hercegovine povezivali s Neumom.
Nastavak izgradnje ceste Stolac – Neum počeo je u martu 2018., a početkom iduće godine trebalo bi biti završeno 26, od ukupno 36 kilometara. Ostatak od 10 kilometara trebao bi biti završen do kraja 2021. godine.
Smatra se da će ova moderna saobraćajnica otvoriti novu perspektivu razvoja ne samo Neuma, već i cijelog neumskog zaleđa, kao i Stoca, gradića koji ima izvanredan, ali nedovoljno iskorišten turistički potencijal. Stolac ovako postaju u pravom smislu tranzitni grad.
Izgradnja magistralne ceste Neum – Stolac dio je programa izgradnje i modernizacije magistralnih cesta u FBiH vrijednog 173 miliona eura kojeg kreditnim sredstvima financiraju Svjetska banka, Evropska investicijska banka i Evropska banka za obnovu i razvoj.
Do 14 sati izlaznost je iznosila 38,1 postoFOTO: AVAZ
Aida Terzić: U našoj agenciji sveukupno trenutno za putovanje van BiH imamo svega 30-ak ljudi
