Iznos doprinosa koje obrtnici plaćaju u Federaciji BiH porastao je u novoj godini za više 20 KM što je ovu grupu stavilo u još nepovoljniji položaj.
Oporezivanje obrtnika direktno je povezano s prosječnom bruto platom u FBiH, a kako je izražen njen kontinuirani rast, tako se ova zbog pandemije ugrožena grupa našla u dodatno nepovoljnijem položaju.
Stopa doprinosa je 41,5 posto, a na raniju osnovicu doprinosi za obrtnike su bili 647,40 KM, a po novom su oni 667,74 KM. Povećanje je tako 20,34 KM.
U 2021. godini obrtnici će plaćati 89,23 KM više nego u 2016. godini na mjesečnom nivou, samo zbog rasta prosječne plate. Drugim riječima, porast plata u javnom sektoru i administraciji, dovodi do rasta prosječne plate u FBIH, što povećava iznos doprinosa koji plaćaju obrtnici, bez da to ima bilo kakve veze sa njihovim povećanjem poslovanja, ili rastom produktivnosti”.
Bosna i Hercegovina ponovno je svrstana među zemlje koje najviše nazaduju u borbi protiv korupcije. Prema Indeksu percepcije korupcije (Corruption Perception Index – CPI), BiH je rangirana na 111. mjesto od 180 zemalja, sa ocjenom 35 (skala od 0 -100), što je ujedno i najlošija ocjena od 2012., kada je BiH bila rangirana na 72. mjestu sa ocjenom 42.
Istaknuto je to danas na pres-konferenciji Transparency internationala u BiH (TIBiH), na kojoj su čelnici ove asocijacije predstavili nalaze i pokazetelje globalnog izvještaja o Indeksu percepcije korupcije za 2020. godinu.
Kako je kazala izvršna direktorica TIBiH Ivana Korajlić, BiH, nažalost, već nekoliko godina bilježi nazadovanje na ljestvici CPI i ove godine najlošije je pozicionirana u regionu zapadnog Balkana i dijeli mjesto sa Sjevernom Makedonijom.
Dodala je kako sveprisutnu pojavu korupcije prati i kršenje ljudskih prava, što je uz spomenute pokazatelje potvrđeno iz sedam izvora/relevantnih istraživanja kojim se mjeri percepcija korupcije u javnom sektoru od eksperata i poslovne zajednice, s fokusom na trendove u kontekstu sposobnosti određenih zemalja da se izbore s korupcijom.
Prema prezentiranim pokazateljima, u regionu je nabolje pozicionirana Slovenija sa ocjenom 60, zatim Hrvatska 47, Crna Gora 45, Srbija 38 i Kosovo 36, dok su na globalnom planu najbolje pozicionirane zemlje – Danska, Novi Zeland, Finska, a začelje drže zemlje zahvaćene ratom, bezakonjem i diktaturom, a ove godine to su – Venecuela, Jemen, Sirija, Somalija i Južni Sudan.
Kada se radi o generalnim preporukama iz Izvještaja uz CPI, Korajlić napominje kako se one u najvećoj mjeri odnose na jačanje institucionalnog nadzora, transparentnosti javnih nabavki, što je ove godine posebno problematizirano usljed pandemije Covid-19, a među preporukama su i odbrana demokratskih mehanizama i objavljivanje svih podataka iz domena javne potrošnje i raspodjele javnih resursa.
Predsjedavajući Upravnog odbora TIBiH Srđan Blagovčanin upozorio je kako se BiH u kontinuitetu kreće u pogrešnom pravcu, te da bh. vlasti nisu napravile iskorak ni na jednom od 14 prioriteta na evropskom putu, a posebno onih koji se tiču vladavine prava i borbe protiv korupcije.
Poručio je, istovremeno, da ukoliko zemlja nastavi trend rapidnog nazadovanja, rizikuje eskalaciju krize do potpune institucionalne paralize, a što se dodatno multiplicira u kombinaciji s ekonomskom krizom, uzrokovanom pandemijom Covida-19 i potpuno ogoljenim najmračnijim licem korupcije.
Blagovčanin podsjeća da je izostao institucionalni odgovor na afere prisutne u javnosti, pri čemu je pravosuđe, koje bi trebalo da se uhvati ukoštac s korupcijom, zapravo, postalo ‘gorući problem’.
Stanje u pravosuđu svjedoči o tome da je ono potpuno nesposobno da procesuira političku korupciju i zarobljeno interesima vladajućih struktura – naveo je Blagovčanin, istaknuvši kako je neophodna temeljita reforma pravosuđa, uključujući i vetting/lustraciju, odnosno detaljnu provjeru svih nosilaca pravosudnih funkcija, kao koraka u vraćanju povjerenja građana u pravosidne institucije – kazao je Blagovčanin.
Po njegovim riječima, BiH nema adekvatnu politiku ni strategiju za borbu protiv korupcije, „a zakonski okvir već godinama čeka na potpunu i sveobuhvatnu rekonstrukciju, što nedvosmisleno naglašava i Evropska komisija među 14 prioriteta za dobijanje kandidatskog statusa“.
Kako je rečeno, odsustvo napretka i direktne blokade unapređenja zakonskog okvira za sprečavanje sukoba interesa, finansiranja političkih partija, zaštite zviždača, javnih nabavki samo potvrđuje potpunu zarobljenost države i institucionalnog okvira, uključujući i sistem koji je dodatno derogiran sistemskim prevarama i odsustvom integriteta izbornog procesa.
TIBiH potonje ocjene ilustrira podacima o tome da je tokom prošle izborne kampanje dokumentovao više od 2.500 slučajeva nepravilnosti, odnosno otvorene zloupotrebe javnih resursa.
Ova asocijacija smatra da su „političke partije nesumnjivo ključni protagonisti zarobljavanja države, pod vođstvom ‘neprikosnovenih lidera’ u čijim rukama je koncentrisana stvarna moć, u potpunosti ovladale javnim sektorom, podredivši ga vlastitim potrebama na uštrb javnog interesa“.
Indeks percepcije korupcije koji svake godine objavljuje Transparency International je globalno najpriznatiji indikator rasprostranjenosti korupcije u javnom sektoru. Ove godine je obuhvatio 180 zemalja. Fokus CPI za 2020. godinu je pojava korupcije u doba pandemije Covid-19, a što je pokazalo da se ne radi samo o zdravstvenoj i ekonomskoj, nego i korupcijskoj krizi.
Četrdesetšestogodišnji Žarko Jović jedini je stanovnik sela Malo Tičevo udaljenog od Bosanskog Grahova dvadesetak kilometara, u kome nema ni struje ni vode.
U samom podnožju planine Šator na 1.500 metara nadmorske visine smješteno je selo Malo Tičevo.
Nekada je u selu živjelo dvadesetak porodica, a danas samo jedan povratnik Žarko Jović, koji kaže da je Banjaluku zamijenio najljepšim selom na svijetu – Malim Tičevom.
“Kada sam tokom ratnih godina otišao iz rodnog sela, sanjao sam da se vratim ispod Šatora, u zavičaj i vratio sam se prije dvije godine. Živim kao vuk samotnjak, ali živim na svome i to nema cijenu. Puno mi je srce. Ovo je dio mene”, priča Srni Jović, dok pogledom ispred kuće miluje Šator planinu visoku 1.875 metara.
Srna
Potrepštine, kaže, nabavlja iz Bosanskog Grahova udaljenog više od dvadeset kilometara od sela.
“Loš je put, nemam struju niti vodu, sreća je što sam još mlad, pa ne trebam doktora”, kaže kroz osmijeh Žarko.
Vedrog duha, osmjeha na licu i čvrstog stiska ruke, mali rastom, ali sa srcem većim od Krajine, Žarko sa posebnom radosti dočekuje svakog gosta i slučajnog prolaznika u obnovljenoj kući podno Šatora, ali i sa posebnim emocijama prisjeća se prošlih vremena.
Srna
U priči često spominje svog prijatelja Savu Grajića iz Bosanskog Grahova koji ga obilazi.
“Želio bih da se ljudi vraćaju svojim kućama, šta će u tuđini? Vratio sam se gdje su mi i ćaća i đed rođeni, srećan sam”, priča četrdesetšestogodišnji Žarko, koji kaže u slobodno vrijeme odlazi u lov i u šumu i tako ispraća dane i dočekuje ljepša svitanja.
I u Krajini, gdje zime traju dugo, a oblaci odmaraju kad krenu sa mora iznad Šatora, ostaje sa nadom u ljepša svitanja, bez struje, ali sa sjajem u oku u rodnom selu Malo Tičevo gorštak Žarko Jović.
Bosna i Hercegovina ponovo je drugačija od ostatka svijeta. Dok se zbog pandemije koronavirusa svugdje u svijetu pooštravaju mjere, uveliko vrši imunizacija stanovništva, naša zemlja zbraja brojke oboljelih. Da li one pokazuju realnu epidemiološku sliku i da li je prošao krizni period?
Mnogo nejasnoća imaju građani kada je riječ o epidemiološkoj situaciji u našoj zemlji, pa se pitaju da li brojke oboljelih odražavaju realno stanje?
“Ne odražavaju iz razloga jer mislim da se ne idu svi testirati.”
“Mislim da pokazuju, mislim da se dosta testira.”
“Nije to usaglašeno baš, čak nekada mi bude sve pod velikim upitnikom.”
Prema posljednjem izvještaju, u Bosni i Hercegovini novozaraženih je 332. Ako taj broj uporedimo sa brojem dnevno oboljelih u oktobru i novembru, kada je bio vrhunac pandemije, on je mnogo manji.
dr. EMINA KURTAGIĆ-PEPIĆ, specijalistica epidemiologije u ZZJZKS
“Sedmična incidenca na 100 hiljada stanovnika je oko 80 do 90 oboljelih, što zaista nije veliki broj. Mislim da to globalno predstavlja pravo stanje zato što mi radimo aktivni epidemiološki nadzor, to podrazumijeva praćenje stanja kako u javnim zdravstvenim ustanovama, ustanovama za socijalno i zdravstveno zbrinjavanje, obrazovanje i ostalo.”
U bolnicama u Bosni i Hercegovini je smješteno 762 oboljelih. Covid ambulante bilježe manji broj ulazaka pacijenata.
ARMAN ŠARKIĆ, glasnogovornik JU Dom zdravlja KS
“U decembru mjesecu kao Dom zdravlja imali smo 4200 pregleda ljekara porodične medicine, 33.000 laboratorijskih analiza, 1.900 pregleda pulmologa, čak 2.500 rtg snimaka – govorimo o covid ambulantama i centrima. U zadnjih mjesec dana bilježimo pad, otprilike ako je prethodno bilo 600 ulazaka dnevno, sad je oko 400.”
No, još opuštanja nema, zdravstveni sektor upozorava stanovništvo da krizni period nije prošao. Vrijeme praznika uticalo je na nešto veći broj oboljelih.
dr. EMINA KURTAGIĆ-PEPIĆ, specijalistica epidemiologije u ZZJZKS
“I dalje se pridržavajte mjera, mislim da je ovo i rezultat građana koji se pridržavaju mjera, da se očito izbjegavaju veći skupovi, da su se ljudi upoznali sa načinom prijenosa i da se generalno odgovorno ponaša.”
ARMAN ŠARKIĆ, glasnogovornik JU Dom zdravlja KS
“Februar je poznat i po piku sezonske gripe, pa čak i početak marta, tako da bi bilo dobro da se strpimo još mjesec i po dana i onda možemo reći da smo poprilično dobar uspjeh postigli u regiji.”
Brojke oboljelih su nam manje, ali stanovništvo još ne vakcinišemo. Evropa se zatvara, mjere pooštravaju čak i zemlje kod kojih uveliko traje proces vakcinacije. Iskustva bh.građana pokazuju da se ne testiraju svi oboljeli. Dok čekaju vakcine svjesni su činjenice da se ne možemo porediti sa ostatkom svijeta ali, kako zaključuju, u skladu sa mogućnostima u državi, tako je – kako je.
Izrazito niske temperature ovoga jutra doprinose formiranju poledice, zbog čega iz BIHAMK-a pozivaju na pojačan oprez. Posebno izdvajaju dionice u planinskim predjelima, kao i mostove, vijadukte i prilaze tunelima.
Zimska oprema
– Na smanjenu vidljivost zbog magle upozoravamo na dionicama Doboj-Tuzla-Bijeljina i Glamoč-Mrkonjić Grad. Pažnju skrećemo i na učestale odrone zemlje ili kamenja. Vozače savjetujemo da voze maksimalno oprezno i napominjemo da je posjedovanje zimske opreme zakonski obavezno – navode iz BIHAMK-a.
Saobraćaj je zbog radova obustavljen u tunelu Jasen (Prozor-Jablanica). Putnička i manja teretna vozila saobraćaju obilaznicom oko tunela, dok se teretna vozila preko 7,5 tona (sa izuzetkom autobusa) usmjeravaju na alternativne pravce: Mostar-Široki Brijeg-Posušje-Tomislavgrad-Kupres-Bugojno i Mostar-Sarajevo-Busovača-Novi Travnik-Bugojno.
Radovi na izgradnji kružne raskrsnice izvode se na magistralnom putu Klašnice-Laktaši zbog čega se saobraćaj putničkih vozila i autobusa preusmjerava obilaznicom kroz Laktaše, dok se teretni saobraćaj preusmjerava na autoput.
Radovi na više putnih pravaca
Usporeno, zbog radova, saobraća se i na putnim pravcima: Stupari-Živinice-Banovići, Drvar-Bosansko Grahovo, Rogatica-Ustiprača, Blažuj-Kiseljak i Šuica-Tomislavgrad.
Na graničnim prelazima zadržavanja nisu duža od 30 minuta, navode iz BIHAMK-a.
U prvom mjesecu 2021. godine Bosance i Hercegovce je u supermarketima dočekalo neprijatno iznenađenje, cijene jednog litra jestivog ulja “skočile” su s 2,2 KM na 2,45-2,55 KM.
Ovo je, nema sumnje, novi veliki udarac na budžet većine bh. građana. Poređenja radi, u Njemačkoj je cijena jednog litra nešto više od dvije KM. Poskupljenja ulja nedavno je bilo i u zemljama regije, a kao razlog naveden je skok berzanske cijene suncokreta za 25 posto. Podsjećamo da je ulje poskupilo za desetak posto još u novembru prošle godine.
– Moguće da je to razlog poskupljenja u BiH. Mora se znati da u našoj državi vladaju pravila slobodnog tržišta. Podsjećam da se kod nas i cijene nafte slobodno formiraju, potrebno je samo da se prilikom podizanja cijena obavijeste nadležne insitucije koje nemaju zakonskog osnova za miješanje u slobodno tržište.
Dok je na snazi bilo stanje prirodne nesreće u FBiH, donesene su mjere kojima je bilo ograničeno dizanje cijena i marže. Sada se potrošači mogu samo nadati da će u tržišnoj utakmici pojaviti i oni koji će ih htjeti privući nižim cijenama barem onih osnovnih prehrambenih namirnica – kaže Edin Pašić iz Udruženja potrošača Kantona Sarajevo.
Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača Futura iz Mostara, ističe kako je ovo novi udar na potrošačku korpu bh. građana.
– Mi godinama imamo “puzajuće poskupljenje”. Trgovci su svjesni da najveći dio potrošačke korpe koja za četveročlanu porodici iznosi blizu 2.000 KM odlazi na prehrambene proizvode i u tome vide priliku za profit. Nažalost, živimo u takvom socijalno-privrednom modelu gdje je dozvoljeno formiranje cijena – smatra Bago.
Neum je i u januaru privlačna destinacija za odmor i relaksaciju, a kupanju u moru, čija je temperatura viša od temperature zraka za desetak stepeni, pojedinci ne mogu odoljeti ni danas.
Pored mora, koje je u svako doba prekrasno za fotografiranje, neodoljive su i male kamene uličice te prirodne ljepote, kao i kulturna baština ovog grada.
Zamjenik direktora Turističke zajednice HNK Semir Temim podsjeća da je jedini bh. grad na moru uprkos situaciji izazvanoj koronavirusom na neki način uspio spasiti prošlogodišnju sezonu za razliku od mnogih drugih gradova i vjeruje da će ove godine biti još veći broj turista u Neumu.
Kroz to vrijeme, kako napominje, Neum je sebe najbolje promovisao, a Turistička zajednica je uprkos svemu kontinuirano radila na promociji Neuma, kao i ostalih gradova u HNK.
“Brojni sajmovi od značaja za turizam su odgođeni, ali pratimo kretanja i trendove i veoma značajnu promociju naših turističkih destinacija radimo putem interneta”, ističe Temim.
Vjerujem da će se situacija uskoro popraviti i da neće biti kao prošle godine, iako su još uvijek mnoge države u Evropi zatvorene i ne može se ništa konkretno planirati kada je riječ o putovanjima.
“Ali Neum će sigurno biti posjećen i ove godine, jer smo svjedoci da je i prošle godine bio izuzetno dobro popunjen. Pored gostiju iz čitave BiH, dolazili su i posjetitelji iz Hrvatske, Srbije i Crne Gore i ne sumnjam da će Neum biti izbor mnogima i ove godine”, kaže Temim.
Naglašava kako se nada da će vakcinacija, koja je počela, na neki način pomoći da krenu putovanja, jer kako naglašava, bez putovanja se ne može računati ni na pokretanje turizma.
“Neum je posljednjih nekoliko godina imao dobru predsezonu, sezonu i postsezonu i nadam se da će ove godine ponovno biti mnoštvo gostiju i prije službenog početka sezone. Maksimalno radimo na promociji jer definitivno imamo šta da ponudimo i da turistička sezona u čitavom kantonu traje tokom cijele godine, kako je bilo i planirano”, zaključio je Temim u razgovoru za Klix.ba.
Prema podacima Autocesta FBiH, Autoputeva RS, Hrvatske udruge koncesionara za autoceste s naplatom carine, Ministarstva saobraćaja Sjeverne Makedonije, Bechtela i JP Putevi Srbije, od svih zemalja u regionu najviše kilometara autoputa ima, očekivano, Hrvatska – 1.306, piše Radio Slobodna Evropa (RSE).
Na drugom mjestu je Srbija sa 971 kilometrom.
Odmah iza nje je Sjeverna Makedonija (280 kilometara), a tek na četvrtom mjestu Bosna i Hercegovina sa 219 kilometara autoputa.
Na predzadnjem mjestu je Kosovo – 167 kilometara i na zadnjem Crna Gora – 0 kilometara autoputa.
Sud BiH odbio je sve žalbe koje su upućene na odluke Centralne izborne komisije BiH o poništavanju izbora u Srebrenici i Doboju, te odluku o nemogućnosti preuzimanja mandata za načelnika Općine Travnik.
Na ove odluke bilo je upućeno 11 žalbi koje su uputili SNSD, SP, SDS, DNS, PDP, Koalicija “Doboj u srcu”, Narodni pokret “Banja Luka zove”, te Demos-Prva srpska demokratska stranka.
Ovim su potvrđene odluke koje je Centralna izborna komisija donijela 21. januara.
Sada se očekuje sjednica CIK-a na kojoj će biti donesena odluka o održavanju ponovnih izbora u Srebrenici i Doboju, te prijevremenim izborima u Travniku.
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine ranije je donijela odluku o poništavanju rezultata izbora za 26 od 28 birališta za Srebrenicu kao i 89 od ukupno 108 birališta u Doboju.
Koordinacija temeljnih boračkih organizacija Zeničko-dobojskog kantona i Grada Zenice održala je danas u Zenici skup podrške generalu Armije Republike Bosne i Hercegovine i bivšem komandantu 3. korpusa ARBiH Sakibu Mahmuljinu, koji je prošle sedmice na Sudu BiH nepravomoćno osuđen na 10 godina zatvora zbog nesprečavanja ratnih zločina na području Vozuće i Zavidovića.
Skup je počeo defileom ratnih zastava jedinica 3. korpusa, a ispred spomen-obilježja Kameni spavač na Trgu Alije Izetbegovića, okupilo se oko 300 bivših saboraca generala Mahmuljina. Skupu je nazočio i državni parlamentarac Šemsudin Mehmedović, koji je, zajedno s predstavnicima boračkih udruženja, položio i cvijeće na tom spomeniku.
-Sakib Mahmuljin, kao general- kriv je! Zato što je izašao iz Kozarca; zato što nije ostao, gdje su mu ostala tri brata i dvije sestre i 35 bližih rođaka. Sa Sakibom, krivi smo svi koji smo bili pod njegovom komandom, zato što nismo dozvolili plan, prije svega, Srbije pa onda Radovana Karadžića, Ratka Mladića, Biljane Plavšić… Koji su javno kazali, što se može naći u medijima, da će, gledajući iz Doboja, doći lijevom stranom na Smetove, a desnom na Lisac i da će u Zenici “vriti ko u loncu”. Zato smo krivi! I Sakib Mahmuljin – poručio je u svom obraćanju predsjednik KTBO Grada Zenica Alija Redžić.
Bivši saborci generala Mahmuljina izrazili su nadu da će Sud BiH i Apelaciono vijeće preispitati sve navode iz optužnice
FOTO: FENA
A nisu krivi, istakao je, oni koji su 9. januara proglasili Republiku Srpsku u BiH te srušili Ustav Socijalističke republike BiH.
-Nisam čovjek koji će kazati da ne treba pronaći krivce. Treba naći izvršioce, ali niukom slučaju Sakib Mahmuljin ne može biti kriv. On nije znao, niti je mogao znati, niti je u tom periodu bio na terenu. Sud, ako ima imalo realnosti, treba ovu presudu poništiti. Ja sam za to da se nađe i kazni svaki zločinac – kazao je Redžić.
Sa skupa: Pokušava se izjednačiti žrtva i agresor
FOTO: FENA
Pukovnik Haris Ćatić iz Zavidovića istakao je kako je u tom gradu bilo ratnih zločina, ali da su počinioci, još od samog početka rata, 1992. godine, bili identifikovani te procesuirani. Presuda Mahmuljinu, podvukao je, rezultat nastojanja “da se izjednače agresor i žrtva”.
-Problem je što se etiketom ratni zločinac, kod neukog svijeta, zanemaruje pojam po komandnoj odgovornosti. Pa se osuđenik na 10 godina zatvora doživljava kao neko ko je naredio i lično vršio ubijanje – podvukao je Ćatić.
Bivši saborci generala Mahmuljina izrazili su nadu da će Sud BiH i Apelaciono vijeće preispitati sve navode iz optužnice Tužilaštva BiH te donijeti, kako su kazali, pravednu presudu.
