Prvi put nakon više od osam godina u Mostaru danas zasjeda Gradsko vijeće na onsovu rezultata nedavno održanih izbora.
U Gradskoj vijećnici koja je svečano otvorena 2012. godine danas zasjeldaju gradski vijećnici koje su građani izabrali na izborima 20. decembra prošle godine.
Najstariji vijećnik Gradskog vijeća Grada Mostara Tomislav Primorac je sjednicu Gradskog vijeća sazvao za 13 sati, s pet predloženih tačaka dnevnog reda, među kojima je i izbor novog gradonačelnika.
Na samom početku sjednice Arman Zalihić (SDP) je predložio razmatranje izmjena statuta Grada Mostara.
Na dnevnom redu sjednice su verifikacija mandata vijećnika, davanje i potpisivanje svečane zakletve, formiranje klubova konstitutivnih naroda, izbor predsjednika i zamjenika predsjednika Gradskog vijeća i izbor gradonačelnika.
U novom sazivu Gradskog vijeća sjedi 13 vijećnika HDZ-a BiH, 11 vijećnika Koalicije za Mostar (SDA, SBB, DF, SBIH, BPS), 6 vijećnika BH. bloka (SDP BiH, Naša stranka), 3 vijećnika Hrvatske republikanske stranke, te po 1 vijećnik Prve mostarske partije i liste “Ostajte ovdje – Zajedno za naš Mostar”.
Za izbor novog gradonačelnika potrebna je dvotrećinska većina u Gradskom vijeću, odnosno 24 od 35 vijećnika. Ako nakon dva izborna kruga niti jedan od kandidata ne dobije potrebnu dvotrećinsku većinu, u posljednjem krugu dovoljna je natpolovična većina, odnosno 18 vijećnika.
Kandidati za gradonačelničku poziciju su Irma Baralija iz Bh. bloka, Zlatko Guzin iz Koalicije za Mostar okupljene oko SDA i Mario Kordić iz HDZ-a BiH.
Nakon obrade 2.506 uzoraka, koronavirus je potvrđen kod još 292 osobe u Bosni i Hercegovini. Preminulo je 13 osoba.
Jučer su u Bosni i Hercegovini testirana 2.472 uzorka na koronavirus, a zaraza je potvrđena kod 314 osoba.
Federacija BiH
U protekla 24 sata Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH prijavljeno je 1.936 uzoraka, od kojih su 193 pozitivna na koronavirus.
Novi slučajevi registrirani su u svim kantonima u Federaciji BiH, osim u Bosansko-podrinjskom.
Do sada su testirana ukupno 409.093 uzorka, a koronavirus je potvrđen kod 79.541 osobe.
Zaključno s današnjim danom, u Federaciji BiH izliječeno je 66.779 pacijenata. U protekla 24 sata, oporavljeno je 288 pacijenata. Trenutno je aktivno 10.248 slučajeva pozitivnih na koronavirus.
U protekla 24 sata, Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH prijavljeno je 5 novih smrtnih ishoda, i to: Zeničko-dobojski kanton – 2, Kanton Sarajevo – 1, Tuzlanski kanton – 1 i Srednjobosanski kanton – 1.
S današnjim danom, broj smrtnih ishoda na području Federacije BiH je 2.514.
Republika Srpska
Od posljednjeg izvještaja o epidemiološkoj situaciji u Republici Srpskoj, u posljednja 24 sata, u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske, Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske i u bolnicama Sv. Vračevi u Bijeljini i Sv. apostol Luka u Doboju izvršeno je testiranje 514 laboratorijskih uzoraka, a novi virus korona potvrđen je kod 89 osoba.
Radi se o 44 muških i 45 ženskih osoba, od kojih je devet mlađe, 49 srednje i 31 osobe starije životne dobi.
Prema mjestu prebivališta, 19 osoba iz Banje Luke, devet iz Bijeljine, osam iz Sokoca, sedam iz Bosanske Gradiške, po šest iz Doboja i Pala, po četiri iz Prijedora i Čelinca, tri iz Istočne Ilidže, po dvije iz Istočnog Novog Sarajeva, Laktaša, Mrkonjić Grada i Teslića i po jedna iz Dervente, Donjeg Žabara, Kneževa, Bosanske Dubice, Bosanske Kostajnice, Kotor Varoši, Modriče, Nevesinja, Bosanskog Novog, Prnjavora, Stanara, Trebinja, Han Pijeska, Bosanskog Šamca i Šipova.
U posljednja 24 sata, Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske prijavljeno je šest smrtnih slučajeva kod kojih je potvrđeno prisustvo virusa korona. Radi se o tri muškarca i tri žene, starije životne dobi iz iz Prijedora (dvije osobe), Banje luke, Bosanske Dubice, Bratunca i Rogatice.
Do sada je u Republici Srpskoj potvrđeno 40.713 slučajeva virusa korona, a preminulo je ukupno 2.096 osoba kod kojih je potvrđen test na virus korona. Na dan 4.2.2021. godine, naknadno je prijavljen jedan smrtni slučaj koji se desio u prethodnih nekoliko dana (osoba iz Bileće).
U Republici Srpskoj, od novog virusa korona, do sada su se oporavile 27.774 osobe, a testirano je ukupno 186.450 osoba.
Ukupan broj hospitalizovanih u Republici Srpskoj je 556, u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske 200, a u opštim bolnicama 356.
U Republici Srpskoj pod zdravstvenim nadzorom trenutno je 4.106 osoba, a nadzor je završen kod 131.025 osoba.
Brčko distrikt
Danas je u Brčko distriktu BiH registrovano 10 novih slučajeva zaraze virusom korona, nakon testiranja 56 uzoraka. Preminule su dvije muške osobe.
U posljednja 24 sata oporavilo se sedam osoba, a trenutno je aktivno 440 slučajeva zaraze.
Od identificiranja tema kao što su rodno zasnovano uznemiravanje studentica na nastavi do otvaranja najdublje rane našeg društva – teme silovanja – inicijativa “Nisam tražila” je napravila javni prostor u kojem se o seksualnom nasilju, seksualnom uznemiravanju, kao i o drugim oblicima rodno zasnovanog nasilja počelo govoriti kao nikada do sada.
“Osjećajući iznimnu odgovornost prema zajednici koja je nastala, odlučno se obraćamo urgirajući da obratite pažnju na ovaj gorući problem koji se nalazi u samom temelju mnogih drugih. Mi nismo aktivistkinje s iskustvom zagovaranja: mi smo četiri građanke koje su u posljednje tri sedmice samostalno pročitale više od 4.000 individualnih ispovijesti o različitim oblicima seksualnih zlostavljanja u zemljama Zapadnog Balkana, te čija je mala inicijativa rezultirala stvaranjem zajednice od više od 40.000 muškaraca i žena. U samo nekoliko dana, ova je inicijativa rezultirala lavinom ispovijesti na koje ne možemo zamisliti da ijedan muškarac i žena – bez obzira na svoje ideološke i moralne kodove – mogu ostati ravnodušni”, poručuju iz ove inicijative.
Iz odgovornosti prema žrtvama, navode iz “Nisam tražila”, razumjet ćete, tu se ne možemo zaustaviti.
“Obraćamo vam se, ne da skinete tu odgovornost s naših pleća, već da i sami osjetite da ste upravo vi oni na koje žrtve svih oblika seksualnog nasilja računaju, a koji ih najčešće razočaravaju. U svojim ispovijestima muškarci i žene koji su pretrpjeli seksualno nasilje govore o istim problemima”, nastavljaju.
Oni govore o društvu koje njeguje kulturu nasilja, o članovima i članicama porodice koji znaju šta se dešava, ali šute od stida, govore o državi koja im nije pružila zaštitu, o institucijama koje su štitile počinitelje, o počiniteljima koji nikada nisu procesuirani, o svojim silovateljima koje svakodnevno sreću, o kulturi koja se toliko ponosi nasiljem da ih svakodnevno retraumatizira. Ono o čemu oni govore također je i empirijski istraženo.
“Sigurno ste upoznati o ovim podacima koje vam mogu prezentirati različite profesionalne organizacije. Jedan šokantan primjer prema istraživanju Sarajevskog otvorenog centra iz 2017., čak 91,6 posto slučajeva silovanja ostane bez pravnog epiloga.
Mi ovo pismo ne pišemo kako bismo vam prepričale strahote koje su naši sugrađani i sugrađanke dijelili s nama. Mi radimo najbolje što znamo. Osjećajući se odgovornima, kao kćerke, možda kao buduće majke, kao prijateljice, komšinice, kao ljudska bića, bez obzira na nivo našeg znanja i sposobnost”, saopćeno je Inicijative.
Inicijativa “Nisam Tražila” hitno traži da:
– Seksualno uznemiravanje uđe u Krivični zakon FBiH, kao što je to definirano Zakonom o ravnopravnosti spolova, te da se zakonska regulativa u BiH kada je riječ o silovanju i seksulanom uznemiravnju uskladi s Istanbulskom konvencijom, s posebnim akcentom na zastaru.
– Da se izdvoje budžetska sredstva za formiranje centara za hitnu pomoć osobama koje su proživjele seksualno nasilje, gdje osoba može dobiti besplatnu pravnu i psihološku pomoć.
– Da se modeli zaštite i prepoznavanja seksualnog nasilja tretiraju kroz kurikulume u osnovnim i srednjim školama te fakultetima.
Petnaest vodećih političkih stranaka u Bosni i Hercegovini prikazalo je u svojim postizbornim izvještajima za protekle lokalne izbore 4,5 miliona KM troškova propagande. Ipak samo troškovi medijskog i vanjskog oglašavanja (putem bilborda) koje je tokom protekle kampanje evidentirao Transparency International u BiH (TI BIH) za najmanje 1,8 miliona KM premašuju ovaj iznos, što jasno pokazuje da stranke nisu realno prikazale informacije o finansiranju.
Treba istaći da je TI BIH troškove oglašavanja na bilbordima, za šta su stranke po procjeni potrošile oko 3,58 miliona KM, evidentirao u samo 70 od ukupno 142 lokalne zajednice, te da nisu evidentirani troškovi online i drugih oblika oglašavanja za koje ne postoje podaci, što jasno pokazuje da je iznos koji su stranke stvarno potrošile na propagandu daleko veći.
Sa druge strane, podaci o medijskom oglašavanju koje je za potrebe TI BIH prikupila media monitoring agencija pokazuju da je 15 stranaka potrošilo najmanje 2,79 miliona KM na produkciju i prikazivanje oglasa u medijima. TI BIH već godinama ukazuje na nedostatke Zakona o finansiranju političkih stranaka koji omogućava partijama da zaobilaze prijavljivanje svih prihoda i rashoda, što su pokazali i posljednji postizborni finansijski izvještaji stranaka koje je objavila CIK.
Tako je SNSD u svojim izvještajima prikazao ukupne troškove propagande od 845 hiljada KM, iako su po procjeni TI BIH, samo bilbordi i medijsko oglašavanje ove stranke vrijedili 1,4 miliona. Takođe apsurdno zvuči podatak da je ova stranka prijavila samo 935 KM kao trošak održavanja predizbornih skupova, iako su i prije i tokom kampanje imali desetine manjih i većih skupova na kojima su imali ozvučenje, binu, hranu, piće i sve druge sadržaje čija cijena ni približno ne odgovara prikazanom iznosu.
S druge strane, ova stranka u izvještaju navodi da nije dobila ni jednu jedinu marku donacija privatnih kompanija i svoje troškove uglavnom pravda prihodima iz budžeta i članarina.
Prikazani i procjenjeni troškovi reklamiranja političkih partija u kampanji za lokalne izbore 2020.
Gotovo isti slučaj je kod PDP-a, gdje je ova stranka prema tržišnim cijenama samo na oglašavanje u medijima i na bilborde potrošila oko 911.000 KM, a ukupne troškove propagande iskazala u iznosu od 407.000 KM. Kada se na to dodaju troškovi online oglašavanja i drugih oblika reklamiranja jasno je da je ukupan iznos daleko veći.
Ova stranka navodi da nije potrošila ni marku na predizborne skupove, a njeni ukupni prihodi kreću se oko 419.000, uglavnom iz budžeta. PDP u iskazanim obavezama navodi da duguje oko 548.000 KM, a to se u velikoj mjeri odnosi na obaveze prema medijima i marketinškim agencijama.
Podaci koje je prikupio TI BIH, a koji se odnose na samo dva oblika oglašavanja drastično se razlikuju od ukupnih troškova propagande iskazanih u izvještajima SDS-a (oko 408.500 KM), Ujedinjene Srpske (70.000 KM) kao i izvještajima Naroda i pravde (oko 195.000 KM). NIP navodi da su troškovi propagande iznosili 103.000 KM, a samo prema četiri dobavljača usluga štampe i oglašavanja iskazali su obaveze od oko 185.000 KM, dok ukupne obaveze ove stranke prelaze 242.000 KM. SDA navodi da je potrošila 805.000 KM na propagandu od čega 46.000 KM na predizborne skupove, dok podaci TI BIH govore da je vrijednost oglašavanja na bilbordima i u medijima preko 922.000 KM.
Iz objavljenih izvještaja nije jasno iz kojih su izvora kampanju finansirale stranke koje prvi put učestvuju na izborima i koje nemaju velike prihode iz budžeta. Tako su Socijaldemokrate BIH (osnovane 2019. godine) iskazale ukupne troškove kampanje u iznosu od 7.062 KM, iako su posmatrači TI BIH na terenu dokumentovali bilborde ove stranke koji su po tržišnim cijenama vrijedili najmanje 85.000 KM, a neki od njih istaknuti su i prije kampanje, zbog čega je CIK nakon prijave TI BIH ovoj stranci izrekao kaznu. DEMOS u izvještaju navodi da je kampanju finansirao donacijama istaknutih članova koji su redom donirali po 10.000 KM, ali se prikazana brojka takođe razlikuje od onoga što je zabilježeno tokom kampanje za oko 60.000 KM.
Zanimljiv je i slučaj SPS-a koji je osnovan u februaru 2020. godine, jer u izvještaju navode da su u kampanji potrošili više nego što su sakupili donacijama istaknutih članova. U obavezama su iskazani dugovi od 47.000 KM, ali su prikazani podaci za oko 20% manji od onih koje je TI BIH evidentirao na samo dva oblika oglašavanja u kampanji.
TI BIH već godinama ukazuje da stranke ne prijavljuju sve prihode kojima raspolažu, a dio kampanje finansiraju brojne privilegovane privatne kompanije koje posluju sa državom što je zakonom zabranjeno. Takođe, kampanju stranaka često finansiraju javne institucije i javna preduzeća, što je takođe zabranjeno, a posmatrači TI BIH su tokom monitoringa predizbornog perioda zabilježili 32 slučaja gdje se oprema javnih preduzeća i institucija koristila u stranačke svrhe i 21 primjer plaćenog oglašavanja institucija kojima su se promovisali kandidati.
TI BIH će prikupljenu dokumentaciju o monitoringu oglašavanja u medijima i vanjskom oglašavanju političkih partija dostaviti CIK-u, čiji revizori tek trebaju pregledati finansije političkih partija i utvrditi istinitost prikazanih podataka.
Prva sjednica novog saziva Gradskog vijeća Mostara održat će se danas s početkom u 13 sati.
Na dnevnom redu konstituirajuće sjednice su verifikacija mandata vijećnika, davanje i potpisivanje svečane zakletve, utemeljenje klubova konstitutivnih naroda, izbor predsjednika i zamjenika predsjednika Gradskog vijeća te izbor gradonačelnika.
Na izborima za Gradsko vijeće Mostara održanim u decembru 2020. godine, HDZBiH osvojio je 13 mandata. Slijede Koalicija za Mostar (SDA, SBB, DF, SBIH, BPS) s 11, BH blok (SDP BiH, Naša stranka) sa šest te HRS s tri vijećnika, dok će Prva mostarska partija i lista “Ostajte ovdje – Zajedno za naš Mostar” imati po jednog vijećnika.
Za izbor novog gradonačelnika potrebna je dvotrećinska većina u Gradskom vijeću. Ako nakon dva izborna kruga niti jedan od kandidata ne dobije potrebnu dvotrećinsku većinu, u posljednjem krugu dovoljna je prosta većina.
U povodu obilježavanja Dana sjećanja na sve poginule građane Sarajeva u periodu od 1992. do 1995. godine i 27. godišnjice stradanja na pijaci Markale, danas će biti održana zajednička komemorativna sjednica Skupštine Kantona Sarajevo, Gradskog vijeća Sarajeva i općinskih vijeća s područja KS.
Komemorativna sjednica će biti održana u Narodnom pozorištu, saopćeno je iz Službe za protokol i press KS.
Kobnog dana ranjene su 142 osobe
U skladu s važećim epidemiološkim mjerama, na sjednicu su pozvani samo predsjedavajući Skupštine KS i Gradskog vijeća, gradonačelnik, predsjedavajući općinskih vijeća i načelnici općina s područja KS, te predstavnici Vlade i Skupštine KS.
Foto: AFP
Nakon sjednice predviđeno je da svi učesnici polože cvijeće na spomen-obilježje na pijaci Markale, gdje je planirano i održavanje prigodnog programa koji će početi u 11:30 sati.
Veliki broj osoba zadobio je teške povrede
Tog dana, prije 27 godina, s agresorskih položaja koji su se nalazili na području Mrkovića ispaljena je minobacačka granata kalibra 120 mm, od koje je smrtno stradalo 68 naših sugrađana, dok ih je 142 teže i lakše ranjeno.
Minobacačka granata kalibra 120 mm ispaljena je s područja Mrkovića
Ubijeni su: Senad Arnautović, Ibrahim Babić, Mehmed Baručija, Ćamil Begić, Emir Begović, Vahida Bešić, Gordana Bogdanović, Vaskrsije Bojinović, Muhamed Borovina, Faruk Brkanić, Sakib Bulbul, Jelena Čavriz, Almasa Čehajić, Zlatko Čosić, Alija Čukojević, Verica Ćilimdžić, Smilja Delić, Ifet Drugovac, Dževad Durmo, Fatima Durmo, Kemal Džebo, Ismet Fazlić, Vejsil Ferhatbegović, Dževdet Fetahović, Muhamed Fetahović, Ahmed Fočo, Majda Ganović, Isma Gibović, Rasema Hasanović, Alija Hurko, Mirsada Ibrulj, Mustafa Imanić, Rasema Jažić, Razija Junuzović, Hasija Karavdić, Mladen Klačar, Marija Knežević, Selima Kovač, lbro Krajčin, Sejda Kunić, Jozo Kvesić, Numo Lakača, Ruža Malović, Jadranka Minić, Safer Musić, Nura Odžak, Mejra Orman, Hajrija Oručević, Seid Prozorac, Smajo Rahić, Igor Rehar, Sabit Rizvo, Zahida Sablja, Nedžad Salihović, Hajrija Smajić, Emina Srnja, Džemo Subašić, Šaćir Suljević, Hasib Šabanović, Ahmed Šehbajraktarević, Bejto Škrijelj, Junuz Švrakić, Pašaga Tihić, Munib Torlaković, Ruždija Trbić, Džemil Zečić, Muhamed Zubović i Senad Žunić.
Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za januar ove godine iznosi 2.044,23 konvertibilnih maraka (KM) i za 180,76 KM je skuplja od potrošačke korpe za prethodni mjesec. Prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH za novembar 2020. godine iznosila je 966 KM, što je posljednji podatak objavljen od strane Federalnog zavoda za statistiku, i za pet KM je viša od iznosa u prethodnom mjesecu.
Pokrivenost sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je 47,25 odsto. Prilikom izrade sindikalne potrošačke korpe u obzir je uzeta prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH, te minimalni troškovi života četveročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednjoškolskom, a drugo u uzrastu osnovca.
Samu potrošačku korpu čine sljedeće kategorije: prehrana 41,5 odsto, stanovanje i komunalne usluge 15,2 odsto, higijena i održavanje zdravlja 9,1 odsto, obazovanje i kultura 7,8 odsto, odjeća i obuća 14,7 posto, prevoz 6,8 odsto, te održavanje domaćinstva 4,9 odsto. U kategoriji prehrana korištene su cijene iz tri trgovačka centra za 82 artikla. Kada je riječ o higijeni i održavanju zdravlja ubrojani su troškovi za 12 stavki, a za stanovanje i komunalne usluge troškovi za šest stavki. | Preuzeto sa: https://tuzlanski.ba/ekonomija/bih-sindikalna-potrosacka-korpa-za-januar-2-04423-km/
Isti portal navodi da će bivša gradonačelnica Grad Visoko, odnosno porezne obveznike iz grada piramida, koštati skoro 69.000 KM (plaća, porezi i doprinosi).
Naime, ona će devet mjeseci primati punu plaću, dok će tri mjeseca primati 50 posto te plaće, a ako uzmemo da je prema obračunu iz 2018. godine njena prosječna plaća koju je primala iznosila 3.600 KM , dobijemo podatak da će na osnovu “bijelog hljeba“ od građana direktno uzeti više od 40.000 KM.
Želite pokrenuti online biznis i tako više uživati u radu od doma? Razmišljate kako pokrenuti online posao koji će vam donijeti dobru zaradu? U stalnoj ste potrazi za kvalitetnim savjetima koji se odnose na pokretanje digitalnog biznisa jer želite izbjeći početničke pogreške i što prije doći do online zarade? To su neka od pitanja koja vam se pojave na intrnetskoj tražilici kada ukucate pojam “online biznis”. No koje vam se sve prepreke mogu naći na putu, teško je procijeniti na samom početku i ovise o zemlji u kojoj se nalazite.
Kako bi se barem na neki način razjasnila cjelokupna slika o pokretanju internetskog poslovanja, zaposlenici financijskoga softvera Best Accounting Software napravili su istraživanje u 99 zemalja uzimajući u obzir 20 različitih kategorija. Neki od parametara koji su uzimani u obzir jesu BDP po stanovniku i stopa poreza na dobit, broj društvenih medija i korisnika internetskog prostora za suradnike u svakoj pojedinoj zemlji. Kako je u Europi Prema rezultatima istraživanja, ni jedna država nije zauzela visoko prvo mjesto kada se uzmu u obzir sve kategorije, a obuhvaćene su europske zemlje, SAD, Kanada i Singapur. Kada je pak riječ o Bosni i Hercegovini, nalazi se u “zlatnoj sredini”, odnosno na 55. mjestu od 99 zemalja koje su rangirane u studiji najboljih zemalja za pokretanje internetskog poslovanja, dok su na samom začelju liste mjesto zauzeli Uganda, Venezuela i Haiti.
Promatrajući ljestvicu od top 10 zemalja za pokretanje ove vrste posla, na prvom mjestu je Danska, koja ima najbolji rezultat za sigurne internetske poslužitelje (više od 277.000 na milijun osoba), a ima i udio pojedinaca s financijskim računom od 99,92 posto. Visoko drugo mjesto zauzela je Švicarska, a toj poziciji pridonio je visok BND po stanovniku, koji iznosi čak 85.500 USD, zatim ocjena za poštansku učinkovitost.
Zapadni Balkan
Švicarska je, kao i svih top 10 zemalja, bila među prvima po stopi poreza na dobit, korištenja društvenih medija i brzine mobilnog interneta. . Treće mjesto pripalo je Nizozemskoj po pokretanju online poslova.
Od država regije zapadnog Balkana koje su obuhvaćene ovim istraživanjem, uvjerljivo najbolje rangirana je Slovenija i nalazi se na 22. mjestu, dok su BiH (55.) i Albanija (54.) najlošije rangirane države.
Vlada FBiH usvojila je na današnjoj sjednici u Mostaru informaciju Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva o uputstvu za korištenje Kataloga kriterija za održivi razvoj hidroelektrana do 10 MW.
U skladu s preporukama, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva zaduženo je da pripremi i Vladi dostavi prijedlog odluke o usvajanju tog kataloga, saopćio je Ured Vlade FBiH za odnose s javnošću.
Izmjene i dopune Kataloga kriterija za održivi razvoj hidroelektrana do 10 MW donosi Vlada FBiH, na prijedlog resornog ministarstva, uz mišljenje federalnih ministarstava okoliša i turizma, zatim prostornog uređenja, te energije, rudarstva i industrije.
Povjerenstvo za koncesije Federacije BiH Vlada je zadužila da pripremi i dostavi joj na razmatranje i usvajanje Prijedlog izmjena i dopuna Pravila o postupku dodjele koncesija u skladu s prijedlogom lnterresorne radne grupe.
Vlada FBiH preporučuje kantonima da, u okviru svojih nadležnosti, izmijene i dopune legislativu u oblasti koncesija kako bi bila moguća primjena Kataloga kriterija za održivi razvoj hidroelektrana do 10 MW.
Kako je u informaciji obrazloženo, Uredbom o podsticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije i određivanju naknada za podsticanja, postrojenja za ovakvu proizvodnju su klasificirana na mikro (od 2 kW do 23 kW), mini (od 23 kW do 150 kW), mala (od 150 kW do 1 MW), srednja (od 1 MW do 10 MW), te velika (više od 10 MW).
Pri izradi Kataloga kriterija za održivi razvoj malih hidroelektrana kao ulazni parametri za izradu kriterija razmatrane su karakteristike hidroelektrana do 11 MW, što ne korespondira s naslovom Kataloga kriterija, koji je usuglašen s EU acquisom, prema kojem su male hidroelektrane snage ispod 1 MW.
Stoga je predložena izmjena naziva Kataloga kriterija za održivi razvoj malih hidroelektrana u Katalog kriterija za održivi razvoj hidroelektrana do 10 MW, kako ne bi došlo do eventualno pogrešnog tumačenja pojma “male hidroelektrane”, tj. pogrešne primjene Kataloga kriterija, navodi se u saoopćenju.
