Category: BiH

U Memorijalnom centru Srebrenica danas je, polaganjem cvijeća, učenjem Fatihe i Jasina, obilježena 21. godišnjica od prve dženaze u Potočarima, javlja Anadolu.

Cvijeće su položili i počast nevinim žrtavama genocida “Sigurne zone UN-a Srebrenica” iz jula 1995. godine odale majke Srebrenice, članovi Uprave Memorijalnog centra i predsjednik Upravnog odbora Hamdija Fejzić, te članovi udruženja žrtava.

Predsjednik Upravnog odbora Memorijalnog centra Srebrenica je u obraćanju podsjetio da je na današnji datum 2003. godine ukopano 600 žrtava genocida, te da su u toj godini bile još dvije kolektivne dženaze žrtvama genocida.

“Nakon prve obavljene, druga dženaza je bila 11. jula sa 282 ukopane žrtve, a treća dženaza je bila 20. septembra 2003. godine kada je ukopano 107 osoba. Ukupno 989 žrtava genocida je ukopano te godine“, rekao je Fejzić,

Dodao je da je “od 31. marta 2003. godine prošla 21 godina, a mi i dalje svake godine ukopavamo naše najmilije 11. jula”.

“Ono što je bolna činjenica jeste da taj proces nije ni blizu kraja, jer još uvijek tragamo za više od hiljadu žrtava genocida. Postavlja se pitanje da li ćemo i pronaći sve žrtve, jer je proces pronalaska sve sporiji, sve je manje informacija o nestalima, i sve manje identifikovanih žrtava“, istakao je Fejzić.

Izrazio je i nezadovoljstvo jer je “sve manje je i nade da će svi nalogodavci i izvršioci genocida biti kažnjeni za počinjene zločine”.

“Sve je više majki i članova porodica koji nisu dočekali da se pronađu i identifikuju njihovi voljeni. U godinama od kraja rata pa do danas umrle su stotine majki. Međutim, bitno je istaći da zahvaljujući istrajnosti majki i preživjelih žrtava genocida mi danas imamo Memorijalni centar i mjesto gdje svoj smiraj nalaze ubijene žrtve genocida“, kazao je Fejzić koji je poručio da će preživjele žrtve genocida i dalje biti istrajne u borbi za istinu i pravdu:

“Naša obaveza je da konstantno govorimo o žrtvama i genocidu nad Bošnjacima u Srebrenici, da tragamo za nestalima i da upozoravamo na retrogradne politike koje bi da Bošnjaka ne bude na ovim prostorima. Međutim, poruka je da smo mi ovdje, svoji na svom, i da ćemo ovdje ostati i opstati. Mi ćemo nastaviti našu misiju borbe za istinu i pravdu, a garant da ćemo uspjeti su mlade generacije spremne da preuzmu teret odgovornosti.“

Memorijalni centar Potočari zvanično je otvoren 20. septembra 2003. godine, a otvorio ga je bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Bill Clinton. U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari do sada je ukopana 6.751 žrtva genocida, dok je 250 žrtava ukopano u mjesnim mezarjima po odluci preživjelih članova porodica.

Žrtve potječu iz različitih općina, a najviše ih je s područja Srebrenice, Bratunca, Vlasenice, Zvornika i Milića. Žrtve genocida pronađene su na 150 različitih lokaliteta, od čega je riječ o 77 masovnih grobnica. Najmlađa do sada ukopana žrtva u Potočarima bilo je novorođenče, djevojčica Fatima Muhić, a najstarija nana Šaha Izmirlić, rođena 1901. godine.

Za više od hiljadu žrtava genocida još uvijek se traga.

federalna.ba/AA

Veliko srce porodice Lucić pokrenulo je značajan turistički projekt važan za Novo Selo, opštinu Odžak, Posavski kanton, ali i cijelu Posavinu

Dragan Lucić rođen je u Novom Selu. Njegov težak životni put doveo ga je u Austriju. Više od 30 godina naporno je radio u tuđini i stekao glas uspješnog privrednika.

Poseban je po tome što nikada nije zaboravio odakle dolazi, piše Večernji list BiH.

Ta ga je ljubav, jednostavno, kaže, natjerala da obnovi porodičnu kuću i intenzivno ulaže u svoje Novo Selo. Trenutno radi na projektu izgradnje deset bungalova koji bi trebali biti gotovi ovog ljeta, već sada s ulaganjem teškim više od milion maraka.

Vezan uz rodni kraj

“Ma ja sam toliko vezan uz rodni kraj da, zapravo, kao da i nisam bio u inostranstvu jer sam vezan uz svoje korijene, a želio sam ipak ostaviti nekog traga. Mogao sam kapital uložiti i u Austriji, ali ja sam baš želio u svojem selu unaprijediti oblast koja će koristiti širem posavskom području”, kazao je Dragan dok su novinari Večernjeg lista s njegovom suprugom obilazili obnovljeni posjed gdje je ponikao pravi turistički dragulj, bungalovi za smještaj u okolišu koji čine ribnjaci i bazen u izgradnji, a sve će, kaže Dragan, biti završeno do ljeta kada će nas ponovno pozvati na službeno otvorenje turističkog projekta.

Dok novinari obilaze Draganov posjed, objašnjava im kako je došao na ideju o gradnji bungalova i cijelog turističkog kompleksa vrijednog, prema grubim Draganovim procjenama, više od milion i 200.000 KM.

“Ljudi ovdje prave puno svadbi, dolazi i puno dijaspore, a onda je problem smještaj, pa sam tako došao na ideju izgraditi ove luksuzne bungalove s kompletnim uređenjem u etno stilu, ali uz moderne tehnologije.

Samo u bungalove i bazen ulažem oko 600.000 KM, no tu su i ostali prateći sadržaji”, dodaje.

Iako još nije vrijeme za penziju, Dragan se sa suprugom odlučio vratiti. Postojale su druge opcije za investiranje, ali, kaže, nije sve u novcu.

“Nisam ništa investirao u Austriji, gdje sam samo zarađivao, a ovdje u rodnom kraju ulažem. Nekako, moje srce ovdje najbolje radi. Zapravo, posljednjih 20 godina po četiri i po mjeseca provedem kući, kao da nisam ni odlazio. Jednostavno, tu mi je rodbina, tu su mi prijatelji, ljudi koji me poznaju, oni mene i ja njih, i tu mi je najljepše”, smatra Dragan.

Posavina svojim položajem i vodnim bogatstvom jedan je od velikih potencijala za razoj turizma.

Dragan se prisjeća kako je još kao dječak bio vodič lovcima i ribolovcima iz Italije. Blizina autoputa i tri granična prelaza unutar 50 kilometara razlog su sve većih posjeta u ovaj kraj.

Upravo u tim činjenicama i kantonalni ministar Pero Radić, rodom takođe iz istog sela, vidi odličan potencijal za pokrenuti projekt.

“Ponosan sam na ovaj projekt, na porodicu Lucić koja ovdje ulaže. Ovo je jedna uspješna poduzetnička priča koja će dati, uvjeren sam, pozitivne i poduzetničke rezultate, ali, prije svega, ovo je priča patriotizma, jednog velikog srca našeg čovjeka. Porodica Lucić, koja ovdje ulaže, oplođuje svoj kapital koji su stekli u inostranstvu”, kaže Radić i naglašava važnost projekta zbog odličnog položaja općine Odžak.

“Nalazimo se na području koje je geografski na odličnom položaju jer u 50 km tri su granična prelaza, tri mosta. Evo, već se razvija i mreža autocesta i brzih cesta, tako da već postoji potreba za smještajnim kapacitetom i za turističkim ponudama, a to nas sve raduje. Ovo je područje u koje se rado svraća, u koje turisti već dolaze i nadam se da će ovakvi projekti, ovakva ulaganja, biti dobro prihvaćeni i iskoristivi. Radi se o jako velikom projektu i u konačnici pozitivnoj poduzetničkoj priči, ali isto tako i priči o ljubavi prema rodnom kraju. Iz dijaspore se sve češće nastoji skrasiti nakon rada u inostranstvu, čak i prije. Imamo i mlađe generacije koje su spremne investirati svoj novac ovdje i na neki način tako se žele odužiti za sve ono što su dobili od ove sredine. Dakle, ovo je velika i lijepa priča za posavski kraj i nadam se da će biti još takvih”, zaključuje Radić.

Veliko srce Lucića

Veliko srce porodice Lucić pokrenulo je značajan turistički projekt važan za Novo Selo, opštinu Odžak, Posavski kanton, ali i cijelu Posavinu. Dobio je posebno na značaju gradnjom mosta preko Save u sklopu koridora Vc.

Ako je suditi po zainteresovanoj javnosti za smještaj u modernim eko-etno bungalovima okružen bazenom i ribnjacima, vjerujemo, imaće posla cijelu godinu iako, naglašava Dragan, u ovom projektu podsticaj nije novac, već punoća duše kad si u rodnom kraju.

Nezaposlenost je jedan od ključnih razloga sve većeg iseljavanja bh. stanovništva i to pretežno u zemlje zapadne Evrope. S ciljem da se zaustavi odliv građana, Međunarodna organizacija rada od sredstava Evropske unije implementira projekt čiji je cilj osposobljavanje teško zapošljivih kategorija i ostanak u BiH. Mnogi su do sada na taj način riješili egzistenciju, pretežno u manjim lokalnim zajednicama.

Sliku Konjica uljepšala je cvjećara. Nije jedina, ali je posebna. Zbog toga je kupovina i poklanjanje cvijeća postalo popularno kao nikad prije u gradu na Neretvi.

“Istina je kad ljudi kažu da se unazad godinu dana nije toliko cvijeće kupovalo u Konjicu. Meni je to ogroman kompliment”, kaže Amela Zera, vlasnica cvjećare u Konjicu.

Bez finsijske podrške EU, ova cvjećara ne bi još otvorila vrata Konjičanima. Formiranjem lokalnih partnerstava lakše je i do posla. Do sada je kroz projekat saradnje Konjica i Jablanica obučeno više od stotinu mladih osoba, žena i teško zapošljivih kategorija stanovništva.

“Više od 40 biznisa je podržano na području dvije lokalne zajednice vrijednosti od 300.000 KM. Više od 70 posto je i danas aktivno”, navodi Alisa Gekić, direktorica Poduzetničkog centra Link.

“Samo u prethodne tri godine radili smo s 20 lokalnih partnerstava za zapošljavanje širom Bosne i Hercegovine. Ova partnerstva su uspjela osigurati prekvalifikaciju, dokvalifikaciju i stručno osposobljavanje za preko 1.600 osoba koje su na evidenciji Zavoda za zapošljavanje i da zaposle više od 560 osoba”, ističe Amra Selesković, menadžerica projekta Podrška EU lokalnim partnerstvima za zapošljavanje.

Iako je cilj projekta smanjenje nezaposlenosti, mali broj korisnika odlučuje se za posao izvan Bosne i Hercegovine. Odlaze, ali se i vraćaju.

“Određen broj ljudi napušta poslove koje su uspjeli da dobiju preko prekvalifikacije i odlazi da radi u zemljama Zapadne Evrope”, kaže Selesković.

“Imamo više od 20 posto takvih koji su se tokom prvog ciklusa 2020. godine pokušali – nisu uspjeli, otišli u Njemačku ili u neku državu i evo prošle godine dobili priliku i pokrenuli vlastiti biznis”, dodaje Gekić.

Projekti EU za zapošljavanje usklađeni su sa Strategijom razvoja Konjica. Zato lokalne vlasti izdvajaju za stambeno zbrinjavanje mladih i polugodišnje plaćanje doprinosa tek zaposlenih.

“Teško su se odlučivali da pokreću svoj biznis. Privlačnije je bilo kad završite da odete vani, očekujući da će vam neko dati posao. Trudimo se da u kontinuitetu podržavamo mlade kroz razne segmente, a završni jesu biznis projekti, gdje bi oni odlučili da ostanu u svojoj domovini i svome gradu”, ističe Osman Ćatić, gradonačelnik Konjica (SDA).

I u Jablanici su pokrenuti mali biznisi zahvaljujući lokalnim parterstvima. Domaći proizvodi žena iz ovog kraja postali su prepoznatljivi širom BiH. Počeli su proizvodnju kada su mnogi u periodu pandemije zatvarali pogone.

“Dobili smo iznos od 10.000 KM, plus od Općine finansiranje doprinosa za jednog zaposlenika. To nam je na početku bilo ideano”, navodi Merima Kukić Gego, direktorica preduzeća Most M Jablanica.

Jablanica je lider po korištenju sredstava iz projekata EU. To im je omogućilo smanjenje nezaposlenosti i uštede budžetskog novca.

“Kada aplicirate za projekte, na našu uloženu marku dobijete 5-7 KM. Ova tri projekta što smo radili s Međunarodnom organizacijom rada koštala su nas otprilike 80.000 KM. U posljednjih pola godine smo predali više projekat nego što se do sada ukupno realizovalo”, ističe Damir Šabanović, načelnik Jablanice (SDP).

Međunarodna organizacija rada djelovanje na smanjenju nezaposlenosti nastavlja Projektom EU za zapošljavanje – Posao za sve, kojim je obuhvaćena šira kategorija stanovništva koja je prema evidenciji Državne agencije za rad i zapošljavanje premašila 300.000 osoba.

“Ukupna vrijednost projekta iznose 5,3 miliona eura, od čega je 3,2 miliona eura alocirano na program bespovratnih sredstava koji će biti iskorišten za direktno zapošljavanje teško zapošljivih osoba. Cilj koji želimo realizirati kroz ovaj projekat jeste da zaposlimo 625 osoba iz ciljnih grupa na kraju ovog projekta”, objašnjava Amar Numanović, menadžer projekta EU za zapošljavanje.

Svi projekti finasirani sredstvima EU koje provodi Međunarodna organizacija rada imaju isti cilj: smanjenje nezaposlenosti i iseljavanja stanovništva koje pretežno zbog nedostatka posla i odlazi iz Bosne i Hercegovine.

federalna.ba

Podsjećamo, rekordne vrijednosti  od 17,5 posto inflacija je dostigla u listopadu 2022. godine, te postupno opadala i u 2023. godini je u prosjeku iznosila 6 posto, u skladu s prognozama Centralne banke BiH, a u 2024. godini očekuje se njen daljnji pad na 3 posto.

Kad se izdvoji sama Federacija BiH, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, inflacija u tom entitetu u siječnju  2024. godine iznosila je 1,1 posto i najniža je u regiji. Što se tiče Bosne i Hercegovine ona je oko 2 posto ukupno.

“Uspjeli smo ovim mjerama ipak doći na najnižu razinu, a uz to ako dodamo da imamo  blagi rast BDP-a, mislim da sve ove mjere govore u korist ovih poteza koje je Federalna vlada poduzimala u prethodnom razdoblju”, poručio je ministar Hasičević.

Usporedbe radi, u eurozoni u siječnju je zabilježena inflacija od 2,8 dok je u veljači iznosila 2,6 posto. Prema statističkim podacima susjednih zemalja inflacija u veljači 2024. godine u Srbiji je bila 5,6 posto, u Crnoj Gori 4,4 posto, u Hrvatskoj 4,1 posto, Sloveniji 3,4 posto, Sjevernoj Makedoniji 3,0 posto, Albaniji 2,6 posto.

Neke učinke inflacije Vlada je pak nastojala iskoristiti kao poticaj.

“Inflacija neminovno puni proračun, ali mislim da je ova Vlada prepoznala to i da je iz tog inflatornog priliva uspjela vratiti jedan dio u proizvodnju i jedan dio socijalno najugroženijim kategorijama. Mislim da će se ova politika zadržati”, istaknuo je Hasičević.

Potrošačke cijene

Ministar Hasičević smatra kako će cijene ostati stabilne, bez neplaniranih poremećaja na tržištu. U siječnju 2024. godine, potrošačke cijene u prosjeku su porasle za 0,2 posto u odnosu na prethodni mjesec dok su u veljači porasle za 0,6 posto.

Najveći doprinos rastu inflacije dali su odjeljci prijevoza te restorana i hotela, gdje su cijene rasle za po 2,1 posto.

“U 2023. godini vratili smo broj noćenja na onu rekordnu 2019. godinu. Pa ako gledamo u tom aspektu onda nam je drago da inflacija odnosno cijene rastu u tom sektoru, s obzirom da je većina tih noćenja, preko 70 posto stranih gostiju. To nam opet govori o idućem strateškom potezu, da bismo morali značajno poraditi na povećanju naše turističke ponude”, ustvrdio je federalni ministar trgovine.

S druge strane odjeća i obuća su jeftiniji nego u 2023. godini kao i stanovanje, voda, električna energija, plin i drugi energenti. Nešto jeftiniji je i prijevoz kao i troškovi komunikacija.

Promet trgovine na malo u prosincu 2023. godine bio je veći za 8 posto u odnosu na prosinac 2022. godine.

Ministar je naveo kako je u idućem razdoblju izgledno daljnje povećanje plaća.

“S obzirom da mi interveniramo u onom djelu kojem možemo, a to je u okviru minimalne satnice odnosno minimalnih plaća, i mislim da će ta reforma sigurno doći u setu reformskih zakona ali na tržištu dolazi do povećanja broja zaposlenih i povećanja plaća istovremeno. Ako govorimo o budućim projekcijama tržišta, odnosno ponuda i potražnja će napraviti to”, naveo je ministar Hasičević.

Kaže kako već imaju situaciju da se poslodavci obraćaju Vladi sa zahtjevom da se liberalizira uvoz radne snage, ”a iz iskustva znam da su naši radnici puno vrjedniji i puno bolji i zaslužuju puno veću plaću”.

“Samo tržište će dovesti do rasta plaća u idućem razdoblju i ukoliko povećamo minimalnu plaću da ćemo naći neki kompromis, uz smanjenje kumulativne stope doprinosa da će to dodatno doprinijeti poboljšanju standarda naših građana”, podcrtao je federalni ministar trgovine.

Razlog za zabrinutost – pokrivenost uvoza izvozom

Vrijeme je izazovno, s brojnim krizama što može poremetiti i ekonomiju u cijeloj Europi. Najveći razlog za zabrinutost u Bosni i Hercegovini je stalni rast trgovinskog deficita, znači pokrivenosti uvoza izvozom.

“Mi faktički jedan dio ove inflacije i uvozimo zato što je prerađivačka industrija nositelj svih uvoza i izvoza, tako da jedan dio uvozimo kroz taj repromaterijal. Ovisni smo o uvozu hrane što je nažalost jedan od najvećih problema. Ova Vlade je ove godine više nego ikad pripremila poticaje za poljoprivredu kroz novu Strategiju i to kroz dva smjera. Jedan smjer je supstitucija uvoza, a drugi je povećanje izvoza, prije svega u prerađivačkoj industriji”, pojasnio je Hasičević.

Po njegovim riječima, još jedan jako bitan segment, govoreći o nafti i naftnim derivatima, jeste taj ”da ovisimo o tržištu tako da nam se prenose te cijene”.

Ipak, navodi kako Vlada zadržava regulativu iz okvira zakona o kontroli cijena. Zahvaljujući tome, prema zadnjim pokazateljima i analizi poslovanja benzinski crpki u Federaciji BiH su najjeftinija nafta i naftni derivati u regiji.

Faruk Hadžić,ekonomski stručnjak objavio je koliko je 100KM iz 2018. godine vrijedilo na kraju prošle godine.

Jasno da 100 KM prije nekoliko godina ne vrijedi isto danas, napisao je Hadžić.

“Upravo zbog mnogih upita, napravio sam analizu i vizualizaciju koja je vrijednost 100 KM iz 2018. godine na kraju 2023. godine. Koristeći prosječnu godišnju stopu inflacije mjerenu Indeksom potrošačkih cijena za svaku godinu, te usklađivajući 100 KM sa tim stopama, a onda novi usklađeni iznos u narednoj godini sa novom inflacijom, dobijemo da 100 KM iz 2018. godine danas vrijedi oko 80 KM.

Naravno, ovo je prosječno kretanje obzirom na statističke podatke, ali vjerovatno, zbog individualne sklonosti potrošnje svakoga od nas, ovaj iznos može biti naravno i manji. Razlog leži u činjenici da je prosječna stopa kretanja cijena hrane dosta viša od ukupnog indeksa, tako da je osobama koje više svog dohotka troše upravo na hranu, inflacija “pojela” veću vrijednost”, objasnio je Hadžić.

N1

Na putevima Bosne i Hercegovine voze se najstariji automobili u Evropi, kaže zvanična statistika. Dok je prosječna starost automobila u Evropskoj uniji 12 godina, u Bosni i Hercegovini prosječna starost četvorotočkaša je 17, a gotovo petina je starija od 26 godina.

Prema zvaničnoj statistici, putevima BiH krstari preko milion putničkih automobila. Od tog broja, tek oko 27 000 staro je od 2 do pet godina. s druge strane, petinu voznog parka u našoj zemlji čine vozila stara preko 26 godina.

Iz BIHAMK-a kažu da je situacija bolja nego prošle godine, ali daleko od dobre.

“38% vozila je starije od 23 godine. Prema prikupljenim podacima za proteklu godinu možemo zaključiti da je prosječna starost vozila u BiH 17 godina, što je, kad uporedimo s godinom ranije, bolje, jer je 2022. prosječna starost bila 19 godina”, kaže Silma Muminović iz Sektora za preventivu i obrazovanje BIHAMK-a.

Vozila starih do dvije godine svega je jedan odsto, dok u našoj zemlji ima oko 10% vlasnika vozila starih od pet do deset godina.

“Bude i vozila sad 30 i više godina, sa početka 90-ih. Dolf dvojke imate popularan model na našim prostorima, pojavi se poneki, ali je sve manje. Neko pravilo je što je auto mlađe to je i bolje stanje vozila, mada ne mora da znači, u suštini stvar je na vozačima i vlasnicima vozila. Odgovornost prema vozilu je glavna stvar”, ističe šef servisa automobila Miljan Janjić.

S druge strane, starost vozila je faktor koji utiče i na bezbjednost u saobraćaju i učestalost saobraćajnih nezgoda, ali nije presudan činilac, kažu stručnjaci.

“Sve je povezano. Isto tako i vozači, imamo saobraćajnu kulturu koju negdje vidimo, ne vidimo, gdje smo očevici svega toga. Sve je svijest čovjeka, odnosno vozača”, navodi vlasnik autoškole Miroslav Josić.

“Najmlađa” vozila u Evropi, čija je prosječna starost oko 8 godina, voze Austrijanci, Irci i Danci, a u regionu Slovenci, sa prosječnom starosti četvorotočkaša od 12 godina.

bhrt

U skladu sa Zakonom o MIO/PIO, penzije za mjesec mart bit će isplaćene preko jedinstvenog računa riznice Federacije BiH u petak, 5. aprila, obavijestio je Federalni zavod MIO/PIO.

Najniža penzija za mart iznosi 565,18 KM, a zajamčena 674,52 KM.

Najviša penzija ostvarena prema Zakonu o MIO (Službene novine 13/18) iznosi 2.800,00 KM, dok najviša penzija ostvarena prema Zakonu koji je vrijedio do 1. marta 2018. iznosi 2.757,44 KM.

Prosječna mirovina korisnika samostalne mirovine, kojih je na isplati za mart 363.615, iznosi 711,66 KM.

Penziju za mart primit će 444.657 korisnika. Ukupno potreban sredstva za isplatu iznose oko 285 milijuna KM.